Donoenje Vidovdanskog ustava povod dravnoj krizi

Prvoga prosinca 1918. god. dr. Ante Paveli st.! je pro"itao pred regento# Aleksandro# i skupo# srpski$ dravnika Adresu %arodnog vijea &'& o ujedinjenju Drave &lovenaca( 'rvata i &r)a sa &r)ijo# i sa *rno# +oro# u jedinstvenu dravu( a regent Aleksandar u odgovoru na Adresu proglasio je ujedinjenje &r)ije sa ze#lja#a neovisne Drave &lovenaca( 'rvata i &r)a u jedinstveno ,raljevstvo &r)a( 'rvata i &lovenaca. %a taj na"in proglaeno ujedinjenje dalo je od sa#og po"etka povoda za produ)ljivanje jaza iz#e-u srpski$ politi"ara( po)ornika centralisti"ko.unitaristi"kog progra#a i $rvatski$ politi"ara( po)ornika /ederalisti"kog progra#a dravnog ure-enja. %akon i#enovanja prve vlade 10. prosinca 1918.! na "elu sa &tojano# Protie#( naredni korak za izgradnju novog dravno politi"kog poretka )ilo je sazivanje privre#enog narodnog predstavnitva novonastale drave. Privre#eno predstavnitvo donijelo je zakon o iz)oru narodni$ poslanika za 1stavotvornu skuptinu 12. rujna 1934.!( a nakon toga tre)alo je donijeti i 1stav. 'rvatske stranke su tako-er izradile nacrte za 1stav. %acrt 'rvatske repu)likanske selja"ke stranke pod vodstvo# &tjepana 5adia )ilo je u skladu s ranije o)javljeni# stavo# te stranke. &ocijalno# pitanju ano je #jesto uglavno# sa#o kao selja"ko#( a radni"ko# se pitanju nije posvetila dovoljna panja. %acionalno pitanje i dravnopravni $istoriza# ovdje su na prvo# #jestu. 6ako nacrt predlae /ederaliza# kao okvir za rjeenje nacionalnog pitanja( ipak se zapaa u znatnoj #jeri utjecaj pravatva. ,ona"no nacrt isti"e potre)u uvo-enja repu)li"kog o)lika vladavine( predlaui ostvarenje selja"ke repu)like. %acrt 'rvatske zajednice pripre#ili su dr. 7atko 8aginja i pro/. Vladislav Poli. Po to# nacrtu drava )i se sastojala od est 9pokrajina:; sr)ije s 7akedonijo#( *rne gore( Vojvodine <anat( <a"ka i <aranja!( <osne i 'ercegovine( zati# 'rvatske( &lavonije i Dal#acije te &lovenije. 'rvatska zajednica traila je /ederaciju( ali ne i repu)liku. Vidovdanski ustav( donijet 38. lipnja 1931. god.( izglasan je s jedva neto vie od natpolovi"ne veine. =akvo izglasavanje 1stava )ilo je daleko od kvali/icirane ili dvotreinske veine koje su traili predstavnici opor)eni$ i napredni$ stranaka. &po#enuti 1stav prokla#irao je ustavnu i parla#entarnu #onar$iju sa deklarativno zaja#"eni# de#okratski# pravi#a gra-ana. %a prvi #a$ on je zaista izgledao de#okrati"no( ali ako su se po)lie pogledali njegovi propisi( a jo vie osvrnulo na njegovu prakti"nu pri#jenu( dolazi se do zaklju"ka( da je nji#e dravnoj vlasti dan prikladan instru#ent za "uvanje pozicija

