Tomislav Blaji

Ericsson Nikola Tesla d.d., Zagreb, Hrvatska Ericsson Nikola Tesla d.d., Zagreb, Croatia

LTE nova tehnologija za mobilni irokopojasni pristup LTE New Technology for Mobile Broadband Access
Saetak
Dananja 3G tehnologija brzog paketskog pristupa (HSPA eng. High Speed Packet Access) nametnula se kao nositelj naglog irenja irokopojasnog mobilnog pristupa internetu. Unato njenom konstantnom unapreivanju, zbog kapacitivnih ogranienja i limitiranih mogunosti postizanja jo viih performansi, kao i zbog zahtjeva za poveanjem ekasnosti upotrebe radijskih resursa i snienjem trokova odravanja, krenulo se u razvoj nove tehnologije pod nazivom LTE (eng. Long Term Evolution dugorona evolucija 3G sustava). Navedeni zahtjevi proizlaze iz potrebe za podrkom novih naprednih usluga u mobilnom svijetu, od multimedijalne telefonije, preko prijenosa velike koliine podataka kroz drutveno umreavanje do npr. streaminga HDTV signala, a sve uz mogunost istovremenog pruanja irokopojasnog pristupa velikom broj korisnika mobilne mree. LTE se razvija kao novi globalno prihvaeni 3GPP (eng. Third Generation Partnership Project) standard za evoluiranu UTRAN (eng. UMTS Terrestrial Radio Access Network) mreu (E-UTRAN) uz istodobnu podrku u evoluiranoj jezgrenoj mrei (EPC eng. Evolved Packet Core) proizaloj iz 3GPP studije evolucije arhitekture sustava (SAE eng. System Architecture Evolution). Kljune tehnologije kojima se omoguuje postizanje visokih brzina prijenosa ukljuuju radijsko suelje temeljeno na OFDM (eng. Orthogonal Frequency-Division Multiplexing) pristupu, upotrebu vie-antenskih rjeenja (MIMO eng. Multiple Input, Multiple Output) te eksibilnost upotrebe frekvencijskog spektra.

Abstract
3G technology for High Speed Packet Access (HSPA) enables mobile broadband growth that we can witness today. Despite continuous HSPA evolution, limitations in reaching even higher performances and higher capacity, together with existing demands for increased radio resource usage efciency and lower operational expenses initiated development of new technology known as LTE (Long Term Evolution). These demands arise from the need to support new advanced mobile services, including multimedia telephony, transfer of high amount of data through social networking, mobile streaming of HDTV signal, all combined with mobile broadband access for high number of simultaneous users. LTE is developed as new globally accepted 3GPP standard for Evolved UTRAN (E-UTRAN) with support for Evolved Packet Core (EPC) result of 3GPP study for System Architecture Evolution (SAE). Key technologies for achieving high data rates include radio interface based on OFDM access, implementation of multiple antenna solutions (MIMO) and exible usage of frequency spectrum.

Kljune rijei:
LTE, Dugorona evolucija 3G sustava SAE, Evolucija arhitekture sustava EPC, Evoluirana paketska jezgrena mrea E-UTRAN, Evoluirana UMTS zemaljska radijska pristupna mrea 4G, etvrta generacija mobilnih komunikacija 3GPP standardizacija Mobilni irokopojasni pristup Zrano suelje OFDM, Ortogonalno multipleksiranje frekvencijskim odvajanjem MIMO, Vieslojni prijenos, tj. viestruki ulaz viestruki izlaz

Key words:
LTE, 3G Long-Term Evolution SAE, System Architecture Evolution EPC, Evolved Packet Core E-UTRAN, Evolved UMTS Terrestrial Radio Access Network 4G, Fourth Generation Mobile Communications 3GPP standardization Mobile broadband Radio Interface OFDM, Orthogonal Frequency Division Multiplex MIMO, Multiple Input - Multiple Output, MIMO

IV/62

br. 1, 2010.

T. Blaji: LTE nova tehnologija za mobilni irokopojasni pristup

Uvod

Razvoj suvremenih mobilnih tehnologija koji pratimo kroz protekla tri desetljea hvata sve bri zamah pojavom svake nove tehnoloke generacije. Prve celularne mree (npr. NMT, AMPS i TACS, danas poznate i kao prva generacija, tj. 1G) zasnovane na analognom FDMA pristupu i govornim uslugama, razvijane su sedamdesetih godina prolog stoljea, a komercijalno su pokrenute poetkom osamdesetih (npr. NMT 1981.). Ve kod mrea druge generacije (GSM, D-AMPS, PDC, IS-95) koritenih za digitalni prijenos govora i podataka koritenjem TDMA ili CDMA pristupa, ciklus razvoja se skrauje na ispod 10 godina. Tako je standardizacija GSM tehnologije zapoela 1982., dok se prve GSM mree se pojavljuju 1991. Slijedei unaprjeenja nastala uvoenjem paketskog prijenosa podataka u 2G mreama (isprva GPRS, kasnije i EDGE) te temelje postavljene od strane Meunarodne telekomunikacijske unije (ITU - International Telecommunications Union) kroz okvir za globalne 3G standarde (IMT-2000), tijekom devedesetih se intenzivno standardiziraju i 3G tehnologije. Tako se krajem 1998.g. formira Projekt partnerstva za treu generaciju (3GPP eng. Third Generation Partnership Project) kolaboracija vie telekomunikacijskostandardizacijskih tijela iz svih dijelova svijeta, koja razvija tehnike specikacije za WCDMA (eng. Wideband Code Division Multiple Access) pristup u FDD i TDD modu UMTS sustava. Prve komercijalne 3G mree pokrenute su 2001.godine u Japanu i 2003. u Europi. Danas smo svjedoci uspjene evolucije WCDMA mrea uvoenjem brzog paketskog pristupa (HSPA eng. High Speed Packet Access) kroz kontinuirana unaprjeenja koja donose nova izdanja 3GPP specikacija (Release 5: HSDPA, Release 6: HSUPA, Release 7 i 8: HSPA+). Upravo je 3GPP standardizacijsko tijelo koje je odgovorno za nastanak i razvoj LTE standarda kao nove tehnologije na putu k mobilnim mreama etvrte generacije (4G).

