Sadraj Predgovor Upozorenje Uvod 1. Najgoreg ovisnika o nikotinu tek trebam sresti 2. Lak nain 3. Za to je te ko prestati! ".

Per#idna zamka $. Za to i da%je pu imo! &. 'visnost o nikotinu (. Pranje mozga i uspavani partner ). '%ak avanje apstinentske krize *. Stres 1+. ,osada 11. -on.entra.ija 12. 'pu tanje 13. -ombina.ija 1". /ega se to odriem! 1$. ,obrovo%jno ropstvo 1&. U tedjeti 0u 1 #unti sedmino 1(. Zdrav%je 1). 2nergija 1*. 'pu ta me i daje mi samopouzdanje 2+. 3a z%okobna mrana sjena 21. Prednosti pu enja 22. Prestanak pu enja 4etodom snage vo%je 23. /uvajte se smanjivanja 2". Samo jedna .igareta 2$. Povremeni pu ai5 ado%es.enti5 nepu ai 2&. Pu a koji pu i u tajnosti 2(. ,ru tvena navika! 2). 'dabir pravoga trenutka 2*. 6o0e %i mi .igarete nedostajati! 3+. 6o0u %i se udeb%jati! 31. 7zbjegnite %anu motiva.iju 32. Lak nain da prestanete 33. 8azdob%je odvikavanja 3". Samo jedan dim 3$. 6o0e %i meni biti teze! 3&. 9%avni raz%ozi neuspje:a 3(. Zamjenska sredstva 3). 3rebam %i izbjegavati situa.ije koje vode u ku nju! 3*. 3renutak prosvjet%jenja "+. 3a pos%jednja .igareta "1. Pos%jednje upozorenje "2. Povratne in#orma.ije "3. Spasite pu aa s broda koji tone "". Savjet nepu aima ;ina%e< Pomozite prekinuti tu svinjariju

Predgovor
Pretpostavite da postoji arobna metoda za prestanak pu enja koja 0e omogu0iti bi%o kojem pu au5 uk%juuju0i vas %ino5 da prestane pu iti< ',4=6 38=>N' ?2Z -'87@32N>= SN=92 A'L>2 ?2Z =PS37N2N3S-2 -87Z2 ?2Z ,'?7A=N>= N=32B7N7 ?2Z @'- 328=P7>25 3=?L23=5 ;L=S328= 7L7 'S3=L76 Z=4>2NS-76 S82,S3=A= Pretpostavimo nada%je da< N24= P'/23N'9 P287',= -=,= S2 'S>2C=32 Z=-7NU374= 7L7 >=,N74= ',4=6 P'/N232 A7@2 UB7A=37 U ,8U@3A2N74 ,'9=D=>74= 'S>2C=32 A7@2 S=4'P'UZ,=N>= 7 SP824N7>2 S2 N'S732 S= S382S'4 4'B232 S2 ?'L>2 -'NE2N387S=37 N2C232 P8'A2S37 'S3=3=- B7A'3= SUZ,8B=A=>UC7 S2 ', N=P=S37 ,= Z=P=L732 E79=823U 7 N2 S=4' ,= C2 A=4 ?737 L=-' P82S3=37 A2C C232 Z=P8=A' UB7A=37 U P8'E2SU ', 382NU3-= -=,= U9=S732 3U P'SL>2,N>U E79=823U -ada bi takva arobna metoda postoja%a5 biste %i je koristi%i! Najvjerovatnije5 da. No5 vi5 naravno5 ne vjerujete u aro%ije. Niti ja. 4eFutim5 metoda koju sam gore opisao postoji5 Zovem je L=- N=/7N Gu origina%u se metoda zove 2=SHI=H5 op. p.J. 4etoda5 ustvari5 nije arobna5 samo se ini takvom. Upravo takvom se ini%a i meni kada sam je otkrio i znam da je mnogi od mi%iona biv i: pu aa koji so uspje no presta%i pu iti koriste metodu L=- N=/%N takoFer g%edaju na taj nain. Naravno da vi i da%je te ko moete povjerovati mojim tvrdnjama. Ne brinite5 smatrao bi%% vas poma%o naivnima ako biste moje tvrdnje pri:vati%i bez ikakvi: dokaza. S druge strane5 nemojte napraviti pogre ku i odba.iti i: zato to vjerujete da su vr%o pretjerane. Ai rako i rako najvjerovatnije itate ovu knjigu na preporuku nekog biv eg pu aa koji je po:aFao 2=SHI=H k%iniku i%i koji je proitao ovu knjigu. Nije vazno jeste %i dobi%i preporuku direktno i%i putem osobe koja vas vo%i i jako je zabrinuta da5 uko%iko ne prestanete5 ne0e vas vi e biti da biste bi%i vo%jeni. -ako L=- N=/7N radi! Nije to %ako objasniti ukratko. Pu ai do%aze u na e k%inike u raznim stanjima panike5 uvjereni da ne0e uspjeti i vjeruju da 0e5 ako nekim udom i prestanu pu iti5 prvo morati izdrati neodreFeno razdob%je potpunog jada5 da im druenja vi e nikad ne0e predstav%jati uitak5 da se ne0e mo0i dobro kon.entrisati i nositi sa stresom i da5 iako moda nikada vi e ne0e pu iti5 nikada ne0e biti potpuno s%obodni i da 0e do kraja ivota imati povremenu ze%ju popu iti .igaretu pa 0e se morati odupirati napasti. 9%avnina takvi: pu aa napu ta k%iniku nakon neko%iko sati kao sretni nepu ai. -ako uspijevamo posti0i takvo udo! Zakaite sastanak u jednoj od 2=SHI=H k%inika kako biste to sazna%i. 4eFutim5 ono to mogu re0i jest da ve0ina pu aa oekuje od nas da postignemo taj .i%j govore0i im o strasnim rizi.ima za nji:ovo zdrav%je5 o tome da je pu enje pr%java5 odvratna navika5 da i: ko ta pravo bogatstvo te da su g%upi to ve0 nisu presta%i pu iti. Ne. Ne5 mi im ne govorimo s visoka stvari koje ve0 znaju. 3o su

prob%em i koje imate kad ste pu a. 3o nisu prob%emi prestajanja pu enja. Pu ai ne pu e iz raz%oga iz koji: ne bi smje%i pu iti. -ako bismo presta%i pu iti5 potrebno je otk%oniti raz%oge zbog koji: pu imo. L=- N=/%N se bavi tim prob%emom. /ini to uk%anjanjem e%je za pu enjem. >ednom kada se uk%oni e%ja za pu enjem5 biv i pu a ne treba koristiti snagu vo%je. 4etoda L=- N=/7N postoji u ob%iku k%inika5 knjiga5 video kaseta5 audio kaseta5 E,Ka i seminara na 7nternetu. U svim je ob%i.ima metoda jednaka5 radi se jednostavno o raz%iitim ob%i.ima predstav%janja metode. -oji biste ob%ik vi treba%i koristiti! 3o je pitanje %inog izbora. Neki %judi vi e vo%e itati knjige5 drugi g%edati video. -%inike imaju tako visok postotak uspje:a da moemo nuditi garan.ija povrata nov.a. Eijene ovise o %oka.iji k%inike i ako ste jedna od oni: 2+ posto osoba koje trebaju vi e od jednog posjeta5 moete do0i na ko%iko god trebate dodatni: posjeta besp%atno. 4i nikada ne odustajemo niti od jednog pu aa. =ko od%uite da vi e ne e%ite prestari pu iti5 vratit 0emo vam sav up%a0eni nova.. 3eme%jem na eg garan.ije da 0emo vam vratiti nov.e5 prosjek uspje nosti u na im k%inikama iznosi preko *+ posto na svjetskom nivou. Nemojte nikako dopustiti da vas bi%o ta od gore napisanoga odvrati od vrijednosti ove knjige. -njiga je sama po sebi zaokruen seminar i mi%ioni su pu aa %ako presta%i pu iti tako to su samo proita%i ovu knjigu. =ko imate kakvi: nedoumi.a5 te%e#onirajte najb%ioj k%ini.i kako bismo vas savjetova%i ta da%je initi. Popis k%inika na%azi se na kraju knjige.

Upozorenje
4oda imate neke dvojbe o itanju ove knjige. 4oda vas5 kao ve0inu pu aa5 sama pomisao o prestanku pu enja ispunjava panikom i5 iako imate najbo%ju namjeru prestati jednog dana5 to nije dana nji dan. =ko oekujete da 0u vas obavijestiti o groznim rizi.ima za zdrav%je kojima su pu ai iz%oeni5 o tome da pu ai tro e pravo ma%o bogatstvo tokom svog pu akog ivota5 da je pu enje pr%java5 odvratna navika i da ste vi g%upani5 beskimenja.i i bezob%ina masa s%abe vo%je5 morat 0u vas razoarati. 3e taktike nisu mi nikad pomog%e da prestanem pu iti5 a da su vama mog%e pomo0i5 vi biste ve0 presta%i pu iti. 4oja metoda5 koju 0u zvati L=- N=/7N5 ne radi na taj nain. U neke 0e vam stvari koje 0u re.i biti dosta te ko povjerovati. 4eFutim5 do trenutka kada budete zavr ava%i s itanjem knjige5 ne samo da 0ete u nji: vjerovati nego vam ne0e biti jasno kako ste uop te mog%i dopustiti da vam mozak bude to%iko ispran da ste vjerova%i u ne to drugo. Postoji ra ireno pogre no s:vatanje da mi sami od%uujemo da 0emo pu iti. Pu ai ne odabiru pu enje ni ta vi e nego to a%ko:o%iari svojevo%jno od%uuju postati a%ko:o%iarima5 a ovisni.i o :eroinu postati ovisni.ima o :eroinu. 7stina je da sami odaberemo zapa%iti te prve eksperimenta%ne .igarete. >a ponekad od%uim i0i u kino5 a%i je sigurno da nisam odabrao provesti .ije%i svoj ivot u kinu. 4o%im vas da razmis%ite o svom ivotu. >este %i ikada vrsto od%ui%i da u odreFenim trenu.ima va eg ivota ne0ete mo0i uivati u obroku i%i druenju bez pu enja5 i%i da se ne0ete mo0i kon.entrisati i%i se nositi sa stresom bez .igarete! U kojem ste trenutku od%ui%i da trebate .igarete5 ne samo za druenja nego da i: trebate sta%no imati kod sebe5 i dase osje0ate nesigurno te da vas ak :vata panika ako i: nemate! -ao i svaki drugi pu a5 namam%jeni ste u najpodmuk%iju supti%nu zamku koju su zajedniki stvori%i ovjek i priroda. Nema rodite%ja na ovoj p%aneti5 bio on pu a i%i nepu a5 kojem se sviFa pomisao da njegova i%i njezina dje.a pu e. 3o zna.i da svi pu ai e%e da nikad nisu poe%i pu iti. Zato stvarno ne iznenaFuje da nikome nisu

treba%e .igarete da bi uiva%i u je%u i%i se nosi%i sa stresom prije nego to su posta%i ovisni5 U isto vrijeme5 svi pu ai e%e nastaviti pu iti. Napokon5 niko nas ne tjera da zapa%imo5 razumje%i mi raz%oge i%i ne5 ve0 sami pu ai %ino donose od%uku da 0e zapa%iti. -ada bi postojao arobni dugme koji bi pu ai mog%i pritisnuti i probuditi se s%ijede0eg jutra kao da nikad nisu zapa%i%i tu prvu .igaretu5 jedini pu ai koji bi preosta%i tog s%ijede0eg jutra bi%i bi k%in.i koji su jo u #azi eksperimentiranja. >edina stvar koja nas sprjeava da prestanemo pu iti je< S38=6L Stra: da 0emo morati preivjeti neodreFeno razdob%je jada5 usk%aFivanja i nezadovo%jene udnje kako bismo bi%i s%obodni. Stra: da obrok i%i druenje nikad vi e ne0e biti tako ugodno bez .igarete. Stra: da nikad ne0emo biti u stanju kon.entrisati se5 nositi se sa stresom i%i biti samopouzdani bez na e ma%e potpore. Stra: da 0e se na a %inost i karakter promijeniti. No najvi e nas je stra: od Mjednom pu a K uvijek pu a 5 toga da nikada ne0emo biti potpuno s%obodni i da 0emo provesti ostatak na eg ivota ude0i za povremenom .igaretom. =ko ste kao i ja ve0 isproba%i sve konven.iona%ne nadne prestanka pu enja i proivje%i jad od onoga to ja opisujem kao metodu prestajanja upotrebom snage vo%je5 ne samo da 0ete biti obi%jeeni tim stra:om5 ve0 0ete biti uvjereni da ne moete prestati pu iti. =ko ste zabrinuti5 ako vas :vata panika i%i osje0ate da nije pravi trenutak da prestanete pu iti5 dopustite mi da vas uvjerim da su va e dvojbe i%i panika pos%jedi.e stra:a. 3o je stra: kojeg se ne os%obaFate .igaretama nego ga upravo one uzrokuju. Niste vi od%ui%i upasti u nikotinsku zamku. -ao i sve zamke5 ona je naprav%jena tako da osigura da ostanete zarob%jeni. Zapitajte se5 kada ste zapa%i%i te prve eksperimenta%ne .igarete5 jeste %i od%ui%i ostati pu a to%iko dugo! Pa kada 0ete onda prestati! Sutra! S%ijede0e godine! Prestanite varati same sebeL Zamka je naprav%jena tako da vas zadri .ije%i ivot. @ta mis%ite5 za to svi ti osta%i pu ai ne prestaju pu iti sve dok i: to ne ubije! 'vu je knjigu prvi puta izdao izdava Penguing prije dvadeset godine i svake je godine do sada na %isti najproiataniji: knjiga. Sada ve0 mnogo godina dobivam povratne in#orma.ije o uinku knjige. -ao to 0ete ubrzo proitati5 povratne su in#orma.ije otkri%e podatke koji su nadi %i moje najsmje%ije nade o e#ektivnosti moje metode. 3akoFer5 otkri%a su se dva aspekta L=-'9 N=/7N= koja su uzrokova%a moju zabrinutost. ,rugi 0u aspekt objasniti kasnije. Prvi se pojavio u pismima koja sam primao. Navesti 0u tri tipina primjera< Nisam vjerovao u Aa e tvrdnje i izvinjavam se zbog toga to sam sumnjao u Aas. ?i%o je upravo tako %ako i ugodno kao to ste i rek%i da 0e biti. ,ao sam primjerke Aa e knjige svim svojim prijate%jima i roFa.ima pu aima. ati nikako ne razurmijem za to je ne itaju. ,obio sam Aasu knjigu prije osam godina od jednog prijate%ja koji je prestao pu iti. 3ek sada sam je proitao. Zao mi je jedino to sam potratio ti: osam godina na pu enje. Upravo sam zavr i%a itanje knjige. Znam da je tek pro %o etiri danaN a%i osje0am se jako dobro. Znam da vi e nikada ne0u pu iti. Poe%a sam itati Aasu knjigu prije pet godina5 do %a do po%ovi0e i u:vati%a me panika. Zna%a sam da 0u5 ako doFem do kraja5 morati prestati pu iti5 Nisam %i bi%a %u.kasta! Ne5 dotina m%ada dama nije bi%a %u.kasta. Spomenuo sam ve0 arobni dugme. L=N=/7N radi upravo kao taj arobni dugme. ,a pojasnim5 L=- N=/7N nije magija5 no za mene i stotine i :i%jade biv i: pu aa kojima je bi%o to%iko %ako i ugodno prestati pu iti5 ini%o se kao da jestL 'vo je upozorenje. 7mamo koko Ojaje situa.iju. Svaki pu a e%i prestati pu iti i za svakog pu aa to moe biti %ako i ugodno. Samo stra: spreava pu ae da pokusaju prestati pu iti. Najve0i je dobitak uk%anjanje tog stra:a. No ne0ete ga se 's%oboditi

dok ne zavr ite itati ovu knjigu. Upravo suprotno5 kako je rek%a gospoda u tre0em primjeru5 taj se stra: moe pove0ati kako odmiete s itanjem knjige i to vas moe sprijeiti da je proitate do kraja. Niste vi od%ui%i upasti u zamku5 no neka vam bude jasno5 ne0ete se os%oboditi iz nje dok ne donesete vrstu od%uku da to e%ite. Ae0 se moda kopr.ate u e%ji da prestanete pu iti. S druge strane5 moete imati dvojbe. U svakom s%uaju imajte na umu da S3A=8N' N24=32 @3= 7Z9U?737L =ko na kraju knjige od%uite da e%ite i da%je pu iti5 ni ta vas ne0e spreavati u tome da to i napravite. Ne morate ni smanjiti pu enje niti prestati pu iti dok .itate knjigu5 i zapamtite5 nema nikakve ok terapije. Upravo suprotno5 imam samo dobre vijesti za vas. 4oete %i zamis%iti kako se gro# 4onte Eristo osje0ao kada je napokon pobjegao iz zatvora! 3ako sam se ja osje0ao kad sam pobjegao iz nikotinske zamke. 3ako se osje0aju mi%ioni biv i: pu aa koji su primijeni%i moju metodu. ,o kraja knjige 3=-' C232 S2 7 A7 'S>2C=37L -82N732L

Uvod
P7ZL7>2E73 CU SA7>23 ', PU@2N>=LP 8ekao sam to svojoj supruzi. Pomis%i%a je da sam potpuno po%udio. 8azum%jivo5 ako uzmete u obzir da je promatra%a moje neuspje:e u brojnim poku ajima da prestanem pu iti. Pos%jednji je bio prije dvije godine. Uspio sam preivjeti est mjese.i pravog pak%a prije nego to sam konano popustio i zapa%io .igaretu. Nije me sram priznati da sam p%akao kao dijete. Znao sam da sam osuFen biti pu a do kraja ivota. U%oio sam to%iko truda u raj pokusaj i patio to%iko jako da sam znam da nikad vi e ne0u imati snage pro0i kroz takvu patnju jo jednom. Nisam nasi%an ovjek5 a%i da je neki pokrovite%jski raspo%oeni nepu a bio to%iko g%up da mi u tom trenutku kae da svi pu ai mogu %ako prestati pu iti5 odma: i zauvijek5 ne bi: bio odgovoran za svoju reak.iju. Uvjeren sam meFutim da bi me bi%o koja porota na svijetu5 sastav%jena isk%juivo od pu aa5 os%obodi%a krivnje smatraju0i to ubojstvom bez predumi %jaja. 4oda i vi smatrate nemogu0im da svaki pu a moe %ako prestati pu iti. =ko je tako5 mo%im vas da ne ba.ite ovu knjigu u sme0e. 4o%im vas da mi vjerujete. Uvjeravam vas da ak i vama moe biti %ako prestati pu iti. ,vije sam godine nakon pos%jednjeg neuspje:a ipak ugasio .igaretu za koju sam znao da 0e mi biti pos%jednja i nisam samo rekao svojoj eni da sam upravo postao nepu a ve0 da 0u iz%ijeiti ostatak svijeta. 4oram priznati da sam tada njezin skepti.izam doiv%javao pri%ino iritantnim. 4eFutim5 to ni na koji nain nije umanjiva%o moj osje0aj us:i0enosti. Pretpostav%jam da je moja us:i0enost saznanjem da sam ve0 sretni nepu a ma%o iskrivi%a moju per.ep.iju. 9%edano unazad5 mogu se s%oiti s njezinim stavom. Sada mi je jasno za to su >oQ.e i moji b%iski prijate%ji i roFa.i vjerova%i da sam zreo za %udni.u. =ko se osvrnem na svoj ivot5 dm mi se da je .ije%o moje postojanje bi%o samo priprema za sv%adavanje prob%ema pu enja. Sve one godine napornog uenja5 kad sam se trudio postati dobar knjigovoFa5 i sve one godine rada u knjigovodstvu nisu mi nikako mog%e pomo0i u razotkrivanju misterije zvane zamka pu enja. Stara izreka kae da ne moete varati sve %jude svo vrijeme5 a%i ja sam duboko uvjeren da upravo to ve0 godinama uspijeva duvanskoj industriji5 3akoFer vjerujem da sam prva osoba koja je u potpunosti razumje%a zamku pu enja. =ko vam zvuim arogantno5 moram red da za to nima%o nisam zas%uan ja %ino5 ve0 ivotne oko%nosti u kojima sam se na ao. -%ju.ni je dan bio 1$. ju%a 1*)3. godine. Nije ba da sam pobjegao iz Eo%ditza5 a%i vjerujem da su oni kojima je to uspje%o iskusi%i jednak osje0aj o%ak anja i us:ita koji

sam ja osjetio kada sam ugasio pos%jednju .igaretu. S:vatio sam da sam otkrio ne to o emu sanjaju svi pu ai< kako s %ako0om prestati pu iti. Nakon isprobavanja metode na prijate%jima i roFa.ima promijenio sam zanimanje i poeo raditi puno radno vrijeme kao savjetnik5 pomau0i drugim pu aima da prestanu pu iti. Nakon dvije godine napisao sam prvo izdanje ove knjige. >edan od moji: neuspje:a5 ovjek o kome govorim u 2$Kpog%av%ju5 bio je moj g%avni motiv za pisanje ove knjige. ,va puta me posjetio i oba smo puta zavr i%i u suzama. ?io je tako uzbuFen da ga nikako nisam uspio uiniti dovo%jno opu tenim da bi mogao razumjeti o emu govorim. 4is%io sam da bi5 ako svoju metodu opi em u knjizi5 mogao sjesti i proitati knjigu kad bi mu to najvi e odgovara%o5 ono%iko puta ko%iko god to e%i5 a to bi mu mog%o pomo0i da upije moju poruku. Nisam imao nikakvi: dvojbi da 0e L=- N=/7N dje%ovati jednako uinkovito kod drugi: pu aa kao to je dje%ovao kod mene. 4eFutim5 kada sam razmi %jao o izdavanju metode u ob%iku knjige5 imao sam dvojbi. Napravio sam v%astito istraivanje tri ta. -omentari ba i nisu bi%% o:rabruju0i< P-ako mi knjiga moe pomo0i! 4eni je potrebna snaga vo%jeLP P-ako knjiga moe izbje0i strasnu apstinentsku krizu!P 7mao sam ja i svoji: dvojbi. /esto je u k%inikama bi%o oito da je k%ijent krivo s:vatio bitnu poruku koju sam prenosio. ?io sam u mogu0nosti popraviti situa.iju. No5 kako 0e to napraviti knjiga! ,obro se sje0am #rustriraju0i: situa.ija iz vremena kad sam uio za knjigovoFu. -ada nisam s:vatao ne to u knjizi i%i se nisam s%agao s nekom porukom5 bio sam vr%o #rustriran jer nisam mogao upitati knjigu da mi bo%je razjasni ono to nisam razumio. 3akoFer5 bio sam potpuno svjestan da u ovo vrijeme te%evizije i videa mnogi %judi nemaju naviku itanja. Uza sve ove imbenike5 imao sam jednu di%emu koja je bi%a jaa od svi: osta%i:. Nisam bio pisa. i bio sam vr%o svjestan svoji: ogranienja u tom pitanju. ?io sam uvjeren da mogu sjesti nasuprot pu aa i uvjeriti ga kako 0e mu druenja biti ugodnija5 kako 0e se mo0i bo%je kon.entrisati i %ak e se nositi sa stresom kao nepu ai i kako pro.es prestanka pu enja moe biti %ak i ugodan. No5 mogu %i tako ne to prenijeti u knjizi! Na sredi5 bogovi su mi bi%i sk%oni. ,obio sam :i%jade pisama za:va%e s komentarima poput ovi:< P'vo je najbo%ja knjiga ikad napisana.P PAi ste moj guru.P < PAi ste genij.P P3reba%o bi vam dodije%iti titu%u viteza.P P3reba%i biste biti premijer.P PAi ste sveta..P Nadam se da nisam dopustio da mi takvi komentari udare u g%avu. Potpuno sam svjestan da takvi komentari nisu napisani kako bi po:va%i%i moje %iterarne sposobnosti5 nego upravo unato nju:ovu nedostatku. Napisani su zato to5 bez obzira na to je %i vam drae posjetiti k%iniku i%i proitati knjigu< 2=SHI=H S7S324 ,>2LU>2L Ne samo da sada imamo svjetsku mreu 2=SHI=H k%inika5 ve0 je ova knjiga bi%a Penguinov bestse%%er svake godine od kad je prvi put iza %a. U Norve koj je ak nedavno nadma i%a prodaju 6arrQ Pottera te je tako posta%a najbo%je prodavana knjiga na zajednikoj %isti knjievni: i pub%i.istiki: izdanja. Prodana je u otpri%ike etiri mi%iona primjeraka i prevedena na vi e od dvadeset jezika. Nakon otpri%ike godinu dana od pokretanja k%inika za odvikavanje od pu enja5 mis%io sam da sam nauio sve to se moe nauiti o pomaganju pu aima da prestanu pu iti. 7znenaFuju0e5 i dvadeset godina nakon otkri0a metode5 svaki dan nauim ne to novo. 'va me injeni.a poma%o zabrinu%a kada su me zamo%i%i da napravim dopune

prvom izdanju nakon est godina. Up%a io sam se da 0u morati izmijeniti i%i povu.i praktino sve to sam napisao. 4eFutim5 nisam se trebao brinuti. 'snovna nae%a metode 2=SHI=H danas su jednako vrsta kakva su i bi%a kada sam je otkrio. ,ivna istina g%asi< L=-' >2 P82S3=37L 3o je injeni.a. >edina je te ko0a kako uvjeriti svakog pu aa u tu injeni.u. Svo znanje koje sam stekao u preko dvadeset godina koristim kako bi: omogu0io svakom pu au ug%edati svjet%o. U k%inikama se trudimo dosti0i per#ek.iju. Svaki nas neuspje: duboko pogaFa jer znamo da svaki pu a moe prestati pu iti na %ak nain. -ada pu ai ne uspiju prestati pu iti5 obino to smatraju osobnim neuspje:om. 4i to smatramo na im neuspje:om nismo i: uspje%i uvjeriti kako je %ako i ugodno prestati pu iti. Posvetio sam prvo izdanje ove knjige onim pu aima5 nji: 1& do 2+ posto5 koje nisam uspio iz%ijeiti. 'vaj postotak neuspje:a izraunat je na teme%ju garan.ije za povrat nov.a u na im k%inikama. 3renutni prosjek neuspje:a u na im k%inikama irom svijeta je ispod 1+ posto. 3o zna.i da nam je prosjek uspje nosti ve0i od *+ posto. %ako sam bio svjestan da sam otkrio ne to udesno5 ni u svojim najsmje%ijim ma tarijama nisam oekivao da 0u posti0i takve prosjeke. 4oete s pravom primijetiti da sam trebao oekivati da 0u dosti0i 1++ posto5 ako sam ve0 iskreno vjerovao da 0u svijet iz%ijeiti od pu enja. Ne5 nikad nisam oekivao da 0u dosti0i stopostotnu uspje nost. @mrkanje duvana bi%o je pret:odni najpopu%arniji nain nikotinske ovisnosti sve dok nije postao antiso.ija%an i po%ako izumro. 4eFutim5 i da%je postoji neko%iko udaka koji smr0u duvan i uvijek 0e5 vjerovatno5 postojati neko%iko takvi:. Zapanjuju0e5 no britanski je par%ament jedan od zadnji: utvrda mrkaa duvana. Ajerujem da to i nije to%iko iznenaFuju0e jer kad razmis%ite5 po%itiari su uvijek otpri%ike stotinu godina iza svog vremena. 3ako 0e uvijek biti neko%iko udaka koji 0e pu iti. Sigurno je da nisam oekivao da 0u morati %ino iz%ijeiti svakog pu aa. 'no to sam mis%io da 0e se dogoditi jest da 0u5 nakon to objasnim misterije zamke pu enja5 razbiti i i%uzije poput< Pu ai uivaju u pu enju Pu ai pu e v%astitim odabirom Pu enje os%obaFa od dosade i stresa Pu enje pomae pri koneentra.iji i opu tanju Pu enje je navika Potrebna je snaga vo%je da se prestane pu iti >ednom pu a5 uvijek pu a Uvjeravanje pu aa da i: pu enje ubija5 pomae im da prestanu pu iti Zamjenska sredstva5 naroito zamjene za nikotin5 pomau pu aima da prestanu pu iti Pre.iznije5 nakon to sam razbio i%uziju da je te ko prestati pu iti i da morate pro0i kroz tranzi.ijsko razdob%je jada kako biste presta%i5 naivno sam mis%io da 0e ostatak svijeta takoFer vidjeti svjet%o i pri:vatiti moju metodu. 4is%io sam da 0e moj g%avni neprijate%j biti duvanska industrija. Zapanjuju0e5 moje g%avne take spoti.anja bi%e su upravo institu.ije za koje sam mis%io da 0e mi biti g%avni savezni.i< mediji5 v%ada5 dobrotvorne organiza.ije poput =S6 G=.tion on Smoking and 6ea%t:5 op. p.J i RU73 te medi.inska pro#esija. Ajerovatno ste vidje%i #i%m @estra -ennQ. U s%uaju da niste5 radi se o vremenu kada je :ara%a djeda para%iza i%i po%io. >asno se sje0am da je sama rije u meni izaziva%a isti stra: kao to rije rak izaziva danas. Uinak po%ia bio je ne samo para%iza nogu i

ruku nego i iskriv%jene udova. Priznati medi.inski tretman bio je imobi%iza.ija ti: udova e%jeznim ud%agama kako bi se sprijei%o iskriv%javanje. 8ezu%tat je bi%a dozivotna para%iza. @estra -ennQ je vjerova%a da e%jezne ud%age onemogu0avaju oporavak i dokaza%a na :i%jadama primjera da se mi i0e moe ponovno nauiti dje%ovanju te da dje.a mogu ponovo :odati. 4eFutim5 estra -ennQ nije bi%a %ijediik5 bi%a je samo medi.inska estra. -ako se samo usudi%a zadrijeti u podruje rezervirano za kva%i#ikovane %jekare! 7zg%eda da nije bi%o vano to to je sestra -ennQ prona %a rje enje prob%ema i dokaza%a da je njezino rje enje uinkovito. ,je.a koju je %ijei%a estra -ennQ zna%a su da je ona u pravu5 zna%i su i nji:ovi rodite%ji5 no s%ubena medi.inska pro#esija ne samo da je odbi%a pri:vatiti njezine metode ve0 je tovi e sprijei%a estru -ennQ da i: provodi. @estri -ennQ je treba%o dvadeset godina truda prije nego to je medi.inska pro#esija pri:vati%a oito. Prvi sam put pog%edao taj #i%m godinama prije nego to sam otkrio L=- N=/7N. ;i%m je bio vr%o zanim%jiv i nedvojbeno je bi%o e%emenata istine u njemu. 4eFutim5 bi%o je jednako tako oito da je 6o%%QSood ovdje unio znatnu umjetniku s%obodu. @estra -ennQ nije nikako smje%a otkriti ne to to udruena znanja medi.inske znanosti nisu uspje%a. Poznati medi.inski spe.ija%isti sigurno nisu bi%i takvi dinosauri kakvima su prikazani! -ako je mogu0e da im je treba%o dvadeset godina da pri:vate injeni.e koje su im bi%e ispred nosa! -ae se da je ivot udniji od romana. 7zvinjavam se to sam optuio stvarate%je #i%ma @estra -ennQ da su si uze%i previse umjetnike s%obode. /ak i u ovo Mprosvije0enoM doba moderni: komunika.ija5 nakon dvadeset godina5 uz to to mi je omogu0en pristup modernim komunika.ijama5 ipak nisam uspio prenijeti svoju poruku. ,a5 dokazao sam svoje tvrdnje< vi itate ovu knjigu samo zato to vam je knjigu preporuio neki biv i pu a. Zapamtite5 ja nemam ogromnu #inaneijsku mo0 kao ?4=G3:e ?ritis: 4edi.a% =sso.iation5 krovna britanska %ijenika udruga5 op. p.J5 =S6 i%i RU73. -ao i estra -ennQ5 ja sam usam%jeni pojedina.. -ao i ona5 poznat sam jedino iz raz%oga to moj sistem radi. Ae0 me se smatra najve0im guruom za pomo0 pri odvikavanju od pu enja. -ao i estra -ennQ5 dokazao sam svoje tvrdnje. =%i i estra -ennQ dokaza%a je svoje tvrdnje. -akvo je to dobro donije%o ako je ostatak svijeta i da%je pri:vatao postupke koji su bi%i potpuna suprotnost onome to su treba%i biti! Zadnje su reeni.e knjige jednake i u prvom izdanju< PAjetar promjena pu e u dana njemdru tvu. Snjena gruda se zakotr%ja%a i nadam se da 0e joj ova knjiga pomo0i pretvoriti se u %avinu5P 7z moji: ste gornji: navoda mog%i do0i do zak%juka da nisam po tovate%j medi.inske struke. Ni ta ne moe biti uda%jenije od istine. >edan od moji: sinova je %ijenik i niti jedno zvanje ne smatram ug%ednijim od %ijenikog. Ustvari5 dobivamo vi e preporuka za na e k%inike od medi.inski: pro#esiona%a.a nego od bi%o koje druge pro#esije i5 iznenaFuju0e5 vi e na i: k%ijenata do%azi iz medi.inske pro#esije nego iz bi%o koje druge. U samim poe.ima medi.inska me pro#esija smatra%a neim izmeFu ar%atana i udaka. U avgustu 1**(. godine imao sam ve%iku ast biti pozvan odrati predavanje na ,esetoj svjetskoj kon#ereneiji o duvanu i%i zdrav%ju koja se odrzava%a u Pekingu. Ajerujem da sam prva osoba bez medi.inskog obrazovanja koja je dobi%a takvu ast. 3aj je poziv na kon#eren.iju puno govorio o napretku koji sam do tada postigao. 4eFutim5 mogao sam to predavanje jednako tako odrati i zidu od .ig%e. -ako nikotinska vaka0a guma i #%aster nisu uspje%i rije iti prob%em5 pu ai su izg%eda sami pri:vati%i injeni.u da se ne moe iz%ijeiti od ovisnosti o drogi propisivanjem te iste droge. 3o je isto kao da kaete ovisniku o :eroinu< Nemojte pu iti :eroin5 pu enje je opasno5 probajte ga radije ubrizgati u venu Gnemojte ovo poku avati s nikotinom5 ubit 0e vas trenutnoJ. -ako medi.inska pro#esija5 mediji i udruge tipa =S6 i RU73

nemaju pojma o pomaganju pu aima da prestanu pu iti5 oni se kon.entri u na preno enje poruka pu aima koje oni ve0 odavno znaju< pu enje nije zdravo5 to je pr%javo i odvratno5 nije so.ija%no pri:vat%jivo i skupo je. 7zg%eda da im nikada nije pa%o na pamet da pu ai ne pu e iz raz%oga zbog koji: ne bi smje%i pu iti. Pravi je prob%em uk%oniti raz%oge zbog koji: pu e. Na na.iona%ne dane nepu enja medi.inski eksperti govore ne to poput< P'vo je dan kada svaki pu a poku ava prestati pu itiL PSvaki pu a zna da je to jedan dan u godini kada 0e ve0ina pu aa iz inata popu iti dvostruko vi e nego to obino pu e5 jer pu ai ne vo%e kad im se govori ta trebaju raditi5 osobito kada to rade %judi koji tretiraju pu ae kao potpune idiote i ne razumiju za to oni pu e. Po to sami ne razumiju pu ae u potpunosti5 i%i kako im o%ak ati prestanak pu enja5 nji:ov je stav s%ijede0i< PProbaj ovu metodu. =ko ne dje%uje5 probaj drugu.P 4oete %i zamis%iti da postoji deset raz%iiti: naina za %ijeenje upa%e s%ijepog .rijeva. ,evet naina iz%ijei%o je 1+ posto pa.ijenata5 to zna.i da je ubi%o *+ posto pa.ijenata5 a deseti je nain iz%ijeio *$ posto pa.ijenata. Zamis%ite da je saznanje da postoji taj deseti nain dostupno ve0 dvadeset godina5 no ve0ina medi.inara i da%je preporuuje drugi: devet naina. >edan od %ijenika na kon#er.neiji izjavio je ne to do ega ja nisam do ao. Upozorio je da bi %ijeni.i mog%i biti pravno odgovorni za pogre no %ijeenje uko%iko ne preporue svojim pa.ijentima najbo%ji mogu0i nain prestanka pu enja. 7ronino5 on je bio snaan zagovornik zamjenske nikotinske terapije Gvaka0e gume5 #%asteri i si.J. >ako se trudim ne biti osveto%jubiv5 a%i se nadam da 0e ba taj %ijenik postati prvom rtvom svoga prijed%oga. A%ade redovito tro e mi%ijune #unti na ok kampanje kojima je .i%j uvjeravanje m%adi: %judi da ne postanu ovisni. 3e bi nov.e isto tako mog%i potro iti na uvjeravanje om%adine da i: moto.ik%i mogu ubiti. Zar oni ne s:vataju da om%adina zna da i: jedna .igareta ne0e ubiti i da niti jedan m%adi ovjek ne oekuje da 0e postati ovisan! Aeza izmeFu pu enja i raka p%u0a dokazana je prije etrdeset godina. 7pak5 sve vi e m%adi: postaje ovisno5 sada i vi e nego prije. 'm%adina ne treba g%edati pu ake :orore na te%eviziji. Pu ai se trude izbjegavati takve programe. Praktino svaka m%ada osoba u zem%ji svedoi%a je stvarnoj teti koju pu enje uzrokuje u svojoj v%astitoj porodi.i. 9%edao sam kako taj korov uni tava mog o.a i estruN to me nije sprijei%o da ne padnem u zamku. Pojavio sam se na na.iona%noj te%eviziji zajedno s %ijeni.om iz organiza.ije =S6 koja nikad u ivotu nije pu i%a i nikad nije iz%ijei%a niti jednog pu aa5 koja je kategoriki tvrdi%a na.iji kako 0e zadnja v%adina sok rek%amna kampanja vrijedna dva i po% mi%iona #unti sprijeiti om%adina da postanu ovisni.i. ,a je barem v%ada ima%a dovo%jno zdravog razuma da meni dodije%i te nov.e5 mogao sam #inansirati kampanju koja bi garantova%a smrt ovisnosti o nikotinu u neko%iko godina. Stvarno vjerujem da je snjena gruda posta%a nogometna %opta. No5 nakon dvadeset godina to je i da%je kao p%juvanje u okean. Za:va%an sam mi%ionima biv i: pu aa koji su posjeti%i moje k%inike5 proita%i moje knjige5 g%eda%i moj video i preporui%i L=N=/%N svojim prijate%jima5 roFa.ima i bi%o kome tko i: je e%io sas%u ati i mo%im se da i vi uinite isto. 4eFutim5 snjena gruda ne0e postati %avina sve dok medi.inska pro#esija5 mediji5 =S6 i RU73 ne prestanu preporuivati metode koje prestanak pu enja ine teim i pri:vate da L=- N=/7N nije samo jo jedna od mogu0i: metoda ve0 je to< >2,7N= 8=ZU4N= 423',= -'>U 382?= -'87S3737L Ne oekujem od vas da mi u ovom trenutku povjerujete5 no do trenutka kada proitate knjigu5 razumjet 0ete. /ak i oni: neko%iko proma eni: s%uajeva na koje naiFemo kau ne to s%ino ovome<