vladajue klase. 1vo-enje centralisti"kog dravnog ustrojstva to ga je na osnovi Vidovdanskog ustava )ezo)zirno provodio &vetozar Pri)i"evi kao #inistar unutranji$ poslova i radikalni pristaa nacionalnog unitariz#a( tre)alo je da ukine dotadanje autono#ije pojedini$ ze#alja i da uniti korijenje $rvatskog i svakog /ederalisti"kog pokreta. 1 tu svr$u kralj i vlada ukidaju 2. srpnja 1931. god. zvanje $rvatskog )ana( za#ijenivi ga kraljevski# na#jesniko#( za kojeg je i#enovan socijalisti"ki renegat >uraj De#etrovi( zastupnik de#okratske stranke. 5ezultati su )ili suprotni. 1vo-enje centralisti"kog dravnog poretka pose)no je u 'rvatskoj izazvalo otpor. 'rvatske su opor)ene stranke vidjele u to#e tenju da se likvidiraju ostaci $rvatske dravnosti i uniti $istorijski i dravno.pravno razvijena sa#o)itnost 'rvatske.

>a"anje nacionalne ideje

*entralisti"ki politi"ki kurs izazvao je u 'rvatskoj na strani opozicije ivu reakciju. 7jere novog pokrajinskog na#jesnika za 'rvatsku >urja De#etrovia sa#o su poticale $rvatske /ederaliste na ja"i otpor. Progoni opozicionara u 'rvatskoj( te u"estale za)rane $rvatski$ listova &lo)odni gra-anin u Varadinu( +rani"ar u %ovoj +radiki! dali su povoda za organiziranje istupa protiv centraliz#a. 7alo poslije izglasanja Vidovdanskog ustava dolo je do pregovora o to#e iz#e-u $rvatski$ opozicioni$ stranaka. =i su razgovori zavrili osnutko# $rvatskog )loka po"etko# kolovoza 1931. godine. ?or#irale su ga 'rvatska repu)likanska selja"ka stranka( 'rvatska zajednica i 'rvatska stranka prava( a predsjednitvo su "inili &tjepan 5adi( 7ate Drinkovi i 7irko ,outi. Progra# $rvatskog )loka )io je izrazito /ederalisti"ki to je izazvalo gnjev &vetozara Pri)i"evia. 7e#orandu#i +enovskoj kon/erenciji i drugi )ili su tek jedna strana politi"ke djelatnosti $rvatski$ /ederalista. Vlada je protiv nji$ pri#jenjivala policijski pritisak te iskoritavala svaku priliku da one#ogui nji$ovo djelovanje. 6z 'rvatskog )loka iznikla je i 'rvatska nacionalisti"ka organizacija 'anao( a tako-er i @rkan organizacija katoli"ki$ nacionalista. =e organizacija su okupljale oko se)e #lade ljude i tzv. /rankovce( koji su )ranei $rvatstvo( )ili zapravo sudionici raz)ija"ki$ odreda. Do veliki$ pro#jena u $rvatsko# politi"ko# ivotu dolazi uo"i parla#entarni$ iz)ora 1932. godine. Aaklju"ci#a i iz)orni# proglaso# +lavnog od)ora od 21. sije"nja 1932. god. da e '5&& na iz)ori#a svuda nastupati sasvi# sa#ostalno. &voju odluku su opravdali ti#e to #e-u stranka#a udrueni# u 'rvatsko# )loku 9i#a na"elni$ razlika( i politi"ki$...:. 5adiev je sa#ostalni iz)orni nastup izazvao po#etnje i pro#jene u <i'. 'rvatska tea"ka stranka u <i'( koja je do tada vodila )lisku politiku radievo# pokretu( "inila je sve da se sa"uva jedinstvo $rvatski$ stranaka u $rvatsko# )loku. 7e-uti# upravo ta stranka e se u vrije#e iz)ora u vrlo kratko# roku pretopiti u '5&&. Veliki iz)orni uspje$ 1932. god. izazvao je ogro#no oduevljenje. 6z)orni uspje$ 'rvata izazvao je takvu po#etnju u radikalni# krugovi#a da se tada prvi put raspravlja o a#putaciji( tj. o odcjepljenju 'rvatske od 9srpski$ ze#alja:. Vo-e ''5&( &8& &lovenska ljudska stranka! i >7@ >ugoslavenska #usli#anska stranka! sklapaju sporazu# o suradnji protiv centraliz#a( za de#okratsko rjeenje nacionalnog pitanja( a s nji# i pro)le#a o reorganizaciji drave. <ez o)zira sto progra# /ederalisti"koga $rvatsko.slovensko.)osanskog )loka nije )io separatisti"ki