Slika 1: Evolucija 3GPP tehnologija U studenom 2004. godine, 3GPP grupa za tehnike specikacije radijskih suelja (TSG RAN) organizira prvu radionicu na temu dugorone evolucije 3G radijskog suelja. Ta radionica predstavlja polazinu toku u razvoju LTE standarda. Preko 50 istraivakih instituta, operatora i proizvoaa opreme, a meu njima i Ericsson, iznijelo je svoje poglede i prijedloge vezane uz evoluciju UMTS zemaljske radijske pristupne mree (UTRAN eng. UMTS Terrestrial Radio Access Network). Ve tada su denirani osnovni zahtjevi: smanjeni trokovi po bitu informacije, visoke brzine prijenosa uz malo kanjenje, poboljano pruanje velikog broja usluga, eksibilnost upotrebe razliitih frekvencijskih opsega, pojednostavljena arhitektura, otvorena suelja, umjerena potronja snage u terminalima. Zakljueno je i da evoluirana mrea mora donijeti znatna unaprjeenja kako bi opravdala standardizacijske napore.

IV/63

Na temelju zakljuaka ove radionice te uz iroku podrku lanica 3GPP-a, krajem iste godine pokrenuta je studija izvodivosti iji je cilj bio razvoj okvira za evoluciju postojee 3GPP radijske pristupne tehnologije prema novoj tehnologiji visokih brzina prijenosa i niskog kanjenja, optimiziranoj za paketni prijenos. U proljee 2005.godine 3GPP grupa za tehnike specikacije arhitekture sustava (TSG SA) pokrenula je pratee istraivanje, budui da je zakljueno kako e novo radijsko LTE suelje zahtijevati i odgovarajuu evoluiranu arhitekturu sustava (SAE eng. System Architecture Evolution). Paralelno s intenzivnim istraivanjima predvoenim 3GPP radnim grupama (RAN WG1-5, SA WG2), pokrenuta je i inicijativa za mobilne mree slijedee generacije (NGMN eng. Next Generation Mobile Networks), koje provodi sedam velikih svjetskih mrenih operatora. Cilj te inicijative je deniranje usklaene vizije tehnoloke evolucije nakon 3G za konkurentno pruanje irokopojasnih beinih usluga. Poetkom 2006. godine ova inicijativa izala je sa svojim prioritetima kljunih karakteristika, preporukama i detaljnim zahtjevima na budue tehnologije, uz veliki naglasak na trokove vezane za intelektualna prava (IPR eng. Intellectual Property Rights). Tijekom 2007. LTE tehnologija je napredovala od studije izvodivosti prema prvom izdanju tehnikih specikacija pokrenuta je nova (36.) serija specikacija pod nazivom "Evolved UTRA (LTE) aspects". Prvi kljuni korak razvoja LTE standarda predstavljalo je odobravanje specikacija zikog sloja (zranog suelja) zasnovanog na OFDMA pristupu. Koncem 2008. konano je odobreno "zamrzavanje" LTE standardiziranih funkcionalnosti kao dijela 8. izdanja (Release 8) 3GPP specikacija, ime su one postale dovoljno stabilne za komercijalnu izvedbu. Niz operatora pokazao je veliku opredijeljenost za upotrebu LTE tehnologije pa je ekasan i brz ciklus razvoja novog standarda (svega 5 godina) omoguio realizaciju planova rane implementacije ve krajem 2009.godine. Ovdje je bitno je naglasiti da po prvi puta imamo priliku da zaivi jedan stvarno globalni telekomunikacijski standard. Naime, ak i operatori koji koriste 3G tehnologije izvan 3GPP svijeta (npr. CDMA 2000 u Americi i Aziji ili TD-SCDMA u Kini) prihvaaju LTE kao tehnologiju za evoluciju svojih mrea.

Slika 2: LTE globalno prihvaen standard Kako se razvoj tehnologije nastavlja ubrzavati, tako se i 3GPP fokusira na daljnje poboljavanje LTE standarda radi osiguravanja njegove optimalne uinkovitosti u budunosti. To ukljuuje i razvoj novih specikacija za LTE-Advanced (kao dio 10. izdanja specikacija, Release 10, koje se oekuju ve poetkom 2011.) ija daljnja unaprjeenja zapravo odgovaraju etvrtoj generaciji mobilnih sustava (4G) prema zahtjevima koje ITU postavlja pod nazivom "IMT Advanced".

IV/64

br. 1, 2010.

T. Blaji: LTE nova tehnologija za mobilni irokopojasni pristup

LTE ciljevi

Danas smo svjedoci nagle promjene u nainu koritenja interneta - umjesto prethodne usmjerenosti na informaciju i sadraj sve bitniji postaje aspekt komunikacije, a samim tim i potreba stalne povezanosti. irokopojasni pristup internetu postaje jedna od osnovnih potreba dananjeg svijeta, a u njegovom razvoju sve vei udio zauzima mobilni irokopojasni pristup. Predvianja (Slika 3) pokazuju da bi do 2012.godine u svijetu trebalo biti vie od 1,8 milijardi pretplatnika irokopojasnog pristupa, od ega bi ak dvije treine bili mobilni korisnici (slini trendovi su vidljivi i u Hrvatskoj).

Slika 3: Predvianja rasta irokopojasnog pristupa u svijetu i Hrvatskoj (izvori: OVUM, Strategy Analytics, HAKOM, Cullen International i Ericsson, 2009.) Dananji rast udjela mobilnog internata moemo zahvaliti prvenstveno 3G tehnologiji brzog paketskog pristupa (HSPA), a razlozi lee u velikom zamahu u pogledu ostvarenog prometa, atraktivnim cijenama (na razini cijena ksnog pristupa) i paketima (npr. pretplata uz raunalo) te velikom broju dostupnih ureaja (USB modemi, podatkovne kartice, kuni usmjernici, kamere). Bitan element u cijeloj prii je i kontinuirana evolucija tehnologije koja poveava maksimalne brzine i kapacitet sustava. Zahtjevi i oekivanja korisnika neprestano rastu zbog novih zahtjevnijih aplikacija, (npr. VoIP , mobilna TV, online igre, video na zahtjev i sl.), ali i elje za jednostavnijim koritenjem (npr. uz manje vrijeme ekanja i bri odziv). Operatori, s druge strane, tee to uinkovitijem nainu pruanja usluga (smanjeni trokovi po bitu informacije) uz zadravanje prihoda i smanjenje trokova izgradnje i odravanja. Sve to djeluje kao pokreta dugorone evolucije 3G sustava kroz uvoenje nove, eksibilnije tehnologije (LTE). Kljuni ciljevi s aspekta performansi i mogunosti koje 3GPP stavlja pred LTE su: visoke brzine prijenosa cilja se na vrne brzine prijenosa podataka vee od 100 Mbps u silaznoj vezi, odnosno 50 Mbps u uzlaznoj vezi, te ostvarivost 2-3 puta veih brzina na rubu elije u odnosu na HSPA Release 6, smanjenje vremena ekanja niska latencija (ispod 10 ms) u korisnikoj ravnini poradi poboljanja performansi protokola u viim slojevima (npr. TCP) kao i smanjenje kanjenja povezanog s procedurama u kontrolnoj ravnini (npr. uspostava sjednice/sesije, ispod 100 ms) visoka spektralna ekasnost (bps/Hz/site) 2-3 puta vea u odnosu na HSPA Release 6,