PNisam jo uspio5 no Aas je nain bo%ji od svi: za koje znam.P Uko%iko5 kada zavr ite s itanjem knjige5 osjetite da ste mi duni za:va%nost5 moete taj dug p%atiti odma:. 3o ne0ete uiniti samo preporuivanjem metode L=- N=/7N va im prijate%jima5 nego kad god vidite i%i ujete na te%eviziji i%i radiju da neko zagovara neku drugu metodu5 i%i ako proitate takav %anak u novinama5 napi ite pismo i%i nazovite autore ti: pri%oga te i: upitajte za to ne zagovaraju L=- N=/7N. 3o 0e pokrenuti %avinu i ako poivim to%iko dugo da to vidim5 umrijet 0u kao sre0an ovjek. 'vo izdanje knjige s%avi dvadesetu godi nji.u otkri0a metode i daje vam vr:unsku te:no%ogiju koja omogu0uje da %ako i u god no prestanete pu iti. ,ok sjedim za svojim najmodernijim %aptopom5 te ko mi je povjerovati da je origina%ni rukopis ove knjige pisan rukom5 jedva it%jivim rukopisom5 najmanje it%jivim samom piseu i zatim pretipkan na pretpotopnom pisa0em stroju marke UnderSood. -ada sam ugasio svoju pos%jednju .igaretu 1$ ju%a 1*)3. godine5 bio sam potpuno siguran da sam otkrio ne to to je traio svaki pu a< %aku i trenutnu metodu bijega iz nikotinskog rob%ja. 'no to nisam znao sigurno bi%o je mogu %i uvjeriti i jednog pu aa u to5 a kamo%i .ije%i svijet. S prodajom od preko etiri mi%iona primjeraka i prijevodom na vi e od dvadeset jezika5 L=- N=/7N je nadma io sva moja oekivanja. Poe%o je samo s >oQ.e i sa mnom %ino u na oj ku.i u 8aQnes Parku. Sada imamo mreu od preko pedeset 2=SHI=H k%inika u vi e od dvadeset zema%ja svijeta5 4oji: trideset godina za vrijeme koji: sam pu io .igarete jednu za drugom bi%e su za mene no0na mora i drago mi je to mogu za:va%iti svojim ko%egama5 izdavaima i mi%ionima biv i: pu aa koji su presta%i uz pomo0 L=-'9 N=/7N= to su uini%i da mi pos%jednji: dvadeset godina izg%eda kao ivot u raju. Prep%av%juje %i vas osje0aj tuge i jada! Zaboravite na to. >a sam postigao dosta mi%ionima stvari u svom ivotu5 no najve0a od svi: jest zasigurno bijeg od robovanja nikotinskoj ovisnosti. Pobjegao sam prije vi e od dvadeset godina i jo uvijek se ne mogu dovo%jno nauivati u injeni.i da sam S%obodan5 Nema potrebe za depresijom5 ni ta %o e se ne dogaFa T naprotiv5 na putu ste dostizanja neega to bi svaki pu a na p%aneti vo%io dosti0i. ?737 SL'?',N7L

1. Najgoreg ovisnika o nikotinu tek trebam sresti

4oda bi: trebao zapoeti s obja njenjem moje strunosti za pisan je ove knjige. Ne5 nisam ni doktor niti psi:ijatarN moje su kva%i#ika.ije puno konkretnije. 3rideset i tri sam godine bio te ki strastveni pu a. Pred kraj sam za %o iji: dana pu io oko stotinu .igareta dnevnoN nikada meFutim nisam pu io manje od ezdeset .igareta na dan. Za vrijeme svoji: pu aki: godina vi e sam desetaka puta poku avao prestati pu iti. >ednom nisam pu io itavi: est mjese.i5 a%i sam se neprestano Mverao po zidovimaM5 poku avao stajati to b%ie pu aima kako bi: uda:nuo ma%o dimaN u vozu sam se jo uvijek vozio u odje%ima za pu ae. @to se tie zdrav%ja5 s ve0inom pu aa je isto. 4is%e da 0e zasigurno prestati prije nego im se Mne to dogodiM. >a sam do ao do stupnja u kojem sam postao svjestan da me pu enje ubija. /esto me bo%je%a g%ava i bez prestanka mi se ka %ja%o. 'sje0ao sam pu%siranje u veni koja se spusta od 0e%a prema tije%u i bio to posto siguran da

10

0e uskoro u mojoj g%avi do0i do eksp%ozije te da 0u umrijeti od iz%ijeva krvi u mozak. ?io sam jako zabrinut5 a%i ipak ne dovo%jno da bi: prestao pu iti. ?io sam do ao i do #aze kad vi e nisam ni poku avao prestati pu iti. Ne zato to sam uivao u pu enju. U nekim razdob%jima ivota pu ai ive u uvjerenju da uivaju u .igaretiN ja nikada Najgoreg ovisnika o nikotinu tek trebam sresti i nisam patio od te zab%ude. Uvijek mi je okus i miris .igarete bio gadan5 a%i sam mis%io da me opu ta. ,ava%a mi je :rabrost i samopouzdanje i uvijek sam bio jadan kad sam poku avao prestati pu iti. Nikada si nisam mogao predoiti ivot u kojem bi: bez .igarete mogao biti zadovo%jan i opu ten5 >ednom me supruga pos%a%a osobi koja provodi terapiju :ipnozom. 4oram priznati da sam bio vi e nego skeptian jer tada nisam znao ni ta o :ipnozi. Zami %jao sam si kako me doekuje tip koji izg%eda kao indijski ma:arada5 s turbanom na g%avi i proni.%jivim oima. ?io sam rtvom svi: pu aki: zab%uda osim jedne T znao sam da nikako nisam osoba s%abe vo%je. 3o su potvrFiva%i svi drugi segmenti moga ivota koje sam vrsto drao pod kontro%om5 >a sam meFutim bio pod kontro%om .igareta. Smatrao sam kako je .i%j :ipnoze nekome nametnuti neiju tuFu vo%ju5 a%i ipak nisam sabotirao Gkao i ve0ina pu aa5 imao sam iskrenu ze%ju da prestanem pu itiJ5 samo sam mis%io da je nemogu0e uvjeriti me da nemam potrebu pu iti. Eije%a je seansa izg%eda%a kao potpuni gubitak vremena. 6ipnoterapeut me je poku avao dobiti da podignem ruke te da radim razne druge stvari. izg%eda%o je da ni ta ne ide po p%anu. Nisam izgubio svijest. Nisam pao u ni u kakav trans5 barem mis%im da nisam. =%i ipak5 neposredno nakon te seanse ne samo da sam prestao pu iti ve0 sam uivao u tome da prestajem pu iti ak i tokom razdob%ja odvikavanja. 4eFutim5 prije nego to pojurite k prvom s%obodnom :ipnoterapeutu5 e%io bi: ne to razjasniti. 6ipnoterapija je nain komunika.ije. =ko vam je prenesena kriva poruka5 ne0ete prestati pu iti. Nemam namjeru kritikovati terapeuta kod kojeg sam bio jer da ga nisam posjetio5 sada bi: moda ve0 bio mrtav. S druge strane5 siguran sam da sam prestao pu iti unato njemu5 a ne za:va%juju0i njemu. 3o ne zna.i da mis%im da :ipnoterapija nije uspjesna i korisna T i ja se njome s%uzim na svojim teajevima. 4o0i sugestije moe se koristiti i za dobro i za z%o. Nemojte nikada koristiti us%uge :ipnoterapeuta ako vam ga nije preporui%a osoba koju .ijenite i u koju imate povjerenja. Svi: oni: grozni: godina dok sam pu io5 mis%io sam da moj ivot ovisi o .igaretama i da bi mi bi%o %ak e umrijeti nego ivjeti bez .igareta. ,anas me %judi pi taj u osje0am %i jo uvijek jaku ze%ju za .igaretom. 'dgovor je nikada5 nikada i nikada T upravo obrnuto. 4oj je ivot bio vr%o %ijep. ,a sam kojim s%uajem umro jo dok sam bio pu io5 ne bi: se imao na ta poa%iti5 U ivotu sam imao podosta sre0e5 a%i najbo%ja stvar koja mi se dogodi%a jest konano os%oboFenje od no0ne more5 tog ropstva koje ovjeka tjera da ide kroz ivot sistemsko uni tavaju0i svoje tije%o i jo to dos%ovno skupo p%a0aju0i. Be%io bi: odma: na poetku sve razjasniti. Nisam ja nikakav mitski %ik. Ne vjerujem u arobnjake i vi%e. 4oj je mozak pri%ino rea%istian i usmjeren na nauku5 tako da mi nije jasna ta je to tako arobno uti.a%o na mene. Poeo sam itati knjige o :ipnozi i pu enju. Ni ta od onoga to sam proitao nije mi objasni%o udo koje mi se dogodi%o. Za to je odjednom posta%o tako %ako prestati pu iti kad sam prije sedmi.ama patio od te ke depresije i jada! ,ugo mi je treba%o da te ke odgovor na ovo pitanje jer sam te ke krivim putem5 Poku avao sam odgovoriti na pitanje za to je tako %ako prestati pu iti5 meFutim5 pravo je pitanje bi%o za to je pu aima tako te ko prestati pu iti. Pu ai govore o apstinentskoj krizi5 o bo%noj e%ji za .igaretom5 a%i kad se prisjetim svoga primjera i pokusam se prisjetiti te jake i bo%ne e%je5 moram re.i da je u mome s%uaju nije bi%o.

11

Nije bi%o nikakve #izike bo%i. Sve se to dogaFa%o samo u mojoj g%avi. 4oj je posao danas pomaganje %judima da se odviknu od te strasne navike. 4ogu red da sam vr%o5 vr%o uspje an5 Pomogao sam iz%ijeiti :i%jade pu aa. 4oram odma: nag%asiti s%ijede0e< ne postoji okorje%i pu aL Nisam jo upoznao nikoga tko je bio ve0i ovisnik Gi%i tko je mis%io da je ve0i ovisnikJ od mene. Svi mogu prestati pu iti i svima moe bi%i %ako prestati pu iti. 'no to nas ini ovisni.ima u stvari je stra: da ne0emo vi e tako uivati u ivotu ako prestanemo pu iti i da 0emo biti u neemu zakinuti. U stvari5 ni ta nije da%je od istine. Ne samo da 0ete mo0i uivati u ivotu5 ve0 0ete uivati znatno vi e u svakom pog%edu. Zdraviji ivot5 s vi e energije i nov.a5 samo su neke od prednosti. Svim je pu aima %ako prestati T ak i vamaL Sve to trebate uiniti jest proitati ovu knjigu bez ikakvi: predrasuda. @to se dub%je udubite u knjigu5 to 0e vam biti %ak e. /ak i u s%uaju da vam ni ta ne bude jasno5 samo s%ijedite upute i s:vatiti 0ete kako je %ako prestati pu iti. Najvanije je od svega da ne0ete vi e i0i kroz ivot s osje0ajem sta%ne e%je za .igaretom i%i s osje0ajem sta%ne zakinutosti za .igaretu. Sada s%ijedi upozorenje< moja metoda se moe pokazati bezuspje nom u samo dva s%u.aja< 1. Nepridravanje uputstva. Nekim %judima smeta to se tako dogmatino drim odreFeni: preporuka. Na primjer5 red di vam da ne poku avate smanjivati broj .igareta postupno i%i da ne koristite surogate kao to su s%atki i5 gume za vakanje i si. Gpogotovo bi%o ta to sadri nikotinJ. 8az%og za to sam tako vrst u svojim stavovima je to to vr%o dobro znam o emu govorim. Ne poriem da su mnogi %judi presta%i pu iti koriste0i se nikakvim Mpomaga%imaM5 a%i budite sigurni da su uspje%i unato5 a ne za:va%juju0i dotinim Mpomaga%imaM. 7ma %judi koji mogu voditi %jubav stoje0i na .irkuskoj i.i5 a%i priznajte da to ba i nije naj%ak i nain. Sve to vam govorim ima svoju svr:u< svr:a je prestati pu iti i tako sami sebi osigurati uspje:. Nerazumijevanje. Nemojte ni ta uzimati zdravo za gotovo. Preispitujte i ono to vam ja govorim5 i va e v%astite stavove5 i ono to vas je dru tvo naudio o pu enju. Na primjer5 ako mis%ite da je to samo navika5 razmis%ite o svojim drugim navikama Gneke su vr%o ugodneJ i za to i: je %ako prekinuti5 dok je ovu uasnu naviku koja nas ko ta nova.a i zdrav%ja tako te ko prekinuti. 'bra0am se onima koji mis%e da uivaju u .igareti. Zapitajte se za to se neki: drugi: stvari u ivotu5 prvenstveno oni: koje su vr%o ugodne5 vr%o %ako moete odre0i. Za to ba morate pu iti i za to vas :vata panika ako ne pu ite!

2. LAK NAIN
Svr:a ove knjige jest dovesti vas um u stanje u kojem5 kada prestanete pu iti5 ne0ete imati osje0aj da se uspinjete na 4ount 2verest i u kojem ne0ete provesti s%ijede0i: neko%iko sedmi.a oajniki e%e0i zapa%iti .igaretu i u kojem ne0ete zavidjeti osta%im pu aima5 ve0 0ere se odma: osje0ati %agano i ispunjeno5 kao da ste se upravo iz%ijei%i od neke strasne bo%esti. 'd toga 0ete se trenutka5 i nada%je kako budete i %i kroz ivot5 esto pitati kako ste uop te mog%i pu iti. 9%edati 0ete na druge pu ae sa saa%jenjem5 a ne sa zavisti. =ko niste nepu a i%i biv i pu a5 bitno je da nastavite pu iti sve dok ne proitate knjigu u .ije%osti. 'vo vam moe zvuati kao kontradik.ija. -asnije 0u vam objasniti da vam .igarete ne s%uze ba niemu. U stvari5 jedna od mnogi: zagonetki pu enja jest to to nam dok pu imo .igaretu nije jasno za to to inimo. 3ek kad smo zakinuti5 tj. kad nemamo .igareta5 postaju nam drago.jene. 4eFutim5 moramo pri:vatiti5 sviFa%o se to nama i%i ne5 da vjerujemo da smo ovisni.i o .igaretama. -ad ste uvjereni da ste ovisnik o .igaretama5 nikada ne moete biti potpuno opu teni i%i

12

potpuno kon.entrisani ako ne pu ite. Zato nemojte poku avati prestati pu iti prije nego to proitate .ije%u knjigu. @to vi e odmiete s knjigom to 0e u vama sve vi e i vi e jenjavati e%ja za .igaretom. Nemojte prestati itati na po%ovi.i knjige5 to moe biti presudno. Zapamtite5 sve to trebate uiniti jest pa%jivo s%ijediti upute. ,vanaest godina nakon prvog izdanja knjige ve0 sam dobro upoznat s uin.ima koje je knjiga ima%a na itate%je5 no uputstva da nastavite pu iti sve dok ne proitate .ije%u knjigu jo uvijek me vi e #rustrira od bi%o ega drugoga Gosim 2). pog%av%ja 'dabir pravog trenutkaJ. -ada sam prvi put prestao pu iti5 neko%iko je moji: prijate%ja i roFaka takoFer presta%o pu iti. Nji:ov je motiv bi%o to to sam ja prestao pu iti. 4is%i%i su< P=ko moe on5 mogu i jaLP 3okom godina neprestano sam naba.ivao sitne primjedbe onima koji nisu presta%i5 s .i%jem da s:vate kako je %ijepo biti S%obodan. -ad je iza %o prvo izdanje knjige5 pok%onio sam neko%iko primjeraka najokorje%ijim pu aima iz svoje oko%ine. 4is%io sam da 0e je5 ak i da je moja knjiga najdosadnija i najgora na svijetu5 proitati barem iz pristojnosti prema prijate%ju koji ju je napisao. Neugodno sam se iznenadio kad sam nakon neko%iko mjese.i saznao da nisu ima%i vo%je proitati je do kraja. /ak sam otkrio da moj najbo%ji prijate%j5 kojem sam pok%onio jedan primjerak knjige i napisao mu %ijepu posvetu5 ne samo da ju nije proitao ve0 ju je pok%onio nekoj drugoj osobi. ?io sam jako povrijeFen jer sam u tuzi zaboravio na uasan stra: kojim robovanje duvanu uni tava pu aa. 3aj stra: moe uni titi prijate%jstvo. U mom je s%uaju zama%o prouzrokovao razvod braka. >ednom je moja majka upita%a moju suprugu< PZa to mu ne zaprijeti da 0e ga ostaviti ako ne prestane pu iti!P Supruga joj je odgovori%a< PZato jer bi onda on mene ostavioP. Sram me je priznati5 a%i mis%im da je bi%a u pravuN takva je pozadina stra:a koji uzrokuje pu enje. Sada s:vatam da mnogi pu ai prekidaju s itanjem knjige jer osje0aju da bi treba%i prestati pu iti. Neki namjerno proitaju rek jedan redak dnevno kako bi odgodi%i taj strasni Mdan ,M. Znam isto tako da mnogi pu ai itaju knjigu pod prisi%om nakon to su i: na to natjera%i %anovi nji:ove porodi.i koji i: vo%e i e%e im dobro. 4o%im vas5 g%edajte na .ije%u stvar ovako< ta moete izgubiti! =ko ne prestanete pu iti kad proitate knjigu5 ne0ete biti u nima%o %o ijoj pozi.iji nego to ste sada. N2 4'B232 =PS'LU3N' N7@3= 7Z9U?7375 = 3'L7-' 3'9= 4'B232 ,'?737L =ko s%uajno niste pu i%i zadnji: neko%iko dana i%i sedmi.a i niste sigurni jeste %i pu a i%i biv i pu a i%i nepu a5 onda nemojte pu iti dok itate knjigu. U stvari5 vi ste ve0 sada nepu a. Sve to sada morate uiniti jest omogu0iti svome mozgu da sustigne va e tije%o. ,o kraja knjige bit 0ete sretni nepu a. U osnovi je moja metoda potpuno obrnuta od svi: drugi: metoda odvikavanja od pu enja. Norma%na bi metoda bi%a da od vas zatraim da nabrojite sve %o e stvari koje pu enje donosi te da kaete< P-ada bi: :arem uspio biti dovo%jno dugo bez .igarete5 e%ja za pu enjem bi va%jda napokon nesta%a. 3ada bi: mogao uivati u ivotu5 S%obodan od robovanja duvanuP. 3aj je nain izuzetno %ogian i :i%jade pu aa svakoga dana prestaje pu iti koriste0i neku od varijanti ove metode. 4eFutim5 izuzetno je te ko uspjeti na taj nain5 a raz%ozi su s%ijede0i< 1. Prestati pu iti nije uop te pravi prob%em. Svaki put kada gasite .igaretu5 vi prestajete pu iti. 4oete imati izuzetno jake raz%oge da prestanete pu iti i jednoga dana kaete< P>a vi e ne e%im pu itiP. Svi pu ai imaju jake raz%oge5 i imaju i: svakoga danaN ti raz%ozi su puno ozbi%jniji nego to to uop te moete zamis%iti. Pravi se prob%em jav%ja drugoga dana5 i%i desetoga i%i :i%jaditog dana kada5 i%i trenutku s%abosti5 u trenutku pijanstva i%i kada se dogaFa ne to izuzetno vazno i%i uzbud%jivo5 zapa%ite jednu .igaretu. ?a zato to je .igareta obina droga5 zae%jeti 0ete jo jednu5 pa jo jednu i odjednom ste ponovno pu a. Zdravstveni raz%ozi bi nas treba%i ponukati da prestanemo pu iti. Na ra.iona%ni um kae< PPrestani. ?a si buda%aLP5 a%i upravo ti raz%ozi ine prestajanje pu enja jo

13

teim. Pu imo5 na primjer5 kada smo ivani. 8e.ite pu au da ga pu enje ubija i on 0e toga asa zapa%iti novu .igaretu. U krugu bo%ni.e 8oQa% 4arsd.en 6ospita%5 najbo%joj i najpoznatijoj bo%ni.i za %ijeenje bo%esnika obo%je%i: od raka5 postoji vi e skriveni: pu ioni.a nego u bi%o kojoj drugoj bo%ni.i u 2ng%eskoj. Svi raz%ozi protiv pu enja u biti vam oteavaju prestanak pu enja iz dva raz%oga. Prvo5 stvaraju nekakav osje0aj rtvovanja. Sta%no nas neko tjera da se odreknemo svog ma%og prijate%ja5 svog ma%og uitka i%i svog ma%og poroka5 kako ve0 pu ai vide svoju ovisnost. ,rugo5 oni stvaraju neku vrstu s%jepi%a. Ne pu imo iz raz%oga iz koji: trebamo prestati. Pravo je pitanje< PZa to e%imo i%i moramo pu iti!P Lak nain je u stvari s%ijede0i< na poetku treba zaboraviti raz%oge zbog koji: e%ite prestati pu itiN treba se suoiti s prob%emom pu enja i zapitati se< /emu to meni s%ui! Uivam %i ja u pu enju! 3rebam %i uistinu .ije%i ivot skupo p%a0ati kako bi: gurao te stvari u usta i pritom se gu io! Prava i %ijepa istina jest< puenje vam apsolutno niemu ne sluzi. Be%io bi: nag%asiti s%ijede0e< ne e%im red da %o e strane pu enja da%eko nadma uju dobro straneN svi to pu ai jako dobro znaju .ije%oga ivota. Be%im red da u pu enju nema nikakvi: dobri: strana. >edina prednost koju je pu enje ikada ima%o bi%a je dru tvena korist5 sada to vi e nikako nije tako. ,anas se pu enje smatra aso.ija%nom navikom. 4nogi pu ai poku avaju ra.iona%no sag%edati raz%oge za to pu e5 meFutim5 nema ra.iona%ni: raz%oga sve je puko samo zavaravanje i ista i%uzija. Prvo to 0emo uiniti jest otk%oniti to samozavaravanje i i%uziju. U stvari5 s:vatiti 0ete da se ne odriete niega. Ne samo da ni ta ne gubite ve05 kao nepu a5 mnogo dobivate T zdrav%je i nova. samo su dva od mnogi: postignu0a. >ednom kada i%uzija da ivot nikada ne0e biti tako %ijep bez .igarete bude uk%onjena5 jednom kada s:vatite da je ivot bez .igarete jednako %ijep i ugodan5 ak jo %jep i i ugodniji5 jednom kada s:vatite da niste ni za ta zakinuti5 moemo se vratiti na zdrav%je i nova. i na desetke drugi: raz%oga da prestanete pu iti. 3a 0e vam saznanja biti dodatna pomo0 kod dostizanja e%jenog .i%ja T a taj je potpuno uivanje u ivotu5 os%oboFeno robovanja duvanu.

3.

ato je teko prestati!

-ao to sam ve0 rekao5 prob%em pu enja zainteresirao me radi moje v%astite ovisnosti. -ad sam napokon prestao5 osje0ao sam se udesno. -ada sam ranije poku avao prestati pu iti5 pro%azio sam kroz sedmi.e te ke depresije. 3u i tamo se dogaFa%o da sam koji dan re%ativno dobro raspo%oen5 a%i ve0 bio s%ijede0i dan pao u depresiju. 'sje0ao sam se kao da puem uz mrani i sk%iski bunar i u trenutku kad sam b%izu vr:a i ve0 vidim sunevu svjet%ost5 otk%izavam nazad na mjesto s kojega sam krenuo. 'nda bi: ipak zapa%io tu .igaretuN bi%o bi mi jasno da ima odvratan okus pa bi: se tada zapitao za to sam je uop te morao zapa%iti. >edno od pitanja koje uvijek pitam pu ae prije nego to krenu na moj tretman jest< PBe%ite %i prestati pu iti!P. Na neki je nain to vr%o g%upo pitanje. Svi pu ai5 pa i oni najokorje%iji5 vo%je%i bi prestati pu iti. 'nim najtvrdokornijima uvijek postav%jam s%ijede0e pitanje< a kada biste se mog%i vratiti u doba prije nego to ste poe%i pu iti5 biste %i poe%i pu iti!P. 'dgovor je< PN7 U -'4 SLU/=>ULP Upitajte najtvrdokom%jeg pu aa5 nekoga tko ne mis%i da pu enje teti zdrav%ju5 tko ne mari za so.ija%ne aspekte pu enja i tko si %ako moe priu titi tro ak koji pu enje stvara Ga takvi: je u dana nje vrijeme vr%o ma%oJ s%ijede0e< PPotiete %i vi svoju dje0u

14

da pu e!P 'dgovor je< PN7 U -'4 SLU/=>ULP. Svi pu ai mis%e da i: je obuze%o ne to z%o. U poetku se zavaravaju govore0i si da 0u prestati5 a%i ne danas nego sutra. -asnije doFu u #azu u kojoj mis%e i%i da nemaju dovo%jno snage vo%je za prestanak i: da u .igareti postoji ne to to nuno moramo imati kako bismo mog%i uivati u ivotu. -ao to sam ranije rekao5 nije prob%em objasniti za to je tako %ako prestati pu iti5 prob%em je objasniti za to je tako te ko prestati pu iti. U stvari5 pravi je prob%em objasniti za to je itko ikada uop te poeo pu iti i%i za to je u jednom trenutku pu i%o &+ posto stanovni tva. Sve u vezi s pu enjem udna je zagonetka. >edini raz%og za to poinjemo pu iti jest taj to :i%jade drugi: 7judi ve0 pu i. 4eFutim5 svi ti koji pu e bi%i bi sretni da nikada nisu poe%i pu iti i govore nam kako je to ba.anje nov.a i vremena. Ne moemo ba povjerovati da u pu enju ne uivaju. 4i to izjednaavamo sa zre%o 0u i popri%ino se trudimo da se sami naviknemo na pu enje. Zarim provodimo ostatak ivota govore0i svojoj dje.i kako ne treba pu iti5 a uz to se i sami poku avamo odviknuti. 3akoFer5 provodimo ostatak ivota tro e0i ogromne svote nova.a na .igarete. Prosjeni 0e pu a5 onaj koji pu i 2+ .igareta na dan5 potro iti u svom ivotu oko $+.+++ #unti na .igarete. @ta mi inimo s tim nov.em! G?i%o bi u stvari bo%je da ga ba.amo u kana%iza.iju.J 4i ga koristimo za sistemsko zagaFivanje svoji: p%u0a kan.erogenim tvarima i po%agano zaep%jivanje i trovanje v%astiti: krvni: i%a. Svaki dan sve vi e i vi e izg%adnjujemo mi i0e i osta%e organe ne daju0i im dovo%jno kisika i tako svakim danom padamo dub%je u %etargiju. 'suFujemo sami sebe na doivotnu neisto0u5 %o zada:5 ute zube5 progorje%u odje0u5 smrd%jive i pr%jave pepe%jare i smrad dima .igareta. 'suFujemo se na doivotno robovanje .igareti. Po%a ivota provodimo u situa.ijama u kojima nam dru tvo zabranjuje pu enje Gu .rkvama5 ko%ama5 bo%ni.ama5 autobusima5 tramvajima5 pozori tima5 kinima5 itd.J i u kojima se5 jednako kao i kad poku avamo prestati pu iti5 osje0amo zakinutim. 'sta%u po%ovi0u ivota provodimo u situa.ijama u kojima nam je pu enje dopu teno5 a%i bismo bi%i sre0niji da ne pu imo. -akav je to :obi u kojem kada radite ono to e%ite5 u stvari biste radije da to ne radite5 a ako to ne radite5 onda to ba arko e%ite! 3o je ivot u kojem vas po%ovi.a dru tva tr.tira kao neku vrstu gubav.a5 i to je jo gore5 ivot koji jednom inae inte%igentom i ra.iona%nom ovjeku pro%azi u nezadovo%jstvu. Pu a sam sebe prezire kad g%eda rek%ame 4inistarstva zdravstva protiv pu enja5 kad proita upozorenja otisnuta na kutijama .igareta5 kada g%eda emisiju o pu enju na te%eviziji te svaki puta kad mu bude z%o od previse pu enja5 kad ga zabo%i u prsima5 kad s:vati da je jedini pu a u nekom dru tvu. S takvim mis%ima idu pu ai kroz ivot i ta imaju od toga! =PS'LU3N' N7@3=L Uitak! Zadovo%jstvo! 'pu tenost! Poti.aj! ,odatnu snagu! Sve su to i%uzije ako ne spadate meFu one kojima je uitak nositi tijesne .ipe%e radi trenutka o%ak anja kada i: skinuL -ao to sam ve0 rekao5 pravi prob%em nije u obja njavanju za to je pu aima tako te ko prestati pu iti5 ve0 je prob%em objasniti za to itko uop te pu i. Sada 0ete vjerovatno red< P3o je sve %ijepo i krasno i ja to sve znam5 a%i kad se jednom navikne na .igarete5 jako je te ko prestati.P =%i za to je to tako te ko5 i za to moramo pu iti! Pu ai trae odgovor na ovo pitanje .ije%i ivot. Neki kau da raz%og %ei u te kim ovisnikim krizama. U stvari su prave krize zbog nedostatka nikotina tako b%age Gvidi &. pog%av%jeJ5 da su mnogi pu ai proivje%i itav ivot nikada ne s:vataju0i da su ovisni.i. Neki kau da su .igarete #ine. 'ne to nikako nisu. Eigarete su pr%jave i odvratne. Upitajte bi%o koga pu aa bi %i prestao pu iti da s tri ta ponestane njegovi: najomi%jeniji: .igareta i da ostane samo oni: .igareta koje ne vo%i! Pu ai bi radije pu i%i komad starog uzeta nego presta%i pu iti. 'kus s time nema nikakve veze. >a jako vo%im jesti jastoga5 a%i nikada nisam do ao u #azu u kojoj moram konzumirati dvadeset jastoga na dan. U drugim stvarima u ivotu moemo uivati i mogu nam

15

biti #ine5 a%i se ne osje0amo zakinuti ako i: neprestano ne konzumiramo. Neki trae duboke psi:o%o ke uzroke5 npr. #rojdovski sindrom djeteta i majini: grudi. U stvarnosti je upravo obrnuto. Naje 0e poinjemo pu iti zato da dokaemo kako smo odras%i i zre%i. =ko bismo u dru tvu treba%i sisati %utku5 umr%i bismo od srama. Neki kau da je stvar obrnuta5 tj. da je rije o ma.:o e#ektu koji Stvara dim dok iz%azi iz va i: nosni.a. Niti ovaj argument ne dri vodu. Eigareta koju bismo zataknu%i u u:o izg%eda%a bi uasno g%upo. Ni ta g%up%je ne bi treba%a izg%edati ni .igareta koju smo zataknu%i u usta kako bismo unosi%i kan.erogene materije u na a p%u0a. Neki kau da pu e kako bi ima%i kamo s rukama. Za to onda uop te zapa%e .igarete! P3o je ora%no zadovo%jstvo.P 'pet5 za to onda zapa%e! PStvar je u osje0aju dima koji pro%azi kroz p%u0a.P Pa to je uasan osje0aj T to je osje0aj koji nazivamo gu enjem. 4nogi vjeruju da pu enje smanjuje dosadu. 3o je takoFer potpuno pogre no. ,osada je stanje du:a. Nema ba ni ta interesantno u .igaretama. 3rideset i tri sam godine vjerovao da pu im jer me pu enje opu ta5 daje mi samopouzdanje i :rabrost. 3akoFer sam znao da me ubija i da me ko ta pravo bogatstvo. Za to nisam oti ao k %jekaru i zatraio neko a%ternativno sredstvo koje bi me opu ta%o i dava%o mi samopouzdanje i :rabrost! Nisam te ke jer sam bio uvjeren da bi %jekar zasigurno prona ao to a%ternativno sredstvo. 3o nije bio raz%og mom pu enju5 to je bio samo izgovor. Neki kau da pu e zato to nji:ovi prijate%ji pu e. Zar su stvarno tako g%upi! =ko je tome tako5 mo%im se za nji: da nji:ovi prijate%ji ne ponu %ijeiti g%avobo%je tako to 0e si dati odrubiti g%aveL 4nogi pu ai koji razmi %jaju o raz%ozima pu enja jednom ipak s:vate da je to navika. 3o nije pravo obja njenje5 a%i raskrinkav i sva uobiajena obja njenja5 izg%eda da je no jedini izgovor koji je preostao. Na a%ost5 ovo je obja njenje jednako ne%ogino. Svaki dan mijenjamo navike5 mijenjamo ak i vr%o ugodne navike. 7spiru nam mozak kako bismo vjerova%i da je pu enje navika5 a da je navike te ko mijenjati. >e %i stvarno te ko mijenjati navike! U Ae%ikoj ?ritaniji smo navik%i voziti %ijevom stranom .este. 4eFutim5 kada krenemo na put po 2vropi5 istoga asa mijenjamo naviku gotovo bez ikakva napora. Sasvim je jasno da je pogre no vjerovanje kako je navike te ko mijenjati. /injeni.a jest da u ivotu stvaramo i mijenjamo navike svakoga dana. ,ak%e5 za to ostajemo pri navi.i koja ima tako grozan okus5 koja nas ubija5 koja nas skupo ko ta i koja je tako pr%java i grozna te koju bismo rado prekinu%i5 kad jedino to moramo uiniti jest promijeniti tu naviku! 'dgovor je da pu enje nije navika< 3' >2 'A7SN'S3 ' N7-'37NUL 3o je raz%og za to izg%eda te ko prestati pu iti. 4oda mis%ite da ovo obja njenje obja njava za to jest te ko ostaviti pu enje. 'no stvarno obja njava za to ve0ina pu aa smatra da je te ko MostavitiM pu enje. 8az%og %ezi u tome da ne razumiju ovisnost o drogi. 9%avni je raz%og taj da su pu ai uvjereni da ima u pu enju nekog stvarnog uitka iOi%i potpore i vjeruju da se poku avaju0i prestati pu iti stvarno rtvuju. ,ivna je istina da 0ete jednom kada s:vatite ovisnost o nikotinu i prave raz%oge za to pu ite5 prestati pu iti samo tako T i u roku od tri sedmi.e jedino to vam nikako ne0e biti jasno jest za to ste mis%i%i da je bi%o nuno pu iti svo ono vrijeme dok ste pu i%i i za to ne moete uvjeriti osta%e pu ae u to -=-' >2 L7>2P' ?737 N2PU@=/L

". #$%&I'NA

A(KA

Pu enje je najsupti%nija5 per#idna zamka koju su se ovjek i priroda udrui%i napraviti. @ta je to to nas uop te :vata u tu zamku! 3o su :i%jade odras%i: %judi koji ve0 pu e.