nego sa#o anticentralisti"ki( njegov osnutak izazvao je po#utnju u unitaristi"ko. centralisti"ki# redovi#a. 5adi je tada s ,oroce# iz &lovenije i &pa$o# iz <osne prisilio radikale na pregovore. &klopljen je sporazu# zvan 7arkov protokol i o)ustavljena teritorijalizacija 'rvatske na okruge. @d#a$ nakon toga 5adi je sazvao veliku skuptinu svoje stranke u <orongaju kraj Aagre)a. <ila je to najvea politi"ka skuptina odrana do tada u 'rvatskoj( a to prije nije uspjelo ni jednoj $rvatskoj stranci ili politi"aru. <udui da su radikali i Pai odustali od 7arkova protokola( pokuao je 5adi poneto uraditi i u Buropi. ,renuo je u diplo#atsku #isiju u 8ondon( <e" pa "ak i u 7oskvu. +ovorio je o sr)ijanskoj do#inaciji( nasilju i potre)i rjeavanja $rvatskog pitanja. 1 5usiji je u"lanio '5&& u &elja"ku ili Aelenu internacionalu( ali ne zato to je pri$vatio nji$ovu ideologiju( nego zato to je $tio i na taj na"in prinudit <eograd na pregovore. 1 kolovozu 193C. god. 5adi se vratio iz 7oskve u vrije#e kad je djelovala vlada Paievi$ radikala i Pri)i"evievi$ de#okrata( tzv. P.P vlada. 1pravo ta vlada 1. sije"nja 193D. god. donosi odluku o pri#jeni @)znane i Aakona o zatiti drave ne sa#o na ko#uniste( nego i za '5&&. Vodstvo '5&&.a zavrava u zatvoru. %o 193D. god. odravaju se iz)ori na koji# su 95adievci: do)ili vie od pola #ilijuna glasova i E0 #andata u skuptini zajedno s 'rvatsko# zajednico# Ante =ru#)ia koji se pri)liio 5adiu!. Poslije tog uspje$a 5adia je u zatvoru po$odio kraljev izaslanik i tu su se dogovorili o njegovo# vraanju u politi"ki ivot i sa#u skuptinu. 1 dugovoru s 5adie#( njegov sinovac Pavao daje izjavu u skuptini u <eogradu da priznaju Vidovdanski ustav( #onar$iju i dinastiju ,ara-or-evia. Aati# je potpisan sporazu# iz#e-u radikala %. Paia i '&&.a &. 5adia koji isputa iz naziva repu)likanska!. @d#a$ je ustrojena vlada narodnog sporazu#a( tj. P.5 vlada Pai.5adi!. Potpuni zaokret( upravo novi kurs izazvao je veliko iznena-enje u 'rvatskoj i cijeloj dravi. 6ako su sr)ijanski radikali i nji$ov vo-a %ikola Pai o)eali 5adiu da e donijeti nove zakone koji#a )i se po)oljao i poloaj $rvatske i njezini$ gra-ana porezi( lokalna sa#ouprava( agrarni odnosi i dr.!( to nikad nisu proveli. =o i nisu na#jeravali u"initi( a o#etali su i$ u radu i unutarnji odnosi( npr. optu)a za teku korupciju u kojoj su sudjelovali gotovo svi #inistri. ,ada je to radi spoznao( napustio je 193E. god. vladu i po"eo pripre#u za nove o)lasne iz)ore 1930. godine. 5askinuti su i sporazu#i iz#e-u radikala i '&&.a( a u #e-uvre#enu je u#ro i Pai( glavni kreator ,raljevne &'&. @tad je '&& )io u opor)i( kao i Pri)i"evi. %ajprije su sura-ivali na o)lasni# iz)ori#a( a zati# na rujanski# iz)ori#a za %arodnu skuptinu 1930. godine. %ji$ova suradnja rezultirala je novo# ,oalicijo#. %ova ,oalicija i#ala je dva