IV/65

umjerena potronja snage u terminalima, eksibilnost upotrebe razliitih frekvencijskih opsega mogunost upotrebe raznih frekvencijskih podruja (bilo ve postojeih ili novih), uz iroku mogunost izbora irine pojasa (1,4; 3; 5; 10; 15 ili 20 MHz), te izbor izmeu FDD ili TDD moda rada, pojednostavljena arhitektura manje vorova, a time i manje signalizacije, koritenje samo paketske domene (all-IP rjeenje), pojednostavljeno odravanje podrka za samo-organizirajue mree (SON eng. Self Organizing Networks), npr. mogunost automatske konguracije, isplativa migracija sa trenutanih mrea - mogunost ponovnog koritenja dosadanjih investicija. Jedan od najbitnijih elemenata u implementaciji LTE mrea bit e dostupnost i cijena frekvencijskog spektra - radi ostvarivanja to vee podatkovne propusnosti i kapaciteta najveih dobitaka, potreban je i to iri spektar, a samim time se javlja i potreba za nabavkom dodatnih frekvencijskih podruja. Slika 4 prikazuje danas identicirane LTE frekvencijske pojaseve. Osim navedenih frekvencijskih podruja, moe se oekivati da e znaajnu ulogu za implementaciju LTE tehnologije imati i pojas koji se oslobaa prelaskom emitiranja televizijskog programa s analogne na digitalnu tehnologiju (tzv. digitalna dividenda) - u Europi je rije o podruju 790-862 MHz. Ovaj je pojas vrlo interesantan budui da prua mogunost znatno boljeg pokrivanja (zbog niskih frekvencija), to bi rezultiralo i manjim potrebnim brojem lokacija (pogotovo u sluaju ruralnog pokrivanja). Premda je oslobaanje tog pojasa globalno denirano tek od 2015.godine, prema odlukama Svjetske radio konferencije iz 2007 (WRC-07 World Radio Conference), mogue je i ranije izvriti prenamjenu za mobilne tehnologije (IMT-2000). Prema inicijativi Europske komisije, za FDD mod rada na raspolaganju e biti dostupno 30 MHz upareno za silaznu (791-821 MHz) i uzlaznu vezu (832-863 MHz), dok je u sluaju TDD moda rada predvieno neuparenih 65 MHz (797-862 MHz).

Slika 4: Identicirani LTE frekvencijski pojasevi IV/66 br. 1, 2010.

T. Blaji: LTE nova tehnologija za mobilni irokopojasni pristup

Arhitektura EPS sustava

Kada spominjemo LTE i SAE zapravo se referenciramo na tehnologije koje specicira 3GPP (u svojem osmom izdanju specikacija, Release 8) kao temelj za evoluciju 3G mobilnih mrea. Stvarna mrea zasnovana na tim tehnologijama zapravo e tvoriti evoluirani paketski sustav (EPS eng. Evolved Packet System). EPS se sastoji od evoluirane paketske jezgrene mree (EPC eng. Evolved Packet Core) i evoluirane UMTS zemaljske radijske pristupne mree (E-UTRAN Evolved UTRAN). EPC prua pristup prema vanjskim podatkovnim mreama (npr. Internet) i operatorskim servisima (npr. MMS, MBMS), upravlja funkcijama vezanima uz sigurnost (autentikacija, dodjela sigurnosnih kljueva), pretplatnike informacije, naplatu i mobilnost prema drugim pristupnim mreama (GERAN, UTRAN, CDMA2000,WLAN ...), te prati mobilnost ne-aktivnih terminala. E-UTRAN obavlja sve radijske funkcije za aktivne terminale. Sastoji se od radijskih osnovnih postaja (eNB eng. e-Node B). Izmeu EPC i E-UTRAN-a nalazi se S1 suelje, dok su eNB povezane X2 sueljem. Korisniki terminal povezan je izravno na E-UTRAN, no dio funkcionalnosti protokolnog sloaja kontrolne ravnine zatvara se u EPC. EPS podrava iskljuivo paketsku domenu (PS eng, Packet Switched) servisi koji tradicionalno koriste komutaciju kanala (CS eng. Circuit Switched) prenositi e se takoer preko PS nositelja.

Slika 5: Generalna EPS arhitektura

IV/67

3.1 EPC
Evoluiranu paketsku jezgrenu mreu tvore slijedei logiki vorovi: u kontrolnoj ravnini MME (eng. Mobility Management Entity) u korisnikoj ravnini S-GW (eng. Serving Gateway) i P-GW (eng. Packet Data Network Gateway) MME sadri kontrolne funkcionalnosti koje su konceptualno sline kontrolnoj SGSN ravnini (najee se ziki i izvodi kao softverska funkcionalnost unutar SGSN vora). MME zakljuuje protokole kontrolne ravnine prema korisnikom terminalu te obrauje sljedee funkcije vezane uz mobilnost i upravljanje sesijom: UE attach/detach procedura omoguuje mobilnoj stanici da se registrira na mreu ili odregistrira sa iste, sigurnost funkcije autentikacije i autorizacije radi provjere identiteta korisnika, odobravanje pristupa mrei i praenje korisnike aktivnosti, upravljanje EPS nositeljem uspostava, izmjena i raskidanje EPS nositelja, mobilnost neaktivnih korisnika nadzor korisnika u idle modu, pri emu se poloaj korisnika prati samo na razini podruja praenja (TA eng. Tracking Area) pozivanje korisnika (paging) prekapanje prema drugim tehnologijama (IRAT handover) upravlja mobilnost prilikom prelaska prema drugim mreama (GSM, WCDMA ...). Korisnik je spojen na isti MME vor sve dok se nalazi u unutar podruja koje nadzire isti skup MME-ova (MME pool). FunkcionalnostiS-GW i P-GW vorova za sluaj bez roaminga nalaze se unutar mree istog operatora te mogu biti implementirane u kombiniranom P/S-GW voru (takoer se koristi i naziv SAE-GW). Najee su izvedeni kao softverska nadogradnja postojeeg GGSN (eng. Gateway GPRS Support Node ) vora. P/S-GW predstavlja sidrinu toku korisnike ravnine terminala koji se kree izmeu vie eNB vorova. Do promjene S-GW dolazi samo ukoliko korisnik prelazi u podruje drugog S-GW skupa (S-GW pool), dok se isti P-GW zadrava sve dok je korisniki terminal prikljuen na mreu. P/S-GW obavlja sljedee funkcije kontrolne ravnine: upravljanje EPS nositeljem pokree uspostavu EPS nositelja nakon zahtjeva od strane viih slojeva, sidrenje mobilnosti P-GW predstavlja IP toku prisutnosti (PoP eng. Point of Presence) za terminal koji je spojen na mreu on dodjeljuje IP adresu svakom terminalu ija mobilnost time biva skrivena prema ksnoj mrei, P/S-GW takoer obavlja i sljedee funkcije korisnike ravnine: kontrola i provoenje zadane kvalitete usluga (QoS) povezivanje korisnikog toka podataka sa odgovarajuim QoS klasama te spreavanje prekoraenja limita deniranih pretplatnikim ugovorom, naplata, zakonsko presretanje prometa.