16

'ni nas ak i upozoravaju da je rije o pr%javoj5 groznoj navi.i koja 0e nas jednom uni titi i koja 0e nas ko tati bogatstvo5 a%i mi ne moemo povjerovati da oni u njoj ne uivaju. >edan od mnogi: bijedni: aspekata pu enja jest trud koji moramo u%oiti kako bismo se navik%i na .igarete. Pu enje je jedina zamka u prirodi koja nema nikakav mama.5 nikakav komad sira na koji se trebamo u%oviti. 'no to nas priv%ai nije to to su .igarete si%no ukusne5 ve0 to to su izuzetno nepriv%anog okusa. -ad bi nam prva .igareta bi%a #ina5 mi bismo5 kao inte%igentna bi0a5 odma: s:vati%i za to se po%ovi.a svjetskog stanovni tva #inansijski uni tava samo da bi se njome trova%i. 4eFutim5 ba zato to .igareta ima odvratan okus5 na i su m%adi mozgovi sigurni da se nikada ne0emo mo.i naviknuti na .igaretu te mis%imo da nam5 s obzirom na to da u .igaretama ne uivamo5 ne0e biti nikakav prob%em u bi%o kojem trenutku prestati pu iti. Eigareta je jedina droga koja nas u biti sprjeava u na em .i%ju. ,jei.i obino poinju pu iti kako bi izg%eda%i kao #rajeri K e%e image 6ump:reQ ?ogarta i%i E%int 2astSooda. -ad zapa%i prvu .igaretu5 k%ina. se nikako ne moe osje0ati kao #rajer. Ne usuFuje se uv%aiti dim5 a ako povue previ e5 poinje osje0ati vrtog%avi.u5 a nakon toga mu je z%o. >edino ta mu je tada na pameti jest da negdje zbri e od ostatka dru tva i po teno ispovra0a taj uas. -od ena je .i%j izg%edati kao pro#injena m%ada dama. Svi smo vidje%i djevoji.e kako otpu:uju ma%e dimove i izg%edaju izuzetno smije no. 'noga trenutka kad djea.i s .igaretom ponu izg%edati kao #rajeri5 a djevojke naue kako izg%edati pro#injeno ve0 je kasno5 tada im je ve0 ao to su uop te poe%i pu iti. Pitam se izg%edaju %i ene ikad so#isti.irano kada pu e5 i%i je no samo proizvod na e ma te kreiran kroz rek%ame za .igarete. 4eni se ini da ne postoji nikakva srednja #aza izmeFu oitog poetnika i najokorjeiijeg pu aa5 Nakon toga .ije%i si ivot poku avamo objasniti za to pu imo5 govorimo svojoj dje.i da ne pu e i povremeno i sami poku avamo prestati pu iti. Per#idnost zamke vidi se i u tome to poku avamo prestati isk%juivo u trenu.ima kada smo pod stresom5 bez obzira je %i u pitanju zdrav%je5 nedostatak nov.a i%i se jednostavno osje0amo kao gubav.i. U trenutku kad prestanemo pu iti jo smo pod jaim stresom Gstra: nas je apstinentske krizeJ5 a na ono to mis%imo da nam je najbo%ja pomo0 kada smo pod stresom Gna na u staru podr ku .igaretuJ5 sada ne moemo raunati. Nakon neko%iko dana mu0enja sigurni smo da smo izabra%i pogre an trenutak da prestanemo pu iti. 4ora%i bismo priekati na trenutak kad ne0emo biti pod stresom5 a kad bi taj trenutak do ao5 najednom bi nestao raz%og za to e%imo prestati pu iti. Naravno da taj trenutak ne0e nikada do0i jer svi mi mis%imo da su na i ivoti sve stresniji i stresniji. Nakon to napustimo sigurnost rodite%jskog doma5 kre0e potraga za stanom5 krediti5 dje.a5 odgovorniji pos%ovi itd.5 itd. No i to je5 u stvari5 jedna od i%uzija. %stina je da je najstresniji period u ovjekovu ivotu upravo djetinjstvo i ado%es.eneija. /esto se dogaFa da ne s:vatamo dobro raz%iku izmeFu odgovornosti i stresa. Bivoti pu aa prirodno postaju sve stresniji i stresniji jer i: duvan ne opu ta bez obzira na to to nas dru tvo tome ui. Upravo obrnuto< pu enje vas ini sve ivanijima i rastresenijima. /ak i oni pu ai koji su se odvik%i od pu enja Gve0ina pripada ovoj kategoriji5 tj. svi su barem jednom presta%i pu itiJ mogu biti savr eno sretni i zadovo%jni pa se ipak opet navu0i na .igarete. Eije%a ta stvar s pu enjem popri%ino podsje0a na tumaranje ogromnim %abirintom. 'noga trenutka kad uFemo u %avirint nas se mozak zamag%i i provodimo ostatak ivota poku avaju0i iz njega pobje0i. 4nogi od nas napokon i uspiju pobje0i da bi se kasnije ponovno u njemu na %i. 3rideset i tri sam godine poku avao pobje0i iz tog %avirinta. -ao i osta%i pu ai5 nikako ga nisam mogao sv%adati. 4eFutim5 za:va%juju0i nizu neuobiajeni: oko%nosti5

17

od koji: niti jedna nije sa mnom ima%a nikakve veze5 e%io sam s:vatiti za to je tako uasno te ko prestati pu iti5 a kada sam napokon prestao pu iti5 s:vatio sam da je to ne samo %ako ve0 da u tome pri%ino uivam. 'tkada sam prestao pu iti5 moj :obi5 a kasnije i zanimanje5 posta%o je razrje avanje zagonetaka povezani: s pu enjem. 3u komp%eksnu i #as.iniraju0u zagonetku5 kao i 8ubikovu ko.ku5 skoro je nemogu0e razrije iti. 4eFutim5 kao kod svi: takvi: zagonetaka5 kad vam neko pokae rje enje5 s:vatate da je ono u stvari vr%o jeK dnostavno. >a znam rje enje za %ak prestanak pu enja. 7zvest 0u vas iz %avirinta i pobrinuti se da se nikada vi e u njemu ne naFete. Sve to trebate uiniti jest pratiti moje upute. =ko jednom pogre no skrenete5 ostatak 0e uputstva biti beskoristan. Ponovno nag%a avam da svakome moe biti %ako prestati pu iti5 a%i prvo moramo utvrditi neke injeni.e. Ne5 ne mis%im na ni ta zastra uju0e. Znam da ste popri%ino svjesni svi: zastra uju0i: injeni.a koje prate pu enje. -ada bi one bi%e dovo%jne da prestanete pu iti5 sigurno biste to ve0 odavno uini%i. 4is%im se vratiti na pitanje za to je tako te ko prestati pu iti. -ako bismo odgovori%i na to pitanje5 trebamo biti svjesni pravog raz%oga za to jo uvijek pu imo.

).

ato i *alje puimo!

Svi poinjemo pu iti iz g%upi: raz%oga5 naje 0e nas na to nagovori dru tvo5 a%i jednom kad ponemo osje0ati da smo se Mnavik%iM na .igarete5 za to i da%je pu imo! Niti jedan pravi pu a ne zna za to u stvari pu i. -ada bi zna%i pravi raz%og5 odma: bi presta%i pu iti. 3o sam pitanje postavio :i%jadama pu aa na svojim teajevima. Pravi je5 i taan5 odgovor jednak za sve pu ae5 a ipak sam dobio bezbroj raz%iiti: obja njenja. Upravo mi je taj dio mog konsu%tantskog rada najzabavniji5 a ujedno i najjadniji5 Svi pu ai su na kraju krajeva svjesni da sami sebe varaju. Svi pu ai znaju da prije nego to su se Mnavuk%iM na pu enje nisu ima%i apso%utno nikakve potrebe pu iti. Ae0ina i: se dobro sje.a kako je odvraran okus ima%a prva .igarera koju su u ivotu zapa%i%i i kako su se mora%i jako truditi naviknuti se na taj grozan okus. Najgore je to to su svjesni da nepu ai ni u emu nisu zakinuti5 da imaju puno pravo g%edati s visoka kako pu ai bez raz%oga ba.aju gomi%e nov.a. ?ezobzira na sve o emu sam do sada govorio5 pu ai su inte%igentna5 razumna bi0a. Pu ai dobro znaju da sami sebi nevjerovatno ugroavaju zdrav%je i da 0e tokom ivota na .igarete potro iti pravo bogatstvo. Zato im je potreban ra.iona%an raz%og kako bi objasni%i svoj porok. Pravi raz%og za to pu ai nastav%jaju pu iti %ezi u kombina.iji dvaju #aktora o kojima 0u govoriti u s%ijede0a dva pog%av%ja. 3o su< 'A7SN'S3 ' N7-'37NU P8=N>2 4'Z9=

+. ,-I.N,./ , NIK,/IN0
Nikotin5 bezbojna u%jasta supstan.a K to je ta droga u duvanskom dimu koja nas ini ovisnima. Na svijetu ne postoji niti jedna druga droga na koju se tako brzo moemo navu.iMN dostaje katkada samo jedna jedina .igareta. Sa svakim dimom .igarete5 kroz p%u0a pa u mozak5 unosimo ma%u dozu nikotina koja 0e dje%ovati znatno bre od doze :eroina koju ovisnik ubrizgava u venu. =ko jedna .igareta MsadriM dvadeset dimova5 vi tom jednom .igaretom primate dvadeset doza droge.

18

Nikotin je droga brzog dje%ovanja. 8azina nikotina u krvi brzo opada. 3rideset minuta nakon to ste popu i%i .igaretu ona je za po%ovinku manja5 a nakon jedan sat smanjuje se na etvrtinu. 3ako se moe objasniti za to prosjeni pu ai pu e oko dvadeset .igareta na dan. U trenutku kad pu a ugasi .igaretu nikotin poinje napu tati tije%o i pu a poinje patiti od apstinentske krize. 'vdje moram raskrinkati zab%udu koju mnogi pu ai imaju o apstinentskoj krizi. Pu ai mis%e da je apstinentska kriza uasna trauma kroz koju moraju pro0i kada pokusaju Gi%i kada i: neko prisi%iJ prestati pu iti. 4eFutim5 sve je to samo stvar psi:eN pu a se osje0a zakinutim za svoj uobiajeni uitak i%i podr ku. ?o%je 0u to objasniti kasnije. Nikotinske apstinentske krize tako su b%age da mnogi pu ai proive itav svoj ivot nesvjesni da su u stvari ovisni o drogi. -ad kaemo Povisnik o nikotinuP5 mis%imo samo na nekoga tko ima %osu naviku. 4nogi se pu ai uasavaju droga5 a%i oni su upravo to T ovisni.i o drogama. Sre0om je no droga od koje se zapravo %ako odviknuti5 naravno5 ako prije svega pri:vatite injeni.u da ste ovisnik. Ne postoji nikakva tje%esna bo% u nikotinskoj apstinentskoj krizi. 8ije je tek o osje0aju praznine i uznemirenosti5 osje0aju da nam ne to nedostaje zbog ega se mnogi pu ai za%e da5 ako prestanu pu iti5 ne0e znati kamo s rukama. @to kriza due traje5 pu a je sve ivaniji5 nesigurniji i nesnosniji. 3o izg%eda kao g%ad K g%ad za otrovom5 N7-'37N'4. Sedam sekunda nakon to je .igareta zapa%jena5 nova doza nikotina je stig%a5 udnja prestaje i sada je tu onaj osje0aj opu tenosti i samopouzdanja koji .igareta daje pu au. -ad smo poe%i pu iti5 apstinentska kriza i njen kraj bi%i su tako b%agi da i: uop te nismo primje0iva%i. -ada postanemo pravi pu ai i ponemo kontinuirano pu iti5 mis%imo da je to stoga to u tome uivamo i%i stoga to smo stek%i naviku. 7stina je da smo se ve0 Mnavuk%iMN iako toga nismo svjesni5 ma%o nikotinsko udovi te ve0 se na%azi u na em trbu:u i svako ma%o ga moramo na:raniti. Svaki pu a poinje pu iti iz g%upi: raz%oga. Nikome to nije potrebno. >edini raz%og za to neko i da%je pu i5 bez obzira pu i %i sta%no i%i povremeno5 jest potreba na:raniti ono ma%o udovi te. Eije%a ta pria s pu enjem niz je zagonetaka. Svi pu ai napamet znaju da su prevareni i da i: je obuze%o neko z%o. 4is%im da je najuasnija i najjadnija stvar u vezi s pu enjem ta5 da uitak koji pu a dobiva od .igarete proiz%azi iz poku aja da se vrati u isto ono stanje du:a5 mirno0e i samopouzdanja u kojem je bio prije nego to je poeo pu iti. Poznato vam je kakav osje0aj stvara susjedov autoKa%arm koji se s%uajno uk%juio i tu%i .ije%i dan5 i%i pak neki buni graFevinski stroj na u%i.i. 'noga trenutka kada buka prestane imate osje0aj prekrasnog mira i tisine. Nije stvar u mini5 ve0 u prestanku irjtantni: zvukova. Prije nego to postanemo ovisni.i o nikotinu5 na e je tije%o komp%etno. Nakon toga si%om unosimo nikotin u tije%o5 a kad .igaretu ugasimo i kad nikotin pone napu tati tije%o5 poinje apstinentska kriza T ne #izika bo% ve0 osje0aj praznine. 4i ak nismo ni svjesni da ona postroji5 a%i ona se na%azi u nama. Nas ra.iona%ni um to nikako ne s:vata5 no to nije ni potrebno. Sve to znamo jest da e%imo tu .igaretu i da kada ju zapa%imo5 udnja prestaje i za trenutak smo zadovo%jni5 onako kao to smo to bi%i prije nego to smo posta%i ovisni.ima. 4eFutim5 zadovo%jstvo je samo privremeno jer da bismo zadovo%ji%i udnju5 potrebno nam je sve vi e i vi e nikotina. /im ugasimo .igaretu5 e%ja je ponovno tu i %ana. se ne prekida. 3aj 0e vas %ana. sputavati .ije%oga ivota. =-' 9= N2 P82-7N232. Sigurno vas ovo sve podsje0a na vi. u kojem g%avni %ik nosi odrije ne .ipe%e kako bi uivao u trenutku kada i: skine. Za to sve ovo nije pu aima krista%no jasno! 3ri su raz%oga<

19

1. 'd roFenja smo iz%oeni izuzetno snanom pranju mozga koje nam govori da pu ai dobijaju ve%ik uitak iOi%i podr ku od pu enja. Za to im ne bismo vjerova%i! Za to bi inae tro i%i sav taj nova. i iz%aga%i se tako ve%ikim rizi.ima! 2. Zato to #iziko apstiniranje od nikotina ne uk%juuje nikakvu stvarnu bo% nego je samo osje0aj praznine i nesigurnosti5 neodvojiv od g%adi i%i norma%nog stresa i zato to su no trenu.i u kojima obino pa%imo .igaretu5 taj osje0aj smatramo norma%nim. 3. 4eFutim5 pravi raz%og zbog kojeg pu ai ne vide pu enje u pravom svjet%u jest to to ono dje%uje u obrnutom smjeru U od nazad prema naprijed. -ada ne pu ite5 patite zbog tog osje0aja praznine5 a%i kako je pro.es navikavanja vr%o supti%an i postupan u prvim danima5 pri:vatamo taj osje0aj kao norma%an i ne optuujemo popu enu .igaretu za njega. U trenutku kada zapa%ite5 dobivate gotovo trenutno poti.aj i stvarno se osje0ate manje nervozno i%i vi e opu teno5 a za to za:va%jujete .igareti. 3aj je obrnuti pro.es odgovoran za te ko0e pri odvikavanju od svi: droga. Zamis%ite paniku u kojoj se na%azi ovisnik o :eroinu koji nema :eroina. = sada zamis%ite .isti uitak kad ovisnik moe napokon ubosti ig%u u svoju venu. 4oete %i zamis%iti osobu koja stvarno uiva u ubrizgavanju neega u sebe i%i vas sama pomisao na tako ne to ispunjava uasom! Ljudi koji nisi ovisni.i o :eroinu ne pate od tog osje0aja panike. 6eroin i: ne os%obaFa tog osje0aja. Upravo suprotno5 :eroin ga izaziva. Nepu ai ne pate od osje0aja praznine i e%je za .igaretom i ne poinju paniariti kada se za%i:e .igareta is.rpe. Nepu ai ne mogu razumjeti kako pu ai mogu uivati u guranju ti: pr%javi: stvari u svoja usta5 u pa%jenju i stvarnorn uv%a0enju tog sme0a u svoja p%u0a. 75 znate ta! Ni pu ai takoFer ne mogu razumjeti za to to ine. 9ovorimo o pu enju kao o neemu to je opu taju0e i%i prua uitak. No5 kako moete biti zadovo%jni osim ako niste prvo bi%i nezadovo%jni! Za to nepu ai ne pate od takvi: stanja nezadovo%jstva i za to5 nakon obroka5 pu ai nisu potpuno opu teni sve dok ne zadovo%je svoje ma%o nikotinsko udovi te! ,opustite mi da se na trenutak zadrim na ovoj temi. 9%avni raz%og za to pu ai smatraju da je te ko prestati pu iti je injeni.a da oni vjeruju da se odriu pravog uitka i%i podr ke. 'd najve0e je vanosti razumjeti da se ne odriete apso%utno niega. Najbo%ji nain da s:vatite nijanse nikotinske zamke jest da uporedite pu enje s jedenjem. =ko imamo naviku redoviti: obroka5 nismo svjesni g%adi izmeFu obroka. >edino kada se obrok odgodi postajemo svjesni g%adi5 a ak i tada nema #izike bo%i5 samo jedan osje0aj praznine i nesigurnosti koji poznajemo kao< P3rebam jesti.P 7 pro.es zadovo%javanja g%adi vr%o je ugodan. Pu enje je naizg%ed skoro jednako. 'sje0aj praznine i nesigurnosti koji poznajemo kao Pe%im i%i trebam .igaretuP isti je kao i kod g%adi za :ranom5 iako jedno ne0e zadovo%jiti drugo. -ao i kod g%adi5 nema #izike bo%i i osje0aj je to%iko te ko primijetiti da ga ak nismo niti svjesni izmeFu dvije .igarete. >edino onda kad poe%imo zapa%iti5 a nije nam dozvo%jeno da to napravimo5 postajemo svjesni neugode. No kad zapa%imo5 osje0amo se zadovo%jeno. 'va s%inost s :ranom pomae da se pu ai zavedu i pomis%e da dobijaju neko isto zadovo%jstvo. Nekim je pu aima te ko s:vatiti da nema apso%utno nikakvog zadovo%jstva i%i podr ke u pu enju. Neko bi mogao re.i< P-ako moete re.i da nema podr ke! Sami ste rek%i da se osje0am manje nervozan kada zapa%im.P 7ako jedenje i pu enje izg%edaju vr%o s%ino5 zapravo su dvije sasvim suprotne stvari< 1. >edete da biste preivje%i i produi%i svoj ivot5 dok pu enje skra0uje ivot. 2. 6rana stvarno ima dobar okus i jedenje je stvarno ugodno iskustvo u kojem moemo uivati .ije%oga ivota5 dok pu enje uk%ju0uje udisanje stetni: i otrovni: dimova u svoja p%u0a. 3. >edenje ne izaziva g%ad i zapravo je zadovo%java5 dok prva .igareta zapoinje udnju za nikotinom i svaka s%ijede0a5 umjesto da je zadovo%ji5 uiniti 0e da patite

20

zbog te udnje .ije%i ivot. Sada je pravi trenutak za raskrinkavanje jo jednog od uobiajeni: mitova o pu enju T onoga da je pu enje navika. >e %i jedenje navika! =ko mis%ite da jest5 pokusajte je se potpuno rije iti. Ne5 tvrditi da je jedenje navika bi%o bi jednako kao da navikom prog%asimo i disanje. 7 :rana i kisik neop:odni su za preiv%javanje. 7stina je da raz%iiti %judi imaju naviku zadovo%javanja svoje g%adi u raz%iito vrijeme i s raz%iitim vrstama :rane. No jedenje samo po sebe nije navika. Nije niti pu enje. >edini raz%og zbog kojeg 0e bi%o koji pu a zapa%iti .igaretu jest da pokusa zaustaviti osje0aj praznine i nesigurnosti koji je stvori%a pret:odna .igareta. 7stina je da raz%iiti pu ai imaju naviku poku avati os%oboditi se apstinentske krize u raz%iito vrijeme5 no pu enje kao takvo nije navika. ,ru tvo esto o pu enju govori kao o navi.i i u ovoj knjizi5 da bi bio razum%jiviji5 i ja koristim izraz MnavikaM. 4eFutim5 budite uvijek svjesni da pu enje nije navika5 upravo suprotno5 pu enje nije ni vi e ni manje nego 'A7SN'S3 ' ,8'9iL -ada ponemo pu iti moramo se prisi%iti da se nauimo nositi s tim. Prije nego toga postanemo svjesni5 ne samo da redovito kupujemo .igarete nego i: moramo imati. =ko i: nemamo5 poinje panika i5 kako idemo kroz ivot5 pu imo sve vi e i vi e. 8az%og je u tomu to5 kao i kod drugi: vrsta droga5 tije%o postaje imuno na dje%ovanje nikotina i unos se poinje pove0avati. Nakon kratkog vremena .igareta prestaje u potpunosti prekidati apstinentsku krizu i mada se osje0ate ne to bo%je nego trenutak ranije5 sigurno ste ivaniji nego to biste bi%i da niste pu a5 ak i kada upravo pu i re .igaretu. 3o to radite jo je nebu%oznije od no enja tijesni: .ipe%a jer kako idete kroz ivot5 sve ve0a ko%iina neugode ostaje ak i kada skinete .ipe%e. Stvar je jo gora5 jer jednom kada ugasite .igaretu5 nikotin brzo poinje napu tati tije%o5 ime se obja njava to to pu ai u stresnim situa.ijama pu e jednu .igaretu za drugom. -ao to sam ve0 rekao5 MnavikaM ne postoji. Pravi raz%og tomu to pu ai i da%je pu e krije se u onom ma%om udovistu u utrobi. Svako ga ma%o treba na:raniti. Sam 0e pu a odrediti kada to treba biti5 a to se dogaFa u s%ijede0e etiri situa.ije i%i u nji:ovoj kombina.iji< 3o su< ,'S=,=O-'NE2N38=E7>= K dvije potpuno suprotne stvariL S382SO'PU@3=N>2 K dvije potpuno suprotne stvariL -oja to arobna droga moe odjednom imati u potpunosti suprotan uinak od onoga koji je ima%a samo dvadesetak minuta ranije. =ko o tome ma%o porazmis%ite5 postoji %i osim spavanja jo koja od situa.ija5 a da to nisu ove etiri! Prava je istina da pu enje ne pomoe ni u trenu.ima dosade niti u trenu.ima stresa. 'no nam ne pomae ni bo%je se kon.entrisati5 niti bo%je se opustiti. Sve je to samo i%uzija. Uz to to je nikotin droga5 on je i vr%o mo0an otrov koji se koristi kao insekti.id Gprovjerite u en.ik%opedijiJ. -o%iina nikotina koja se na%azi u samo jednoj .igareti5 ubrizgana direktno u venu5 trenutno bi vas usmrti%a. U stvari5 duvan sadri mnoge otrove5 uk%juuju0i ug%jen monoksid5 a bi%jka duvan je iz iste porodi.e kao i smrtonosno ve%ebiije. =ko sada razmi %jate kako biste se preba.i%i na %u%u i%i na .igare5 moram vas upozoriti da se moja knjiga odnosi na sav duvan i bi%o koju supstan.u koja sadri nikotin5 uk%juuju0i vaka0e gume5 #tastere5 sprejeve i in:a%atore. Ljudsko je tije%o najsavr eniji objekt na na oj p%aneti. = niti jedno bi0e5 ak ni ameba i%i .rv5 ne moe opstati ako dobro ne zna raz%iku izmeFu :rane i otrova. -roz pro.ese prirodne se%ek.ije tokom :i%jada godina nas je um i tije%o razvi%o te:nike

21

kojima moe raz%ikovati :ranu od otrova i sigurne naine izba.ivanja otrova5 Svim je %judskim bi0ima miris i okus duvana odbojan5 sve dok ne posranu ovisni. =ko pu:nete dim .igarete u %i.e ma%og djeteta i%i ivotinje5 zaka %jati 0e i odmaknuti se u stranu. ,ok smo pu i%i svoju prvu .igaretu5 sigurno smo se zaka %ja%i. -ad bismo popu i%i previse .igareta5 osje0a%i smo kako nam se vrti u g%avi i bi%o nam je #iziki z%o. 3ije%o nam je tada govori%o< P68=N7@ 42 '38'A'4. P82S3=N7 3' 8=,737P. U ovom trenutku naje 0e pada od%uka postati pu a i%i ostati nepu a. Nije istina da psi:iki s%abi %judi5 tj. %judi s%abe vo%je5 postaju pu ai. Sretni su oni kojima je prva .igareta odvratnaN nji:ova p%u0a to #iziki ne mogu podnijeti i tako su iz%ijeeni za itav ivot. 7%i moda ti sretni.i jednostavno nisu psi:iki spremni pro%aziti kroz ozbi%jan pro.es uenja uv%aenja duvana bez ka %janja. 4is%im da je najtraginija stvar u .ije%oj ovoj pri.i to to se to%iko moramo truditi naviknuti se na pu enje. Zato je ado%es.entima i te ko presta%i pu iti. ?udu0i da jo uvijek ue pu iti i budu0i da im .igarete jo uvijek imaju grozan okus5 mis%e da mogu prestati kad god zae%e. Za to im ne pada na pamet uiti na na im pogre kama! = za to mi nismo ui%i na pogre kama na i: rodite%ja! 4nogi su pu ai uvjereni da uivaju u okusu i mirisu .igarete. 7 to je jedna od i%uzija. 'no ta mi u stvari inimo dok sami uimo pu iti jest to da uimo na e tije%o da postane imuno na %o miris i okus kako bismo dobi%i svoju dozu. Na isti nain i ovisni.i o :eroinu mis%e da uivaju u pikanju sami: sebe ig%ama. 'visnike su krize kod :eroinski: ovisnika znatno ozbi%jnije i jedino u emu oni uivaju jest ritua% kojim se apstinentska kriza prekida. Pu a se ui uiniti svoj mozak neosjet%jivim na %o okus duvana samo da bi dobio svoju dozu. Upitajte pu aa koji je uvjeren da pu i samo zato to uiva u okusu i mirisu duvana bi %i prestao pu iti da ne moe do0i do omi%jeni: .igareta i da moe kupiti samo one koji mu nisu ukusne. Ni u kom s%uaju ne bi. Pu a bi pu io i komad starog uzeta radije nego apstinirao i nema veze preba.ite %i se na pu enje .igareta koje sami radite od duvana5 na mento%ke5 na .igare i%i na %u%u. Sav taj duvan ima grozan okus na koji 0ere se tek navi.i ako budete dovo%jno uporni. Pu ai 0e pu iti i kad su pre:%aFeni i kad i: bo%i gr%o i%i imaju bron:itis i%i upa%u p%u0a. Uitak s tim nema nikakve veze. -ad bi imao5 niko nikada ne bi popu io vi e od jedne .igarete. Neko%iko je ak :i%jada pu aa ovisno o onoj groznoj nikotinskoj gumi za vakanje koje %ijeni.i prepisuju5 a mnogi od nji: ak i uz nju pu e. Na konsu%ta.ijama sam s:vatio da je nekim pu aima spoznaja da su u stvari ovisni.i o drogi pri%ino uznemiravaju0a i mis%e da 0e im i zbog toga biti jo teze prestati pu iti. 3o isto tako nije %o e iz dva vazna raz%oga< 8az%og za to ve0ina nas i da%je pu i5 iako smo svjesni da mane znatno nadma uju prednosti5 jest u tome to mis%imo da postoji ne to u .igareti to nam prua uitak i%i potporu. 4is%imo da 0e nakon to prestanemo pu iti u na em ivotu zav%adati praznina i da neke ivotne situa.ije vi e nikada ne0e biti iste. 3o je ista i%uzija. /injeni.a je da nam .igareta ni ta ne pruaN ona nam samo uzima pa nam dje%omino vra0a kako bi kreira%a i%uziju. ' ovome 0u deta%jnije govoriti kasnije. 7ako je nikotin najmo0nija droga na svijetu po brzini kojom nas ini ovisnima5 ovisnost nikada nije jaka. S obzirom na to da vr%o brzo dje%uje5 treba samo tri sedmi.e da ** posto nikotina napusti na e tije%o. =pstinentske su krize tako b%age da ve0ina pu aa nikada nije posta%a svjesna da je ovisna o nekoj drogi. S pravom 0ete se zapitati za to je onda to%ikom broju pu aa tako te ko prestati pu iti5 za to se mue mjese.ima i za to .ije%i svoj ivot ude za .igaretom! 'dgovor %ezi u drugom raz%ogu za to pu imo K u pranju mozga. Lako je nositi se s :emijskom ovisno 0u. Niti jedan pu a ne pu i za vrijeme spavanja. -ako to da i: ne probudi apstinentska

22

kriza! Ae0ina 0e pu aa ak iza0i iz spava0e sobe prije nego to zapa%i prvu .igaretu5 mnogi 0e ak prvo dorukovati5 mnogi 0e ak priekati da prvo doFu na posao i tek tamo zapa%iti prvu .igaretu. -ako to da po no0i mogu izdrati deset sati da ne zapa%e .igaretu i to i: uop te ne uznemirava5 dok bi po danu nakon deset sati ve0 upa%i kosu! 4nogi 0e pu ai kupiti novi auto i suzdravati se od pu enja u njemu. 70i 0e u pozoti ta5 kina5 trgovine5 .rkve itd.5 a to to ne pu e ne0e im ni ma%o smetati. -ada su u 2ng%eskoj zabrani%i pu enje u podzemnoj e%jezni.i5 nije do %o ni do kakvi: demonstra.ija. Pu aima je gotovo drago da i: neko i%i ne to prisi%java da ne pu e. U dana nje 0e se vrijeme mnogi pu ai bez prob%ema suzdrati od pu enja u ku.i nepu aa i%i ak samo u dru rvu nepu aa5 U stvari5 mnogi se pu ai mogu pri%ino dugo suzdravati od pu enja bez ikakvi: napora. /ak se i meni dogaFa%o da se .ije%u veer mogu opustiti i dobro se zabaviti a da ne zapa%im niti jednu .igaretu. U mojim kasnijim pu akim godinama esto sam se vese%io veerima u kojima 0u se mo0i zabaviti bez da se gu im .igaretama Gsmije ne %i navikeJ. Lako se moemo nositi s :emijskom ovisno 0u. 6i%jade pu aa itav ivot pu i samo povremeno. 7 oni su isto tako ovisni kao i te ki pu ai. 7ma pu aa koji su presta%i pu iti5 a%i katkada popu e koju .igaruN ta .igara odrava nji:ovu ovisnost. -ao to sam ve0 rekao5 prava nikotinska ovisnost nije g%avni prob%em. 'na s%ui samo kao kata%izator koji 0e nas um odvratiti od pravog prob%ema. Pravi prob%em je pranje mozga. 'nima koji puno pu e itav ivot moe biti utje:a to to je njima jednako %ako prestati kao i onima koji povremeno pu e. Na neki udan nain5 njima je jo %ak e prestati. 7sto tako5 to due i vi e pu ite to 0e vas .igarete vi e uni tavati pa 0e i dobitak kad prestanete biti ve0i. Utje:a vam moe biti i to da prie koje se esto uju Gnpr. Pnakon to prestanete pu iti treba sedam godina da duvan izaFe iz tije%aP i%i Psvaka .igareta koju popu ite skra0uje ivot za pet minutaPJ nisu istinite. Nemojte sada pomis%iti da to znai da se pretjeruje kada se govori ko%iko su .igarete sretne. =ko je ne to istina5 onda je istina to da se nji:ov %o utje.aj na zdrav%je pod.jenjuje bez obzira na no to je oni: Ppet minutaP proizvo%jna pro.jena koju niko ne moe dokazati. 7stina je da duvan nikada u potpunosti ne izaFe iz tije%a. =ko ima pu aa u b%izini5 dim je u atmos#eri i ak 0e i nepu ai uvu.i u sebe ma%i postotak. 4eFutim5 na e je tije%o udesan stroj koji ima ve%iku mo0 oporavka5 naravno ako ve0 nije pokrenu%o neku od neiz%jeivi: bo%esti iji je okida bi%o pu enje. =ko sada prestanete5 tije%o 0e vam se oporaviti i za neko%iko 0ete sedmi.a biti skoro u istom stanju u kojem biste bi%i da nikada niste ni pu i%i. -ao to sam ve0 rekao5 nikada nije kasno da prestanete pu iti. Pomogao sam mnogima da prestanu pu iti u etrdesetim i pedesetim godinama. Pomogao sam i neko%i.ini u sedamdesetima i osamdesetima. Nedavno je u moju k%iniku do %a gospoda stara *1 godinu zajedno sa sinom od && godina. -ad sam je upitao za to sada e%i prestati pu iti5 odgovori%a je da e%i biti primjer svome sinu. >avi%a mi se ponovno nakon est mjese.i i rek%a da se ponovo osje0a kao m%ada djevojka. @to ste gori pu a5 to 0e ve0e biti o%ak anje kad prestanete pu iti. -ad sam napokon prestao pu iti5 smanjio sam sa to na dan na NUL= na dan T odjednom5 bez ikakvi: prob%ema. U stvari5 uivao sam u itavom pro.esu odvikavanja. 4eFutim5 moramo pobijediti pranje mozga.

1. #%AN2$ (, 3A I 0.#A-ANI #A%/N$%

23

-ako i za to uop te poinjemo pu iti! ,a biste u potpunosti razumje%i ovo pitanje potrebno je dobro prouiti kako mo0no na nas utjee podsvijest5 i%i kako ja znam re.i5 nas Puspavani partnerP. Svi mi mis%imo da smo inte%igentna bi0a koja si sama odreFuju put kroz ivot. 7stina je da je ** posto na eg pona anja unaprijed odreFeno. 4i smo proizvod dru tva u kome smo odrasta%i T proizvod dru tva je odje0a koju nosimo5 stan u kojem stanujemo5 obiaji i mode%i pona anja. Podsvijest ovdje igra izuzetno vaznu u%ogu. /ovjekova vjerovanja mogu biti pogre na5 ne samo u s%uaju raz%iitog mi %jenja ve0 i kod konkretni: injeni.a. Prije nego to je prvi ovjek op%ovio svijet5 ve0ina je %judi mis%i%a da je zem%ja p%osnata. 4i dan as znamo da je okrug%a. -ad bi: napisao desetke knjiga s .i%jem uvjeriti %jude da je zem%ja p%osnata5 ipak mi ne bi vjerova%i. 4eFutim5 ko%iko je nas %judi otputova%o u svemir i stvarno vidje%o zem%jinu kug%u! /ak i ako pripadate onima koji su prejedri%i .ije%i svijet5 kako moete biti sigurni da niste putova%i u krug po p%osnatoj povr ini! 8ek%amni strunja.i dobro poznaju mo0 sugestije nad podsvije 0u. 3ome s%uze ogromni p%akati kojima nas bombarduju dok se vozimo u automobi%u5 rek%ame na te%eviziji i%i og%asi u asopisima. 4is%ite da je to najobinije ba.anje nov.a! Sigurni ste da og%asi ne mogu uvjeriti %jude da kupuju .igarete! Niste u pravuL Uvjerite se sami. S%ijede0i put kad otiFete u ka#i0 i%i restoran i kada vas neko iz dru tva upita ta 0ete piti5 nemojte re.i samo PkonjakP Gi%i samo ime nekdg drugog pi.aJ. Pokusajte svoju narudbu zainiti na primjer ovako< PZna %i u emu bi: danas istinski uivao! U pro#injenoj aromi vr:unskog konjaka.P Aidjet 0ete da 0e5 zajedno s vama5 konjak naruiti ak i oni koji ga inae uop te ne piju. 'd najranijeg djetinjstva na a je podsvijest neprekidno bombardirana in#orma.ija koje nam govore kako nas .igarete opu taju i daju nam samopouzdanje i :rabrost te da je .igareta najdrago.jenija stvar na zem%ji. 4is%ite da pretjerujem! U svakom #i%mu i%i predstavi u kojoj nekoga treba smaknuti5 koja je osuFenikova pos%jednja e%ja! Naravno5 .igareta. Utji.aj ovoga to smo vidje%i na svjesni um ne registruje5 meFutim uspavani partner ima dovo%jno vremena za upijanje poruke. Poruka je zapravo s%ijede0a< PNajdrago.enija stvar na ovome svijetu5 ono na ta 0u najvi e mis%iti i najvi e e%jeti u pos%jednjim trenu.ima svoga ivota je .igaretaP. U svakom ratnom #i%mu ovjeku koji je ozbi%jno ranjen prvo se daje .igareta. 4is%ite %i da su se u pos%jednje vrijeme stvari promijeni%e! Nisu5 na u dje.u jo uvijek bombardira ve%ika ko%iina rek%ama5 iako je rek%amiranje .igareta zabranjeno. -oriste se raznorazne %ukave metode. Sportske programe esto sponzor e duvanska industrija5 naje 0e upu0uju0i na vezu izmeFu pu enja5 e%itni: sportova i jetseta. =utomobi%i ;ormu%e 1 izg%edaju kao kutije .igareta5 a esto se i zovu pre ma njima T i%i se .igarete nazivaju prema automobi%ima! Na te%eviziji se u dana nje vrijeme moe svasta vidjeti5 na primjer par koji u krevetu nakon seksa pu i .igaretu. ,obro se zna ta se time :tje%o re.i. 7%i s%ijede0a genija%na rek%ama Gne mis%im da su .igarete koje rek%amira genija%ne5 ve0 nain na koji i: rek%amiraJ< neki ovjek g%eda smrti %i o.i5 njegov se ba%on zapa%io i uskoro 0e se srusiti i%i 0e njegov moto.ik% upravo s%etjeti s .este i razbiti se u prova%iji. Niko ni ta ne govori. Svira ti:a g%azba. 3ada on pa%i .igaretu i %i.e mu se obasjava osje0ajem zadovo%jstva. Na svjesnoj razini moda uop te ni ta ne0emo registriratiN na a 0e podsvijest pak vr%o strp%jivo provariti sve mogu0e imp%ika.ije ovoga to smo vidje%i. 7stina je5 postoje i rek%ame iz suprotnog tabora T strasne prie o raku5 amputa.ijama nogu5 %o em zada:u T a%i 7judi g%edaju0i i: ne prestaju pu iti. ?i%o bi %ogino da prestaju5 a%i injeni.a jest da tome nije tako. 'ne ak ne sprjeavaju om%adina da pone pu iti. Svi: oni: godina dok sam pu io bio sam iskreno uvjeren da nikada ne bi: poeo pu iti da sam bio svjestan veze izmeFu pu enja i raka p%u0a. Prava je istina da bi sve bi%o potpuno isto5 Sve te kampanje protiv pu enja pri%ino zbunjuju ovjeka. /ak se i na samom proizvodu5 na toj arenoj kutiji.i koja vas zove

24

da otkrijete njezin sadraj5 na%azi z%okobno upozorenje. -oji to pu a ikada ita5 a kamo%i da se zamis%i nad time ta pi e! Ajerujem da najve0i proizvoFai .igareta zapravo iskori tavaju upozorenja 4inistarstva zdravstva na kutijama .igareta kako bi prodava%i svoje proizvode. 4noge s.ene uk%juuju zastra uju0a bi0a poput paukova i vi%inski: konji0a. Upozorenje o tetnosti .igareta za zdrav%je sada je napisano tako ve%ikim s%ovima da ga pu a nikako ne moe izbje0i5 ma ko%iko se trudio. -riza stra:a koju pu a osje0a izaziva aso.ija.iju ideje o sjajnom z%atnom paketu. 7ronija itave prie je u injeni.i da je najjaa snaga u svom tom pranju mozga K upravo sam pu a. Nije istina da su pu ai %judi s%abe vo%je i s%abe tje%esne snage. 3rebate biti vr%o jaki kako biste se nosi%i s otrovom. 3o je jedan od raz%oga za to pu ai odbijajti pri:vatiti dobro poznate statistike podatke koji dokazuju kako pu enje uni tava zdrav%je. Svi imamo stri.a Peru koji je pu io etrdeset .igareta na dan5 nikad nije bio bo%estan i doivio je osamdesetu. Pu aima ne pada na pamet prisjetiti se mnogi: koji su se razbo%je%i u najbo%jim godinama5 niti pak pomis%iti da bi stri. Pero moda jo uvijek bio iiv da nije pu io. =ko napravite istraivanje meFu prijate%jima i ko%egama5 zak%juiti 0ete da su ve0ina pu aa %judi vr%o jake vo%je. 4eFu njima je najvi e privatni: preduzetnika5 direktora u preduze0ima i%i pro#esija kao to su %ijeni.i5 advokati5 po%i.aj.i5 pro#esori5 prodavai5 medi.inske sestre5 sekretari.e5 doma0i.e s ma%om dje.om T sve su to %judi koji vode izuzetno stresan ivot5 Najve0a je pu aka zab%uda ta da pu enje smanjuje stres te da je stoga povezano s %judima dominiraju0eg karaktera5 tj. s onima koji preuzimaju na sebe odgovornost a time i stresN drugim rijeima5 s onima kojima se divimo i koje opona amo. ,ruga skupina %judi sk%oni: pu enju su oni koji rade jedno%ine pos%ove jer je drugi g%avni raz%og pu enju dosada. ?ojim se da se i ovdje radi o i%uziji. 8azmjeri do koji: see pranje mozga upravo su nevjerovatni. ,obro vam je poznato kako se dru tvo uzbudi pri spominjanju sni#anja 7jepi%a i%i ovisnosti o :eroinu. U 2ng%eskoj od Msni#anjaM 7jepi%a godi nje umre manje od deset5 a od :eroina manje od stotinu osoba. Postoji jedna druga droga5 nikotin5 na koju se u odreFenoj ivotnoj dobi navue vi e od &+ posto nas i na koju do kraja ivota tro imo ogromne ko%iine nov.a. Pu ai tro e najve0i dio svoje u teFevine na .igarete koje im uni tavaju ivot. Pu enje vodi na top %isti najve0i: ubi.a u zapadnom svijetuN na %isti je ispred prometni: nesre0a5 poara i e%ementarni: nepogoda. Za to smatramo Msni#anjeM 7jepi%a i uzimanje :eroina tako strasnim z%om5 kad smo do prije neko%iko godina smatra%i drogu na koju tro imo ve%ike ko%iine nov.a i koja nas masovno ubija5 potpuno pri:vat%jivom dru tvenom navikom! U pos%jednje se vrijeme ne smatra ba potpuno dru tveno pri:vat%jivom jer moe ugroziti zdrav%je5 a%i se ipak %ega%no prodaje u sjajnim paketi0ima u svakoj prodavni.i5 u ka#i0ima5 restoranima5 k%ubovima... 'd toga najvi e koristi ima drava. U 2ng%eskoj drava od pu aa godi nje zaradi preko ) mi%ijardi #unti. ,uvanska industrija pak tro i vi e od 1++ mi%iona #unti godi nje samo na promotivne aktivnosti. 4orate zapoeti graditi otpornost prema pranju mozga na onaj nain na koji biste to ini%i pri kupovini po%ovnog automobi%a. Pristojno biste k%ima%i g%avom dok vam prodava. govori o svome autu5 a%i ne biste povjerova%i niti jednu jedinu rije koju vam govori. Ponite na sjajne paketi0e g%edati kao na paketi0e koji sadre pr%jav tinu i otrov. Nemojte da vas obmanjuju krista%ne pepe%jare i%i z%atni upa%jai i%i mi%ioni prevareni:. Ponite se pitati< @ta ja to radim! 3reba %i mi to zaista! N25 N=8=AN' ,= A=4 N2 382?=L 4is%im da mi je najtee razjasniti upravo pranje mozga. Za to se osoba koja je inae ra.iona%na i inte%igentna pretvara u pravog idiota kada je njegova ovisnost u pitanju!