predsjednika( ostavljene su nedirnute strana"ke organizacije( ali su se dogovorili da e ui sa#o u one vlade koje e ja#"iti de#okraciju( parla#entariza# i ravnopravnost naroda. <io je to novi zaokret 5adieve prakti"ne politike i pokuaj spajanja do tad razli"iti$ strana"ki$ progra#ski$ orijentacija 5adieva /ederaliz#a i Pri)i"evieva unitariz#a. %a takav ko#pro#is natjerala je o)ojicu teka politi"ka situacija u ze#lji i jo loija iskustva u suradnji sa sr)ijanski# radikali#a. Pri)i"evi je po"eo s$vaati da je njegova politika stvaranja nove jugoslavenske nacije sa#o oja"ala velikosrpsku prevlast. Dvojac 5adi.Pri)i"evi po"eo je u prvoj polovici 1938. god. s )rojni# zajedni"ki# nastupi#a( od Aagre)a i 8ju)ljane do &plita( %ovog &ada i &u)otice. Pri)i"evi je ve u velja"i 1938. god. spo#enuo i #ogunost pro#jene Vidovdanskog( centralisti"kog i unitaristi"kog ustava. 1 ne#oi o)rane de#okratski# i politi"ki# sredstvi#a( u <eogradu sve vie raz#iljaju o 9generalskoj vladi:( dakle o vojni"koj diktaturi koja )i one#oguila 5adia i Pri)i"evia( odnosno savez 'rvata i pre"anski &r)a. Potkraj velja"e 1938. god 5adi u skuptini otvoreno napada postojei sr)ijanski rei# kao 9policijsko.andarsku diktaturu $ege#onista( poja"anu korupcijo# i plja"ko# u svi# pre"ansko# krajevi#a: i )iva isklju"en s tri sjednice. @ne#oguen u &kuptini s optu)a#a nastavlja u listu &lo)odni do#( a odgovori provladinog tiska )ili su tako-er estoki( pa su prilike postale politi"ki vrlo napete. ,ad je po"etko# lipnja 1938. god. 5adi predloio podjelu ,raljevne &'& na "etiri politi"ke cjeline. &r)iju( 7akedoniju tj. >unu &r)iju!( &loveniju i >adransko.podunavsku o)last 'rvatsku( <osnu i 'ercegovinu i Vojvodinu!( odgovori su )ili vrlo estoki( jer )i to zna"ilo kon/ederaciju. 1 prorei#sko# listu >edinstvo pojavila se prijetnja da 5adia tre)a u)iti. %aalost to nije )ila sa#o prijetnja. 1)ojstvo je tipi"an sr)ijanski na"in rjeavanja politi"ki$ i dinasti"ki$ sporova. 6 zaista ( 34. lipnja 1938. god. u &kuptini je radikalski zastupnik Punia 5a"i( ina"e "etni"ki vojvoda ( iz revolvera na #jestu u)io Pavla 5adia i Furu <asari"eka( teko ranio &tjepana 5adia( a neto lake 6vana +ran-u i 6vana Pernara. =eko ranjen &tjepan 5adi je pre#inuo od posljedica ranjavanja

Ana"ajke iz)ora....