IV/68

br. 1, 2010.

T. Blaji: LTE nova tehnologija za mobilni irokopojasni pristup

Slika 6: Tipna SAE/LTE implementacija - odgovarajua suelja i protokoli

3.2 E-UTRAN
U odnosu na UTRAN mreu, E-UTRAN donosi znaajno pojednostavljenje arhitekture ukljuuje samo evoluirane radijske osnovne postaje (e-Node B, eNB). Kako se izostavlja vor za upravljanje (RNC Radio Network Controler), jedan dio njegovih funkcionalnosti prebaen je u EPC (tonije S-GW), no veina njih prebacuje se u eNB (to je trend zapoet ve uvoenjem HSDPA u WCDMA mree). eNB predstavlja vor radijske pristupne mree zaduen za radijsko odailjanje i prijem od strane korisnike upreme (UE User Equipment) u jednoj ili vie elija (najee 3). Lista eNB funkcionalnosti ukljuuje: kontrolu elija i podrku MME skupu eNB posjeduje i kontrolira radijske resurse svojih elija, koji su zahtijevani od i odobreni odreenom MME skupu (eng. MME pool), kontrolu mobilnosti za aktivne terminale, ukljuuje UE naloge za obavljanje mjerenja i izvrenja prekapanja (eng. handover) kad je to potrebno, sigurnost kontrolne i korisnike ravnine ifriranje (eng. ciphering), upravljanje dijeljenim kanalom pridjeljivanje resursa dijeljenog kanala i kanala za sluajni pristup, segmentaciju i spajanje na RLC (eng. Radio Link Control) sloju se obavlja adaptacija korisnih paketa na veliinu prijenosnog bloka (eng. transport block), upravljanje retransmisijom (HARQ procesi), rasporeivanje korisnika (eng. scheduling) uz podrku deniranih QoS klasa, funkcionalnosti zikog sloja tj. pseudo-sluajno kodiranje ( eng. scrambling), odailjake diverzite, procesiranje antenskog upravljanja, OFDM modulaciju, mjerenje i prijavljivanje podaci prikupljeni mjerenjima koriste se za upravljanje radijskim resursima (RRM eng. Radio Resource Management), automatizirani rad i nadzor. IV/69

Osnovne znaajke zranog suelja

LTE radijsko suelje zasniva se na upotrebi ortogonalnog multipleksiranja frekvencijskim odvajanjem (OFDM eng. Orthogonal Frequency-Division Multiplexing) s OFDMA (eng. Orthogonal Frequency-Division Multiple Access) viestrukim pristupom u silaznoj vezi te viestrukog pristupa s frekvencijskom raspodjelom na jednom nositelju (SC-FDMA eng. Single Carrier Frequency Division Multiple Access) u uzlaznoj vezi. Za ostvarivanje visokih brzina prijenosa bitna je i podrka vie-antenskih rjeenja kako na osnovnoj postaji, tako i u terminalima. To ukljuuje metode vieslojnih prijenosa, tj. viestruki ulaz viestruki izlaz (MIMO eng. Multiple Input Multiple Output), kao i tehnike odailjake i prijemne raznolikosti (eng.TX/ RX diversity) te upravljanja dijagramom zraenja antene (eng. beamforming). Izbor OFDM tehnologije za LTE omoguava prilagodbu prijenosnih parametara sustava u frekvencijskoj domeni, zadovoljavajui zahtjeve za spektralnom ekasnosti, a prikladna je i za neusmjereno ili grupno odailjanje ( eng. Broadcast/Multicast). OFDM je modulacijska tehnika izrazito otporna na frekvencijski selektivno slabljenje ( eng. fading) i stoga pokazuje dobre performanse u visoko vremenski disperzivnim radijskim okrujima (to je najei sluaj u urbanom okruenju). Sveukupni tok podataka razdvaja se u veliki broj tokova koji se potom prenose na zasebnim podnositeljima (eng. subcarriers). Budui da svaki podnositelj ima nisku brzinu prijenosa simbola (eng. symbol rate), njihovo trajanje je produeno. Samim time smanjen je i utjecaj meu-simbolne interferencije (ISI eng. Inter Symbol Interference). Kako su podnositelji postavljeni tako da svi ostali imaju vrijednost nula u trenutku uzorkovanja pojedinog podnositelja, ostvarena je njihova potpuna ortogonalnost.

Slika 7: OFDM podnositelji Implementacija OFDM tehnike je razmjerno jednostavna. OFDM odailja se tipino izvodi koritenjem inverzne brze Fourierove transformacije (IFFT), ija sloenost nije velika. Cikliki preks se dodaje svakom simbolu prije odailjanja kako bi se zadrala ortogonalnost uz minimiziranje meu-simbolne interferencije. Koritenjem inverzne brze Fourierove transformacije prijemnik moe potpuno detektirati odaslani signal, uz pretpostavku da je maksimalno rasprenje kanjenja (eng. delay spread) u radijskom kanalu krae od duine dodanog ciklikog preksa.

IV/70

br. 1, 2010.

T. Blaji: LTE nova tehnologija za mobilni irokopojasni pristup

Slika 8: Implementacija OFDM tehnike uz pomo IFFT/FFT u odailjanju i prijemu Svaki od podnositelja nosi jedan OFDM simbol koji sadri informacijske bitove modulirane QPSK, 16QAM ili 64QAM modulacijom (dakle imamo 2,4 ili 6 bita po simbolu). Modulacija vieg reda je osjetljivija na smetnje te zahtijeva bolje radijske uvjete, tj. bolji odnos snage nositelja prema interferenciji (C/I eng. Carrier to Interference).

Slika 9: LTE podrane modulacije Mijenjanjem broja podnositelja mogua je podrka za razliite pridjeljenje irine frekvencijskog pojasa, od 1,4 MHz sve do 20 MHz. Pri tome je granularnost denirana na razini jednog resursnog bloka (RB eng. Resource Block) kojeg predstavlja 12 podnositelja od 15 KHz (dakle ukupno 180 KHz). Centralni blok od 6 RB-a oko istosmjernog nositelja (eng. DC carrier) predstavlja minimum zauzea, dok se koritenjem vie RB-a s bonih strana moe izvesti irenje. Pojedinoj mobilnoj stanici moe biti dodijeljeno maksimalno 100 RB-ova (ostatak 20 MHz pojasa otpada na ltriranje i zatitni pojas), a dodijeljeni RB-ovi u silaznoj vezi ne moraju biti kontinuirani.