25

Najbo%nije mi je priznati da sam od svi: :i%jada %judi kojima sam pomogao prestati pu iti upravo ja bio najve0i idiot. Ne samo zbog toga to sam postupno stigao do stotinu .igareta dnevno ve0 zato to je i moj ota. bio te ki pu a. ?io je to jak ovjek koji je umro vr%o m%ad. Sje0am se kako sam ga5 kao djeak5 promatrao kako se svako jutro gu i i kako povra0a od ka %ja. ?i%o mi je jasno da u tome ne uiva i da ga je obuze%o neko z%o. Sje0am se kako sam rekao svojoj maj.i< PNemoj nikada dopustiti da postanem pu aP. S petnaest sam godina bio za%jub%jenik u zdrav ivot. Sport je bio sav moj ivot i bio sam pun :rabrosti i samopouzdanja. ,a mi je tada neko rekao da 0u zavr iti kao pu a koji pu i stotinu .igareta na dan5 opk%adio bi: se u komp%etnu ivotnu zaradu da to nikako ne0e biti tako. S etrdeset sam godina bio #iziki i psi:iki ovisnik. ,oveo sam sam sebe u 4anje u kojem nisam mogao raditi niti najjednostavnije #izike i%i inte%ektua%ne pos%ove5 a da najprije ne zapa%im .igaretu. -od ve0ine su pu aa okidai uobiajene stresne situa.ije5 kao to je zvonjava te%e#ona i%i druenje s %judima. >a5 naime5 nisam bio u stanju niti upa%iti stonu %ampu i%i promijeniti kana% na da%jinskom uprav%ja0u bez pret:odnog pa%jenja .igarete. Znao sam da me pu enje ubija. Nisam se u tom pog%edu mogao zavaravati. =%i5 nije mi jasno kako nisam mogao vidjeti ta mi pu enje radi na menta%nom p%anu. Nikako nisam razumio ta se dogaFa5 mada mi je obja njenje bi%o .ije%o vrijeme pred nosom. Najsmje nije u .ije%oj stvari je to to ve0ina pu aa ivi u zab%udi da uivaju u .igareti. >a sam pu io zato to sam mis%io da mi pomae pri kon.entra.iji te da pomae mojim iv.ima. Sada5 kad sam nepu a5 najtee mi je uop te povjerovati da sam nekada tako razmi %jao. Promjena koju sam doivio moe se uporediti s buFenjem iz no0ne more. Nikotin je droga koja zamag%juje vas razum5 va e 0u%o okusa i mirisa. Najgora stvar kod pu enja nije to to uni tava va e zdrav%je i%i vas dep5 ve0 to to uni tava zdrav razum. Sta%no traite kojekakve raz%oge kako biste nastavi%i pu iti. Sje0am se kako sam se u jednoj #azi preba.io na pu enje %u%e Gnakon neuspje%og poku aja prestanka pu enjaJ5 vjeruju0i kako je to manje tetno i kako 0u na taj nain smanjiti pu enje. Neki od ti: duvana za %u%u apso%utno su odvratni. 4ogu oni %ijepo mirisati5 a%i su grozni za pu enje. Sje0am se kako me puna tri mjese.a bo%io vr: jezika. Nada%je5 nekakva se smeFa teku0ina skup%ja na dnu %u%e. ,ogodi se da nenamjerno podignete %u%u iznad vodoravnog po%oaja i prije nego to toga postanete svjesni5 ve0 ste proguta%i pri%inu ko%iinu te pr%jave teku0ine. Naje 0e 0ete odma: povra0ati5 bez obzira na to u kakvom se dru tvu na%azi%i5 3reba%o mi je tri mjese.a da se nauim pu iti %u%u i nikako mi nije jasno za to se u ta tri mjese.a nikada nisam zapitao emu to s%uzi i za to se svjesno podvrgavam tom muenju. Naravno5 kada jednom naue nositi se s %u%om5 od pu aa %u%a niko ne izg%eda zadovo%jniji. Ae0ina nji: je uvjerena da pu e zato to uivaju u %u%i. =%i za to su se to%iko namui%i da bi naui%i vo%je%i %u%u kad su mog%i biti jednako tako zadovo%jni i bez nje! 'dgovor je s%ijede0i< jednom kada postanete ovisnik o nikotinu5 pranje mozga se pojaava. Aa a podsvijest zna da ma%o udovi te treba na:raniti i ona b%okira sve drugo to vas um a%je. -ao to sam ve0 rekao5 stra: je ono to %jude tjera da pu e T stra: od osje0aja praznine i nesigurnosti koji 0e vas obuzeti kad se prestanete opskrb%jivati nikotinom. 3o to vi toga niste svjesni5 ne zna.i da to ne postoji. Ai toga ne morate bio svjesni jednako kao to maka nije svjesna gdje se u podu na%aze .ijevi od grijanja5 ona samo zna da 0e joj ako sjedne na odredeno mjesno na podu biti ugodno top%o. Pranje mozga je najve0a pote ko0a s kojom se susre0emo kad se e%imo odre.i

26

.igareta. Pranje mozga koje nad nama provodi dru tvo dok odrastamo5 pojaano je na im osobnim pranjem mozga koje do%azi od na e ovisnosti i jo vi e pranjem mozga koji provode na i prijate%ji5 roFa.i i ko%ege. >este %i primijeti%i da sam se do sada esto koristio izrazom Modre0i se .igaretaM. -oristio sam taj izraz na poetku pret:odnog od%omka. 3o je k%asini primjer ispiranja mozga. 7zraz za pravo imp%i.ira rtvovanje. Prekrasna istina jest da se zapravo niega ne trebate odre0i. Upravo suprotno5 os%oboditi 0ete se grozne bo%esti i dosti0i udesne pozitivne stvari. Sada 0emo poeti uk%anjati to ispiranje mozga. 'd sada pa nada%je5 ne0emo vi e koristiti izraz Modre0iM5 nego prestati5 stati i%i zapravo< 7Z?=A737 S2L Prvi argument za poinjanje pu enja jest< to rade drugi %judi. =ko ne pu imo5 mis%imo da ne to zasigurno propu tamo. Zatim se dobro pomuimo da bismo se uini%i ovisnima5 iako nikome od nas nije jasno ta smo to propu ta%i. 4eFutim5 svaki put kada ug%edamo nekog drugog pu aa5 ponovno se uvjerimo da mora biti neega u pu enju5 jer za to bi taj inae pu io. /ak i kada prestane pu iti5 pu a se osje0a zakinutim svaki puta kad neko u dru tvu zapa%i .igaretu. 'sje0a se sigurnim. 4oe zapa%iti samo tu jednu. 7 prije nego to je toga svjestan T ponovno je postao ovisnikom. Pranje mozga vr%o je mo0no i zato morate biti svjesni pos%jedi.a. Sje0am se kako sam kao djeak nakon drugog svjetskog rata pozorno pratio detektivsku radioKdramu Pau% 3emp%e koja je tada bi%a iznimno popu%arna. U jednoj se epizodi detektiv bavio ovisno 0u o mari:uani i%i kako su je naziva%i u seriji MtraviM. Z%oesti su %judi nesvjesnim pu aima prodava%i .igarete u kojima je bi%a PtravaP. Nije bi%o nikakvi: tetni: pos%jedi.a5 a%i su %judi posta%i ovisni i mora%i su neprekidno kupovati .igarete. GZa vrijeme moji: teajeva stotine mi je %judi prizna%o da su proba%i mari:uanu. Niti jedan nije rekao da je postao o njoj ovisan.J 7mao sam samo sedam godina kada sam s%u ao taj program. 3ada sam prvi put uo za pojam ovisnosti o drogi. Sama pomisao na ovisnost5 na to da vas ne to tjera na uzimanje droge5 uasava%a me je i do dana nji: dana5 i mada sam skoro siguran da trava ne stvara ovisnosti5 nikada se ne bi: usudio probati koji dim mari:uane. ?a smije no5 s obzirom da sam postao ovisnik o drogi od koje se najbre postaje ovisnik. ,a me barem Pau% 3emp%e upozorio na obine .igarete. 7ronino je to etrdeset godina nakon te serije ovjeanstvo tro i :i%jade i :i%jade do%ara na medi.inska istraivanja o raku5 dok se mi%ioni tro e na Mnav%aenjeM ado%es.enata na smrd%jivi korov i pritom najve0u korist ubire upravo drava. 8ije iti 0emo se pranja mozga. Nije nepu a raj koji je zakinut5 ve0 je pu a onaj koji je zakinut za< Z,8=AL>2 2N2897>U ?'9=3S3A' ,U@2AN7 478 S=4'P'UZ,=N>2 68=?8'S3 S=4'P'@3'A=N>2 S82CU SL'?',U @ta dobiva zauzvrat dok se odrie svega ovoga! =PS'LU3N' N7@3= U osim i%uzije da poku ava povratiti osje0aj mira5 spokoja i

27

samopouzdanja koje nepu ai uvijek imaju na raspo%aganju. -ao to sam ve0 govorio5 pu ai mis%e da pu e zbog uitka5 opu tanja i poti.aja. U stvari5 to je i%uzija. Pravi je raz%og o%ak avanje apstinentske krize.

4. ,LAK5A-AN2$ A#./IN$N/.K$ K%I $

-ao to sam ve0 govorio5 pu ai mis%e da pu e zbog uitka5 opu tanja i poti.aja. U stvari5 to je i%uzija. Pravi je raz%og o%ak avanje apstinentske krize. -ad smo zapoinja%i pu iti5 ini%i smo to u ponekim dru tvenim situa.ijama. Nismo ba mora%i pu iti. 4eFutim5 poeo se stvarati zaarani krug. Nas je podsvjesni um poeo uiti da .igareta konzumirana u odreFenom trenutku moe biti izvor ugode. @to postajemo ve0im ovisnikom o toj drogi5 ve0a je potreba da o%ak amo apstinentsku krizu5 i to nas vi e .igareta pov%ai prema dnu5 to vi e vjerujemo da ona ima apso%utno suprotan uinak. 3o se dogaFa tako sporo5 tako postupno da niste toga ni svjesni. ,an za danom ne osje0ate se nima%o drugaije od prija njega dana. 4nogi pu ai nisu ni svjesni da su posta%i ovisni.ima dok ne pokusaju prestati pu iti5 a i tada mnogi od nji: to ne mogu priznati. Neko%i.ina nji: .ije%i ivot gura g%avu u pijesak poku avaju0i uvjeriti sebe i druge da uivaju u .igareti. Aodio sam s%ijede0i razgovor sa stotinjak ado%es.enata< >=< S:vata %i da je nikotin droga i da je jedini raz%og to pu i to to ne moe prestati pu iti! '< 9%upostL >a uivam u .igareti. ,a ne uivam5 prestao bi:. >=< 'nda prestani na sedmi.u dana i dokazi da moe prestati ako e%i . '< Ne0u. >a uivam u pu enju. ?i:5 kad ne bi: uivao. >=< Prestani samo na sedam dana5 da sebi dokae da nisi postao ovisnik. '< = za to! >a uivam u .igareti. 8ekao sam ve0 da pu ai imaju potrebu o%ak ati si apstinentsku krizu u trenu.ima stresa5 dosade5 kon.entra.ije5 opu tanja i%i kombina.ije nabrojanoga. ' tome 0u deta%jnije govoriti ti neko%iko s%ijede0i: pog%av%ja.

6. ./%$.
Ne mis%im samo na ve%ike ivotne tragedije5 ve0 na svakida nje situa.ije koje u nama izazivaju stres kao to su druenje5 te%e#onski razgovori5 napetost koju osje0a doma0i.a s ma%om dje.om i s%ino. Uzmimo na primjer te%e#onski razgovor. Za ve0inu je %judi te%e#onski razgovor poma%o stresan5 pogotovo za pos%ovne %jude. Ae0inu te%e#onski: razgovora ne vodimo s prezadovo%jnim mu terijama i%i sa se#om koji nas naziva kako bi nam estitao. 'bino je rije o barem ma%o napetoj situa.ijiN ne to ne ide kako spada i%i neko ima nekakve za:tjeve. U tom 0e trenutku pu a5 ako to ve0 nije uinio5 zapa%iti .igaretu. Uop te nije svjestan za to to ini5 a%i zna da mu se iz nekog raz%oga ini da mu pomae. 'no to se u stvari dogaFa je s%ijede0e< iako toga nije svjestan5 pu a ve0 pad od apstinentske krize. ,ok dje%omino ub%auje e%ju za .igaretom5 istovremeno se smanjuje i stres Gistovremeno5 a%i ne meFusobno povezanoJ i pu a osje0a kako dobiva podstrek. U ovom trenutku taj je podstrek stvaran. Pu a se osje0a bo%je nego to se osje0ao prije nego je zapa%io .igaretu. 4eFutim5 ak i dok pu i tu .igaretu5 pu a je napetiji od nepu aa5 jer to vi e pu i to je dub%je uvuen u zaarani krug i svaki put mu .igareta sve s%abije ub%auje udnju.

28

'be0ao sam vam da vam ne spremam nikakvu okterapiju. U s%ijede0em vas primjeru ne namjeravam okirati5 e%im samo nag%asiti kako .igarete uni tavaju va e ziv.e5 dok vi mis%ite da vas opu taju. Zamis%ite da ste se dove%i u stanje u kojem vam %jekar kae kako 0e vam morati amputirati noge ako ne prestanete pu iti. Zastanite na trenutak i pokusajte si zamis%iti ivot bez nogu. Pokusajte si predoiti stanje mozga osobe koja bi nakon takvog upozorenja nastavi%a pu iti re bi joj stvarno bi%e amputirane obje noge. ?io sam uo neko%iko takvi: pria i smatrao sam da je tako ne to potpuno nemogu0e. Stavi e5 nadao sam se da 0e i meni %jekar re.i tako ne to i da 0u onda stvarno morati prestati pu iti. 3ada sam ve0 i ekivao dan kada 0e do0i do iz%jeva krvi u mozak i kada 0u ostati ne samo bez nogu ve0 i bez g%ave. 3akve prie nisu ni u kom s%uaju besmis%ene ve0 jasno ukazuju na to to ta grozna droga ini od %judi. ,ok kroite kroz ivot5 postupno vam oduzima :rabrost. @to vam vi e oduzima :rabrost5 to ste vi e uvjereni da je njen uinak upravo suprotan. Svi smo 0u%i za paniku koja obuzima pu aa kada kasno naveer s:vati da je ostao bez .igareta. Nepu aima je takvo stanje potpuno nepoznato. Eigareta je uzrok tome stanju. /itav vas ivot .igareta ne samo da uni tava va e iv.e ve0 je i mo0an otrov koja uni tava i va e tje%esno zdrav%je. U trenurku kad se pu a dovede u stanje u kojem je svjestan da ga .igareta ubija5 duboko je uvjeren da mu upravo ona daje :rabrost i da je ivot bez nje potpuno nezamis%iv. S:vatite konano da vas .igareta ni u kom s%uaju ne opu taN ona vas po%ako i sigutno uni tava. >edna od najve0i: koristi koju 0ete imati kada prestanete pu iti upravo je povratak samopouzdanja i sigurnosti u sebe.

17. ',.A'A
=ko u ovom trenutku pu ite5 sigurno ste na to ve0 zaboravi%i do trenutka kad sam vas ja na to podsjetio. >o jedna zab%uda u vezi s pu enjem je ta da .igareta smanjuje dosadu. ,osada je stanje du:a. ,ok pu ite .igaretu vas um ne govori< P>a pu im .igaretu. >a pu im .igaretuP. 3o se dogaFa tek kad dugo apstinirate5 kad poku avate smanjiti pu enje i%i kad pu ite prvi: neko%iko .igareta nakon neuspje%og poku aja da prestanete. 7stina je s%ijede0a< ako ste ovisnik o nikotinu5 a ne pu ite5 ne to vam nedostaje. =ko postoji ne to to nije stresno5 a moe neko vrijeme zabaviti vas mozak5 pro0i 0e pri%ino dugo razdob%je prije nego to vam zasmeta nedostatak droge u va em tije%u. 4eFutim5 kad vam je dosadno i kad se vas mozak ni.im ne zabav%ja5 krenuti 0e :raniti udovi te. -ad vam je dosadno Ga ne poku avate prestati pu itiJ5 ak i pa%jenje .igarete pre%azi u s#eru nesvjesne radnje. /ak i pu ai %u%e i oni koji sami motaju svoje .igarete obaviti 0e svoje ritua%e potpuno automatski. =ko se pu a pokusa prisjetiti .igareta koje je popu io tokom dana5 sjetiti 0e se samo ma%og broja nji: K npr. prve toga dana i%i one nakon je%a. 7stina je u stvari ta da .igareta indirektno pojaava dosadu i to tako to vas ini %etarginima. 7 umjesto da ne to poduzmu5 da se ponu baviti nekom energinom aktivno 0u5 pu ai se prepu taju %ijenosti i dosadi i ub%aavanju apstinentske krize. Zato je to%iko vazno suprotstaviti se ispiranju mozga. >er je injeni.a da pu ai imaju obiaj pu iti kada im je dosadno i da nam se od roFenja govori da pu enje rje ava dosadu5 pa nam ne pada na pamet ispitati tu injeni.u. 4ozak nam je takoFer ispran da vjeruje da vakanje vaka0i: guma pomae opu tanju. /injeni.a je da %judi u stresnim situa.ijama esto krgu0u zubima. Sve to vaka0e gume rade jest da vam daju raz%og za krgutanje zubima. S%ijede0i put kad vidite nekog kako zva0e promotrite ga pomnije i zapitajte se izg%eda %i ta osoba opu teno i%i napeto. Promatrajte pu ae koju pu e jer im je dosadno. 7 da%je izg%edati kao da im je

29

dosadno. Eigarete nas ne rje avaju dosade. -ao biv i te ki pu a mogu ustvrditi da ne postoji ni ta dosadnije od pa%jenja jedne pr%jave .igarete za drugom5 dan za danom5 godinu za godinom.

11. K,N8$N/%A8I2A
Eigareta ne pomae kon.entra.iji. 7 to je jo jedna od i%uzija. ,ok se poku avate kon.entrisati5 automatski 0ete zaboraviti na stvari koje odv%ae pozornost5 npr. na osje0aj :%adno0e i%i vru0ine. Pu a ve0 pari< ma%o udovi te treba svoju dozu. = kada se treba usredotoiti5 on na to uop te ne mota ni mis%iti. =utomatski pa%i .igaretu5 dje%omino prekidaju0i apstinentsku krizu5 i nastav%ja raditi svoj posao5 a da je ve0 zaboravio da uop te pu i. Eigareta ne pomae kon.entra.iji. Pomae je uni titi5 jer nakon nekog vremena5 ak i dok pu ite5 pu aku apstinentsku krizu nikako ne moete u potpunosti prev%adati. Pu a tada pove0ava ko%iinu .igareta i tako se i prob%em samo pove0ava. Na kon.entra.iju pu enje utie i na drugi nain. Progresivno b%okira arterije i vene otrovom i tako uskra0uje mozgu kiseonik. U stvari5 ako preokrenete taj pro.es5 znatno 0ete popraviti kon.entra.iju5 a s njom 0e do0i i inspira.ija. -ad sam pokusao prestati pu iti 4etodom snage vo%je5 raz%og mom neuspje:u bi%a je upravo kon.entra.ija. 4ogao sam se nositi s nervozom i s %o im raspo%oenjem5 a%i kad sam se na ne to trebao usredotoiti5 jednostavno sam morao zapa%iti .igaretu. ,obro se sje0am panike koja me u:vati%a kad sam s:vatio da na mojim ispitima iz raunovodstva nije dopu teno pu iti. 3ada sam ve0 pripadao meFu pu ae koji pu e jednu za drugom i bio sam siguran da ne mogu tri sata biti kon.entrisan bez .igarete. 4eFutim5 ispite sam po%oio i ak se ni ne sje0am da mi je uop te pa%o na pamet pu iti. ,ak%e5 kad je do %o do situa.ije u kojoj se stvarno treba%o kon0en tri rati5 oito mi .igareta nije bi%a potrebna. 4anjak kon.entra.ije koji mui pu ae kad pokusaju prestati pu iti oito ne do%azi od tje%esni: uinaka apstinentske krize. ,ok ste pu a5 patite od menta%ni: b%okada. -ad naiFete na prepreku5 ta 0ete uraditi! =ko ve0 ne pu ite5 zapa%iti 0ete jednu. 3o ne0e iz%ijeiti menta%nu b%okadu K ta sada! Poku ati 0ete se rije iti b%okade jednako kao to bi to uini%i nepu ai. ,ok ste pu a5 ni za ta na svijetu ne krivite .igarete. Pu ai nikada ne pate od pu akog ka %ja5 oni su samo :ronino pre:%aFeni. U trenutku kada prestanete pu iti5 za sve %o e to vam se u ivotu dogaFa kriviti 0ete to to ste presta%i pu iti. 7 zato kad imate menta%nu u b%okadu5 umjesto da ju pokusate prev%adati5 zavaravate se< P,a barem sada mogu zapa%iti5 odma: bi: rije io prob%emP. 7 tako poinjete preispitivati svoju od%uku da prestanete pu iti. =ko ste uvjereni da je pu enje jedina prava pomo0 pri kon.entra.iji5 briga o tome 0e vas zasigurno dovesti do toga da se ne0ete mo0i kon.entrisati. Sumnja uzrokuje prob%emN ne tje%esna potreba za .igaretom. Zapamtite zauvijek< pu ai su ti koji pate od apstinentske krize5 a ne nepu ai. -ad sam ugasio svoju pos%jednju .igaretu5 preko no0i sam sa stotinu .igareta do ao na nu%a na dan bez ikakva gubitka kon.entra.ije.

12. ,#05/AN2$
Ae0ina pu aa mis%i da i: .igareta opu ta. 4eFutim5 istina je da je nikotin kemijski stimu%ans. =ko si izmjerite pu%s pa potom popu ite dvije .igarete za redom5 primijetiti 0ete da vam je pu%s znatno porastao. >edna od najdrai: .igareta ve0ini pu aa ona je nakon obroka. Arijeme obroka je vrijeme kada prestanemo raditiN sjednemo i opustimo se5 zadovo%jimo svoju g%ad i

30

eF te su tako na a u%a potpuno zadovo%jena. 4eFutim5 jadni se pu a ne moe opustiti. 'n mora zadovo%jiti jo jednu g%ad. 'n mis%i da ta .igareta koju pu i daje g%avni zain :rani5 dok u stvarnosti on ne zadovo%java sebe5 ve0 ono ma%o udovi te koje treba na:raniti. /injeni.a je da se ovisnik o nikotinu nikada ne moe u potpunosti opustiti5 i kako ivot ide da%je T sve je gore i gore. Najneopu teniji %judi na svijetu nisu nepu ai5 ve0 pedesetogodi nji direktori koji pu e jednu .igaretu za drugom5 koji te ko di u i sta%no ka %ju5 imaju visok krvni pritisak i neprestano su nervozni. U tim #azama .igareta prestaje ak i dje%omino ub%aavati simptome koje je pret:odno uzrokova%a. Sje0am se vremena kada sam kao m%adi raunovoFa podizao porodi.u. -ad bi neko od moje dje0e uini%o kakvu nepodop tinu5 trenutno sam gubio iv.e. 4oje su bijesne reak.ije bi%e u potpunosti neprimjerene teini uinjenog nedje%a. ?io sam tada uvjeren da me obuzeo nekakav z%odu:. Sada znam da su .igarete uzrokova%e prob%em. U to sam vrijeme bio uvjeren da me mue svi prob%emL svijeta5 meFutim5 kad se sada osvrnem na to razdob%je5 nikako mi nije jasno to je to bi%o tako stresno. U svim sam drugim stvarima u ivotu ja imao kontro%u. >edina stvar koja je kontro%ira%a mene bi%o je pu enje. Naja%osnije je to da danas nikako ne mogu uvjeriti svoju dje0u da je upravo pu enje bi%o ono to me ini%o tako nesnosnim. Svaki put kad ujem pu aa kako opravdava svoju ovisnost5 ujem istu poruku< PStvarno me smiruju. Pomau mi da se opustim.P Prije neko%iko je godina u 2ng%eskoj bi%o govora o tome da 0e se donijeti zakon kojim bi se onemogu0i%o pu aima da usvoje dijete. >edan je ovjek tada bijesno protestvovao< P-akve %i su to g%uposti. 3o je potpuno pogre no. Sje0am se da sam5 kada sam kao dijete trebao ne to raspraviti s mamom5 uvijek ekao da sjedne i zapa%i .igaretu jer je tada bi%a znatno opu tenijaP. Za to taj ovjek nije mogao razgovarati sa svojom mamom kad nije pu i%a! Za to su pu ai tako neopu teni kad ne pu e. ak i nakon je%a u restoranu! Za to su tada nepu ai u potpunosti opu teni! Za to se pu ai ne mogu opustiti bez .igarete! S%ijede0i put kad primijetite neku osobu kako u trgovini ur%a na svoje dijete ispratite je pog%edom. Sigurno 0e zapa%iti .igaretu dm izaFe iz trgovine. Na te%eviziji jasno moete vidjeti koji je od vodite%ja pu a5 a koji nije. 'pu tenost5 tj. neopu tenost izuzetno se %ako uoava u pri%ikama kada pu aima nije dopu teno pu iti. 'bratite na to panju. Aidjet 0ete kako pu ai sta%no dre ruke b%izu usta i%i kako pu.ketaju prstima5 tapkaju nogama5 igraju se sa svojom kosom i%i rade razne grimase. Pu ai nisu opu teni. 'ni su zaboravi%i ta to zna.i biti potpuno opu ten5 'pu tenost je jedna od mnogi: koristi od prestanka pu enja. Eije%u tu priu s pu enjem moemo povezati s mu:om i bi%jkom mesoderkom. -ad s%eti na bi%jku5 mu:a isprva uiva u s%asnom bi%jnom nektaru. U jednom trenutku situa.ija postaje obrnuta. Sada vi e mu:a ne jede bi%jku5 ve0 bi%jka poinje prozdirati mu:u. Nije %i ve0 vrijeme da od%etite s te bi%jke!

13. K,(9INA8I2A
Ne5 kombina.ija se ne odnosi na pu enje dvije i%i vi e .igareta odjednom. Na nju 0ete nai0i u trenutku kada se ponete pitati za to uop te pu ite. >ednom sam si spa%io d%an poku avaju0i u usta ugurati .igaretu u trenutku kad je jedna ve0 bi%a u ustima. U stvari5 to i nije tako g%upo kao to vam moda izg%eda. -ao to sam ve0 rekao5 postupno .igareta prestaje ub%aavati apstinentsku krizu i ak i u trenutku kad u ustima imate zapa%jenu .igaretu5 imate dojam da ne to nedostaje. 'vo %ananog pu aa najvi e #rustrira. U trenutku kada vam je poti.aj potreban5 vi ve0 pu ite. 7z tog se raz%oga %eski pu ai okre0u a%ko:o%u i drugim drogama. Na ovu 0u se temu

31

vratiti kasnije. ,ak%e5 kada govorim o kombina.iji5 mis%im na kombina.iju na i: uobiajeni: raz%oga za to pu imoN npr. neki dru tveni dogaFaj5 zabava5 vjenanje5 veera u restoranu. Postoje situa.ije koje su istovremeno i stresne i opu taju0e. 3o isprva moe izg%edati kontradiktorno5 a%i nije. Svaka vrst druenja moe biti stresna5 ak i druenje s prijate%jima. U isto vrijeme e%ite uivati u dru tvu i biti potpuno opu teni. Postoje situa.ije u kojima su prisutna sva etiri nabrojana raz%oga. Aonja automobi%om moe biti jedna od nji:. =ko upravo napu tate stresnu situa.iju5 na primjer5 upravo ste bi%i kod stomato%oga i%i %ijenika5 sada se u automobi%u moete opustiti. 7stovremeno5 vonja podrazumijeva odreFenu dozu stresa jer morate voditi rauna o svojoj sigurnosti. 4orate se takoFer kon.entrisati i na vonju. 4oda niste svjesni ova dva pos%jednja #aktora jer te radnje obav%jate nesvjesno. 3o to i: obav%ja va a podsvijest ne znai da to za vas obav%ja neko drugi. =ko pak zapnete u nekoj prometnoj guvi i%i se vozite po jedno%inoj auto.esti5 postat 0e vam i dosadno. >o jedan dobar primjer je kartanje. =ko se radi o ma%o za:tjevnijoj igri5 morate se kon.entrisati. =ko gubite5 sigurno 0ete biti pod stresom. =ko dugo vremena ne uspijevate dobiti pristojne karte5 postar 0e vam dosadno. Eije%o to vrijeme vi biste se treba%i zabav%jati5 treba%i biste se opu tati. Za vrijeme partije karata5 bez obzira na to kako ma%o osje0a apstinentsku krizu5 pu a 0e %anano pu iti .igaretu za .igaretom5 to 0e initi ak i povremeni pu a. Pepe%jare 0e biti pune u trenutku. 7znad igraa sta%no 0e %ebdjeti ob%ak dima. Upitate %i sada bi%o koga od pu aa karta a uiva %i u .igaretama5 red 0e vam da se za.ije%o sa%ite. Nakon ovakvi: no0i5 kada nam od ka %janja ve0 postane z%o5 esto od%uujemo da je sada stvarno do %o vrijeme da prestanemo pu iti. Upravo te .igarete5 koje pu imo u kombina.iji naizg%ed opreni: situa.ija5 esto smatramo onim posebnim. 'nima koje 0e nam kada prestanemo pu iti najvi e nedostajati. 4is%imo da nikada vi e ne0emo mo0i uivati u ivotu kao nekada. U stvari5 rije je ponovno o potpuno istom #enomenuN i te .igarete s%uze samo zato da %ak e prev%adamo apstinentsku krizu koja je ponekad jaa5 a ponekad s%abija. Ne to treba u potpunosti razjasniti. Nisu .igarete ono to neku situa.iju ini posebnom5 Posebna je sama ta situa.ija. -ad jednom prev%adamo potrebu za pu enjem5 u takvim 0emo situa.ijama jo vi e uivati5 a one stresne 0e nam biti znatno manje stresne. ' ovome 0u deta%jnije govoriti u s%ijede0em pog%av%ju.

1". $3A .$ /, ,'%I$(

=PS'LU3N' N7/29=L 'no to prestanak pu enja ini te kim je stra:. Stra: od gubitka uitka i%i potpore. Stra: da odreFene %ijepe situa.ije vi e ne0e biti iste. Stra: da se nikako ne0emo mo0i nositi sa stresom. ,rugim rijeima5 uinak pranja mozga navodi nas na pomisao kako u nama postoji neka s%abost koju .igareta ub%aava te da 0e5 ako prestanemo pu iti5 u nama nastati praznina. S:vatite jednom za uvijek< E79=8232 N2 7SPUN>=A=>U P8=ZN7NU. 'N2 >2 S3A=8=>U. Na a su tije%a najpre.izniji strojevi na Zem%ji. ?ez obzira vjerujete %i u Stvorite%ja5 u pro.es prirodnog odabira5 i%i u ne to izmeFu T ta god da je stvori%o na a tije%a5 :i%jadu je puta mo0nije od ovjeka. /ovjek ne moe stvoriti niti najmanju ivu 0e%iju5 a kamo%i udo osjeta vida5 reproduk.ije5 krunog sistema i%i mozga. ,a je 'no to nas je stvori%o e%je%o da %judi pu e5 opskrbi%o bi na e tije%o nekom vrstom dimnjaka5 kao i #i%tra koji bi sprjeavao otrovima u%azak u na e tije%o. Na a su tije%a opskrb%jena samo odreFenim me:anizmima upozorenja kao to su ka %janje5 vrtog%avi.a5 munina5 a koje mi ignoriramo na svoju tetu.