7ijenjajui strukturu politi"ki$ snaga( iz)ori su i#ali tri )itne zna"ajke. Prvo( poraz velikog )roja poznati$( oso)ito $rvatski$ politi"ara( i to )a oni$ to su se u politi"ko# ivotu preteito zauzi#ali za ko#pro#isna rjeenja. 1nato" to#e to su se po iz)orno# sustavu postavljale kotarske kandidature( glasovalo se za progra#e i stranke( a ne za li"nosti. Drugo( iz)ori su pokazali sla)ljenje unitaristi"ki$ struja koje su )ile za integralno jedinstvo. =ree( iz)ori su izvrili jo ja"u polarizaciju oko ekstre#ni$ nacionalni$ progra#a. &a svoji# repu)likansko kon/ederalisti"ki# progra#o# 5adi je )io ne sa#o 9si#)ol $rvatstva: nego i si#)ol otpora protiv velikosrpskog centralizi#a( a njegov pokret oslonac slovensko# i #usli#ansko# pokretu ,oroca i &pa$e( a tako-er nada crnogorsko# i #akedonsko# pu"anstvu. 5adiev triju#/ )io je posljedica njegova nacionalnog i socijalnog progra#a. 1pravo ta njegova po)jeda predstavlja )itnu zna"ajku parla#entarni$ iz)ora 1932. godine. Do zna"ajniji$ pro#jena dolazi na iz)ori#a 8. velja"e 193D. godine. Vladine stranke( Paieva 5adikalna i Pri)i"evieva &a#ostalno de#okratska stranka na iz)ore izlaze kao nacionalni )lok s progra#o# dravotvornosti protiv svi$ protudravni$ ele#enata( dok je opor)a )ila razdvojena po nacionalnoj i strana"koj pripadnosti stranaka. 1 'rvatskoj je stvoren jedinstveni repu)likansko /ederalasti"ki )lok i to na progra#u 5adieve '5&&. 1sprkos njezine za)rane pri$vatili su je i prvaci 'rvatske zajednice to su do tada s#atrali da $rvatsko pitanje valja rjeavati u dani# jugoslavensko #onar$isti"ki# okviri#a. 6z)ori su provedeni u okolnosti#a vladinog nasilja( redarstvenog terora( oruanog pritiska( krvoprolia i progona. 1 prediz)ornoj )or)i u$ieno je oko C.444 ljudi. =eror je )jesnio u 'rvatskoj( <osni i 'ercegovini( 7akedoniji i u *rnoj +ori( a estok pritisak vren je i u &loveniji i Vojvodini. @si# u$ienja i proganjanja pristaa nacionalnog i radni"kog pokreta( vrene su drasti"ne zlopora)e iz)orni$ rezultata( /alsi/ikati i druge s#icalice. Aa vrenje pritiska stavljane su u akciju sve redarstvene oruni"ke pa "ak i vojne snage. %a sa# dan iz)ora dolo je do krvoprolia. 1 li"ko# selu &tajnica orunici su u)ili tri $rvatska iz)ornika( u Veliko# =rgoviu u 'rvatsko# zagorju )ila su dva #rtva( a u )osanskoj +ra"anici kotar Visoko#! u)ijen je jedan #usli#an. Dr. Ge/kija <e$#en( jedan od prvaka >7@ i )ivi #inistar dao je izjavu da je puk u <osni i 'ercegovini 9tri #jeseca )io izloen razni# tortura#a( koje se ne #ogu za#isliti u jednoj pravnoj dravi:. Pre#da je vladin