Slika 10: Promjenjiva irina frekvencijskog pojasa

IV/71

Kod uzlazne veze koristi se posebna izvedba OFDMA pristupa, takozvani pred-kodirani OFDMA, odnosno SC-FDMA (eng. Single Carrier FDMA), ije je osnovno obiljeje da pojedini korisnik dobiva kontinuirani skup podnositelja (koji onda djeluje kao jedan iri nositelj). Osnovna motivacija za takav pristup je smanjenje potronje baterije u mobilnom terminalu zbog manjeg odnosa vrne i prosjene snage (PAPR eng. Peak to Average Power Ratio), a time i boljeg pokrivanja u uzlaznoj vezi.

Slika 11: Usporedba OFDMA i SC-FDMA pristupa Koritenjem vie antena na TX i RX strani mogue je ostvariti razliite dobitke. Oblikovanje dijagrama zraenja pri tom osigurava vei odnos signal-um te time i bolje pokrivanje, dok se vieslojni prijenos moe iskoristiti za ostvarivanje veih brzina prijenosa. Prijelaz izmeu razliitih tehnika moe biti dinamiki.

Slika 12: Vie-antenske tehnike za LTE Dijagram zraenja oblikujemo tako da mijenjamo faze signala izmeu pojedinih antena i na taj nain laticu zraenja usmjeravamo prema ciljanom korisniku (time se smanjuje interferencija u ostatku elije). Kod MIMO tehnike dobitak ostvarujemo boljim iskoritavanjem postojeeg odnosa signal-um. Za razliku od tehnika odailjake i prijemne raznolikosti gdje na vie antena aljemo iste (eventualno razliito kodirane) informacije, za MIMO odailjemo razliite tokove podataka po pojedinom antenskom sloju i svaki od njih primamo na pojedinoj prijemnoj anteni. Time zapravo ostvarujemo linearni rast kapaciteta s poveanjem odnosa signal-um, koji bi inae bio logaritamski, to bi limitiralo maksimalne vrijednosti. Moe se uoiti da je zbog toga dobitak ostvariv uz MIMO vie izraen u sluajevima visokog odnosa signal-um. MIMO se moe koristiti i u kombinaciji s oblikovanjem dijagrama zraenja.

IV/72

br. 1, 2010.

T. Blaji: LTE nova tehnologija za mobilni irokopojasni pristup

Slika 13: Dobitak kapaciteta u sluaju vieslojnog prijenosa (MIMO) Kombinacijom svih navedenih elemenata LTE zranog suelja mogue je ostvariti ciljane performanse sustava. Maksimalne brzine prijenosa u silaznoj i uzlaznoj vezi ovisit e o konkretnoj konguraciji one se poveavaju kasnijim koritenjem sloenijih MIMO konguracija (4 umjesto 2 predajne i prijemne antene, kasnije i 8), koritenjem modulacija vieg reda (64 QAM) i u uzlaznoj vezi te poveanjem irine pojasa (bilo kombiniranjem vie pojasa, bilo irenjem do 100 MHz). Time e biti ispunjeni i zahtjevi koji se stavljaju pred mree etvrte generacije (4G), to e se ostvariti u sklopu LTE-Advanced tehnologije (3GPP Release 10).

Slika 14: Razvojni put LTE tehnologije prema LTE-Advanced

IV/73

LTE protokolni sloaj

Slika 15. prikazuje LTE protokolni sloaj. EPS nositelj (koji odgovara PDP kontekstu) prenosi podatke s 3. sloja te uslugu sa kraja na kraj (end-to-end service). Njega na radijskom suelju prenosi E-UTRA radijski nositelj kojeg pak prenose radijski kanali (logiki, transportni i fiziki).

Slika 15: Struktura LTE radijskog suelja Protokoli koji obavljaju zadae radijskog suelja su: PDCP (eng. Packet Data Convergence Protocol) mapira EPS na E-UTRAN radijski nositelj te provodi robusnu kompresiju zaglavlja (ROHC), RLC (eng. Radio Link Protocol) vri mapiranje na logike kanale te obavlja segmentaciju, slijednu isporuku i retransmisije, MAC (eng. Medium Access Control) vri mapiranje na transportne kanale, te je odgovoran za HARQ procese i rasporeivanje (eng. scheduling), fiziki sloj obavlja mapiranje na fizike kanale te provodi kanalno kodiranje, modulaciju i sl.

IV/74

br. 1, 2010.

T. Blaji: LTE nova tehnologija za mobilni irokopojasni pristup

5.1 Struktura kanala

Logiki kanali opisuju koji tip podataka se prenosi, a dijele se na kontrolne (za prijenos informacija kontrolne ravnine) i prometne (za prijenos informacija korisnike ravnine). LTE podrava sljedee logike kanale: odailjaki kontrolni kanal (BCCH eng. Broadcast Control Channel) za odailjanje sistemskih kontrolnih informacija u silaznoj vezi, kontrolni kanal za upravljanje radio pozivima (PCCH eng. Paging Control Channel) za prijenos radio poziva ( eng. paging) u silaznoj vezi (koristi se kad mrea ne zna tonu lokaciju mobilne stanice), zajedniki kontrolni kanal (CCCH eng. Common Control Channel) za odailjanje kontrolnih informacija izmeu mree i UE u oba smjera (obino ga koriste one mobilne stanice koje nemaju RRC konekciju s mreom i mobilne stanice koje koriste zajednike transportne kanale kad pristupaju novoj eliji nakon reizbora elije), pridijeljeni kontrolni kanal (DCCH eng. Dedicated Control Channel) - dvosmjerni kanal za odailjanje kontrolnih informacija izmeu mree i mobilne stanice (uspostavlja se kroz postupak RRC uspostave konekcije), kontrolni kanal za grupno odailjanje (MCCH eng. Multicast Control Channel) - za prijenos MBMS rasporeivanja i kontrolnih informacija prema mobilnim stanicama koje koriste MBMS, pridijeljeni prometni kanal (DTCH eng. Dedicated Trafc Channel) kanal dodijeljen samo jednoj mobilnoj stanici za prijenos korisnikih informacija (postoji u oba smjera), prometni kanal za grupno odailjanje (MTCH eng. Multicast Trafc Channel) za prijenos prometnih podataka prema mobilnim stanicama koje koriste MBMS. Logiki kanali mapiraju se na transportne kanale. Broj transportnih kanala za LTE je sveden na minimum kako bi se izbjegle este promjene tipova kanala koje uvode nepotrebna kanjenja: odailjaki kanal (BCH eng. Broadcast Channel) koristi se za prijenos specinih informacija u silaznoj vezi prema svim mobilnim stanicama na podruju jedne elije, ne podrava upravljanje dijagramom zraenja, dijeljeni kanal u silaznoj vezi (DL-SCH eng. Downlink Shared Channel) kanal iji se resursi dijele izmeu korisnika u silaznoj vezi, podrava adaptaciju veze izmjenama modulacije, kodiranja ili odailjake snage, diskontinuirani prijem (DRX eng. Discontinuous Reception) te ima mogunost upravljanja dijagramom zraenja, pozivni kanal (PCH eng. Paging Channel) odailje se u cijeloj eliji, podrava diskontinuirani prijem, kanal za grupno odailjanje (MCH eng. Multicast Channel) MBMS transportni kanal koji se odailje na podruju cijele elije, podrava MBMS odailjanje s vie elija (MBSFN eng. MBMS Single Frequency Network), dijeljeni kanal u uzlaznoj vezi (UL-SCH eng. Uplink Shared Channel) kanal iji se resursi dijele izmeu korisnika na uzlaznoj vezi, podrava adaptaciju veze izmjenama modulacije, kodiranja ili odailjake snage, a mogue je i upravljanje dijagramom zraenja, kanal za sluajni pristup (RACH eng. Random Access Channel) kanal u uzlaznoj vezi koji se koristi za ostvarivanje vremenske sinkronizacije te odailjanje informacija za pribavljanje odobrenja za slanje podataka, vie UE se najee natjee za njegovo odailjanje.