32

Naj%jep a je istina u tome da se nemamo ega odre0i. >ednom kada istjerate ma%o udovi te i kad s:vatite u ko%ikoj vam je mjeri ispran mozak5 .igarete vi e ne0ete e%jeti niti 0e vam biti potrebne. Eigarete ne poprav%jaju ruak. 'ne ga uni tavaju. 'ne uni tavaju va e u%o okusa i mirisa. Promatrajte pu ae dok u restoranu pu e izmeFu obroka. 'ni ne uivaju u obroku5 oni jednostavno ne mogu doekati kraj je%a jer se je%o up%i0e u pu enje. /esto se ne mogu suzdrati od pu enja za je%om mada znaju da to nepu aima smeta. Nije stvar u tome da su pu ai bezobzirna stvorenja5 oni su jednostavno jadni bez .igareta. 4oraju birati izmeFu dva z%a< ne pu iti i zbog toga se osje0ati jadno5 i%i pu iti i osje0ati se jadno jer to smeta nepu aima5 U oba s%uaja imaju osje0aj krivnje i sami sebe preziru. Promatrajte pu ae na nekom s%ubenom prijemu na kojem se mora ekati na s%ubenu zdravi0u. 4nogi tad imaju Pprob%eme s mje:uromP i iskradaju se iz prostorije kako bi u toa%etu zapa%i%i .igaretu. U takvim se s%uajevima jasno vidi kako je pu enje prava ovisnost. Pu ai ne pu e zato to u .igaretama uivaju. 'ni pu e zato to se bez .igarete osje0aju jadno. 4nogi od nas poinju pu iti u dru tvu5 dok su jo m%adi i srame%jivi5 te uskoro poinju mis%iti da ne mogu uivati u dru tvu ako ne pu e. 3o je apso%utna besmis%i.a. ,uvan ovjeka %i ava samopouzdanja. Najbo%ji dokaz stra:a koji se uv%a.i u pu aa je utje.aj .igareta na ene. Skoro sve su ene izuzetno osjet%jive na svoj izg%ed. Uvijek e%e biti adekvatno odjevene i besprijekorno mirisati. ?ez obzira na sve5 to to im da: ima miris pepe%jare izg%eda da i: nima%o ne obes:rabruje5 >a znam da im to sigurno jako smeta T znam da mrze miris svoje kose i odje0e T a%i to i: ipak ne odvra0a od pu enja. 3o%iki je stra: koji je ta grozna droga utjera%a pu aima u kosti. Eigarete ne pomau pri druenju. 'ne ga uni tavaju. 4orate drati pi0e u jednoj5 a .igaretu u drugoj ru.i. Sta%no voditi rauna o pepe%u kojega treba otresti u pepe%jaru5 poku avati ne izdisati dim u %i.e osobe s kojom razgovarate i neprestano se pitati ne osje0a %i ta osoba pu aki zada: iz va i: usta i ne vidi %i kako su vam od .igareta poutje%i zubi. Ne samo da se niega ne0ete odre0i5 ve0 0ete odma: postati svjesni mnogi: #antastini: koristi. -ad pu ai ponu razmi %jati o prestanku pu enja5 obino su im mis%i usredotoene na zdrav%je5 nova. i dru tvo. 'vo su oito vr%o bitna pitanja5 a%i ja meFutim mis%im da je najve0a korist od prestajanja pu enja upravo psi:o%o ka. 7zmeFu osta%oga5 iz s%ijede0i: raz%oga< 1. Povratak samopouzdanja i :rabrosti 2. S%oboda od ropstva 3. Nije vi e potrebno i0i kroz ivot sta%no razmi %jaju0i o tome kako vas po%ovi.a stanovni tva prezire niti5 to je najgore5 preziru0i samoga sebe. Ne samo da je ivot nepu aa kva%itetniji ve0 je zasigurno i mnogo 7jep i. Ne mis%im samo na to da 0ete biti zdraviji i bogatiji5 ve0 i na to da 0ete zasigurno biti sre0niji i vi e uivati u ivotu. ' #antastinim prednostima nepu enja govoriti 0u vi e u s%ijede0im pog%av%jima. Neki pu ai nikako ne mogu s:vatiti ta e%im re0i kad govorim o VprazniniW. Njima 0e moda u razumijevanju pomo0i s%ijede0a pria. Zamis%ite da vam se na %i.u pojavio neki grozan osip. >a vam preporuujem da svakako isprobate jednu mast. Pos%u ate me i osip trenutno nestaje. Sedam dana kasnije ponovno se pojav%juje. Zatraite od mene jo ma%o one masti. 7z%azim vam u susret i pok%anjam .ije%u tubu kako biste ima%i dovo%jno ako se osip ponovno pojavi. Nakon primjene masti5 osip ponovno nestaje. Svaki puta kada se ponovno pojavi sve je ve0i i vi e vas svrbi5 a vrijeme do pojave novoga osipa sve je kra0e. Nakon nekog vremena osip prekriva .ije%o va e %i.e i stra:ovito vas svrbi. Sada se pojav%juje svaki: po%a sata. Znate da 0e ga mast privremeno iz%ijeiti5 a%i ste vr%o zabrinuti.

33

6o0e %i se osip jednom pro iriti na .ije%o tije%o! 6o0e %i razmak izmeFu dvije pojave osipa potpuno nestati! Posje0ujete %ijenika. 'n vas ne moe iz%ijeiti. Poku avate s primjenom drugi: sredstava5 meFutim ni ta ne pomae osim te udotvorne masti. Sada ste ve0 potpuno ovisni o masti. Ne iz%azite iz ku0e a da niste sigurni da uza se imate tubu masti. -ad putujete5 uvijek sa sobom nosite neko%iko tuba vi ka. Uz to to ste zabrinuti za svoje zdrav%je5 imate i drugi prob%em. Naime5 ja vam nap%a0ujem 1++ #unti svaku tubu. Nemate drugog izbora no p%atiti mi. 3ada nai%azite na %anak o osipu u novinama i s:vatate da isti prob%em s osipom ne mui samo vas5 ve0 i mnoge druge %jude. U stvari5 #arma.euti su otkri%i da va a mast uop te ne %ijei osip. Pomo0u masti osip se samo pov%a.i pod kozu. 4ast je ta koja ga :rani i uzrokuje sirenje osipa. Sve to morate uiniti kako biste se rije i%i osipa jest prestati koristiti mast. 'sip 0e s vremenom nestati sam od sebe. ?iste %i nakon tog saznanja nastavi%i koristiti mast! ?i %i vam bi%a potrebna snaga vo%je kako ne biste mora%i koristiti mast! =ko u %anak ne biste odma: povjerova%i5 zasigurno biste ipak isproba%i ima %i u njemu istine i kada biste s:vati%i da se osip smanjuje5 e%ja za kori 0enjem masti sasvim bi nesta%a. ?iste %i se osje0a%i jadno! Naravno da ne. 7ma%i ste uasan prob%em koji ste smatra%i nerje ivim. Sada ste napokon prona %i rje enje. /ak i u s%uaju da je potrebna godina dana da osip u potpunosti nestane5 sa svakim danom pobo%j anja pomis%iti 0ete< PNije %i to #antastino. Ne0u umrijeti.P >ednako sam se udesno osje0ao i ja kad sam ugasio svoju pos%jednju .igaretu. >edna vam stvar mora biti sasvim jasna kod uporedbe pu enja s osipom i ma 0u. 'sip nije rak p%u0a i%i arteriosk%eroza5 tromboza5 kronina astma i%i bron:itis i%i bo%est sr.a. Sve no do%azi kao dodatak osipu. Nije samo rije o :i%jadama maraka koje smo spa%i%i5 rije je o itavom %judskom vijeku ispunjenom %o im zada:om5 utim zubima5 7etargijom5 soptanjem i ka %janjem i godinama provedenim u gu enju sami: sebe i a%jenju zbog svega toga. 8ije je i o vremenu u kojem se osje0amo zakinutima i kanjenima jer pu enje nije svugdje dopu teno. 8ije je o tome to se osje0amo prezreno i5 jo gore5 to preziremo sami sebe. 3o su sve strasni doda.i osipu. 'sip je ono to nas tjera da zatvaramo od pred svim tim. 8ije je o paninom osje0aju neutaive e%je za .igaretom. Nepu ai ne pate od tog osje0aja. Najgora stvar od koje patimo je stra: i najve0a korist koju 0ete izvu.i od nepu enja bit 0e upravo u tome to 0ete se napokon rije iti toga stra:a. >a sam se bio osje0ao kao da se ve%ika mag%a najednom povuk%a iz moje g%ave. >asno sam vidio da moja panina e%ja za .igaretom nije bi%a pos%jedi.a nekakve moje s%abosti i%i nekakve arobne mo0i koja mi je .igaretu ini%a priv%anom. Uzrok toj e%ji bi%a je prva .igareta5 i svaka s%ijede0a koja tu ze%ju nije utaiva%a5 ve0 ju je5 naprotiv5 pojaava%a. Aidio sam sve one Msretne pu aeM kako pro%aze kroz istu no0nu moru kroz koju sam ja pro%azio. Ne tako %o e kao ja5 a%i svi su oni prona%azi%i s%ine %azne argumente kojima su poku ava%i opravdati svoju g%upost. 3=-' >2 L7>2P' ?737 SL'?',=N.

1). ',9%,-,L2N, %,#./-,

-ad poku avaju prestati pu iti5 pu ai kao g%avne raz%oge navode zdrav%je5 nova. i dru tveni ug%ed. 'sim pranja mozga5 ova strasna droga prouzrokuje i najobinije ropstvo. =psurdno je to su %judi u pro %om vijeku ratova%i kako bi se ukinu%o ropstvo5 a u dana nje vrijeme to%iko pu aa pati od ropstva koje su sami sebi nametnu%i. /ovjek nikako ne moe s:vatiti injeni.u da kada mu je dopu teno pu enje iskreno e%i postati nepu a. U ve0ini .igareta koje u ivotu popu i pu a ne samo da ne uiva5 ve0 nije

34

niti svjestan da i: je popu io. 3ek nakon nekog vremena apstinen.ije poinje se zavaravati mi %ju kako uiva u .igareti Gnpr5 u prvoj ujutro i%i u onoj pos%ije rukaJ. Eigareta nam postaje drago.jena tek u trenutku kad poku amo smanjiti pu enje5 kad apstiniramo i%i kada nam dru tvene pri%ike ne dopu taju da pu imo Gnpr. u .rkvi5 bo%ni.i5 pozori tu5 kinu i si.J. Uvjereni bi pu a trebao biti svjestan da 0e s vremenom biti sve gore i gore. ,anas je ve0 na mnogim javnim mjestima pu enje zabranjeno. Uskoro 0e biti na svima. U dana nje se vrijeme rijetko dogaFa da pu a moe prvi puta do0i k nekome u posjet i zapa%iti nakon kurtoaznog pitanjaN PSmijem %i zapa%iti!P. /es0i je prizor u kojem pu a prije svega poku ava spazi%i pepe%jaru5 nadaju0i se kako 0e u njoj prona0i opu ke. =ko pepe%jare nema5 poku ati 0e se nekako suzdrati od pu enja5 a%i ako mu to ne uspije5 zatraiti 0e dopu tenje da zapa%i .igaretu5 'dgovori kao< P=ko ba morateP i%i P8adije neN te ko bismo se rije i%i smradaP5 nisu vi e nikakva rijetkost5 jadni se pu a tada osje0a stvarno uasno5 najradije bi propao u zem%ju od neugodnosti. Sje0am se kako mi je bi%o nesnosno i0i u .rkvu dok sam jo bio pu a. /ak i tokom vjenanja moje k0eri5 kad sam trebao ponosno stajati uz nju kod o%tara5 razmi %jao sam o drugim stvarima. 4is%io sam< P-ada 0e to napokon biti gotovo da konano mogu vani jednu zapa%iti!P -orisno je promatrati pu ae u takvim pri%ikama. Uvijek se dre zajedno i nutkaju jedan drugoga .igaretama. PNe :va%a5 imam svoje5 zapa%iti 0u jednu od va i: kasnijeP5 avr%jaju vese%o5 uv%ae0i dim .igarete mis%e0i pritom kako su sretni jer oni barem imaju svoju ma%u nagradu. >adni nepu ai takve nagrade ne dobijaju. Stvar je u tome da Pjadni nepu aiP ne trebaju nagrade. 4i nismo stvoreni zato da idemo kroz ivot neprestano truju0i svoja tije%a. Najgore je kod pu enja to to pu a niti dok pu i .igaretu ne moe posti0i ono stanje mira5 samopouzdanja i :rabrosti koju nepu a ima .ije%o vrijeme svoga nepu akoga staa. Nije nepu a taj koji se u .rkvi osje0a zakinutim. Sje0am se isto tako kako sam u kug%ani g%umio da mi je mje:ur pre:%aFen kako bi: svako ma%o mogao skoknuti do toa%eta. Ne5 nije bi%a rije o etrnaestogodi njem ko%ar.u5 ve0 o etrdesetogodi njem raunovoFi. -ako %i je to samo jadno. Niti za vrijeme igre nisam uivao. Aese%io sam se kraju igre samo zato to sam mogao zapa%iti5 iako sam kug%anje tada smatrao najbo%jim nainom za opu tanje te sam mis%io da uivam u svom najdraem :obiju. >edna od naj%jep i: stvari koja mi se dogodi%a kad sam prestao pu iti bi%a je trenutno os%oboFenje od ropstva i novosteena sposobnost jednakog uivanja u ivotu u svakome trenutku. Nije vi e bi%o potrebno potratiti po%a ivota na ze%ju za .igaretom5 koja bi prestaja%a samo na trenutak5 kad bi: zapa%io .igaretu. 3ada se meFutim jav%ja%o ne to drugo K poe%io bi: da je nisam morao zapa%iti. Pu ai bi treba%i znati da kad se na%aze u dru tvu nepu aa5 nisu nepu ai ti zbog koji: se osje0aju zakinutima. Zakinutima i: ini upravo ono ma%o udovi te.

1+. 05/$'2$/ :0 ; &0N/I .$'(IN,

Nije pretjerano ni bezbroj puta ponoviti da je raz%og te ko0ama pri prestanku pu enja pranje mozgaN to vi e poku aja pranja mozga raskrinkate5 %ak e 0e vam biti posti0i .i%j. -atkada se upustim u razgovor s 7judima koje nazivam uvjerenim pu aima. 4oja je de#ini.ija uvjerenog pu aa ta da je to osoba koja si pu enje moe priu titi5 koja ne vjeruje da pu enje kodi njezinu zdrav%ju i koju nije briga ta dru tvo o tome mis%i. G3akvi: danas nema ba previse.J =ko je rije o m%adom ovjeku5 re.i 0u mu kako ne mogu vjerovati da nije zabrinut

35

zbog nov.a koji tro i. 3ada mu se obino za.ak%e od. 7 ja sam mu spomenuo zdrav%je i%i so.ija%ni aspekt pu enja5 moda bi odma: odustao od rasprave sa mnom5 a%i kad smo kod nov.a K P=%i5 ja si to mogu priu titi. 8ije je o samo 1 #unti sedmino i mis%im da to to%iko i vrijedi. 3o mi je jedini porok i%i uitakP. =ko pu ite dvadeset .igareta na dan5 kaem mu5 nikako mi nije jasno kako vas nova. koji tro ite ne zabrinjava. Za svoga 0ete ivota potro iti "+ :i%jada #unti samo na .igarete. Na ta 0e oti0i sav taj si%ni nova.! Ai ga ak ne0ete zapa%iti i%i ba.iti. Upotrijebiti 0ete ga kako biste uni ti%i svoje zdrav%je5 iv.e i samopouzdanje. Njime 0ere kupiti doivotno robovanje5 %o zada: i tru%e zube. 3o vas zasigurno mora zabrinuti. -ad se dotaknemo te teme5 odma: se vidi da5 prvenstveno m%adi5 pu a nikada ne razmi %ja o pu enju kao o tro ku koji 0e ga pratiti .ije%i ivot. Ae0inu pu aa zabrinjava ve0 i .ijena jedne jedine kutije. -atkada razmi %jamo o tome ko%iko mjeseno tro imo na .igarete i to nam ve0 zvu.i pri%ino a%armantno. Ar%o rijetko Gnaje 0e upravo onda kad poku avamo prestati pu itiJ pro.jenjujemo ko%iko na .igarete tro imo godi nje i svjesni smo toga da je rauni.a pri%ino zastra uju0a pa nam ne pada ni na pamet raunati ko%iko 0emo potro iti za svoga ivota5 -ad uvjereni pu a poku ava sam sebe prevariti reeni.om< P>a si to mogu priu titi5 rije je o samo 1 #unti sedminoP5 on sam sebi prodaje tos koji ste ve0 to%iko puta 0u%i od akvizitera. 3ada ja uskaem< P,at 0u vam ponudu koju ne moete odbiti. 2vo5 sada mi dajte 1.+++ #unti i ja 0u vas opskrb%jivati .igaretama do kraja va ega ivota.P ,a ste mu ponudi%i da 0ete preuzeti njegov kredit od "+ :i%jada #unti za samo :i%jadu #unti5 pu a bi na to pristao istoga trenutka. 4eFutim niti jedan uvjereni pu a Gimajte5 mo%im vas5 na umu da sada ne govorim o nekome kao to ste vi5 tj. o osobi koja e%i prestati pu iti5 ve0 o nekome kome to nije niti na kraj pametiJ nije pri:vatio moju ponudu. Za to nije! Za vrijeme moji: teajeva5 pu a bi na moju ponudu odgovorio< PS%u ajte5 mene nova. stvarno ne zabrinjavaP. =ko s%ino razmi %jate5 upitajte se za to vas u ovom s%uaju nova. ne zabrinjava. Za to 0ete se u svim drugim podrujima ivota popri%ino namuiti kako biste u tedje%i neko%iko #unti5 dok sada bez razmi %janja tro ite :i%jade i :i%jade bezraz%ono se truju0i! 2vo odgovora na to pitanje. Svaka druga od%uka koju ste u ivotu donije%i rezu%tat je ana%itikog pro.esa vaganja Pza i protivP koji je doveo do ra.iona%nog rje enja. 4oda od%uka nije bi%a dobra5 a%i je svakako bi%a rezu%tat ra.iona%ne deduk.ije. -ada god pu a pokusa izvagati za i protiv pu enja5 rezu%tat je uvijek isti< P82S3=N7 PU@737L 37 S7 Z83A= P82A=82L Svi pu ai pu e ne zato to to e%e i%i zato to su jednostavno od%ui%i pu iti5 ve0 zato to mis%e da ne mogu prestati. 'ni imaju sta%nu potrebu sami sebi ispirati mozak5 'ni moraju gurati g%avu u pijesak. Smije no je i a%osno kako pu ai izmeFu sebe sk%apaju paktove5 npr. PPrvi koji prestane pu iti mora dati svakome od osta%i: pu aa po $+ #untiP5 i to na nji: utie vi e nego :i%jade i :i%jade #unti koje bi u tedje%i da prestanu pu iti. Sve je to pos%jedi.a ispranog mozga. 4o%im vas5 razmis%ite barem na trenutak. Pu enje je %anana reak.ija5 a i %ana. kojim ste vezani itav ivot. =ko taj %ana. ne prekinete5 ostati 0ete pu a .ije%oga ivota. Pro.ijenite ko%iko 0ete do kraja va ega ivota potro iti na .igarete. 7znos 0e se raz%ikovati od pu aa do pu aa. 4i 0emo za vjebu pretpostaviti da se radi o 1+ :i%jada #unti. Uskoro 0ete donijeti od%uku da je .igareta koju pu ite pos%jednja u va em ivotu Gne jo T prisjetite se uputstva s poetka knjigeJ. Sve to morate uiniti kao nepu a5 jest ne pasti ponovno u zamku. 3o zna.i ne popu iti prvu s%ijede0u .igaretu. Pa%jenje prve s%ijede0e .igarete ko tati 0e vas 1+ :i%jada #unti.

36

4is%ite %i da je ovo pogre an nain g%edanja na stvar5 jo se uvijek zavaravate. Samo izraunajte ko%iko biste nov.a u tedje%i da niste popu i%i prvu .igaretu. 4is%ite %i da sam u pravu5 pokusajte si predoiti osje0aj koji bi vas obuzeo da vas obavijeste kako ste na nagradnoj igri dobi%i svotu od 1+ :i%jada #unti. Sigurno biste skaka%i od sre0e. Ponite sada skakatiL Nagrada 0e vam upravo sada postupno poeti pristizati5 a to je samo jedna od %ijepi: stvari koja 0e vam se dogoditi kad prestanete pu iti. U #azi odvikavanja od pu enja sta%no 0ete biti iz%oeni ku nji da popu ite jo jednu pos%jednju .igaretu. Podsje0anje na oni: 1+ :i%jada #unti Gi%i ko%ika god va a pro.jena bi%aJ5 pomo0i 0e vam da %ak e odo%ite toj ku nji. 9odinama sam u radijskim i te%evizijskim emisijama :udio pu aima da 0u i: doivotno opskrb%jivati .igaretama ako mi unaprijed daju iznos koji potro e na .igarete u godini dana. /ini mi se upravo nevjerovatnim da na moju ponudu ba niko nije pristao. /%anove svoga go%# k%uba izazivam svaki puta kada i: ujem kako se za%e na ponovno poskup%jenje .igareta. 6va%a ?ogu5 niko jo nije pristao5 jer da jest5 izgubio bi: itavo bogatstvo. NaiFete %i na kakve sre0ne i vese%e pu ae koji vam tvrde da jako uivaju u pu enju5 s%obodno im re.ite da znate za jednu buda%u koja 0e i: ako mu daju iznos koji potro e na .igarete u godini dana5 opskrb%jivati besp%atno .igaretama do kraja nji:ovi: ivota. 4oda ipak uspijete prona0i nekoga tko 0e pristati na moju ponudu!

11.

'%A-L2$

U ovom je podruju pranje mozga naje 0e5 Pu ai su uvjereni da su svjesni tete koju pu enje uzrokuje zdrav%ju. Nisu. /ak i u mom s%uaju5 u trenu.ima kad sam bio siguran da 0e mi g%ava eksp%odirati i kada sam iskreno vjerovao kako sam u potpunosti svjestan pos%jedi.a pu enja5 ipak sam se zavaravao. ,a se svaki puta kad sam pa%io .igaretu u mom depu upa%io ma%i beeper nakon kojega bi se javio g%as< P,obro5 =%%ene5 ovo je taL Sre0om5 upravo smo te uspje%i upozoriti. Zapa%i %i ovu .igaretu5 eksp%odirat 0e ti g%avaP5 mis%ite %i da bi: zapa%io tu .igaretu! =ko niste sigurni u odgovor5 otidite na neku prometnu u%i.u i stanite na rub p%onika. Zatvorite o.i. Sada zamis%ite da vam je dan ovakav u%timatum< ako e%ite zapa%iti s%ijede0u .igaretu5 morate prvo zatvoreni: oiju prije0i .estu. Nema apso%utno nikakve sumnje ta biste uini%i. >a sam radio ono to ini svaki pu a .ije%oga svog ivota< zatvarao o.i i gurao g%avu u pijesak u nadi da 0u se jednog dana probuditi i da vi e ne0u e%jeti pu iti. Pu ai si ne mogu priu titi razmi %janje o ko%iini tete koju nanose svome zdrav%ju. -ad bi o tome razmi %ja%i5 nesta%a bi i i%uzija o tome da uivaju u svojoj navi.i. 'vo obja njava i nedje%otvornost emisija o pu enju koje emitiraju okantne prizore koji bi treba%i pos%uiti u eduka.ijske svr:e5 Nji: ionako g%edaju samo nepu ai. 'vo takoFer obja njava za to se pu ai vr%o dobro sje0aju stri.a Pere koji je pu io etrdeset .igareta na dan i doivio osamdesetu5 a ignori u :i%jade drugi: koji su umr%i m%adi od bo%esti uzrokovani: pu enjem. 'tpri%ike est dana u sedmi.i vodim s pu aima Gug%avnom m%adim %judimaJ razgovor s%ian ovome< >=< PU@=/< >=< PU@=/< Za to e%ite prestati pu iti! Ne mogu si to vi e priu titi. Zar niste zabrinuti za svoje zdrav%je! 7sto me tako sutra moe pogaziti tramvaj.

37

>=< PU@=/. >=< PU@=/<

Zar biste se vi dobrovo%jno ba.i%i pod tramvaj! Naravno da ne bi:. Zar ne g%edate %ijevo i desno kada pre%azite .estu! Naravno da g%edam.

Upravo tako. Pu ai dobro paze da ne zavr e pod tramvajem5 mada su sanse da i: tramvaj pogazi jedan naprema stotinu :i%jada. S druge se strane ne obaziru na izuzetno ve%iku sansu da se razbo%e od bo%esti koje se jav%jaju kao pos%jedi.a pu enja. 2to5 to%ika je snaga pranja mozga. Sje0am se jednog poznatog britanskog igraa go%#a koji nije te ke na amerika natje.anja samo zbog ve%ikog stra:a od %etenja. U igri je pak pu io .igaretu za .igaretom. Zar nije udno to to nam5 ako smatramo da postoji i najmanja mogu0a pogre ka na avionu5 nije ni na kraj pameti u njega se ukr.ati5 iako znamo da rizik iznosi jedan naprema stotine :i%jada. Na rizik od jedan naprema etiri5 koji do%azi s pu enjem5 pristajemo bez razmi %janja. 7 ta %i time dobivamo! =PS'LU3N' N7@3=L >o je jedna uobiajena pu aka zab%uda pu aki ka a%j. Ae0ina m%adi: %judi koji do%aze na moje teajeve nije zabrinuta za svoje zdrav%je upravo zbog toga to jo ne ka %ju. Nisu ni svjesni da se radi o upravo obrnutoj stvari. Pu aki ka a%j jedna je od prirodni: za tita na eg organizma T tako izba.ujemo otrov iz na i: p%u0a. -a %janje samo po sebi nije bo%est5 nego tek simptom. -ad pu a ka %je5 njegova p%u0a poku avaju izba.iti iz sebe kan.erozni katran i nikotin. =ko ne ka %je5 kan.erozne se materije zadravaju u p%u0ima i uzrokuju rak p%u0a. Pu ai izbjegavaju vjebanje i steknu naviku p%itkog disanja kako ne bi ka %ja%i. >a sam nekada vjerovao da 0e me moj pu aki ka a%j ubiti. 7zba.ivanjem ve%ikog dije%a pr%jav tine iz moji: p%u0a zapravo mi je moda spasio ivot. 8azmi %jajte o svemu ovome na s%ijede0i nain. -ad biste ima%i %ijep automobi% i dopusti%i da za:rFa ne ine0i pritom ni ta kako biste to sprijei%i5 bi%o bi to pri%ino g%upo s va e strane jer bi se automobi% vr%o brzo pretvorio u :rpu rFe i uskoro vam vi e ne bi mogao s%uziti. 4eFutim5 to nikako ne bi bio kraj svijeta5 jer rije je samo o nov.u i uvijek biste mog%i kupiti novi automobi%. Aa e je tije%o takoFer prevozno sredstvoN ono vas vozi kroz ivot. /esto ujemo da je zdrav%je jedino pravo bogatstvo. Svaki 0e vam bo%esni bogata potvrditi kako u toj izre.i ima istine. Ae0ina nas moe se prisjetiti kako smo5 pate0i zbog neke oz%jede i%i bo%esti5 mo%i%i za svoje zdrav%je. G-=-' L7 S=4' ?8Z' Z=?'8=AL>=4'J -ao pu a5 ne samo da dopu tate rFi da se siri i ne poduzimate ba ni ta u vezi s tim5 ve0 uni tavate ono prijevozno sredstvo koje vas vodi kroz ivot. Zapamtite da nikada ne0ete imati pri%ike kupiti novo. 'pametite se. Ne morate pu iti i zapamtite< PU@2N>2 N2 /7N7 ?=@ N7@3= ,'?8'L 7zvu.ite na trenutak g%avu iz pijeska i zapitajte se biste %i zapa%i%i s%ijede0u .igaretu kad biste zna%i da je upravo ta .igareta okida kojim 0ete pokrenuti stvaranje raka u va em tije%u. Zaboravite na bo%est Gte ko je predoiti je kad nismo bo%esniJ5 dovo%jno je da zamis%ite kako morate i0i na preg%ede u bo%ni.u5 kako se morate podvrgavati bezbrojnim bo%nim pretragama5 zraenjima i s%ino. U tom s%uaju ne moete donositi p%anove o toku va ega ivota. >edino to tada moete p%anirati va a je smrt5 @ta %i 0e se dogoditi s va om porodi.om i najdraima5 s va im p%anovima i snovima! /esto se susre0em s %judima kojima se dogodi%o upravo to. Ni oni nisu mis%i%i da 0e se to ba njima dogoditi. Najgore u .ije%oj stvari je to to su svjesni da su sami piidonije%i svojoj bo%esti. Eije%oga ivota pu ai sami sebi govore Pprestati 0u sutraP. Pokusajte zamis%iti kako se osje0aju oni koji su stvarno dobi%i rak p%u0a. Za nji: je pranje mozga zavr eno. 3ek sada vide ta se u stvari krije iza MnavikeM i provesti 0e ostatak ivota pitaju0i se jesu %i stvarno treba%i pu iti5 a%e0i to se ne mogu vratiti u

38

pro %ost. Prestani re se zavaravati. >o uvijek imate ansu. 8ije je o %ananoj reak.iji. =ko popu ite s%ijede0u .igaretu5 ona 0e vas navu.i na s%ijede0u i s%ijede0u. 3o vam se ve0 dogaFa. Na poetku knjige obe0ao sam vam da se ne0u s%uziti ok terapijom. =ko ste ve0 od%ui%i prestati pu iti preskoite ostatak ovog pog%av%ja i vratite se na njega tek kad proitate .ije%u knjigu. Napisano je ve0 bezbroj knjiga puni: statistiki: podataka o tetnosti pu enja za zdrav%je. Prob%em je u tome to5 dok sam ne od%u.i prestati pu iti5 pu a za takve podatke ne e%i ni 0uti. Upozorenja ministarstva zdravstva tampana na svakoj kuriji .igareta pu a uop te ne primje0uje. =ko i: i proita5 prva stvar koju 0e tada uiniti jest zapa%iti .igaretu. Pu ai smatraju da opasnost za zdrav%je koju u sebi nosi .igareta ovisi o sre0i5 s%ino sansi da stanete na minu. Utuvite sebi u g%avu< rizik je sta%no prisutan. Svaki puta kad zapa%ite .igaretu u p%u0a unosite kan.erozni dimN rak je svakako najgora bo%est kojoj .igareta pridonosi5 a tu su i srana obo%jenja5 arteriosk%eroza5 em#izem5 angina5 tromboza5 :ronini bron:itis i astma. ,ok sam jo pu io5 nikada nisam uo za arteriosk%erozu i%i em#izem. Znao sam da su pi tanje kod disanja5 ka %janje te sve uesta%iji napadi astme i bron:itisa izravna pos%jedi.a toga to pu im. 4eFutim iako su pos%jedi.e bi%e neugodne5 nije bi%o prave bo%i5 a neugodu sam mogao podnijeti. Priznajem da me pomisao da bi: mogao dobiti rak p%u0a uasava%a5 pa ju je moj mozak iz rog raz%oga vjerovatno b%okirao. Zapanjuju0e je kako je stra: od stravini: rizika za zdrav%je povezani: s pu enjem zasijenjen stra:om od prestanka pu enja. Ne radi se ba o tome da je ovaj drugi stra: ve0i5 nego o tome da ako prestanemo danas5 stra: nastupa odma:5 dok je stra: od dobivanja raka p%u0a5 stra: iz budu0nosti. Za to g%edati stvari .rno! Aa%jda se ne0e dogoditi. 7onako bi: do tada ve0 zasigurno prestao5 Na pu enje esto g%edamo kao na potezanje uzeta. S jedne je strane stra:< to je nezdravo5 skupo5 pr%javo i gura nas u ropstvo. Na drugoj su strani p%usevi< to je moj uitak5 moj prijate%j5 moja potpora. Nikako da s:vatimo da se i na drugoj strani radi o stra:u. Ne radi se o tome da u njima uivamo5 ve0 o tome da se osje0amo jadno bez nji:. Zamis%ite ovisnike o :eroinu kojima je :eroin uskra0en< zamis%ite strasan jad kroz koji pro%aze. Sada zamis%ite nji:ovo neizmjerno vese%je u trenutku kada im je dopu teno zabiti ig%u u vene i zavr iti sa strasnom apstinentskom krizom5 Pokusajte zamis%iti kako itko moe stvarno vjerovati u to da uiva u zabadanju ig%e u venu. 'ni koji nisu ovisni.i o :eroinu ne pate od tog paninog osje0aja. 6eroin ne ub%aava taj osje0aj5 naprotiv5 on ga uzrokuje. Nepu ai se ne osje0aju jadno ako im nije dopu teno pu iti nakon obroka. Samo pu ai pate od tog osje0aja. Nikotin ne ub%aava taj osje0aj5 on ga naprotiv uzrokuje. Stra: od toga da 0u dobiti rak p%u0a nije me natjerao da prestanem pu iti jer sam mis%io da se ovdje radi o riziku s%inom onom kod pre%aska preko minskog po%ja. =ko vam je uspje%o K od%ino. =ko niste ima%i sre0e5 nagazi%i ste na minu. ?i%i ste svjesni rizika u koji se upu tate i ako ste biti spremi preuzeti taj rizik5 kakve je to veze ima%o s bi%o im drugim! 3ako bi: svaki puta kada mi je neki nepu a pokusao objasniti rizike pu enja5 koristio uobiajene izgovore koje su bez iznimke usvoji%i svi ovisni.i< V'd neega se mora umrijeti.P Naravno da se mora5 a%i je %i to %ogian raz%og za namjerno skra0ivanje va ega ivota! V-va%iteta ivota je vanija od dugovjenosti.P

39

7stina je5 a%i va%jda ne smatrate da je kva%iteta ivota jednog a%ko:o%i.ara i%i ovisnika o :eroinu ve0a on kva%itete ivota nekoga tko nije ovisan o a%ko:o%u i%i :eroinu! Zar stvarno vjerujete uto da je kva%iteta ivota jednog pu aa ve0a od kva%itete ivota jednog nepu aa! Naravno da pu a gubi na oba #ronta K njegov je ivot i kra.i i jadniji. V4oja p%u0a vjerovatno trpe ve0u tetu od ispusni: p%inova automobi%a nego od pu enja.P /ak i da je to istina5 je %i to %ogian raz%og za dodatno kanjavanje va i: p%u0a! 4oete %i uop te zamis%iti nekoga tko bi bio to%iko g%up da dos%ovno stavi u svoja usta ispusnu .ijev i svojevo%jno udi e te p%inove u svoja p%u0a! 3' >2 UP8=A' 'N' @3' PU@=/7 Z=P8=A' /7N2L 8azmis%ite o tome s%ijede0i put dok promatrate jadnog pu aa kako duboko uv%ai dim jedne od ti: Mdrago.jeni:M .igaretaL >asno mi je za to mi gu enje i svjest o riziku za dobivanje raka nisu pomog%i da prestanem pu iti. S ovim prvim sam se mogao nositi5 a ono drugo je moj mozak jednostavno b%okirao. -ao to ve0 znate5 moja se metoda ne bazira na p%a enju ve0 na sasvim suprotnome K e%im da s:vatite ko%iko 0e 7jep i biti vas ivot kad pobjegnete iz ropstva. 4eFutim5 ja sam uvjeren da bi mi mogu0nost uvida u to to se dogaFa unutar moga tije%a bi%a pomog%a da prestanem pu iti. Ne mis%im sada na sok terapiju pokazivanjem pu au izg%ed i boju pu aki: p%u0a. ?i%o mi je jasno po utim zubima i prstima da ni moja p%u0a nisu %ijep prizor. ,ok su obav%ja%a svoju #unk.iju5 bi%o me je manje sram nji:ova izg%eda od izg%eda moji: zuba i prstiju T barem niko nije mogao vidjeti moja p%u0a. 'no o emu govorim je progresivno zaep%jivanje arterija i vena i postupno izg%adnjavanje svakoga mi i0a i organa na eg tije%a rime to im uskra0ujemo kisik i :ranjive materije mijenjaj0i i: za otrov i ug%jen monoksid Gne samo od izduvni: gasova ve0 takoFer od pu enjaJ. -ao i ve0ina voza.a5 nije mi draga pomisao na zapr%jano u%je i%i na pr%javi #i%ter u motoru. 4oete %i zamis%iti da kupite potpuno novi 8o%%sK8oQ.e i nikada ne zamijenite u%je i%i u%jni #i%ter! 3o je upravo ono to inimo na em tije%u kad postanemo pu ai. Ae%ik broj %ijenika sada pu enje dovodi u vezu s pojavom razni: bo%esti uk%juuju0i dijabetes5 rak gr%a materi.e i rak dojke. 3o me ne iznenaFuje. ,uvanska industrija koristi injeni.u da medi.inska pro#esija nikada nije nauno dokaza%a da je pu enje izravan uzrok raka p%u0a. Statistiki su pokazate%ji to%iko snani da nauni dokaz nije potreban. Niko mi nikada nije nauno dokazao za to me tano bo%i kad se udarim eki0em po pa%.u5 a%i sam to brzo sam s:vatio. 4oram nag%asiti da nisam %jekar5 a%i jednako tako kao to je to s%uaj s eki0em i pa%.em5 vr%o mi je brzo posta%o oito da su gu enje5 sta%ni ka a%j5 :ronina astma i napadi bron:itisa izravno povezani s pu enjem. Naime5 duboko sam uvjeren da je najve0a opasnost koju pu enje donosi na em zdrav%ju postupno i ubrzano propadanje na eg imuno%o kog sistema koje uzrokuje taj pro.es zaep%jivanja. Sve bi%jke i ivotinje na ovom p%anetu za vrijeme nji:ovoga vijeka napadaju bakterije5 virusi5 paraziti5 itd. Najmo0nija obrana koju imamo od bo%esti je nas imuno%o ki sistem. Svi mi patimo od in#ek.ija i bo%esti .ije%oga ivota. Ajerujem da svi mi bo%ujemo od nekog ob%ika raka za vrijeme svojega ivota. 4eFutim5 ne vjerujem da je %judsko tije%o ob%ikovano da bi bi%o bo%esno5 i ako ste jaki i zdravi5 vas 0e se imuno%o ki sistem boriti s dm napadima i poraziti i:. -ako vas va imuno%o ki sistem moe uinkovito braniti5 kad izg%adnjujete svaki svoj mi i0 i organ uskra0ivanjem kisika i :ranjivi: materije i :ranite i: ug%jen monoksidom i otrovima! Ne radi se to%iko o tome da pu enje uzrokuje ove druge bo%esti5 ono ini s%inu stvar