stranaka( $ege#onisti"ki je rei# to# Pirovo# po)jedo# u osnovi doivio neuspje$( jer #u unato" sve#u nije polo za ruko# likvidirati 5adievu '5&&. 1sprkos to#e to se vodstva '5&&.a nalazilo u zatvoru( a stranka )ila izvrgnuta ne sa#o najokrutnije# progonu ve i neizvjesnosti $oe li )iti potvr-ene njezine kotarske liste( '5&& ne sa#o da nije )ila slo#ljena nego je do)ila i znatno vie glasova nego na proli# iz)ori#a. 6z)orni uspje$ stranke izazvao je nov polet sada jedinstvenijeg $rvatskog nacionalnog pokreta( te je u #nogi# #jesti#a 'rvatske i <osne i 'ercegovine dolo do #ani/estacija i do suko)a s orunitvo# i s orjunaki# ele#enti#a. Posljednji iz)ori u ,raljevini &'& provedeni su 11. rujna 1930. godine. +lavna zna"ajka ti$ iz)ora )io je 5adiev pokuaj da na nji#a oivotvori svoju nakanu da se svoji# selja"ki# pokreto# prodre i u &r)iju( a i u 7akedoniju. %a tu 5adievu odluku da pokua proiriti svoj selja"ki pokret izvan $rvatski$ ze#alja vjerojatno je djelovala i "injenica da je '&&( z)og neuspje$a politike sporazu#a( najprije s de#okrati#a( a zati# s radikali#a( znatno izgu)ila na utjecaju u $rvatski# gradovi#a. '&& je izala na iz)ore pod nazivo# %arodna selja"ka stranka( a 5adi je uputio u &r)iju( 7akedoniju i *rnu +oru radi agitacije tri grupe svoji$ najistaknutiji$ strana"ki$ prvaka( koji su se vratili uglavno# neo)avljena posla( jer su i$ radikali /izi"ki napali i silo# natjerali na povratak. ,o#unisti"ka je partija >ugoslavije nastupala na iz)ori#a u pojedini# #jesti#a s lista#a 5epu)li"kog saveza radnika i seljaka( ali )ez nekog uspje$a. %a iz)ore je od upisana2(20D.D92 )ira"a izalo 3(23C.E0E ili E8(8H. 1nato" to#e to su neke stranke neto poveale( a neke neto izgu)ile u )roju #andata( iz)ori u osnovi nisu zna"ajnije pro#ijenili strukturu #e-uso)ni$ odnosa gra-anski$ stranaka. 5adieva stranka ne sa#o da nije proirila svoj utjecaj izvan 'rvatske nego je izgu)ila na ti# iz)ori#a 1EC.49E glasova to je )ila posljedica nezadovoljstva $rvatskog pu"anstva z)og njezinog naputanja repu)likanskog progra#a i z)og sporazu#ijevanja s Paievo# vlado#. 5adieva stranka je izgu)ila est #andata na $rvatsko# podru"ju( te o)a #andata u Aagre)u( gdje su u#jesto njezini$ kandidata iza)rani kandidati 'rvatskog )loka dr. Ante tru#)i i dr. Ante Paveli #l.!. 'rvatski )lok( koji je do tada ujedinjavao '&& i pravae( uo"i iz)ora 1930. godine je nakon pregovora to su i$ vodili =ru#)i( 'rvoj( Pre)eg i <u( proiren i sa skupino# =ru#)ieve 'rvatske /ederalisti"ke selja"ke stranke '?&&!. Pad 5adieve stranke nije se toliko o"itovao u gu)itku zastupni"ki$ #andata koliko u )roju izgu)ljeni$ glasova( a oso)ito u 5adievu neuspje$u da prodre u &r)iju.

1 to# razdo)lju dolazi do oz)iljni$ politi"ki$ previranja u gra-ansko# politi"ko# ivotu. ,ao odraz "esti$ pojava naputanja progra#ski$ strana"ki$ na"ela i jo "ei$ poga-anja raznorodni$ stranaka radi sudjelovanja u vlasti. 1 politi"ko# ivotu ze#lje nastala je du)oka kriza( koja se o"itovala u ope# nezadovoljstvu sa#og puka. %ekada sloni 'rvati u svoji# politi"ki# )or)a#a protiv srpske $ege#onije po"inju s$vaati da e teko sa#i ostvariti cilj $rvatskoga naroda.

&kuptinsko krvoprolie. povod ja"anju oslo)odila"ki$ tenji

&ve otriji politi"ki jaz( do krajnosti produ)ljen skuptinski# krvoprolie#( pogodovao je ja"anju nacionalno separatisti"ki$ tendencija. &kuptinski je atentat u 'rvatskoj nedvoj)eno oja"ao separatisti"ke struje i poglede. @n je sluio kao dokaz da iz#e-u Aagre)a i <eograda postoje nepre#ostive razlike( jer 5adi je sa svojo# sveslavensko# i #irotvorno# idejo# platio glavo#. %epopustljivost velikosrpski$ $ege#onista( koji su skuptinski# atentato# $tjeli silo# skriti otpor 'rvata( izazvala je ne sa#o z)ijanje $rvatskog nacionalnog pokreta nego i njegovo radikaliziranje i stvaranje uvjeta da se ja"e u njegovu krilu o"ituju separatisti"ke tendencije.