IV/75

Slika 16: Mapiranje kanala Fiziki sloj prima podatke za odailjanje s MAC sloja u obliku transportnih blokova. Osim zikih kanala na koje se izravno mapiraju odgovarajui transportni kanali (PDSCH eng. Physical Downlink Shared Channel, PUSCH eng. Physical Uplink Shared Channel, PBCH eng. Physical Broadcast Channel, PMCH eng. Physical Multicast Channel i PRACH eng. Physical Random Access Channel) imamo i zike kanale koji nose kontrolne informacije sa MAC sloja ili prema njemu: ziki kontrolni kanal u silaznoj vezi (PDCCH eng. Physical Downlink Control Channel) kontrolna signalizacija (za kontrolu snage, rasporeivanje u silaznoj vezi i odobravanje rasporeivanja u uzlaznoj vezi), ziki kontrolni kanal u uzlaznoj vezi (PUCCH eng. Physical Uplink Control Channel) kontrolna signalizacija (zahtjevi za rasporeivanjem u uzlaznoj vezi, CQI, ACK/NACK), kanal indikatora kontrolnog formata (PCFICH eng. Physical Control Format Indicator Channel) denira format PDCCH na silaznoj vezi, kanal HARQ indikatora (PHICH eng. Physical Hybrid ARQ Indicator Channel) prenosi HARQ informacije (ACK/NACK) u silaznoj vezi. Osim zikih kanala postoje i ziki signali koji podravaju funkcije zikog sloja ali ne prenose nikakvu informaciju s MAC sloja: referentni signali (RS eng. Reference Signals) za mjerenja i koherentnu detekciju u silaznoj i uzlaznoj vezi, prenesena sekvenca jednoznano denira elije (produkt 3 ortogonalne sekvence i 168 pseudo-sluajnih sekvenci ukupno 504 mogue sekvence), sinkronizacijski signali (P-SCH i S-SCH eng. Primary and Secondary Synchronization signals) koriste se u silaznoj vezi u procesu izbora elije (deniraju sinkronizaciju na okvire i slue za detekciju identiteta elije), referentni signal za ispitivanje (SRS eng. Sounding Reference Signal) za mjerenja radi rasporeivanja u uzlaznoj vezi.

IV/76

br. 1, 2010.

T. Blaji: LTE nova tehnologija za mobilni irokopojasni pristup

5.2 Struktura zikoga sloja radijskog suelja

Slika 17. ilustrira vremensku domenu strukture LTE prijenosa u sluaju FDD radnog moda (vrijedi za silaznu i uzlaznu vezu, osim PBCH, P-SCH i S-SCH odsjeaka koji su prisutni samo u silaznoj vezi). Svaki radijski okvir (eng. frame) od 10 ms sadri 10 pod-okvira (trajanja 1 ms), od kojih se svaki sastoji od dva podjednaka odsjeka (eng. slot). Ovisno o trajanju ciklikog preksa (normalni 4,7 s ili produeni 16,7 s), jedan odsjeak nosi 7, odnosno 6 OFDM simbola (trajanja 66,7 s). Na razini jednog pod-okvira (1ms) obavlja se rasporeivanje (eng. scheduling) korisnika.

Slika 17: Struktura LTE-FDD moda u vremenskoj domeni U sluaju TDD radnog moda struktura u vremenskoj domeni izgleda drugaije zbog same prirode tog moda (silazna i uzlazna veza se izmjenjuju u odreenim pod-okvirima, ovisno o izabranoj konguraciji, tj. omjeru DL/UL prometa). To je ujedno i jedina stvarna razlika u koritenju FDD ili TDD radnog moda sve ostalo je identino. Dvanaest OFDM podnositelja za trajanja jednog odsjeka (0.5 ms) ini jedan resursni blok (RB). Svaki resursni blok sadri 84 resursna elementa (12 podnositelja x 7 OFDM simbola). Pojedini resursni elementi u silaznoj vezi pridjeljuju se odgovarajuim zikim kanalima ili signalima na sljedei nain (promatrajui vremensku i frekvencijsku domenu za FDD sluaj): PBCH alje se u pod-okviru br. 0, odsjeak br.1, simboli 0-3 tijekom 4 uzastopna radijska okvira (tj. kroz 40 ms) koriste se samo 72 centralna podnositelja (tj. 6 RB) u frekvencijskoj domeni, SCH alje se u pod-okviru br. 0 i 5, odsjeak br. 0 i 10, simboli 5 (S-SCH) i 6 (P-SCH) koristi se samo 60 centralnih podnositelja (tj. unutar 6 RB) u frekvencijskoj domeni, PDCCH alje se u 1-4 prvih simbola svakog odsjeka, osim na resursnim elementima ve iskoritenim za PCFICH i PHICH (po 4 resursna elementa na prvom simbolu), kao i za RS, RS umeu se na specine pozicije u vremensko-frekvencijskoj mrei resursnih elemenata ovisno o antenskoj konguraciji (primjer - slika 18).