40

kao i =7,S5 postupno uni tava vas imuno%o ki sistem. Neko%iko tetni: nuspojava koje je pu enje ima%o na moje zdrav%je5 a od neki: sam patio godinama5 nisu mi posta%e jasne sve do mnogo godina nakon to sam prestao pu iti. ,ok sam se zamarao preziranjem oni: idiota i bijednika koji bi radije osta%i bez v%astiti: nogu nego presta%i pu iti5 nije mi uop te bi%o jasno da i sam ve0 patim od arteriosk%eroze. Svoj skoro sta%ni sivi ten pripisivao sam nas%jednom karakteristikom i manjkom tje%ovjezbe. Nisam bio svjestan da je to zapravo pos%jedi.a zaep%jenja kapi%ara. 7mao sam vene na nogama u tridesetim godinama koje su udesno nesta%e nakon to sam prestao pu iti. 'tpri%ike pet godina prije nego sam prestao pu iti do ao sam u stanje u kojem sam svake veeri imao neki udan osje0aj u nogama. Nije to bi%a o tra bo%5 ve0 neki osje0aj nemira u nogama. Nagovorio sam >oQ.e da mi masira noge svake veeri5 3ek sam nakon najmanje godinu dana nakon to sam prestao pu iti primijetio da mi masaa vi e nije bi%a potrebna. 'tpri%ike dvije godine prije nego sam prestao pu iti5 povremeno bi%% osjetio snanu bo% u prsima5 za koju sam sa stra:om pomi %jao kako bi mog%a biti pos%jedi.a raka p%u0a5 a%i sada mis%im da je to bi%a angina. 'tkad sam prestao pu iti5 nikada mi se to vi e nije dogaFa%o. U djetinjstvu sam vr%o jako krvario nakon posjekotina. 3o me p%a i%o. Niko mi nije objasnio da je krvarenje u stvari prirodan i koristan pro.es %ije0enja te da 0e se krv zgru ati nakon to zavr i svoju is.je%j%te%jsku zada0u. ?rinuo sam se da sam :emo#i%iar i da bi: mogao iskrvariti do smrti. -asnije u ivotu5 kad bi: se vr%o duboko porezao5 jedva da sam krvario. Sme0kasto.rvena 7jep%jiva masa po%ako bi se .ijedi%a iz rane. ?oja me je zabrinjava%a. Znao sam da bi krv treba%a biti svjet%o.rvena i mis%io sam da imam neku bo%est krvi. S druge sam strane bio zadovo%jan gusto0om krvi za:va%juju0i kojoj vi e nisam jako krvario. 3ek sam nakon prestanka pu enja otkrio da pu enje zgru ava krv i da je njezina sme0kasta boja bi%a takva radi manjka kisika. Nisam tada bio svjestan uinka na zdrav%je5 a%i me nakon to sam s:vatio o emu se radi upravo taj uinak na zdrav%je ispunjavao stravom. -ada samo zamis%im svoje jadno sr.e kako se mui pumpaju0i ugru ke kroz zakrene vene svakoga dana5 ne propu taju0i niti jedan otku.aj5 mis%im da je pravo udo to to nisam imao modani i%i srani udar. 3o me nije naudio da su na a tije%a kr:ka5 ve0 naprotiv da je to snaan5 genija%an i zapanjuju0a ma inaL Ae0 u etrdesetima imao sam jetrene mr%je na rukama. =ko niste zna%i5 jetrene su mr%je one smeFe i%i bije%e take koje vr%o stari %judi imaju na %i.u i rukama. 3rudio sam se ignorisati i:5 smatraju0i da su pos%jedi.a rane starosti koju je uzrokovao jako brzi sti% ivota koji sam bio vodio. Pet godina nakon to sam prestao pu iti jedan mi je pu a u k%ini.i 8aQnes Park rekao kako su mu jetrene mr%je nesta%e kad je prestao pu iti. >a sam do tada zaboravio na moje mr%je5 i na svoje ve%iko iznenaFenje5 primijetio sam da su nesta%e. -o%iko god pamtim5 sje0am se da su mi se svaki put kada bi: brzo ustao pojav%jiva%e taki.e ispred oiju5 posebi.e nakon kupanja u kadi. 'sjetio bi: vrtog%avi.u5 imao sam osje0aj da 0u pasti u nesvjest. Nikada to nisam pripisivao pu enju. U stvari5 bio sam sasvim siguran da je to potpuno norma%no i da se to dogaFa svima drugima. 3ek sam prije pet godina5 kad mi je jedan biv i pu a ispriao kako se njemu to vi e ne dogaFa nakon to je prestao pu iti5 s:vatio sam da se niti meni to vi e ne dogaFa. 4oda biste mog%i zak%juiti da sam poma%o :ipo:ondar. 4is%im da sam bio :ipo:ondar dok sam bio pu a. >edno od najve0i: za%a koje donosi pu enje jest to da navodi na krivo vjerovanje da nam nikotin daje :rabrost5 dok nam je u stvari postupno i supti%no oduzima. @okira%o me kad sam uo svoga o.a kako govori da nema e%ju doivjeti pedeset godina. Nisam tada bio svjestan da 0e dvadeset godina kasnije i meni na jednak nain nedostajati ivotne radosti. 4og%i biste zak%juiti da je

41

ovo pog%av%je jedno od neop:odni:5 i%i nepotrebni:5 ispunjeni: tugom i jadom. 'be0avam da je rije o potpuno suprotnom. -ad sam bio dijete5 bojao sam se smrti. Ajerovao sam da pu enje otk%anja taj stra:. 4oda ga i otk%anja. =%i ako ga stvarno otk%anja5 ono ga zamjenjuje neim neizmjerno gorim< S38=6'4 ', B7A'3=L Sada se moj stra: od smrti vratio. 4eFutim5 ne zabrinjava me. S:vatam da postoji samo zato to sada uivam u ivotu neizmjerno vi e. Ne strepim nad sojini stra:om od smrti ni ta vi e nego to sam strepio dok sam bio dijete. Previse sam zapos%en ive0i svoj ivot u potpunosti. 7zg%edi da 0u doivjeti stotu nisu na mojoj strani5 a%i poku ati 0u. 7 takoFer 0u pokusati uivati u svakom drago.jenom trenutkuL >o su dvije prednosti na strani zdrav%ja koje nisam primijetio sve dok nisam prestao pu iti. >edna je ta da sam svake no0i imao no0ne more koje su se ponav%ja%e. Sanjao sam da me neko progoni. Pretpostav%jam da su ove no0ne more bi%e rezu%tat toga to je mome tije%u bio uskra0en nikotin za vrijeme no0i te bi se javio taj osje0aj nesigurnosti. Sada mi je jedina no0na mora koje mi se povremeno jav%ja ona kada sanjam da ponovno pu im. 3aj je san kod biv i: pu aa vr%o est. Neki se brinu da to znai da jo uvijek podsvjesno e%e .igaretu. Nemojte se zabrinjavati oko toga. /injeni.a da se radi o no0noj mori znai da ste vr%o zadovo%jni time to ste nepu a. Postoji ona zona sumraka nakon svake no0ne more kada ste budni5 a%i niste sigurni je %i taj uas koji ste sanja%i stvaran. Nije %i prekrasan onaj osje0aj koji vas prep%avi kada s:vatite da je to bio samo san ! ,ok sam opisivao kako me neko svake no0i u snu poku ava u%oviti5 pogre no sam otku.a rije Mu%ovitiM G.:ase5 op. p.J i napisao M.:asteM G to znai Msuzdravati se od seksua%ni: odnosaM op. p.J. 4oda je to bi%a najobinija M;rojdo#ska gre kaM5 a%i me vr%o praktino uve%a u s%ijede0u prednost o kojoj 0u govoriti. -ad sam na k%ini.i obja njavao uinke koje pu enje ima na kon.entra.iju5 katkada bi: upitao< PZa koji je organ u va em tije%u najvanije da bude dobro opskrb%jen krv%ju!P ?%esavi osmijesi5 naje 0e na %i.ima mu kara.a5 upu0iva%i bi na to da nisu s:vati%i poantu. 4eFutim5 bi%i su sasvim u pravu. -ako sam tipian srame%jivi 2ng%ez5 i ja ovu temu smatram pri%ino nezgodnom5 te nemam ni najmanju namjeru od ove knjige raditi skra0eni M-inseQjev izvje tajM u%aze0i u deta%je o tome ko%iko je pu enje tetno dje%ova%o na moje seksua%ne aktivnosti i uitak i%i drugi: biv i: pu aa s kojima sam razgovarao o roj temi. Ponovno5 nisam bio svjestan tog tetnog uinka do nekog vremena nakon to sam prestao pu iti5 a pripisivao sam svoje sposobnosti i aktivnosti5 i%i jo bo%je nji:ov nedostatak5 svojim odmak%im godinama. 4eFutim ako g%edate naunoKdokumentarne #i%move o prirodi5 postati 0ete svjesni injeni.e da je prvo pravi%o pri rode opstanak5 a da je drugo pravi%o opstanak vrsta5 tj. reproduk.ija. Priroda osigurava da se reproduk.ija ne dogodi osim ako se partneri ne osje0aju tje%esno zdravi i znaju da su osigura%i siguran dom5 teritorij5 izvor :rane i pri:vat%jivog partnera. /ovjekova je genija%nost omogu0i%a da na a vrsta zaobiFe ta pravi%a na neki nain5 meFutim5 ja znam da je injeni.a da pu enje moe dovesti do impoten.ije. 3akoFer vam garantujem da5 kada se osje0ate #it i zdravi5 puno 0ete vi e i e 0e uivati u seksu. Pu ai isto tako ive u uvjerenju da su %osi uin.i pu enja za zdrav%je pre.ijenjeni5 Stvar je upravo obrnuta. Nema nikakve sumnje da je .igareta ubi.a broj jedan u zapadnome svijetu. Prob%em je tovi e u tome to statistika u ve%ikom broju s%uajeva u kojima je .igareta bi%a uzrokom smrti5 i%i joj je pridonije%a5 ne0e za smrt okriviti .igaretu. Pro.jenjuje se da je oko "" posto ku0ni: poara pos%jedi.a upa%jene .igarete. Pitam se takoFer ko%iko je saobra0ajni: nesre0a uzrokovao onaj trenutak kad voza. skre0e pog%ed s .este kako bi zapa%io .igaretu. Smatram se odgovornim pu aem5 no najb%ie to sam ikada do ao smrti Gosim zbog pu enja samogJ bi%o je kada sam poku avao zapa%iti .igaretu u vonji5 a mrzim se prisje0ati ko%iko sam puta iska %jao .igaretu iz usta dok sam vozio T i uvijek je zavr i%a izmeFu sjeda%a. Siguran sam da

42

se mnogi pu ai mogu prisjetiti kako su se trudi%i prona.i zapa%jenu .igaretu jednom rukom dok su drugom rukom poku ava%i voziti automobi%. Uinak koji ispiranje mozga ima na nas moemo uporediti s ovjekom koji se pok%iznuo s vr:a stospratni.e i koji 0e5 kad doFe do pedesetog sprata5 pomis%iti< Pza sad sam dobro pro ao.P 4is%imo da nam5 ako smo do sada tako dobro pro %i5 jedna .igareta vi e ne0e na koditi. 9%edano iz drugoga ug%a5 MnavikaM nas dri prikovanima .ije%i ivot. Svaka .igareta stvara potrebu za s%ijede0om. -ad ponete pu iti5 zapa%i%i ste #iti%j. Prob%em je u tome to N2 ZN=32 -'L7-' >2 ;737L> ,U9=/=-. Svaki puta kad zapa%ite .igaretu jedan ste korak b%ie eksp%oziji bombe. -=-' 4'B232 ?737 S79U8N7 ,= UP8=A' SL7>2,2C7 -'8=- N2C2 ,'A2S37 ,' 2-SPL'Z7>2!

14. $N$%3I2A
Ae0ina pu aa je svjesna uinka koji ovaj progresivni pro.es zakreenja i uskra0ivanja kisika i :ranjivi: materija ima na nji:ova p%u0a. 4eFutim5 nisu to%iko svjesni uinka koji to ima na nji:ovu razinu energije. >edna od supti%nosti zamke pu enja jest da se uin.i koje ona ima na nas5 kako #iziki tako i psi:iki5 dogaFaju to%iko postupno i nevid%jivo da i: nismo svjesni i odnosimo se prema njima kao prema neemu norma%nom. Na s%ian nain na nas utiu %o e pre:rambene navike. 3rbu i0 se pojav%juje to%iko postupno da ne izaziva nikakvu uzbunu. Susre0emo %jude koji su jako gojazni i pitamo se kako su si uop te mog%i dopustiti da doFu u takvo stanje. No zamis%imo da se to dogodi%o preko no0i. 'ti %i ste u krevet s idea%nom tje%esnom teinom5 bi%i ste u #ormi5 napeti: mi i0a i bez i trunke sa%a na va em tije%u. ?udite se za tr0einu tei5 debe%i5 podbu%i i s trbu inom. Umjesto da se probudite potpuno odmorni i puni energije5 budite se S osje0ajem jada5 %etargije i nemate ba nikakvu ze%ju otvoriti o.i. Naravno da bi vas u:vati%a panika5 pita%i biste se koju ste to groznu bo%est dobi: preko no0i. Pa ipak5 radi se o potpuno jednakoj bo%esti. /injeni.a da vam je treba%o dvadeset godina da se dovedete u takvo stanje nije u ovom s%uaju od neke vanosti. >ednaka je stvar s pu enjem. -ada bi: mogao odma: premjestiti vas um i tije%o kako bi: vam dao izravnu uporedbu + tome kako biste se osje0a%i da ste presta%i pu iti na samo tri sedmi.e5 to bi bi%o sve to bi mi bi%o potrebno da vas uvjerim da prestanete pu iti. 4is%i%i biste< P6o0u %i se stvarno tako dobro osje0ati!P 7%i ono do ega to sve vodi< PZar sam stvarno pao tako nisko!P Nag%a avam da ne mis%im samo na to kako biste se osje0a%i bo%je5 zdravije i puni energije5 nego kako biste se osje0a%i puniji pouzdanja i opu tenije5 s bo%jom sposobno 0u kon.entra.ije. Sje0am se da sam kao tinejder sta%no jur.ao unaoko%o bez nekog posebnog raz%oga. 3okom 3+ dugi: godina bio sam sta%no umoran i %etargian. 4orao sam se boriti da ustanem u devet sati ujutro. Nakon veernjeg obroka sjeo bi: na so#u pred te%evizorom i zaspao nakon pet minuta. -ako se i moj ota. upravo tako pona ao5 mis%io sam da je to norma%no. Ajerovao sam da je energija rezervisana za dje0u i tinejdere i da starost poinje u ranim dvadesetima. Nedugo nakon to sam ugasio svoju pos%jednju .igaretu5 osjetio sam o%ak anje jer su gu enje i ka a%j nesta%i5 a ja od toga dana nisam imao niti jedan napad astme i%i bron:itisa. 4eFutim5 dogodi%o se i ne to udesno i neoekivano. Poeo sam se buditi u sedam sati ujutro potpuno odmoran i pun energije5 s iskrenom e%jom za vjebanjem5 tr.anjem i%i p%ivanjem. S etrdeset i osam godina nisam mogao potrati niti koraka i%i zap%ivati jedan zama:. 4oje su sportske aktivnosti bi%e ograniene na tako dinamine podu:vate kao to su kug%anje5 koje se %jubazno prog%a ava igrom za star.e5 i go%#5 za koji sam koristio motorizirani buggQ. Sada5 u dobi od ezdeset i

43

etiri godine trim dva do tri ki%ometra dnevno5 vjebam sat i po i p%ivam dvadeset duina bazena. 'd%ino je imati energije5 a kada se osje0ate #iziki i menta%no snani5 od%ino je biti iv. Prob%em je u tome to kada prestanete pu iti5 povratak va eg psi:ikog i menta%nog zdrav%ja takoFer je postupan. 7stina je da ni ta nije sporo kao spustanje u jamu5 i ako pro%azite kroz traumu 4etode prestanka snagom vo%je5 svaki zdravstveni i%i #inansijski dobitak bit 0e izbrisan depresijom kroz koju 0ete morati pro0i sami. Naa%ost5 ne mogu vas odma: preba.iti u va e tije%o i mozak kakvi 0e biti nakon tri sedmi.e. No5 vi moete. Znate intuitivno da je ono to vam kaem istina. Sve to trebate initi jest s%ijede0e< -'87S3737 SA'>U 4=@3UL

16. ,#05/A ($ I 'A2$ (I .A(,#,0 'AN2$

'vo je najgora %a u vezi s pu enjem. ?ez pretjerivanja mogu prestanak pu enja uporediti s ukidanjem ropstva. Najve0a korist koju 0ete ste0i prestankom pu enja upravo je ta to vas kroz ivot vi e ne0e pratiti sta%ni osje0aj nesigurnosti koji proganja sve pu ae. Pu aima je te ko povjerovati da je upravo .igareta ono to uzrokuje nesigurnost koju osje0aju kada im u sitnim satima ponestaje .igareta. Nepu ai ne pate od te nesigurnosti. ,uvan je ono to je uzrokuje. >a sam postao svjestan svi: prednosti nepu enja tek neko%iko mjese.i nakon to sam prestao pu iti i to tek nakon to sam razgovarao s mnogim pu aima. ,vadeset i pet sam godina odbijao oti0i na sistematski preg%ed. -ad sam up%a0ivao ivotno osiguranje5 pristao sam p%a0ati ve0u premiju samo da ne moram oti0i na preg%ed. 4rzio sam posjete bo%ni.ama5 %jekaru5 zubaru. Nisam se mogao uitka s injeni.om da starim5 s mirovinom i s%inim stvarima. Niti jednu od ovi: stvari nisam povezivao s pu enjem5 a%i kad sam prestao pu iti5 imao sam osje0aj da se budim iz nekog runog sna. ,anas se vese%im svakom novom danu. Naravno5 dogaFaju mi se u ivotu i rune stvari i pro%azim i da%je kroz mnogo stresni: situa.ija. Promjena je u tome to sada imam dovo%jno samopouzdanja uitka se s takvim situa.ijama5 a isto tako imam i dodatnu ko%iinu zdrav%ja5 energije i samopouzdanja da %ijepe stvari uinim jo %jep ima.

27. /A

L,K,9NA (%ANA .2$NA

>o jedna od mnogi: ve%iki: koristi kad prestanete pu iti jest i u tome to 0ete se trajno rije iti prijete0e mrane sjene koja vreba skrivena u na im umovima. Svi pu ai znaju da su %akovjerni5 a%i ipak zatvaraju od pred znakovima tetnosti pu enja. Za ve0inu nas pu enje je automatska radnja5 a%i mrana sjena sta%no vreba iz na ega nesvjesnog uma5 tik ispod povr ine. Postoji neko%iko udesni: prednosti koje se mogu posti0i prestankom pu enja. >a sam bio svjestan neki: od nji: tokom mog pu akog ivota5 kao to su rizi.i za zdrav%je5 ba.anje nova.a i ista g%upost injeni.e da sam pu a. 4eFutim5 moj je stra: od prestanka bio to%iko snaan5 bio sam to%iko opsjednut pruanjem otpora svim naporima dobronamjerni: %judi i svi: drugi: koji su me pokusa%i uvjeriti da prestanem5 da su sva moja ma ta i energija bi%e usmjerene na prona%aenje bi%o kakvog s%abog izgovora koji 0e mi omogu0iti da nastavim pu iti. Nevjerovatno5 a%i najgenija%nije sam ideje dobivao kada sam stvarno poku avao prestati pu iti. 7deje su naravno bi%e inspirisane stra:om i jadom kroz koji sam pro%azio poku avaju0i prestati pu iti kori tenjem snage vo%je. Nikako nisam mogao sprijeiti mis%i o zdrav%ju i #inansijskoj strani pu enja. =%i sada5 kada sam S%obodan5

44

zapanjuje me kako sam uspje no sprjeavao mis%i o vanijim prednostima koje bi: dobio prestankom pu enja. Ae0 sam spomenuo obino ropstvo T provoFenje po%ovi0e ivota u situa.ijama kada je pu enje dozvo%jeno5 osje0aju0i se jadno i zakinuto u drugoj po%ovi.i jer nam dru tvo ne dozvo%java da pu imo. U pro %om pog%av%ju govorio sam o ve%ikoj sre0i izazvanoj osje0ajem da ponovno imam puno energije. No5 ono to me najvi e vese%i%o kod novosteene s%obode nije bi%o zdrav%je5 nova.5 energija i%i kraj ropstva5 nego uk%anjanje ti: z%okobni: .rni: sjena5 uk%anjanje osje0aja prezrenosti i potrebe za izvinjavanjem nepu aima5 i najvi e od svega mogu0nost da ponovno po tujem sam sebe. Ae0ina pu aa nisu beskimenja.i kakvima i: smatra dru tvo5 a u to znaju vjerovati i oni sami. 7mao sam potpunu kontro%u u svakom drugom podruju svoga ivota. Prezirao sam se zbog ovisnosti o zioj bi%j.i za koju sam znao da mi upropastava ivot. Ne mogu vam opisati .isti uitak s%obode od ti: z%okobni: .rni: sjena5 ovisnosti i samopreziranja. Ne mogu vam ree% kako je %ijepo mo0i g%edati sve osta%. pu ae5 bi%i oni m%adi5 stari5 povremeni i%i te ki5 ne s osje0ajem zavisti5 ve0 s osjedijem saza%jenja i s us:itom jer ja vi e nisam rob te podmuk%e bi%jke5 Zadnja su se dva pog%av%ja bavi%a znatnim prednostima nepu akog ivota. 4is%im da je potrebno napraviti ravnoteu pa 0e s%ijede0e pog%av%je nabrojati prednosti pu enja.

21. #%$'N,./I #05$N2A

45

22. PRESTANAK PUENJA METODOM SNAGE

VOLJE
U na em je dru tvu op tepri:va0ena injeni.a da je jako te ko prestati pu iti. /ak i knjige koje govore o toj temi naje 0e poinju s time kako je to te ko. Prestati pu iti je smije no jednostavno. Naravno5 s:vatam da se udite ovoj mojoj izjavi5 meFutim mo%im vas da o njoj dobro promis%ite. =ko imate za .i%j istr.ati mi%ju za manje od etiri minute5 to je stvarno te ko. 4orate izdrati godine i godine naporni: treninga i ak i tada je mogu0e da za takvo to ne0ete biti tje%esno sposobni. GAe0ina dostignu0a %ei u na em umu. Zar nije udno kako je istrati taj rezu%tat izg%eda%o nemogu0e sve dok no nije uinio ?annister5 nakon njega to je posta%o sasvim uobiajeno.J Naime5 da biste presta%i pu iti5 sve to trebate uiniti jest vi e ne pu iti. Niko vas ne tjera da pu ite Gosim vas sami:J i5 za raz%iku od :rane i pi.a5 ne treba vam da biste preivje%i. ,ak%e5 ako e%ite prestati pu iti5 za to bi to treba%o biti te ko. U stvari5 uop te nije. Pu ai su oni koji to e%e uiniti te kim koriste0i 4etodu snage vo%je. 4oja je de#ini.ija te metode s%ijede0i< to je metoda koja pu aa tjera da pomis%i kako se jako rtvuje. Promis%imo ma%o o 4etodi snage vo%je. 4i ne donosimo od%uku o tome da 0emo postati pu ai. 4i tek eksperimentiramo s prvi: neko%iko .igareta i5 budu0i da imaju odvratan okus5 uvjereni smo da moemo prestati kad 7n zae%imo. U pravi%u5 ti: prvi: neko%iko .igareta pupu ti 0emo kad to budemo e%je%i i to naje 0e u dru tvu drugi: pu aa. Prije nego toga postanemo svjesni5 ne samo da .igarete poinjemo kupovati redovito i pu imo kad god zae%imo mi ve0 pu imo svakoga dana. Pu enje je posta%o dio na eg ivota. 'siguravamo se da uvijek imamo .igarete kod sebe vjerujemo da su na i so.ija%ni kontakti i druenja bo%ji zbog nji: i da nam pomau da se nosimo sa stresom. 7zg%eda da nam ne pada na pamet da 0e ista .igareta iz iste kutije imati isti okus nakon je%a kao to ima i ujutro. Zapravo5 pu enje niti ini je%a ukusnijim5 niti druenja bo%jim5 niti nas os%obaFa stresa5 nego pu ai vjeruju da ne mogu uivati u je%u i%i se nositi sa stresom bez .igareta. Naje 0e treba pro0i dosta vremena da bismo s:vati%i kako smo posta%i ovisni.ima o .igareti jer patimo od i%uzije da pu ai pu e zato to uivaju u .igareti5 a ne zato to jednostavno moraju pu iti. S obzirom na to da u .igareti ne uivamo5 patimo od i%uzije da moemo prestati u svakom trenutku. U pravi%u5 sve dok ne poku amo prestati pu iti5 nismo svjesni da to moe biti prob%em. Prvi puta poku avamo prestati dok smo jo re%ativno novi pu ai5 ug%avnom potaknuti nedostatkom nov.a. Na primjer5 m%adi par poku ava u tedjeti nova. za zajedniki stan pa ne e%i ba.ati nova. na .igarete. ,rugi je raz%og zdrav%je5 npr. neko tko je aktivan sporta s:vati da ne moe vi e do0i do vazdu:a. -oji god raz%og bio5 nova. i%i zdrav%je5 pu a uvijek eka neku stresnu situa.iju za prestanak pu enja. U trenutku kad prestane5 ma%o udovi te trai da ga se na:rani. Pu a e%i .igaretu5 a s obzirom na to da je nema5 jo je vi e pod stresom. 'no to mu inae s%uzi za prev%adavanje stresa5 sada mu nije dostupno i udara. koji doiv%java je trostruk. Najvjerovatniji s.enarijo nakon odreFenog razdob%ja mu0enja je kompromis< Psmanjiti 0uP i%i Pizabrao sam krivi trenutak da prestanemP i%i Ppriekati 0u da ne budem pod stresom pa 0u ponovno pokusatiP. 4eFutim5 jednom kad proFe stresna situa.ija5 pu a 0e zak%juiti kako sada nema raz%oga da prestane pu iti i priekati 0e novi stres kako bi ponovno prestao pu iti. Naravno5 nikada ne doFe to pravo vrijeme jer za ve0inu %judi ivot s vremenom postaje sve stresniji i stresniji. Napu tamo rodite%jski dom i kre0emo u svijet rje avanja stambeni: prob%ema5

46

kredita5 podizanja dje0e5 sve odgovorniji: pos%ova5 itd. Naravno5 ivot pu aa nikada ne moe postati manje stresan jer je upravo .igareta ono to uzrokuje stres. -ako raste razina nikotina koju pu a unosi u sebe5 tako raste i stres i i%uzija o na oj ovisnosti postaje sve ve0a. U stvari5 i%uzija je da ivot postaje sve stresniji5 a pu enje samo po sebi stvara tu i%uziju. ' ovome 0u vi e govoriti u 2). pog%av%ju. Nakon poetni: neuspje:a pu a se naje 0e os%anja na uvjerenje da 0e se jednog dana probuditi i vi e ne0e morati pu iti. 3u nadu ug%avnom podgrijavaju prie koje znaju priati biv i pu ai Gnpr. Pimao sam gripu i nakon toga mi .igareta vi e nije mirisa%aPJ. Nemojte se zavaravati. ,obro sam prouio sve te prie i zak%juio da to ba i nije tako jednostavno kao to se u prvi ma: ini. Naje 0e se pu a ve0 bio pripremao da prestane pu iti pa mu je gripa pos%ui%a kao poti.aj. 3ridesetak sam godina ekao da se jednog dana probudim bez e%je da ikada vi e zapa%im .igaretu. -ad sam god bio bo%estan5 jedino ega se sje0am je to da sam jedva ekao da ozdravim kako bi: mogao zapa%iti .igaretu. Znatno su e 0e oni koji su presta%i pu iti Msamo takoM to uini%i zbog nekog soka. 4oda zato jer im je neko b%izak umro od bo%esti povezane s pu enjem i%i su se sami poboja%i za svoje zdrav%je. Puno je %ak e re.i< PSamo sam jednog dana od%uio prestati. >a sam jednostavno takva osoba.P Prestanite se zavaravatiL 3o se sigurno ne0e dogoditi uko%iko vi sami ne uinite ne to da se to dogodi. 8azmotrimo deta%jnije za to je tako te ko prestati pu iti 4etodom snage vo%je. Ae0inu ivota najdraa nam je metoda guranje g%ave u pijesak5 tj. PPrestati 0u sutraP. -atkad 0e se pojav%jivati razni poti.aji da prestanemo pu iti. ?it 0e to briga za zdrav%je5 nova.5 dru tvo5 i%i 0emo jednostavno s:vatiti5 nakon gu enja te kim ka %jem5 kako u stvari ne uivamo u .igareti. ?ez obzira na vrstu poti.aja5 vaditi 0emo g%avu iz pijeska i poeti vagati raz%oge za i protiv. 3ada 0emo konano s:vatiti ono to znamo itavog ivota< nakon ra.iona%nog promi %janja5 neko%iko desetaka puta do0i 0emo do zak%juka da treba P82S3=37 PU@737. -ada bismo sje%i i poe%i bodovati raz%oge za i protiv pu enja bodovima od nu%a do deset5 bodovna raz%ika u korist prestanka pu enja bi%a bi ogromna. 4eFutim5 iako je pu a svjestan da bi mu bi%o znatno bo%je da prestane pu iti5 on jo uvijek vjeruje da bi prestankom pu enja prinosio nekakvu rtvu. 7ako je to obina i%uzija5 ona je vr%o mo0na. 7ako ne zna za to5 pu a je uvjeren da mu je upravo .igareta bi%a ono na to se os%anjao kroz ivotne uspone i padove. Prije no to pokusa prestati pu iti5 mora se prvo razraunati s pranjem mozga koje je nad njim izvr i%o dru tvo5 a koje je pojaano pranjem mozga koji je nad njim izvr i%a sama njegova ovisnost. Some treba pridodati i najgori ob%ik pranja mozga koji postoji5 a to je i%uzija da je jako te ko prestati pu iti. /uo je prie pu aa koji su presta%i pu iti prije neko%iko mjes.ei i jo uvijek oajniki ude za .igaretom. Sve su to #rustrirani prestajai Gtj. oni koji jesu presta%i5 a%i 0e itav ivot jadikovati da oboavaju .igaretuJ. /uo je prie pu aa koji nisu pu i%i neko%iko godina i onda jednom pri%ikom zapa%i%i .igaretu i ponovno posta%i ovisni. Ajerovatno isti taj pu a poznaje neko%i.inu pu aa koji su se zbog pu enja te ko razbo%je%i i koji se i da%je uni tavaju5 oito vi e ne uivaju0i u .igareti K a%i ipak nastav%jaju pu iti. Na kraju krajeva5 i sam je vjerovatno proivio neko od ovi: iskustava. ,ak%e5 umjesto da poetak prestanka pu enja bude propra0en na s%ijede0i nain< P,ivno5 jesi %i uo ta ima novo! Ne moram vi e pu itiLP njegov je prestanak pu enja pra0en osje0ajem tuge i nemo0i kao da je pred njega postav%jen za:tjev da se popne na 4t. 2verest. 'n je to posto siguran da jednom kad te ma%o udovi te uzme Mpod svojeM5 ne pusta te itav ivot. Neki pu ai ak najav%juju da 0e prestati pu iti

47

isprikom prijate%jima i rodbini< PZnate5 poku avam prestati pu iti. Ajerovatno 0u biti nesnosan s%ijede0i: neko%iko sedmi.a. 4o%im vas da me pokusate podnijeti.P Ae0ina je poku aja osuFena na propast prije nego uop te zapo.nu. Pretpostavimo da pu a preivi neko%iko dana bez .igarete. ZagaFenost nag%o nestaje iz njegovi: p%u0a. Nije kupio .igarete pa tako ima u depu vi e nov.a. 8az%og za to je prestao pu iti takoFer nag%o nestaje iz njegovi: mis%i. S%ino 0ete postupiti kad vidite te ku saobra0ajnu nesre0u na .esti dok vozite automobi%5 Neko 0ete vrijeme voziti sporije5 meFutim5 kad se dogodi da kasnite na sastanak5 potpuno 0ete zaboraviti na nesre0u i stisnut 0ete gas do daske. ,ruga je strana meda%je to to ma%o udovi te u va em trbu:u nije dobi%o svoju dozu. Nema tu nikakve tje%esne bo%iN ako biste se s%ino osje0a%i zbog toga to ste pre:%aFeni5 ne biste presta%i raditi5 niti biste bi%i depresivni5 kako biste pre %i preko toga. Sve to pu a zna jest da e%i .igaretu. Za to mu je ona to%iko potrebna5 no ne zna. 4a%o udovi te u njegovom trbu:u tada potakne ve%iko udovi te u njegovom umu i tako osoba koja je prije neko%iko dana nabraja%a raz%oge za to treba prestati pu iti5 oajniki poinje traiti raz%oge da ponovno pone pu iti. Sada poinje razmi %jati na s%ijede0i nain< 1. Bivot je prekratak. Svaki as moe eksp%odirati bomba. Sutra me moe pregaziti autobus. Sad je ve0 prekasno. -au da se od svaega moe dobiti rak. 2. 7zabrao sam pogre no vrijeme. 3rebao sam priekati da proFe ?oi0Oprazni.iOovo stresno razdob%je ivota. 3. Ne mogu se kon.entrisati. Postajem iritantan i z%ovo%jan. Ne mogu po teno obav%jati svoj posao. 7dem na iv.e porodi.i i prijate%jima. 8ea%no g%edano5 za sve nas je bo%je da opet ponem pu iti. >a sam zadrti pu a i nema sanse da ikada budem sre0an bez .igarete. G'va me zab%uda si%i%a da pu im pune trideset i tri godine.J U ovoj #azi pu a naje 0e popusti. Pa%i .igaretu i izo#renija se pojaava. S jedne strane nastupa ogromno o%ak anje jer je udnja za .igaretom zadovo%jena5 ma%o udovi te konano dobiva svoju dozu. S druge strane5 ako je izdrao dovo%jno dugo5 .igareta ima ogavan okus i pu a ne moe s:vatiti za to uop te pu i. 3ad pu a pomi %ja da mu nedostaje snaga vo%je. U stvari5 nije rije o nedostatku snage vo%jeN sve to treba uiniti jest predomis%iti se i donijeti savr eno ra.iona%nu od%uku u sk%adu s pos%jednjim dogaFajima. /emu biti zdrav ako si pritom tako nesre0an. /emu biti bogat ako si pritom tako nesre0an. Nema nikakva raz%oga. Znatno je bo%je ivjeti kratko i sre0no nego dugo i nesretno. Na sre0u5 ovo nije istina T istina je potpuno suprotna. Bivjeti kao nepu a zaista je mnogo %jep e i sre0nije5 a%i stvar je u samozavaravanju koje je mene tjera%o da pu im ak trideset i tri godine i5 moram priznati5 da no nije rako5 jo bi: uvijek bio pu a Gispravak T ne bi: vi e bio meFu ivimaJ. 3o to se pu a osje0a tako jadno nema nikakve veze s apstinentskom krizom. Naravno5 apstinentska kriza tu igra u%ogu okidaa5 a%i agonija do%azi iz na eg uma a uzrok su joj na e sumnje i nesigurnost. -ako pu a mis%i da se rtvuje5 poinje se osje0ati zakinutim T i tako se jav%ja stres. U trenutku kad mu um daje naredbu PZapa%i .igaretuLP5 pu a je pod stresom. Zato dm prestane pu iti ponovno e%i .igaretu. Sada meFutim ne moe zapa%iti .igaretu jer je prestao pu iti. 3o ga ini jo depresivnjjim i okida je ponovno u ak.iji. >o jedna stvar koja sve ovo ini jo teim jest ekanje da se ne to dogodi. =ko vam je .i%j po%oiti vozaki ispit5 kad po%oite testove i vonju5 postig%i ste svoj .i%j. 4etoda snage vo%je sugerisati 0e vam s%ijede0e< P=ko dovo%jno dugo izdrim bez .igarete5

48

e%ja za pu enjem jednom 0e nestati.P -ako moete biti sigurni da ste to postig%i! 'dgovor je da nikada ne moete biti sigurni jer neprekidno i ekujete da se ne to dogodi5 a ni ta se ne0e dogoditi. Presta%i ste pu iti onoga trenutka kada ste ugasi%i pos%jednju .igaretu i sve to sada radite jest ekanje da vidite ko%iko 0e vremena pro0i dok konano ne popustite. -ao to sam ve0 rekao5 agonija kroz koju pro%azi pu a u potpunosti je menta%ne prirode a uzrokuje ju nesigurnost5 7ako nema nikakve tje%esne bo%i5 ipak mu je izuzetno te ko. Pu a se osje0a jadno i nesigurno. ,a%eko od toga da postupno zaborav%ja na pu enjeN on postaje opsjednut pu enjem5 4oe se dogodi%i da depresivno raspo%oenje traje danima i%i ak sedmi.ama. 'psjedaju ga sumnje i stra:ovi< P-o%iko 0e dugo e%ja za .igaretom trajati!P P6o0u %i ikada ponovno biti sre0an!P P6o0u %i se ikada ponovno radovati ustajanju ujutro!P P6o0u %i ikada vi e uivati u :rani!P P-ako 0u se uop te ubudu0e nositi sa stresom!P P6o0u %i ikada vi e uivati u druenju!P Pu a i ekuje da se stvari poprave5 a%i dok god tuguje za .igaretom5 ona mu postaje sve drago.jenija. U stvari5 ne to se stvarno dogodi5 a%i pu a toga nije svjestan. =ko uspije preivjeti tri sedmi.e bez Guv%aenjaJ nikotina5 tje%esna udnja za .igaretom nestaje. -ako sam ve0 rekao5 tje%esna ovisnost o nikotinu to%iko je ma%a da je pu a nije niti svjestan. Nakon otpri%ike tri sedmi.e mnogi pu ai s:vate da su prev%ada%i tje%esnu ovisnost o nikotinu. 3ada pa%e .igaretu kako bi to sami sebi dokaza%i. U tome i uspijevaju jer ta .igareta ima ogavan okus. 4eFutim5 biv i je pu a tako opskrbio tije%o novom dozom nikotina i im ugasi .igaretu5 nikotin poinje napu tati tije%o. Sada se jav%ja onaj z%i ma%i g%asi0 iz pozadine koja mu govori< PBe%im jo jednu.P @ta se u stvari dogodi%o! Pu a se odvikao od .igareta i ponovno se na nji: navikao. Pu a naje 0e ne0e odma: zapa%iti s%ijede0u .igaretu. 8azmi %ja ovako< PNe e%im ponovno postati ovisan o .igaretama.P 8adije eka da proFe neko vrijeme. 3o mogu biti sati5 dani5 ak i tjedni. Sad biv i pu a moe re.i< P2to5 dokazao sam da nisam ponovno postao ovisnikom pa sada s%obodno mogu zapa%iti jo jednu.P Upao je tako u istu onu zamku u koju je ve0 upao kad je poinjao pu iti5 u isti onaj zaarani krug. Pu ai koji su se uspje%i odviknuti pu enja 4etodom snage vo%je5 smatraju pro.es odvikavanja dugotrajnim i te kim jer im je mozak jo uvijek ispran. Zato udnja za .igaretom jo uvijek postoji i nakon to pobijede tje%esnu ovisnost. =ko ipak preive bez .igarete dovo%jno dugo5 postaju svjesni da bi bi%o g%upo popustiti. 3ada prestaju tugovati za .igaretama i ugodan ivot bez .igareta poinje. 4nogo je pu aa uspje%o odviknuti se ovom metodom5 a%i ona je te ka i naporna i mnogo i: je vi e odusta%o nego to i: je uspje%o. /ak i oni koji uspiju5 .ije%oga su ivota vr%o osjet%jivi na isku enje koje pu enje za nji: jo uvijek predstav%ja. >o uvijek se nisu rije i%i odreFeni: zab%uda jer su jo uvijek pod udarom pranja mozga pa vjeruju da je .igareta ovjeku daje snagu i poti.aj kroz ivot. G4nogo nepu aa pati od isti: zab%uda. 7 nad njima se konstantno vr i pranje mozga5 a%i oni i%i nikako ne mogu nauiti MuivatiM u .igaretama i%i su svjesni %o i: strana pa ne e%e pu iti.J 'vime moemo objasniti za to su mnogi biv i pu ai ponovno poe%i pu iti nakon dugi: perioda nepu enja. 4nogo 0e biv i: pu aa povremeno zapa%iti .igaru i%i .igaretu kako bi se Mpoasti%tiM i%i kako bi se ponovno uvjeri%i kako .igareta ima ogavan okus. Upravo to i ine5 meFutim im ugase .igaretu nikotin poinje napustati tije%o i ma%i g%asi0 iz pozadine mu govori< PBe%im jo jednu.P =ko zapa%i i tu s%ijede0u5 i ona ima ogavan okus pa Mbiv iM pu a zak%juuje< P,ivnoL S obzirom da mi .igareta nije #ina5 ne mogu postati ovisan o njoj. Nakon ?oi0aOpraznikaOovog stresnog razdob%ja5 prestati 0u pu iti bez

49

prob%ema.P Prekasno. Ae0 je ponovno postao ovisan. Zamka u kojoj je davno ve0 bio u:va0en ponovno se doepa%a svoje rtve. -ao to uvijek govorim5 nema to nikakve veze s uitkom. Nikada nije ni ima%oL -ad bismo pu i%i zato to uivamo u .igareti5 niko nikada ne bi popu io vi e od jedne .igarete. 4i mis%imo da u .igaretama uivamo jer ne moemo vjerovati da bismo mog%i biti tako g%upi da pu imo5 a da pri tom u tome ne uivamo. Zato esto pu imo sasvim nesvjesno. -ad bismo5 dok pa%imo svaku .igaretu5 bi%i u potpunosti svjesni nezdravi: dimova koje unosimo u tije%o i kad bismo svaki puta ponav%ja%i< P'vo 0e te tokom ivota ko tati $+.+++ #unti5 a upravo ova .igareta moe biti okida koji 0e pokrenuti rak p%u0aP5 dik bi i i%uzija da uivamo u .igareti sasvim i eznu%a. -ad poku avamo zatvarati od pred %o im stranama pu enja5 osje0amo se g%upo. ?i%o bi neizdrivo kad bismo se s njima treba%i uitka. =ko prouite kako se pu ai pona aju5 osobito u nekom ve0em dru tvu5 vidjeti 0ete da se ugodno osje0aju tek kad nisu svjesni da pu e. -ad toga postanu svjesni5 osje0aju se ne%agodno i kao da imaju potrebu sta%no se izvinjavatii. Pu imo kako bismo na:rani%i ma%o udovi te... jednom kad istjerate ma%o udovi te iz svog trbu:a i ve%iko udovi te iz svog mozga5 ne0ete imati ni potrebe ni e%je za pu enjem.