IV/77

Slika 18: Raspored referentnih simbola (RS) za sluaj upotrebe vie-antenskih rjeenja (silazna veza)

5.3 Rasporeivanje resursa

Rasporeivanje (eng. scheduling) korisnika obavlja se u vremenskoj i frekvencijskoj domeni na razini jednog odsjeka (1 ms, trajanje dva RB), odnosno 12 podnositelja (irina jednog RB), to denira rasporedni blok (eng. Scheduling block). U silaznoj vezi korisniku mogu biti dodjeljeni razmaknuti rasporedni blokovi, na temelju adaptacije na kvalitetu signala u vremenskofrekvencijskoj domeni.

Slika 19: Rasporeivanje ovisno o kvaliteti kanala (silazna veza)

IV/78

br. 1, 2010.

T. Blaji: LTE nova tehnologija za mobilni irokopojasni pristup

Iskoristivost resursnih elemenata u silaznoj vezi za korisniki promet (tj. PDSCH kanal) ovisi o koritenoj irini frekvencijskog pojasa. Tako za sluaj s 1,4 MHz ak do 40% svih resursnih elemenata otpada na kontrolne kanale, dok se u sluaju s 20 MHz to sputa i ispod 20% (budui da su PBCH i SCH denirani samo na centralnih 1,4 MHz). U sluaju uzlazne veze raspodjela je neto drugaija budui da se resursi jednom korisniku dodjeljuju kao kontinuirani blok (zbog SC-FDMA principa). Korisnik gledano u vremenskoj domeni moe dobiti razliit broj rasporednih bolokova svakih 1ms, no taj broj mora biti ili 1 ili viekratnik brojeva 2, 3 ili 5. Referentni signali (RS) svakog korisnika alju se na njegovim simbolima br. 3 i 11. Referentni signal za ispitivanje (SRS) se za sve korisnike alje na simbolu br. 0, neovisno o dodijeljenom frekvencijskom pojasu za korisnike podatke (PUSCH). Fiziki kontrolni kanal u uzlaznoj vezi (PUCCH) se dijeli izmeu vie korisnika, a alje se na prvom i zadnjem resursnom bloku koritenog frekvencijskog opsega.

Slika 20: Rasporeivanje korisnika u uzlaznoj vezi

Ericsson i LTE

Ericsson kao jedan od kljunih nositelja globalnih otvorenih standarda od samih poetaka sudjeluje u procesu razvoja i standardizacije LTE/SAE tehnologije. Ericsson vjeruje da samo globalni, otvoreni standardi mogu poveati telekomunikacijski promet i prihode za operatore irom svijeta te omoguiti prvorazredne neograniene komunikacije i usluge za korisnike. Zbog toga Ericsson igra veliku i aktivnu ulogu u svim najutjecajnijim meunarodnim standardizacijskim tijelima, ukljuujui i 3GPP . Ericsson otpoetka aktivno sudjeluje i unutar LTE/SAE ispitne inicijative (LSTI eng. LTE/ SAE Trial Initiative) uz niz operatora i proizvoaa opreme. Cilj te otvorene inicijative je industrijalizacija LTE/SAE tehnologije kroz demonstracije mogunosti LTE/SAE opreme u odnosu na zahtjeve od strane 3GPP-a i NGMN-a, kao i stimulacija razvoja LTE/SAE ekosustava. Ericsson je prvi demonstrirao rad FDD i TDD moda na istoj platformi osnovnih postaja, poziv s kraja-nakraj (E2E) na runim ureajima, rad u vie-elijskom okruenju s vie simultanih korisnika uz mobilnost te brzine od 1.2Gbit/s. Nakon to je sredinom prosinca 2009.godine Telia Sonera u suradnji s Ericsson-om u Stockholmu pokrenula prvu komercijalnu LTE mreu u svijetu, otpoela je nova era mobilnog irokopojasnog pristupa. Zahvaljujui pokazanim performansama mree u Stockholmu, ve mjesec dana kasnije Telia Sonera je izabrala Ericsson kao jedinog isporuitelja zajednike jezgrene mree u nordijskim i baltikim dravama, te kao isporuitelja LTE radio baznih stanica u vedskoj i Norvekoj. Osim navedenog, Ericsson je do kraja 2010. godine potpisao LTE ugovore i s kompanijama Verizon Wireless i MetroPCS u SAD (prva komercijalno pokrenuta LTE mrea na amerikom kontinentu), NTT DoCoMo u Japanu, China Mobile u HongKongu te s jo nekoliko europskih operatora. U tijeku je takoer niz testiranja i demonstracija sa svim velikim operatorima, ije su LTE mree pred komercijalnim pokretanjima. IV/79

Ericsson Nikola Tesla takoer aktivno sudjeluje u razvoju i implementaciji LTE sustava, npr. kroz razvoj novih funkcionalnosti koje e omoguiti nesmetano koritenje 2G/3G i LTE mrea. Tako npr. SRVCC (eng. Single Radio Voice Call Continuity) omoguava da poziv iniciran u E-UTRAN domeni s komutacijom paketa od strane IMS pretplatnika bude nesmetano nastavljen nakon prebacivanja (eng. handover) u GERAN/UTRAN domenu s komutacijom kanala i obratno. CS fallback je pak komplementarna funkcija koja omoguava upotrebu standardnih servisa iz CS domene u domeni LTE/E-UTRAN. Strunjaci Ericssona Nikole Tesle od samih poetaka sudjeluju u deniranju metodologije dimenzioniranja radijskog dijela mree (LTE RAN). U suradnji Ericssona Nikole Tesle i Hrvatskog Telekoma, krajem 2010.godine, Hrvatska se nala meu prvim zemljama koje implementiraju probnu LTE mreu.

6.1 Osnovne karakteristike radijske opreme

Posljednje generacije osnovnih postaja za WCDMA (iz RBS 3000 obitelji) i GSM (iz RBS 2000 obitelji) ve su unaprijed pripremljene za uvoenje LTE rjeenja. One e podravati LTE na postojeem hardveru uz tek neznatnu hardversku dogradnju s novim radijskim jedinicama i dodatnom procesnom jedinicom u osnovnom pojasu (eng. baseband).