23. 0-A2/$ .$ .(AN2I-AN2A

4nogi se pu ai od%uuju na smanjivanje broja popu eni: .igareta. 3o bi im treba%o pos%uiti kao poetak potpunog odvikavanja i%i kao pokusaj stav%janja ma%og udovista pod kontro%u. ,oktori esto preporuuju smanjivanje broja .igareta kao pomo0 pri odvikavanju. Naravno5 to manje pu ite T to 0ete se bo%je osje0ati5 a%i kao poti.aj potpunom odvikavanju od pu enja5 smanjivanje broja .igareta potpuno je beskorisno5 tavise ono je i tetno. Poku aji smanjivanja broja .igareta mogu nas dovesti u zamku iz koje ne0emo nikada iza0i. Na smanjivanje se od%uujemo ug%avnom nakon neuspje%og poku aja prestanka pu enja. Nakon neko%iko sati i%i dana bez .igarete pu a zak%juuje< PNikako ne mogu bez .igarete pa 0u od sada na da%je pu iti samo kad mi stvarno treba. 3ako 0u smanjiti na desetak dnevno. =ko se naviknem pu iti samo desetak na dan5 mo0i 0u se na tom zadrati i%i ak jo smanjiti.P Sada se dogaFaju grozne stvari. 1. Sada je situa.ija za pu aa najgora mogu0a. >o je uvijek ovisan o .igaretama te i da%je odrava udovi te na ivotu5 i to ne samo ono koje se na%azi u njegovom tije%u5 ve0 i ono koje S na%azi u g%avi. 2. Sada vodi rauna samo o trenutku kada 0e MsmjetiM popu iti s%ijede0u .igaretu. 3. Prije nego to je smanjio ko%iinu .igareta5 zapa%io je kad god bi zae%io i tako barem dje%omino prekinuo apstinentsku krizu. Sada pak5 uz sav stres kojem je uobiajeno iz%oen5 sam sebe tjera na jo ve0u patnju. Sad 0e ve0inu vremena pariti od bo%ne apstinentske krize. Sam 0e sebe uiniti jadnim i %o e raspo%oenim. ". -ad se u potpunosti prepu tao svojem poroku5 nije uivao u ve0ini popu eni: .igareta5 ak nije ni bio svjestan ve0ine popu eni: .igareta. Pu enje je za njega bi%o potpuno automatski pro.es. >edine .igarete u koji ma mu se dni%o da uiva bi%e su one koje bi popu io nakon du%jeg razdob%ja apstinen.ije Gnpr. prva .igareta ujutro uz kavu i%i ona nakon obrokaJ. Sada pak eka jo po dodatni sat da bi zapa%io .igaretu pa tako MuivaM u svakoj

50

.igareti koju popu i. @to due eka5 to mu .igareta prividno donosi vi e MuitkaM. Naravno5 uitak nije u .igareti samoj5 nego u okonanju patnje uzrokovane apstinentskom krizom5 bi%o da je rije o %aganoj tje%esnoj potrebi za nikotinom i%i o menta%noj g%adi. @to se due muite5 to vi e MuivateM u .igareti. Najve0u pote ko0u kod prestajanja pu enja ne predstav%ja kemijska ovisnost. GS njom je %akoJ. Pu ai mogu ne pu iti .ije%u no05 potreba za .igaretom ne0e i: probuditi. Ae0ina 0e prvo iza0i iz spava0e sobe pa tek onda zapa%iti prvu jutarnju .igaretu. 4nogi 0e prvo dorukovati. Neki 0e ak priekati da stignu na posao pa 0e tek tada zapa%iti. Pro0i 0e desetak sati da nisu zapa%i%i i to im uop te ne0e smetati. -ad bi isto vrijeme prove%i bez .igarete danju5 poupa%i bi si svu kosu. Ae%ik 0e se broj pu aa od%ui ne pu iti u novom automobi%u. 'd%aziti 0e u trgovinu5 pozori te5 doktoru5 zubaru5 bez ikakvi: prob%ema. 4nogi 0e pu ai apstinirati u dru tvu nepu aa. -ad je pu enje posta%o zabranjeno u autobusima i avionima5 nije do %o do pobune pu aa. 4oe se red ak da je pu aima drago kada im neko zabrani pu enje. U stvari5 du%ja razdob%ja bez .igarete pu aima donose i neku vrstu Mtajnog uitkaM. 3o im daje nadu da 0e moda jednom do0i dan kad vi e ne0e e%jeti pu iti. Pravi prob%em kod odvikavanja od pu enja je pranje mozga5 koje podgrijava i%uziju da je .igareta neka vrst poti.aja i%i nagrade i da ivot bez .igarete nikako ne moe biti isti. Ne samo da vas ne0e navesti da prestanete pu iti5 ve0 0e vas naprotiv smanjenje broja .igareta uiniti jo jadnijima5 uvjeravaju0i vas da je najdrago.jenija stvar na svijetu upravo s%ijede0a .igareta koju 0ete zapa%iti i da ne postoji nikakav nain da budete sretni bez nje. Ne postoji ni ta jadnije od pu aa koji poku ava smanjiti broj .igareta. 'n pati od zab%ude da 0e mu e%ja za .igaretom biti to manja to manje pu i. 7stina je zapravo potpuno obrnuta. @to manje pu i5 to du%je pati od apstinentske krizeN to vi e uiva u .igareti5 to mu je ona ogavnija. =%i ovaj ga paradoks ne0e natjerati da prestane pu iti. Nikada nije rije o okusu. -ad bi pu ai pu i%i zato to uivaju u okusu .igarete5 niko nikada ne bi popu io vi e od jedne .igarete. 3e ko vam je u ovo povjerovati! '-5 raspravimo to ma%o. -oja nam .igareta ima najgori okus! ,a5 naravno5 ona prva jutarnja5 ona koja nas zimi tjera na strasan ka a%j. -oja je .igareta ve0ini pu aa najdrago.jenija! ,a5 naravno5 upravo ona prva jutarnja. >este %i stvarno uvjereni da pu ite zato to uivate u okusu i mirisu .igarete i%i ipak smatrate ra.iona%nijim obja njenje da je rije jednostavno o prekidu devetosatne apstinen.ijske krize! -%ju.no je uk%oniti sve i%uzije o pu enju prije nego to ugasite tu pos%jednju .igaretu. =ko niste uk%oni%i i%uziju da uivate u okusu odreFeni: .igareta prije nego to ugasite tu pos%jednju5 nema naina da si to kasnije potvrdite a da se ponovno ne navuete na .igarete. Prema tome5 ako sada ne pu ite5 zapa%ite jednu. Uda:nite est puta punim p%u0ima taj s%avni duvan i upitajte se ta je tako od%ino u tom okusu. 4oda vjerujete da samo odreFene .igarete imaju dobar okus5 kao to je ona nakon je%a. =ko je tako5 za to onda pu ite druge .igarete! >er vam je to pre %o u naviku! Pa dobro5 za to bi neko stekao naviku pu enja .igareta koje smatra neukusnima! 7 za to bi ista .igareta iz iste kutije ima%a raz%iit okus nakon je%a nego to ima ujutro! 6rana nema drugaiji okus nakon .igarete5 pa kako bi onda .igareta ima%a drugaiji okus nakon je%a! Nemojte se os%anjati samo na mene5 provjerite5 popu ite svjesno .igaretu nakon je%a kako biste dokaza%i da nema drugaiji okus. 8az%og iz kojeg pu ai vjeruju da .igarete imaju bo%ji okus nakon je%a i%i u dru tvu s a%ko:o%om je zato to su to trenu.i u kojima su i pu ai i nepu ai stvarno sretni5 a%i ovisnik o nikotinu ne moe nikad biti stvarno sre0an ako ta ma%a nikotinska udovi ta ostanu nezadovo%jena. Nije stvar

51

u tome da pu ai uivaju u okusu duvana nakon je%a5 napokon5 ne jedemo duvan5 i otkud je sad to pitanje okusa! >ednostavno5 rije je o tome da su pu ai jadni ako im se ne dozvo%i da ub%aze simptome apstinentske krize u tim trenu.ima. Prema tome5 raz%ika izmeFu pu enja i nepu enja je raz%ika izmeFu osje0aja sre0e i jada. Zato se ini da .igareta ima bo%ji okus. Pu ai koji zapa%e odma: ujutro jadni su bez obzira pu i%i i%i ne. Smanjivanje broja .igareta ne samo da nije dje%otvorno ve0 predstav%ja najgori mogu0i ob%ik mu0enja. Nije dje%otvorno zato to se pu a u poetku nada da 0e se naviknuti na sve manji i manji broj .igareta te da 0e se tako smanjiti i njegova e%ja za .igaretom. Nije rije o navi.i. 8ije je o ovisnosti5 a u prirodi svake ovisnosti jest da onoga o emu smo ovisni e%imo sve vi e i vi e5 a ne sve manje i manje. Stoga5 da bi mu uspje%o smanjiti broj .igareta5 pu a mora imati izuzetno snanu vo%ju i biti dis.ip%inovan .ije%oga ivota. Najve0i prob%em kod prestajanja pu enja nije kemijska ovisnost. S njom je %ako. Pogre no je vjerovanje da .igareta donosi neku vrstu ugode. 3o pogre no uvjerenje rezu%tat je pranja mozga koje zapoinje i prije nego to ponemo pu iti5 a koje sami pojaavamo kad se dovedemo u stanje ovisnosti. Sve to smanjivanje broja .igareta ini jest podgrijavanje na e ovisnosti5 tako da pu enje poinje u potpunosti v%adati na im ivotom5 tjeraju0i nas da vjerujemo kako je najdrago.jenija stvar u ivotu upravo s%ijede0a cigareta. Kao to sam ve rekao, smanjivanje broja cigareta nije djelotvorno i stoga to morale imati izuzetno snanu volju i disciplinu. Ako nemate dovoljno snanu volju da prestanete puiti, sigurno nemate dovoljno snanu volju da smanjite broj cigareta. Prestati puiti puno je lake i bezbolnije. /uo sam za doslovno hiljade pokuaja smanjivanja koji su zavrili neuspjehom. Dosta je uspjenih pokuaja postignuto nakon relativno kratkog razdoblja smanjivanja koje je pratila teka apstinentska kriza. Pua i, u stvari, uspijevaju prestati puiti unato , a ne zahvaljujui, smanjivanju. !manjivanje samo produuje agoniju. "euspjeli pokusaj smanjivanja od pua a ini iv anog nesretnika jo vie uvjerenog kako e ostati ovisnikom do kraja svoga ivota. #o je naj ee dovoljno da za barem pet godina odgodi slijedei pokusaj odvikavanja od puenja. 4eFutim5 smanjivanje broja .igareta nam pomae pojasniti svu nesuvis%ost pu enja5 dokazuju0i nam kako nam .igareta prua uitak tek nakon odreFenog razdob%ja apstinen.ije. Kao da imate potrebu lupati glavom o zid $tj. patiti od apstinentske krize% kako bi vam bilo lijepo kada prestanete. Dakle, moete donijeti jednu od slijedeih odluka&

'. ,oivotno smanjiti broj cigareta. #ako ete samo sami sebe mucin, a ionako
neete dugo izdrati. (. ,oivotno se guiti cigaretama. )ato* +. ?iti dobri prema sebi. 'dustati od ideje o puenju. >o jedna bitna stvar kod smanjivanja broja .igareta je dokaz da ne postoji s%uajno zapa%jena .igareta. Pu enje je %anana reak.ija koja 0e se ponav%jati itavog ivota ako ne uinite ma%i napor da tu ovisnost prekinete. )APA,#-#.& !,A"/-0A"/. 123/A 4-5A2.#A !,A"/-#- 6. - 0A78 7A"!8 DA K3"A9"3

52

P2.!#A".#. P87-#-

2". .A(, 2$'NA 8I3A%$/A

PSamo jednu .igaretu...P je zabluda koju si odmah morate izbiti iz glave. 8ije je o samo jednoj .igareti s kojom zapoinjemo nas pu aki sta. !amo jedna cigareta je ta koja nas je toliko puta sprije ila krenuti pravim putem i kona no prestati puiti. 8ije je o samo jednoj cigareti koja nas je ponovno natjerala u zamku, nakon to smo ve uspjeli prestati puiti. Katkad je palimo kako bismo sami sebi dokazali da nam cigarete vie nisu potrebne, i ona upravo to i ini. -ma ogavan okus i time nas uvjerava da vie nikada neemo postati ovisnicima, to ponovno opet ve jesmo. 8azmi %janje o toj jednoj tako posebnoj .igareti esto nas sprjeava da prestanemo. 3o je obino ona prva u jutro i%i ona nakon obroka. Zapamtite da ne postoji ne to to bi se zva%o Mjo samo ta jedna .igaretaM. 8ije je o %ananoj reak.iji koja 0e vas pratiti do kraja ivota5 naravno ako ne od%uite de#mitivno prekinuti. Upravo zab%uda da postoji ona jedna posebna .igareta ini pu aa jadnim i nesretnim kad pokusa prestati pu iti. S:vatite da nikada niste5 niti 0ete ikada5 vidjeti posebnu .igaretu i%i posebnu kutiju .igareta T tako ne to postoji samo u va oj masti. -ad god poe%ite zapa%i%i5 zamis%ite ivot u kojem ste okrueni pr%javim du:anskim dimom i pepe%om5 ivot u kojem itavo bogatstvo tro ite na svojevo%jno uni tavanje v%astitoga tje%esnog i menta%nog zdrav%ja5 ivot u kojem robujete .igareti5 ivot u kojem vas se prepoznaje po %o em zadahu. !tvarno je teta to ne postoji neto sli no cigareti, to bi nam kroz ivotne uspone i padove prualo uitak i poticaj. )apamtite, cigareta to ne ini. 3na vas prisiljava na ivot pun nezadovoljstva ili vam ga jednostavno uskrauje. !igurno nikada ne biste pomislili uzeti malo cijanida samo zato to vam se svi:a okus badema; zato se prestanite kanjavati razmiljanjima o posebnoj cigareti ili cigari. Upitajte bi%o kojeg pu aa s%ijede0e< P-ad biste ima%i pri%iku vratiti se vremep%ovom u doba kad niste pu i%i5 biste %i uop te poe%i pu iti!P 'dgovor 0e sigurno biti< PAi se a%iteP. = opet5 svakom je pu au dat upravo takav izbor svakoga dana. Za to to pravo ne iskoristi! 7z stra:a. 7z stra:a da ne moete prestati i%i da ivot ne0e bitL isti bez .igarete. Prestanite se zavaravati. Ai to moete. Svako to moe. 3o je smije no jednostavno. Kako bi vam prestanak puenja bio lak i jednostavan, morate shvatiti neke bitne injenice. Dosad smo ve govorili o tri takve bitne injenice& 1. Ni ega se ne odri ete. "aprotiv, bit ete na dobitku. 2. Ne razmiljajte o posebnoj cigareti. 3na ne postoji. Postoji samo ivot u bolesti i smradu cigareta. 3. Ai niste nikakav poseban slu aj. !vakom pua u moe biti lako i jednostavno prestati puiti.

53

4nogi pua i vjeruju da su zakleti pua i ili da imaju ovisni ki karakter. 8vjeravam vas da tako neto ne postoji. Niko ne treba pu enje prije nego to postane ovisan o drogi. ,roga je ta koja vas ini ovisnim5 a ne vas karakter i%i osobnost. 3akav je uinak ti: droga5 ine da povjerujete da imate ovisniku %inost. 4eFutim5 k%juno je da uk%onite ovakvo vjerovanje5 jer ako vjerujete da ste ovisni o nikotinu5 bit 0ete to5 ak i nakon to je ma%o nikotinsko udovi te u va em tije%u mrtvo. Nuno je uk%oniti sve pos%jedi.e pranja mozga.

2). #,-%$($NI #05AI< A',L$.8$N/I< N$#05AI

Strastveni pu ai obino zavide povremenim pu aima. Svi smo sre%i takve osobe< P4a5 ja mogu i sedmi.u dana bez .igareta5 stvarno me to ne muiP. 4i mis%imo< PAo%io bi: da ja to moguP. Znam da je te ko povjerovati5 a%i niti jedan pu a ne uiva u tome da je pu a Nikada nemojte zaboraviti< Niti jedan pu a nikad nije od%uio postati povremeni i%i neki drugi pu a5 stoga< Svi se pu ai osje0aju g%upo5 stoga< Svi pu ai %azu sebi i drugim 7judima u uza%udnom pokusaju opravdavanja v%astite g%uposti. ?io sam #anatian igra go%#a. No5 vo%io sam se :va%iti kako esto igram i e%io sam igrati jo vi e. Za to se pu ai :va%e ko%iko ma%o pu e! =ko je to pravi kriterij5 onda je stvarno vr:unsko postignu0e ne pu iti uop te. ,a sam vam rekao< PZnate %i da mogu izdrati .ije%u sedmi.u bez mrkve i to me ni najmanje ne muiP5 vi biste me vjerojatno smatra%i za nekakvog udaka. =ko vo%im mrkve5 za to bi: onda izdravao .ije%u sedmi.u bez nji:! =ko i: ne vo%im5 za to bi: davao takvu izjavu! Prema tome5 kada pu a kae ne to kao& <,ogu izdrati cijelu sedmicu bez cigarete, stvarno mi to nije vazno<, on pokuava uvjeriti i sebe i vas da nema problem. 3no to on zapravo govori jest& <8spio sam preivjeti cijelu sedmicu bez puenja<. Kao i svaki pua , vjerovatno se nada da e nakon toga moi preivjeti ostatak svog ivota. "o, uspio je preivjeti samo sedam dana, i moete li zamisliti kako mu je ta cigareta morala biti dragocjena, jer se osjeao zakinutim cijelu sedmicu* /o je razlog zato su povremen pua! zapravo v e ov sn o" strastven # pua!a$ Ne samo "a %e &uz %a u' t(a ve)a* ne+o ma%u man%e pot ,a%a za prestana( %er troe man%e nova,a man%e su os%et&% v na z"ravstvene r z (e$ Zapamtite5 jedini uitak koji pu ai dobijaju jest smirivanje apstinentske krize i5 kako sam ve0 objasnio5 ak je i taj uitak i%uzija. Zamis%ite ma%o nikotinsko udovi te u va em tije%u kao trajni svrbe5 to%iko neprimjetan da ga nismo niti svjesni ve0i dio vremena. 2 sad5 ako imate trajan svrbe5 prirodno je da se e%ite poe ati. -ako na a tije%a postaju sve vi e imuna na nikotin5 prirodno je poeti %anano pu iti. #ri su stvari koje sprje avaju pua a da doslovno pali jednu cigaretu za drugom. 1. Nova=> "ajvei dio pua a si to jednostavno ne moe priutiti.

54

2. 3.

*ravlje> Kako bismo olakali apstinentsku krizu, moramo u sebe unijeti otrov. !posobnost podnoenja otrova razli ita je od osobe do osobe, a razli ita je i u razli itim ivotnim razdobljima. 3vo djeluje kao automatsko ograni enje. 'is=iplina- "ju je nametnulo drutvo, pua ev posao, prijatelji ili ro:aci, ili ak sam pua u ijoj se glavi neprestano vodi borba izme:u elje za puenjem i elje za prestankom puenja.

Nekad sam mis%io da je moje lan ano puenje slabost. "isam mogao shvatiti zato moji prijatelji mogu ograni iti svoj unos na deset ili dvadeset cigareta dnevno. )nao sam da sam osoba vrlo snane volje. "ikad mi nije palo na pamet da veina pua a nije u stanju lan ano puiti, jer mora imati vrlo snana plua da bi to mogao raditi. "eki od onih =pet>na>dan pua a= kojima zavide teki pua i, pue pet cigareta dnevno jer zbog ?izi kih ograni enja svoje konstitucije ne mogu puiti vie, ili zato to si ne mogu priutiti da pue vie, ili zbog posla, drutva ili se sami sebi toliko gade zbog toga to su ovisni o puenju da im ta mrnja ne doputa da pue vie od tih nekoliko cigareta. 4oda bi bilo korisno navesti nekoliko de?inicija. N$ PUA. 3soba koja nikad nije pala u pua ku zamku. 3naj koji pripada ovoj kategoriji ne bi trebao likovati jer se ovdje nalazi isklju ivo milou 1oijom. !vi su pua i bili uvjereni da nikada nee postati ovisnicima, a neki nepua i se ba trude katkada probati onu povremenu cigaretu. #,- R E M E N I
PUA.

Postoje dvije osnovne klasi?ikacije povremenih pua a&

15 Pua koji je upao u zamku, ali toga nije svjestan. "emojte zavidjeti takvim pua ima. 3ni se zapravo nalaze na prvoj pre ci ljestvice i uskoro e svaki od njih postati pravi strastveni pua . Prisjetite se, i vi ste jednom po eli kao povremeni pua . 2. Pua koji je nekada bio strastveni pua . 3n misli da nikako ne moe prestati puiti. #i su pua i najjadniji. 3ni se eu iz kategorije u kategoriju; za svaku je potreban poseban komentar. #05A K,2I #05I #$/ 8I3A%$/A NA 'AN . Ako uiva u cigaretama, zato pui samo pet cigareta na dan* Ako moe regulisati koli inu cigareta, zato uopte pui* )apamtite, to zvuci jednako kao kad biste glavom udarali o zid samo zbog olakanja koje biste osjetili onoga trenutka kad biste prestali s udaranjem. Pua koji pui pet cigareta na dan olakava si apstinentsku krizu manje od jednoga sata dnevno. 3statak dana, iako on toga nije svjestan, lupa glavom o zid i to ini veinu svoga ivota. 3n pui pet cigareta na dan ili zato to si vie ne moe priutiti ili zato to se boji uticaja puenja na zdravlje. @ako je uvjeriti strastvenog pua a da ne uiva u puenju, ali pokusajte u to uvjeriti povremenog pua a. !vako tko je pokusao smanjiti broj popuenih cigareta, znat e da je to jedno od najgorih vrsta muenja koje postoji i da je to najbolji na in da cijeloga ivota ostane ovisnikom.

55

#05A K,2I #05I .A(, 020/%, ILI .A(, 0 -$$ $ 3n se kanjava na taj na in da pola dana pari od apstinentske krize kako bi pola dana uivao bez nje. njega treba upitati zato ne pui cijeli dan ako uiva u puenju, a ako ne, zato uopte pui. #05A K,2I 5$./ (2$.$8I #05I< #A 5$./ (2$.$8I N$ #05I. $-li, <,ogu prestati u bilo kojem trenutku. #o mi je uspjelo ve hiljadu puta.<% Ako uiva u puenju, zato uopte prekida na est mjeseci* Ako u puenju ne uiva, zato ponovno po inje puiti* -stina je u tome da je jo uvijek ovisan o cigaretama. -ako se oslobodio tjelesne ovisnosti, nije se rijeio glavnog problema A pranja mozga. !vaki se puta nada da je prestao zauvijek, ali uskoro ponovno upada u istu zamku. ,nogi pua i zavide onima koji =malo pue, malo ne pue= razmiljajui& <Kako li su samo sretni oni koji to mogu tako uspjeno kontrolirati, koji mogu puiti kada to ele i pre> stati kada to ele.< 3no to im nije jasno jest to da takvi koji prestaju i ponovno po inju uopte ne kontroliraju taj proces. Kad pue, eljeli bi ne puiti. Dok sami sebe mu e privremenom apstinencijom, osjeaju se strahovito zakinutima pa ponovno upadaju u zamku. "aravno, ne elei to. #akvima je najgore. Dok ne pue, eljeli bi puiti, a kada pue, eljeli bi ne puiti. 4igarete nam se ine neopisivo dragocjenima tek kad ne moemo puiti. #o je ta strasna pua ka dilema. "ikada ne mogu pobijediti jer je objekt njihove udnje nita drugo nego mit, najobi nija iluzija. /edini na in na koji mogu pobijediti jest da prestanu puiti i pobijede mentalnu gladB #05A KOJ. PU. SAMO U POSK/N.M PR.L.KAMA . Da, svi smo tako po eli, ali zar nije vrlo zanimljivo to kako broj posebnih prilika rapidno raste i kako ubrzo po injemo puiti u svim prilikama* #05A KOJ. JE PRESTAO PU.T.* AL. POVREMENO POPUI JEDNU 0.GARETU &L& 0.GARU. "a neki su na in ovi pua i najjadniji od svih. 3ni e se ili cijeloga ivota osjeati zakinutima ili e, jo ee, jedna povremena cigareta postati dvije. 3ni jo uvijek balansiraju na otrici britve i zasigurno e se okliznuti i krenuti prema D3@/.. Prije ili kasnije, ponovno e postati strastveni pua i. Ponovno e pasti u onu istu zamku u kojoj su ve bili. Postoje jo dvije kategorije povremeni: pu aa. U prvoj su kategoriji oni koji pu e samo po .igaretu i%i .igaru pri%ikom nekog posebnog dogaFaja GroFenje djeteta5 vjenanje i si.J. 3i su %judi u stvari nepu ai. 'ni ne uivaju u pu enju ve0 samo imaju osje0aj da bi5 kad bi odbi%i ponuFenu .igaretu i%i .igaru5 bi%i %i eni nekog vanog iskustva i%i se ne bi smatra%i dije%om dru tva. Zato i oni e%e dati svoj doprinos. Svi smo mi rako poe%i. -ad se s%ijede0i put budu dije%i%e .igare5 promatrajte kako5 nakon nekog vremena5 pu ai prestaju pa%iti te .igare5 /ak i najstrastveniji pu ai .igareta ne mogu doekati da popu e te MprigodneM .igare do kraja. Puno bi radije pu i%i svoje .igarete. @to je .igara skup%ja i du%ja5 to i: vi e #rustrira T prok%eta .igara kao da traje itavu no0. ,ruga kategorija je izuzetno rijetka5 U stvari5 od :i%jada %judi koji su zatrai%i moju pomo05 u ovu kategoriju mogu smjestiti jedva desetak nji:. Najjednostavnije 0u vam objasniti tko pripada ovoj kategoriji ako vam opi em jedno od svoji: iskustava. >edna me gospoda zamo%i%a da joj odrim individua%ni teaj. Po zanimanju je odvjetni.a5 a pu i oko dvanaest godina. Za sve to vrijeme nikada nije popu i%a vi e

56

od dvije .igarete dnevno. 3a je gospoda zapravo ima%a izuzetno snanu vo%ju. 'bjasnio sam joj da znatno vi e uspje:a imam na grupnim teajevima i da individua%ne teajeve ug%avnom drim samo poznatim osobama ije bi prisustvo na grupnom teaju ometa%o rad grupe. 3ada je poe%a p%akati5 a ja nisam mogao odo%jeti suzama. 3eaj za samo jednu osobu bio je5 naravno5 vr%o skup. 4nogi bi se pu ai zapita%i za to je ta gospoda uop te e%je%a prestati pu iti. 'ni bi rado p%ati%i ono%iko ko%iko je ona p%a0a%a meni5 samo kad bi mog%i pu iti samo dvije .igarete dnevno. 8azmi %jaju0i na ovaj nain5 ine pogre ku jer vjeruju da su povremeni pu ai sre0niji i da imaju vi e kontro%e. 4oda imaju vi e kontro%e5 a%i nikako nisu sre0niji. 'ba rodite%ja moje k%ijenti.e umr%a su od raka p%u0a prije nego to je ona poe%a pu iti. -ao i ja5 i ona se boja%a pu enja prije nego to je popu i%a prvu .igaretu. -ao i ja5 ipak je popusti%a pritisku dru tva i ku a%a tu prvu .igaretu. -ao i ja5 sje.a se kako je odvratan okus ima%a ta prva .igareta. Za raz%iku od mene koji sam kapitu%irao i ubrzo poeo pu iti jednu za drugom5 moja je k%ijenti.a uspje%a odo%jeti napasti. >edino u emu moete uivati dok pu ite jest prestanak apstinentske krize zbog skoro beznaajne tje%esne ovisnosti o nikotinu i%i menta%ne torture koju je uzrokova%o to to se jednostavno ne moete poe ati tamo gdje vas svrbi. Same su .igarete pr%jave i otrovne. Zbog toga mis%ite da u njima uivate nakon odreFenog perioda apstinen.ije. S%ino kao kod g%adi i%i zedi5 to du%je traje apstinen.ija5 to 0ete vi e uivati kad je prekinete. Pu ai grije e kad mis%e da je pu enje samo navika. Uvjereni su da bi mog%i5 ako smanje pu enje na odreFenu mjeru i%i ako od%ue pu iti samo u posebnim pri%ikama5 odravati tu razinu pu enja Gmis%e da bi im se tije%o na to navik%oJ te jo vi e smanjiti kada to poe%e. Zapamtite jednom zauvijek< navika ne postoji. Pu enje je ovisnost5 kao i narkomanija. Prirodno je apstinentsku krizu prekinuti5 a ne poku avati pretrpjeti je. /ak i kad biste od%ui%i odravati razinu pu enja na kojoj ste sada5 mora%i biste se jako potruditiN ostatak biste ivota treba%i biti izuzetno dis.ip%inirani jer vam tije%o s vremenom postaje imuno na drogu i trazi sve ve0e i ve0e ko%iine. -ako vas droga poinje uni tavati tje%esno i menta%no5 kako postupno uni tava vas ivani sistem5 va u :rabrost i samopouzdanje5 sve ste manje sposobni oduprijeti se potrebi da smanjite interva% izmeFu dvije .igarete. Zato5 kad tek poinjemo pu iti5 moemo prestati u svakom trenutku. =ko se pre:%adimo5 jednostavno ne pu imo dok ne ozdravimo. 3ako mogu objasniti i za to sam ja5 koji nikada nisam bio u zab%udi da uivam u .igaretama5 morao pu iti jednu za drugom5 iako je svaka .igareta za mene bi%a tje%esno mu0enje. "emojte zavidjeti klijentici o kojoj sam govorio. Kad puite samo jednu cigaretu svakih dvanaest sati, ona vam se ini najdragocjenijom stvari na svijetu. Dvanaest je godina moja klijentica mu ila samu sebe. "ikako nije mogla prestati puiti, a bilo ju je strah poveati broj cigareta kako ne bi dobila rak plua kao njezini roditelji. #ako se svakoga dana dvadeset i tri sata i deset minuta morala boriti s napau. )a to je potrebna izuzetno snana volja i, kao to sam ve rekao, takvi su primjeri rijetki. "a kraju se sve svelo na suze. !agledajmo sve ovo logi ki& pravi uitak u puenju ili postoji, ili ne postoji. Ako postoji, ko na njega eli ekati jedan sat ili

57

jedan dan ili jednu sedmicu* )ato bi se ostatak vremena liavali uitka* A ako pravog uitka nema, zato onda uopte puiti* Sje0am se jo jednog primjera5 osobe koja je pu i%a pet .igareta na dan. Zapoeo je te%e#onski razgovor promuk%im g%asom< P9ospodine Earr5 ja samo e%im prestati pu iti prije nego umrem.P 3aj je ovjek ovako opisao svoj ivot& <-mam ezdeset i jednu godinu. Dobio sam rak grla od puenja. !ada mogu ?izi ki podnijeti najvie pet cigareta dnevno. Nekada sam bez prob%ema spavao .ije%u no0. Sada se budim svaki: sat vremena i jedino na to mis%im su .igarete. /ak i sanjam da pu im. ,o deset sati u jutro ne smijem zapa%iti prvu .igaretu. Ustajem u pet sati i ku:am prvu od bezbroj o%ja aja. Supruga ustaje u osam i svako me jutro mo%i da se maknem iz ku0e jer ne moe podnositi moju z%ovo%ju. Zato u jutro poku avam ne to raditi u zimskom vrtu5 a%i mozak mi je opsjednut pu enjem. U devet sati poinjem zamatati svoju prvu .igaretu. 3ime se bavim tako dugo dok .igareta ne izg%eda savr eno. Naravno da moja prva jutarnja .igareta ne mora izg%edati savr eno5 a%i tako se barem zabavim dio jutra. Zatim ekam do deset sati. -ad kaza%jke na satu pokau deset sati5 ruke mi se ve0 neobuzdano tresu. Ne pa%im .igaretu odma:. -ad bi: je zapa%io tano u deset5 morao bi: ekati tri sada do s%ijede0e. Poku avam se jo ma%o suzdrati. Napokon pa%im tu .igaretu5 uv%aim jedan dim i odma: zatim je gasim. Na taj nain mogu jednu .igaretu pu iti itav sat vremena. Popu im je skoro do samog kraja i tada ekam s%ijede0u.< 8z sve ostale probleme, taj jadan ovjek ima opekotine po usnicama jer cigarete koje sam zamata $bez ?iltra, naravno% popui skoro do kraja tako da svaki opuak nema vie od pola centimetra. !ad vjerovatno mislite da se radi o najobi nijem imbecilu. #o, me:utim, nije tako. 3soba o kojoj govorim visoka je skoro dva metra i umirovljeni je narednik specijalnih jedinica britanske vojske. "ekada je bio vrstan sporta i nije ni pomiljao da e ikada postati pua . ,e:utim, kako se jo u vrijeme posljednjeg rata u kojem je sudjelovao vjerovalo da cigareta daje snagu, vojnicima su se dijelile odre:ene koli ine cigareta. 3vom je ovjeku doslovno nare:eno da postane pua . lako je do kraja ivota skupo plaao to to je postao pua , a i propadao je tjelesno i mentalno. Da je rije o ivotinji, drutvo bi se pobrinulo da ne pati, ali isto to drutvo jo uvijek dozvoljava tjelesno i mentalno zdravim adolescentima da se naviknu na cigarete i postanu ovisnicima. 4oda mislite da pretjerujem. /est, rije je o ekstremnom primjeru, ali svakako ne o jedinom. Postoje doslovno hiljade sli nih. #aj mi je ovjek otvorio duu, ali budite sigurni da mu mnogi od njegovih prijatelja i znanaca zavide na tome to uspijeva puiti samo pet cigareta na dan, Ako mislite da se to vama ne moe dogoditi, P2.!#A"-#. !. )A0A2A0A#-. A=4= S2 3'
0.6 D35ACA.