Slika 21: Univerzalni moduli za Ericssonove osnovne postaje (RBS) Nova obitelj osnovnih postaja RBS 6000 predstavlja kompletno rjeenje za multi-standardni vor (GSM, WCDMA i LTE). Unutar istog kabineta nalaze se radijske jedinice (RU eng. Radio Unit), digitalne jedinice (DU eng. Digital unit), napajanje, transportna oprema, klimatizacija i baterije (u vanjskoj izvedbi). Radijske i digitalne jedinice isprva su dostupne ili u zasebnim varijantama po pojedinoj tehnologiji (npr. RUL i DUL za LTE), ili u multi-standardnoj varijanti (RUS i DUS) gdje se softverski odreuje izbor podrane tehnologije (ili kombinacije istih). Radijska jedinica ukljuuje primopredajnik (TRX), pojaalo, duplekser, antenske ltre i nadzor odnosa stojnih valova (VSWR). Tako npr. RU za LTE podrava 60 W izlazne snage na irini frekvencijskog pojasa od 20 MHz. Vie radijskih jedinica moe se kombinirati u razliite konguracije (npr. 1-6 sektora, 1 ili 2 pojasa od 20 MHz). S 2 RU po sektoru podrani su MIMO, TX diversity te 4-smjerni RX diversity. Ugraena je i podrka za TMA/ASC/RIU po 3GPP/AISG standardu. Digitalna jedinica obavlja procesiranje u osnovnom pojasu (eng. baseband), distribuciju sinkronizacijskog signala, procesiranje kontrolnih informacija, suelja za transportnu mreu, meupovezivanje radijskih jedinica te suelje za odravanje i nadzor. DU za LTE trenutano podrava vrne vrijednosti protoka podataka od 173 Mbit/s, maksimalno 500 simultanih korisnika te potpunu IP povezivost uz gigabitno Ethernet suelje prema transportnoj mrei.

IV/80

br. 1, 2010.

T. Blaji: LTE nova tehnologija za mobilni irokopojasni pristup

Slika 22: RBS 6102 osnovna postaja

Zakljuak

LTE predstavlja novi 3GPP standard za prijenos podataka u irokopojasnim mobilnim mreama, na putu k etvrtoj generaciji (4G) mobilnih mrea. Osnovne karakteristike LTE-a zasnovanog na koritenju OFDM radijske pristupne tehnologije i vie-antenskih rjeenja (MIMO) ukljuuju ostvarivanje velikih brzina prijenosa (isprva do 150 Mbit/s, kasnije ak i do 1 Gbit/s) uz vrlo malo kanjenje pri prijenosu i uspostavi konekcije (do 10 ms), a sve uz mogunost istodobnog pruanja irokopojasnog pristupa velikom broju korisnika mobilne mree. Veliku prednost u uvoenju LTE tehnologije predstavlja njena eksibilnost, posebice po pitanju koritenja razliitih frekvencijskih opsega (od trenutano aktualnih, do nekih novih, npr. 700 MHz ili 2,6 GHz) uz razliite dostupne irine pojasa (od 1,4 do 20 MHz). Vano je napomenuti i pojednostavljenu arhitekturu samog sustava zasnovanu na evoluiranoj jezgrenoj mrei (EPC) i all-IP rjeenju, kao i olakani i automatizirani nadzor i upravljanje nad samom mreom. LTE tehnologija prola je prilino brz proces od standardizacije do dananje komercijalne realizacije . Po prvi puta govorimo o globalnom, ope prihvaenom standardu, i to od strane brojnih proizvoaa opreme i terminala kao i mobilnih operatera diljem svijeta.

IV/81

Popis kratica
3G Third Generation 3GPP Third Generation Partnership Project AMPS Advanced Mobile Phone Service CDMA Code Division Multiple Access C/I Carrier to Interference D-AMPS Dual-mode AMPS DRX Discontinuous Reception EPC Evolved Packet Core EDGE Enhanced Data rates for GSM Evolution eNodeB Evolved Node B E-UL Enhanced Uplink E-UTRAN Evolved UTRAN FDD Frequency Division Duplex FDMA Frequency Division Multiple Access FFT Fast Fourier Transform GGSN Gateway GPRS Support Node GPRS General Packet radio Service GSM Global System for Mobile Communications HARQ Hybrid Automatic Repeat Request HSDPA - High Speed Downlink Packet Data Access HSPA - High Speed Packet Access HSPA+ Evolved HSPA HSUPA - High Speed Uplink Packet Access IFFT Inverse Fast Fourier Transform IP Internet Protocol ISI Inter Symbol Interference ITU International Telecommunication Union LSTI - LTE/SAE Trial Initiative LTE Long-Term Evolution MAC Medium Access Control MBMS Multimedia Broadcast and Multicast Services MIMO Multiple Input, Multiple Output NGMN Next Generation Mobile Networks MME Mobility Management Entity NMT Nordic Mobile Telephony OFDM Orthogonal Frequency-Division Multiplexing OFDMA Orthogonal Frequency-Division Multiple Access

IV/82

br. 1, 2010.

T. Blaji: LTE nova tehnologija za mobilni irokopojasni pristup

QAM Quadrature Amplitude Modulation QoS Quality of Service QPSK Quadrature Phase Shift Keying PAPR Peak to Average Power Ratio PDC Personal Digital Communications PGW Packet Data Network Gateway RAB Radio Access Bearer RAN Radio Access Network RBS Radio Base Station RLC Radio Link Control SC-FDMA Single Carrier - Frequency Division Multiple Access SGSN Serving GPRS Support Node SGW Serving Gateway SINR Signal to Interference and Noise Ratio TACS Total Acces Communication System TCP Transmission Control Protocol TDD Time Division Duplex TDMA Time Division Multiple Access TD-SCDMA Time Division - Synchronous Code Division Multiple Access TTI Time Transmission Interval UE User Equipment UMTS Universal Mobile Telecommunication System UTRA UMTS Terrestrial Radio Access UTRAN UMTS Terrestrial Radio Access Network WCDMA Wideband Code Division Multiple Access WLAN Wireless Local Area Network VoIP Voice over IP

Literatura
1. E. Dahlaman, S. Parkvall, J. Skld, P . Beming 3G Evolution - HSPA and LTE for Mobile Broadband, Academic Press - Elsevier, 1. izdanje, 2007. 2. 3GPP TR 36.300 (V8.10.0) Evolved Universal Terrestrial Radio Access (E-UTRA) and Evolved Universal Terrestrial Radio Access Network (E-UTRAN); Overall description; Stage 2, rujan 2009. 3. T. Blaji Evolucija radijske pristupne mree u mobilnim sustavima tree generacije, ETK Revija, studeni 2006. 4. T.Blaji, M.Druijani, Z. imi Prospects of MIMO Techniques for Broadband Wireless Systems, Mipro CTI, svibanj 2006. 5. T.Blaji, D.Noguli, M.Druijani Latency Improvements in 3G Long Term Evolution, Mipro CTI, svibanj 2006.

IV/83

6. N.Mali Univerzalni sustav pokretnih telekomunikacija , ETK Revija, studeni 2003. 7. Interna Ericssonova dokumentacija

Adresa autora:
Tomislav Blaji e-mail: tomislav.blajic@ericsson.com Ericsson Nikola Tesla d.d. Krapinska 45 p.p. 93 HR-10002 Zagreb Hrvatska

Urednitvo je primilo rukopis 16. prosinca 2010.

IV/84

br. 1, 2010.