Pu ai su u stvari notorni %a%jiv.i5 %azu ak i sami sebi5 >ednostavno moraju. Ae0ina povremeni: pu aa pu i znatno vi e .igareta ti znatno vi e pri%ika nego to su to spremni priznati. /esto se dogaFa%o da razgovaram s onima koji sebe ubrajaju u kategoriju koja pu i pet .igareta na dan5 a koji su samo za na eg razgovora popu i%i vi e od pet .igareta. Promatrajte povremene pu ae za vrijeme nekog posebnog

58

dogaFaja5 na primjer na vjenanju i%i nekoj pros%avi. Pu iti 0e .igaretu za .igaretom kao i okorje%i pu ai. Nije pametno zavidjeti povremenim pu aima. Nije pametno ni pu iti. Bivot je de#initivno s%adi bez .igarete. =do%es.ente je u pravi%u znatno teze iz%ijeiti5 ne zato to mis%e da bi im bi%o te ko prestati5 ve0 zato to su uvjereni da nisu ovisni o .igaretama i da se na%aze tek na prvom pu akom stupnju. 4is%e da 0e automatski prestati prije nego doFu na drugi. Posebno bi: e%io upozoriti rodite%je m%adi: %judi kojima se gadi dim .igareta da se ne prepuste osje0aju %ane sigurnosti. Niti jednom se djetetu ne sviFa miris .igarete dok ne postane ovisnik o njima5 S vama je bio isti s%uaj. 3akoFer5 ne dajte da vas zavaraju v%adine kampanje protiv pu enja. >ednako je %ako pasti u zamku kao to je to uvijek bi%o. ,je.a su svjesna da pu enje ubija5 a%i su jednako tako svjesna da i: jedna .igareta ne0e ubiti. U odreFenom 0e trenutku na nji: utje.ati djevojka i%i m%adi05 prijate%ji iz ko%e i%i ko%ege s pos%a. Nemojte mis%iti da je dovo%jno da probaju jednu .igaretu5 da im ona bude odvratna pa da ne0e imati elju ponovno probati. !matram da je propust drutva u sprje avanju da naa djeca postanu ovisnici o nikotinu i ostalim drogama jedna od najuznemirujuih od svih loih strana ovisnosti o drogama. Puno sam razmiljao o ovom problemu i napisao sam knjigu $u izdanju Penguina% posebno stvorenu kako bi se bavila problemom prevencije s ciljem da naa djeca ne postanu ovisnici i kako im pomoi ako su ve postali ovisni. 9injenica je da je velika veina mladih koji postanu ovisnici o teim drogama uvedena u koncept kemijske ovisnosti padajui prvo u nikotinsku zamku. Ako im moete pomoi da izbjegnu nikotinsku zamku, jako ete smanjiti njihove sanse da postanu ovisni o teim drogama. ,olim vas da ne gledate na ovu temu s visoka. Potrebno je tititi mlade od to ranije dobi i, ako imate dijete, toplo vam preporu ujem da pro itate tu knjigu. 9ak i u slu aju da sumnjate u mogunost da je ve ovisno o drogi, ova e knjiga dati odli ne upute kako da pomognete svome djetetu.

2+.

PUA1 KOJ. PU. U TAJNOST.

Pu a koji pui u tajnosti mogli bismo svrstati u povremene pua e, ali u inci potajnog puenja tako su uasni da zasluuju posebno poglavlje. 3ni mogu dovesti do prekida veza me:u ljudima. 8 mom su slu aju zamalo doveli do rastave braka. Pro %o je tri sedmi.e od jednog od moji: neuspje%i: poku aja da prestanem pu iti. 4oja je supruga bi%a zabrinuta jer sam bez prestanka ka ijao. -ad sam joj rekao da nisam nima%o zabrinut za svoje zdrav%je5 odgovori%a mi je< PZnam da nisi5 a%i kako bi se osje0ao da mora g%edati osobu koju vo%i kako se sistemsko uni tava!P Na ovo nisam imao odgovora i od%uio sam poku ati prestati pu iti. Pokusaj je postao neuspje%im nakon jedne rune svade sa starim prijate%jem5 3ek sam kasnije s:vatio da je moj devijantni um sam potakao svaFu samo kako bi imao izgovor da ponovno ponem pu iti. ?a me tada moj prijate%j to%iko uzrujao5 a siguran sam da to nikako nije bi%o s%uajno jer se nas dvoji.a nikada ranije5 niti kasnije5 nismo posvaFa%i. 4a%o

59

je udovi te zasigurno ovdje ima%o svoje prste. U svakom sam s%uaju imao savr eno opravdanje. 'ajniki mi je bi%a potrebna .igareta i ponovno sam poeo pu iti. Nikako nisam mogao podnijeti pomisao na razoaranje koje 0e moja supruga zbog toga doivjeti pa sam od%uio ne priznati joj da opet pu im. Zato sam pu io samo kad sam bio sam. Nakon toga sam postupno poeo pu iti i u dru tvu prijate%ja dok nisam do ao do %aze u kojoj su svi osim moje supruge zna%i da ponovno pu im. Sje0am se da sam tada bio popri%ino zadovo%jan svojim stanjem. 4is%io sam da tako barem smanjujem unos nikotina u tije%o. Napokon me supruga Moptui%aM da sam ponovno poeo pu iti. Nisam bio ni svjestan da sam tada vr%o esto izmi %jao raz%oge za svaFu5 samo da bi: mogao bijesno iz%etjeti iz ku0e. Svaki sam as od%azio u prodavni.u po neku sitni.u5 i ne bi: se vratio ku.i po dva sata. 3akoFer sam esto izmi %jao raz%oge zbog koji: sam e%io i0i sam negdje kamo smo uvijek i %i zajedno. -ako se dru tveni jaz izmeFu pu aa i nepu aa sve vi e pove0ava5 ima dos%ovno :i%jade s%uajeva u kojima se druenje s prijate%jima i%i roFa.ima redu.ira i%i izbjegava upravo zbog te grozne bi%jke. Najgora stvar kod pu enja u tajnosti je podgrijavanje pu aeve zab%ude da se %i ava neeg vanog. U isto vrijeme5 dovodi do ogromnog gubitka samopo tovanjaN inae po tena i iskrena osoba5 natjerana je na varanje svoje porodi.e i prijate%ja. 'vo se vjerovatno dogodi%o i%i se jo uvijek dogaFa u nekom ob%iku i vama. 4eni se to dogodi%o neko%iko puta. >este %i ikad g%eda%i detektivsku 3A seriju Kolumbo? 3ema svake epizode je vr%o s%ina. Z%oina.5 obino bogat i ug%edan pos%ovni ovjek poinio je5 po svom mi %jenju5 savr eno ubistvo5 i njegova uvjerenost da 0e z%oin pro0i nekanjeno poraste kada otkrije da je pri%ino iz%izan i obian detektiv -o%umbo zaduen za s%uaj. -o%umbo ima svoj poznati #rusrtiraju0i obiaj da zavr iv i s ispitivanjem zatvori vrata K nakon to je uvjerio osumnjienika da moe biti miran5 a prije nego to izraz zadovo%jstva nestane s %i.a osumnjienika5 -o%umbo se ponovo pojav%juje s reeni.om< PSamo jo jedna stvar5 gospodine5 siguran da je moete objasniti...P 'sumnjieni se ukoi5 i od tog trenutka znamo i mi i on da 0e ga Kolumbo na kraju raskrinkati. 1ez obzira na to koliko je zlo in bio gnusan, od tog trenutka moja je naklonost na strani ubice. 8 potpunosti sam suosjeao s kriminalcem jer sam se ta no tako ja osjeao dok sam puio u tajnosti. !ati u kojima nisam mogao puiti, unjanje u garau na par dimova, deset minuta smrzavanja na hladnoi, pitajui se gdje je nestalo zadovoljstvo. !trah da u biti uhvaen na djelu. Doe li ona otkriti gdje sam sakrio cigarete, upalja i cikove. 3lakanje kad bih se neprimjeeno uvukao u kuu slijedio je strah da e osjetiti smrad duvana u mom dahu i na odjeci. Kako sam riskirao sve ee i sve due, bilo mi je jasno da u prije ili kasnije sigurno biti otkriven. Kona no, ponienje i sram kada sam napokon otkriven i trenutni povratak lan anom puenju. ' 6 5 @-/.P35A @- P U A K O G A E-03#AB

21. '%05/-$NA NA-IKA!

9%avni raz%og tomu to je od rani: ezdeseti: do sada u Ae%ikoj ?ritaniji petnaest

60

mi%iona %judi presta%o pu iti upravo je dru tvena revo%u.ija koja je jo uvijek u toku. ,a5 naravno< zdrav%je5 pa zatim nova.5 g%avni su raz%ozi za to e%imo prestati5 a%i5 tako je no oduvijek. Stvarno nam nije potrebno p%a enje rakom da bismo bi%i svjesni kako nas .igarete uni tavaju5 Na a su tije%a naj#iniji me:anizmi na p%aneti i svaki pu a instinktivno zna5 od prvog dima koji u ivotu povue5 da su .igarete otrovne. >edini raz%og za to uop te poinjemo pu iti je dru tveni pritisak koji na nas vr e na i prijate%ji. >edini kredibi%ni p%usM koji se ikada mogao staviti uz pu enje je to to je nekada pu enje smatrano potpuno pri:vat%jivom dru tvenom navikom. U dana nje se vrijeme pu enje smatra5 ak i od sami: pu aa5 apso%utno aso.ija%nom navikom. Nekada su pu i%i pravi mu kar.i. =ko niste pu i%i5 smatra%i bi vas s%abi0em pa su se svi jako trudi%i da se naviknu na .igarete. Na svakom javnom mjestu5 ka#i0u i%i k%ubu ve%ika je ve0ina mu kara.a ponosno udisa%a i izdisa%a duvanski dim. U takvim je prostorijama uvijek bi%o dima na pretek5 a stropovi i zidovi koji nisu bi%i redovito bojani odma: bi poprimi%i poznatu zu0kastosmedu boju. Sada je pria potpuno drugaija. Pravi mu kar.i na eg vremena ne pu e. Pravi mu kar.i na eg vremena ne trebaju pu iti. Pravi mu kar.i na eg vremena nisu ovisni.i o drogi. ,ru tvena je revo%u.ija natjera%a dana nje pu ae na ozbi%jno razmi %janje o prestanku pu enja jer su u na e vrijeme pu ai ti koje dru tvo smatra s%abi0ima. Najuo%jiviji trend na koji sam nai ao od 1*)$. godine5 kada je iza %o prvo izdanje ove knjige5 jest sta%no rastu0i nag%asak na aso.ija%nim aspektima pu enja. ,ani kad su .igarete bi%e znak raspoznavanja so#isti.irani: dama i%i pravog5 snanog mu kar.a zauvijek su za nama. Svi znamo da je jedini raz%og za to %judi jo uvijek pu e taj to nisu uspje%i prestati i%i taj to i: je previse stra: pokusati prestati. Svakoga je dana pu a pod udarom kan.e%arijski: zabrana5 zabrana pu enja na sve ve0em broju javni: mjesta5 prodika biv i: pu aa5 a sada #anatini: nepu aa5 i svakoga je dana pona anje pu aa pod sve ve0im i ve0im pove0a%om. Nedavno sam bio svjedokom jedne situa.ije koju sam zadnji puta vidio kada sam bio dijete K vidio sam pu aa kako trese pepeo u ruku i u dep jer mu je bi%o neugodno zatraiti pepeljaru. Prije nekoliko godina bio sam u restoranu. 1ila je pono. !vi su ve bili pojeli ono to su naru ili. 8 doba kada se uobi ajeno pale cigarete i cigare ba niko nije puio. Pomislio sam, <Div no, moja pojava je po ela neto zna itiB< 8pitao sam konobara& <)ar je u ovom restoranu zabranjeno puenje*< 3dgovor je bio nije an. Pomislio sam kako je to stvarno jako udno jer iako je mnogo ljudi prestalo puiti, nije mogue da u cijelom restoranu nema ba niti jednoga pua a. "apokon je neko u uglu restorana zapalio cigaretu, a nekoliko trenutaka zatim mala je =bakljada krenula po itavom restoranu. !vi su ti pua i dotad mirno sjedili i ovako razmiljali& <"emogue je da sam ja ovdje jedini pua .< Ae0ina pua a ne pui u restoranu izme:u jela jer osjeaju da to ne bi bilo paljivo prema drugima. 0eina pua a ne samo da se izvinjava svom drutvu prije nego to zapali ve prije puenja provjerava pui li jo tko od prisutnih. Kako dan za danom sve vie pua a naputa brod koji tone, oni koji ostaju u strahu su da e biti posljednji. N24'>32 3' ?737 1A7 0-B

61

24. ,'A9I% #%A-,3A /%$N0/KA

7ako je oito da je5 s obzirom da vam pu enje ne ini nikakvo dobro5 ba sada pravi trenutak da prestanete5 mis%im da je odabir pravog trenutka ipak izuzetno vaan. Na e dru tvo vr%o povr no tretira pu enje kao poma%o odurnu naviku koja moe ugroziti zdrav%je. Pu enje to nikako nije. Pu enje je ovisnost o drogi5 bo%est koja je ubi.a broj jedan u zapadnom svijetu. Najgora stvar koja se ve0ini %judi dogodi u ivotu upravo je ovisnost o tom groznom korovu. =ko se ne odviknu5 dogaFaju se uasne stvari. 'dabir pravoga trenutka za prestanak izuzetno je vaan kako biste si priu ti%i ispravan nain %ijeenja. -ao prvo5 prisjetite se ivotni: trenutaka i situa.ija u kojima vam je pu enje bi%o jako vano =ko radite neki odgovoran posao i ini vam se da vas pu enje os%obaFa stresa5 odaberite neko mirnije vrijeme5 npr. pametno je izabrati vrijeme godi njeg odmora. =ko pu ite kad se odmarate i%i kada vam je dosadno5 odaberite upravo suprotno vrijeme. U svakom s%uaju5 uzmite svoj pokusaj sasvim ozbi%jno i to god radi%i5 upravo prestajanje pu enja neka vam bude najvanija stvar na svijetu. 3daberite odgovarajue razdoblje od tri sedmice i unaprijed pokusajte predvidjeti sve potekoe do kojih bi moglo doi, a koje bi vas odvele u neuspjeh, "eki posebni doga:aji, kao to su 1oi ili ne ije vjen anje, ne bi trebali utjecati na vas ako ste se na njih unaprijed pripremili i ako ne osjeate da biste u tim trenucima mogli biti za neto prikraeni. "emojte u me:uvremenu pokuavati smanjivati broj cigareta jer ete na taj na in samo stvoriti iluziju da uivate u cigaretama. 8 stvari, pomoi ete si ako se prisilite da u svoja plua unesete to vie ogavnog nikotinskog dima. Kad budete puili svoju posljednju cigaretu, pokusajte biti svjesni njenog smrada i loeg okusa i pomislite kako e vam biti divno kad se napokon prestanete trovati. @3' 9', E7N7L75 N7-=-' N24'>32 P=S37 U Z=4-U N2',LU/N'S37< PN2 S=,=5 -=SN7>2 CU P'-U@=37P5 P= P'3'4 P'3PUN' Z=?'8=A737 N= SA'>U ',LU-U. ',LU/%32 S=,= 7 ',4=6 ',=?28732 P8=A7 382NU3=- Z= P82S3=>=N>2 PU@2N>= 7 UN=P87>2, S2 8=,U> 32 SA'42 USP>26U. Zapamtite da se niega ne odriete. Naprotiv5 posti0i 0ete velik broj korisnih ciljeva. 5odinama sam govorio da znam vie o misterijama puenja od bilo kojeg ovjeka na zemlji. Problem lezi u slijedeem& iako svaki pua pui samo zato da bi sam sebi olakao tjelesnu zelju za puenjem, nije rije o nikotinskoj ovisnosti samoj po sebi, ve o pranju mozga koje rezultira iz te ovisnosti. -nteligentna e osoba pasti na ispitu samopouzdanja. !amo e budala i dalje padati na tom ispitu kad shvati da je stvarno rije samo o problemu sa samopouzdanjem. !reom, veina pua a nisu budale, oni samo misle da jesu. !vaki pojedini pua posjeduje svoju vlastitu praonicu mozga. )ato nam izgleda da postoji tako velik broj raznih vrsta pua a, a to je samo jedna od stvari koja pridonosi cijeloj misteriji puenja. Uzimaju0i u obzir odjeke prvoga izdanja moje knjige i vode0i radina o tome da svaki dan nauim ne to novo o pu enju5 bio sam pri%ino iznenaFen svjeinom i razumno 0u ideja koje sam iznio u prvome izdanju. 9odinama skup%jano znanje i iskustvo naui%o me kako svoju teoriju prib%iiti svakom pojedinom pu au. /injeni.a da znam da svakom pu au moe biti %ako prestati pu iti i da u tom pro.esu moe

62

istinski uivati5 vr%o je #rustriraju0a uko%iko mi ne uspije navesti pu aa da sam doFe do toga zak%juka. 4nogi su mi prigovori%i to preporuujem pu aima da ne poku avaju prestati dok ne proitaju knjigu do kraja. -au da se tako dogaFa da mnogima treba itava vjenost da proitaju knjigu i%i je jednostavno nikada do kraja ne proitaju. Zato mi pred%au da promijenim tu uputu. ,a5 to zvu.i popri%ino %ogino5 meFutim5 siguran sam da ako bi moja uputstva bi%a P'dma: prestanite pu itiLP5 ve0ina pu aa nikada ne bi ni poe%a atari ovu knjigu. -ad sam se tek poeo baviti ovim pos%om5 jedan je zanim%jiv ovjek do ao u savjetova%i te. -azao mi je s%ijede0e< PStvarno prezirem sam sebe to sam morao do0i k vama traiti pomo0. Znam da sam osoba snane vo%je. Svako drugo podruje mog ivota pod mojom je apso%utnom kontro%om. Za to svi drugi pu ai mogu prestati jednostavno snagom svoje vo%je5 a ja sam morao do0i k vama!P Nastavio je< P4is%im da bi: i ja to mogao sam5 samo kad bi: mogao pu iti dok to inim.P 'vo moe zvuati pri%ino kontradiktorno5 a%i ja znam to je taj ovjek mis%io. Svi mi o prestajanju pu enja mis%imo kao o neemu to je vr%o teak i za:tjevan posao. = kad trebamo uiniti ne to te ko i za:tjevno5 to nam je u tom s%uaju potrebno! Potreban nam je nas ma%i prijate%j. Zato prestajanje pu enja izg%eda kao dvostruki izazov. Ne samo daje pred nama izuzetno za:tjevan zadatak koji je sam po sebi dovo%jno teak5 ve0 nema ni potpore na koju se u takvim trenu.ima os%anjamo. Nije mi pa%o na pamet pri%ino dugo nakon to je ta osoba oti %a5 da u mojoj uputi da nastavite pu iti %ezi %jepota moje metode. Nastav%jate pu iti dok pro%azite kroz pro.es prestajanja pu enja. Prvo se os%obaFate sumnji i stra:ova5 i kad gasite tu pos%jednju .igaretu5 ve0 ste posta%i nepu a i ve0 uivate u tome5 jedino pog%av%je koje me natjera%o preispitati savjete iz prvog izdanja je pog%av%je o odabiru pravoga trenutka. Savjetovao sam vam da uko%iko je va a Pposebna .igaretaP upravo ona koja vam o%ak ava stresnu situa.iju u uredu5 odaberite praznike za vrijeme kada 0ete pokusati prestati pu iti5 i obrnuto. U stvari5 to ba i nije naj%ak i nain da uspijete. Naj%ak i je nain upravo da izaberete razdob%je koje smatrate najteim, bi%o to stresno razdob%je5 neki dru tveni dogaFaj5 pomo0 pri kon.entra.iji i%i jednostavno dosada. >ednom kad si dokaete da se s tim moete nositi5 da ste sposobni uivati ivot i u najgorim situa.ijama5 svaka druga situa.ija bit 0e %aka. 4eFutim5 kad bi: vam taj prob%em iz%oio upravo na takav nain5 biste %i uop te poktiskiva%i prestati pu iti! Upotrijebiti 0u jednu ana%ogiju. Supruga i ja esto smo zajedno od%azi%i na p%ivanje. ,o%azi%i smo na bazen u isto vrijeme5 a%i smo rijetko zajedno p%iva%i. 8az%og je bio taj to bi moja supruga prvo umoi%a none prste i tek bi nakon po%a sata5 ma%o po ma%o5 .ije%a uroni%a u vodu i poe%a p%ivati. >a nikako nisam mogao podnijeti tu sporu torturu. Znao sam unaprijed da 0u jednom5 bez obzira kako :%adna voda bi%a5 morati .ije%i uroniti u vodu5 pa sam odabrao %ak i nain< skakanje. Pretpostavimo da sam mogao narediti supruzi da uko%iko ne sko.i kao ja5 uop te ne smije p%ivati. U tom bi s%uaju moja supruga5 sasvim sam siguran5 potpuno odusta%a od p%ivanja. Zasigurno s:vatate u emu je prob%em. 'dje.i moje knjige naui%i su me da je mnogo pu aa pos%u a%o savjet da odgode taj grozan dan. 8azmi %jao sam o tomu da se nakon toga pos%uim te:nikom koju sam

63

upotrijebio u pog%av%ju o prednostima pu enja5 da napravim ne to s%ino5 na primjer< P'dabir pravoga trenutka je izuzetno vazan i u s%ijede0em 0u pog%av%ju govoriti o najbo%jem mogu0em trenutku da prestanete pu iti.P -ad biste okrenu%i strani.u na kojoj poinje s%ijede0e pog%av%je5 preko .ije%e strani.e pisa%o bi S=,=. 3o je naravno najbo%ji savjet5 meFutim5 biste %i ga pos%u a%i! 2vo u emu %ezi najpro#injenija zamka za pu ae< kad smo pod najve0im stresom5 nije vrijeme da prestanemo pu iti5 a kad nismo pod stresom5 nemamo ni ze%ju prestati pu iti. Postavite si ova pitanja& Kad ste popuilj prvu cigaretu u ivotu, jeste li stvarno odlu ili da ete cijeli ivot puiti, svaki dan, dan za danom, i da neete moci prestati* N=8=AN' ,= N7S32L Namjeravate li nastaviti cijeli ivot puiti, svaki dan, dan za danom, bez mogunosti da ikada prestanete puiti* N=8=AN' ,= N2L ,ak%e5 kad 0ete prestati! Sutra! S%ijede0e godine* )a dvije godine* "iste li si upravo to pitanje postavili kad ste prvi put postali svjesni da ste ovisnik* "adate li se da ete se jednog jutra probuditi i da vie neete imati zelju za cigaretom* "emojte se zavaravati. /a sam ekao trideset i tri godine da se tako neto meni dogodi. !vaka ovisnost se samo poja ava; nikad se ne smanjuje. ,islite li da e sutra biti jednostavnije* Ponovno se zavaravate. Ako to ne moete u initi danas, zato bi vam bilo lake sutra* )ar ete ekati do trenutka kad se budete ozbiljno razboljeli* #o bi bilo prili no beskorisno. Prava je zamka u uvjerenju da sada nije pravi trenutak Kuvijek 0e biti %ak e sutra. Uvjereni smo da ivimo ivot pun stresa. 3o u stvari nije istina. 's%obodi%i smo se mnogi: uzroka stresa. -ad od%azimo od ku0e5 nije nas stra: napada div%ji: zvijeri. Ae0inu nas ne brine od kuda do%azi nas s%ijede0i obrok niti :o0emo %i ove no0i imati krov nad g%avom. Zamis%ite samo ivot div%je ivotinje. Svaki puta kad ze. izaFe iz svoje rupe5 na%azi se na pravom rati tu. 7 tako .ije%og ivota. Ze. se s time5 meFutim5 zna nositi. Pomau mu adrena%in i osta%i :ormoni T kao i nama. Najstresnije razdob%je na ega ivota je rano djetinjstvo i ado%es.en.ija5 i Ai mi%ijarde godina prirodnog odabira opremi%i su nas orujem kojim sv%adavamo stres. 7mao sam samo pet godina kad je poeo drugi svjetski rat. ?ombardira%i su nas i bio sam odvojen od rodite%ja pune dvije godine. ?io sam na brizi kod %judi koji su prema meni postupa%i pri%ino %o e. 3o je bio vr%o neugodan period moga ivota5 a%i nauio sam nositi se s njim. Nisam ba siguran da je u meni ostavio neke trajne oi%jke5 naprotiv5 mis%im da me uinio jaim. -ad sada ba.im pog%ed na svoj ivot5 jedina stvar s kojom se nisam mogao nositi bi%a je moja ovisnost o tom prok%etom korovu. Prije neko%iko godina mis%io sam da su me sna %e sve brige ovoga svijeta. 7mao sam samoubi%ake ideje T ne u smis%u da bi: skoio s krova svoje zgrade5 ve0 u tome da sam bio svjestan da 0e me pu enje po%ako ubiti. ?io sam tako jadan razmi %jaju0i o tome kako takav ovisni.ki ivot nema nikakva smis%a. 3ada nisam bio

64

svjestan da5 kad je ovjek u tje%esnoj i psi:ikoj depresiji5 svaka ga stvar moe ba.iti u jo dub%ju depresiju. Sada se ponovno osje0am kao m%adi0. ,ogodi%a se samo jedna promjena< konano sam prona ao iz%az iz pu ake zamke. Znam da ovo zvu.i kao prastari k%isej< P=ko nema zdrav%je5 nema ni taP5 meFutim5 to je apso%utno tano. Nekada sam mis%io da su #itnessK#anati.i kao to je 9arQ P%aQer obini dosadnjakovi0i. 4isiio sam< P7ma puno bo%ji: stvari u ivotu od dobre kondi.ije5 to su M.uga i p%jugeM.P -ako sam samo bio g%up. -ad se osje0ate tje%esno i psi:iki jakima5 moete uivati u usponima u ivotu i %ak e podnijeti padove. /esto brkamo pojam odgovornosti sa stresom. 'dgovornost postaje stresna kad se ne osje0ate dovo%jno jakim da se s njome nosite. 8i.:ardi ?urtoni ovoga svijeta su #iziki i menta%no jaki. 'no to i: uni tava nisu ivotni stresovi koje donosi posao i%i godine nego takozvane potpore na koje se os%anjaju5 a koje nisu ni ta drugo osim i%uzije. Naa%ost5 u njegovom s%uaju5 a i u s%uaju mi%iona oni: poput njega5 potpore ubijaju. Pogledajte no na ovaj na in& ve ste donijeli odluku na neete dopustiti da cijeli ivot budete uvu eni u zamku puenja. Dakle, jednom ete u ivotu, bez obzira bilo to teko ili lako, morati proi kroz proces osloba:anja. Puenje nije navika ni uitak. Puenje je ovisnost i bolest. 0e smo ustanovili da prestati puiti sutra nije jednostavnije ve teze, i da e postajati sve teze i teze. 1olest koja se neprestano pogorava treba izlije iti odmah !ADA A ili to je prije mogue. !amo se sjetite kako brzo prolazi vrijeme u naem ivotu. #o je sve to trebate u initi. !amo zamislite kako e lijepo biti uivati u ivotu bez te stalne rastue sjene koja visi nad vama. Dakle, ako pratite moje savjete, nee biti potrebno ekati ni pet dana. "e samo da e vam biti lako i jednostavno ugasiti posljednju cigaretu; 8 #3,. 6.#. -!K2."3 8E-0A#-B

26. ?,:$ LI (I 8I3A%$/A N$',./A2A/I!

NeL >ednom kad je ma%o nikotinsko udovi te mrtvo i kada tije%o prestane udjeti za nikotinom5 svaki ostatak pranja mozga 0e nestati i s:vatiti 0ete da ste tje%esno i menta%no bo%je oprem%jeni5 ne samo za borbu protiv stresa i ivotni: prob%ema5 ve0 za potpuno uivanje u dobrim stvarima u ivotu. >edina opasnost do%azi od utje.aja %judi koji jo uvijek pu e. P3rava na eg susjeda uvijek je ze%enijaP5 i ova je izreka razum%jiva u mnogim raz%iitim ivotnim situa.ijama. 4eFutim5 kako to da ti s%uaju pu enja5 gdje su mane to%iko oig%ednije od ti: i%uzorni: prednosti5 biv i pu ai esto zavide pu aima! -ad uzmemo ti obzir sva pranja mozga kroz koja smo pro %i u djetinjstvu5 takva je zamka pri%ino razum%jiva. Za to se esto dogaFa da5 iako smo s:vati%i svu pokvarenost pu ake igre i rije i%i se grozne navike5 vr%o esto ponovno upadamo u istu zamku! Za to je kriv utje.aj drugi: pu aa. #o se uglavnom uvijek doga:a za vrijeme nekog drutvenog doga:aja, naj ee nakon nekog obroka. Pua zapali cigaretu, a bivi pua i osjete zelju. #u je rije o zanimljivoj anomaliji, pogotovo ako uzmete u obzir istraivanja koja kau da ne samo da je svaki nepua na svijetu srean to je nepua , ve bi svaki pua na svijetu, ak i onaj teki ovisnik kojemu je mozak toliko ispran da se samo zavarava miljenjem kako ga cigareta oputa, arko elio da nikada nije postao ovisan o

65

cigaretama. Dakle, zato neki bivi pua i zavide pua ima u tim prilikama* Dva su razloga. 1. =!amo jedna cigareta=. )apamtite& takva ne postoji. Prestanite paljenje te =samo jedne cigarete= promatrati kao izolirani doga:aj i po nite na njega gledati iz pozicije pua a. 0i mu moda zavidite, ali pua ne odobrava sam sebi; pua zavidi vam a. Po nite promatrati os tale pua e. 3ni vam mogu biti najja i poticaj da ne odustanete od svoje ideje da ostanete nepua . Promotrite kako brzo izgara cigareta i kako brzo pua mora zapaliti jo jednu. 3bratite panju na to kako pua uopte nije svjestan da pui cigaretu, ak i paljenje cigarete izgleda kao automatski proces. )apamtite, on u njoj ne uiva; stvar je u tome da ne uiva sam u sebi bez cigarete. )apamtite tako:er da e pua kad napusti vae drutvo i dalje imati potrebu puiti. !lijedee jutro kad se probudi plua e ga podsjetiti da pui i cijeli e se dan konstantno guiti cigaretama. - slijedei Dan borbe protiv puenja, i slijedei put kad ga zaboli u grudima, i slijedei put kad uo i upozorenje ,inistarstva zdravstva o tetnosti puenja, i slijedei put kad uje strasne pri e o pua ima oboljelima od raka, i slijedei put kad je u crkvi, u tramvaju, u posjeti, u bolnici, u biblioteci, kod doktora, kod zubara, u trgovini, i tako dalje, i slijedei put u drutvu nepua a, on mora nastaviti neprekidni lanac plaanja ogromnih svota novaca samo da bi se psihi ki i ?izi ki mogao samounitavati. Pred njim je itav ivot smrada, loeg zadaha, pokvarenih zubi, cijeli ivot ropstva, cijeli ivot unitavanja samoga sebe, cijeli ivot s crnom sjenom nad glavom. - sve to samo zato da bi se postiglo A to* -luzija pokuaja da se vrati na mjesto na kojem je bio prije nego to se =navukao= na cigarete. 2. Drugi razlog zbog kojega u tim slu ajevima neki bivi pua i osjeaju neutaivu zelju za puenjem je u tome to pua ini neto, tj. pui cigaretu, a nepua to ne ini pa se osjea zakinutim. !hvatite prije nego to pokuate& nije nepua taj koji je zakinut. /adni je pua zakinut za Z,8=AL>2 2N2897>U N'A=E S=4'P'UZ,=N>2 478N'CU D2A123!# !,-2."3!# !@313D8 !A,3P37#30A"/. 'duite se zavidjeti pu aima i ponite i: promatrati kao jadne i bijedne osobe5 to oni u stvari i jesu. >a to zasigurno dobro znamN ta ja sam bio najgori primjer na svijetu. Zato vi itate ovu knjigu, a oni koji ni to ne mogu podnijeti, oni koji se i dalje zavaravaju, najjadniji su od svih. !igurno nikada ne biste zavidjeli ovisniku o heroinu. 8 0elikoj 1ritaniji heroin ubija oko 'FF osoba godinje. "ikotin ubije preko '(F,FFF godinje i jo oko (,G miliona u

66

cijelom svijetu. 0e je ubio znatno vie ljudi na ovoj planeti nego svi ratovi u povijesti zajedno. Kao i ovisnost o drogama, ni vaa se ovisnost nee smanjivati. !vake e godine bitB sve gore i gore. Ako danas niste sretni to ste pua , sutra e vam se to jo manje svi:ati. "emojte zavidjeti pua ima. )alite ih. 0jerute mi& P87A9-,A /. P3#2.1"3 DA -D EA@-,3.

37. ?,:0 LI .$ 0'$9L2A/I

'vdje je rije o jo jednoj zabludi koja prati puenje. #u zabludu uglavnom ire pua i koji pokuavaju prestari ,etodom snage volje. 3ni koji zamjenjuju cigarete slatkiima kako bi olakali neutaivu zelju koju osjeaju. "aime, apstinentska kriza koju osjeaju pua i vrlo je sli na gladi i te je dvije stvari lako pobrkati. ,e:utim, dok se glad za hranom lako moe utaiti, glad za cigaretama nikad se ne moe potpuno utaiti. S%ino kao i s bilo kojom drugom drogom, nakon nekog vremena tijelo postane imuno na drogu i prestaje olakavati apstinentsku krizu. 9im ugasimo cigaretu nikotin podne polako naputati nae tijelo i ovisnik o nikotinu osjea stalnu glad. Prirodna je potreba sada po eti puiti cigaretu za cigaretom. ,e:utim, to pua ima ne uspijeva iz dva razloga.

'. Nova. A "e mogu si priutiti to like koli ine cigareta. (. Zdrav%je T -ako bi ublaili glad za nikotinom, ti sebe moraju unositi otrov koji
automatski dozira koli inu cigareta koje moemo podnijeti. Pu a je dakle osu:en na konstantnu glad koju nikako ne moe utaiti. -z tog razloga mnogi pua i po inju prekomjerno jesti, piti ili ak pokuavaju teim drogama zadovoljiti prazninu. $0.6-"A !8 A@K3D3@-9A2A #.7K- P87A9-. P-#A, !. /. @- 30D/. P231@., P87."/.*% Pu au je najnorma%nija stvar poeti mijenjati nikotin za :ranu. Za vrijeme mog pu akog staa po%ako sam u potpunosti izba.io doruak i uzinu iz svoji: dnevni: obroka. -asnije sam se ak poeo vese%iti veerima jer je to bi%o vrijeme kad nisam morao sta%no pu iti. Naime5 svako bi: ma%o zavirivao u :%adnjak i ne to pojeo. 4is%io sam da je u pitanju g%ad5 a%i je stvar bi%a u apstinentskoj krizi zbog nikotina. ,rugim rijeima5 danju sam zamjenjivao :ranu nikotinom5 a uveer sam zamjenjivao nikotin :ranom. U to sam vrijeme bio desetak ki%a tei nego sada i ni ta u vezi s tim nisam mogao uiniti. >ednom kad ma%o udovi te napusti tije%o5 strasan osje0aj nesigurnosti 0e nestati. Aratiti 0e se samopouzdanje5 zajedno s divnim osje0ajem samopo tovanja. Ste0i 0ete sigurnost da moete preuzeti kontro%u nad svojim ivotom5 ne samo u pre:rambenim navikama ve0 i u drugim podrujima ivota. Najve0a je prednost u tome to 0ete se rije iti tog strasnog korova. -ao to sam ve0 rekao5 zab%uda o dobivanju na tezini %ei u pokusaju da Pzamjenskim sredstvimaP utaimo g%ad za nikotinom. 6rana nam ne pomae da prestanemo pu iti. 'na taj pro.es oteava. ' svemu ovome bit 0e vi e rijei kasnije5 u pog%av%ju koje se bavi zamjenskim sredstvima. !lijedite li paljivo moje upute, ne biste trebali imati problema s dobivanjem na tezini.

67

,e:utim, ako ve imate probleme s tjelesnom teinom ili se pak problem s tezinom pojavi, preporu ujem itanje knjige Allen 4arr& @ako je smraviti A Allen 4arr=s .A!HIAH to @oose Ieight koju je u 0elikoj 1ritaniji izdala izdava ka kuca Penguin. Knjiga je napisana prema identi nim principima ove knjige i ini kontrolu tjelesne teine laganom i ugodnom.

31. 7Z?>29N732 L=BNU 4'37A=E7>U

4nogi pua i koji se pokuavaju odviknuti ,etodom snage volje, pokuavaju se dodatno motivirati lanom motivacijom. 7ma mno tvo primjera koji to mogu ilustrirati. /edan od najtipi nijih je slijedei& <,oja porodica i ja mogli bismo novcem potroenim na cigarete platiti prekrasan odmor.< 3vo zvu i kao prili no logi an i razuman pristup, me:utim, potpuno je pogrean jer svaki pua koji dri do sebe radije e puiti pedeset i dva sedmice u godini i odrei se odmora iz snova. 8 svakom slu aju, kod pua a postoji sumnja, jer ne samo da e morati pariti pedeset i dva sedmice bez cigareta ve je upitno hoe li uopte uivati u odmoru bez puenja* !ve to jo vie poveava rtvu koju pua misli da prinosi, i svaka mu je cigareta zato jo dragocjenija. 8mjesto toga koncentrirajte se na bitna pitanja& <Koja je korist od puenja* )ato moram puiti*< .vo jo jednog primjera& <,oci u si priutiti bolji auto<. #o je istina, i takav motiv vam moe pomoi da apstinirate dok ne kupite bolji automobil, ali jednom kad je cilj postignut, opet ete se osjeati zakinutim i prije ili kasnije ponovno upasti u zamku. >o su jedan tipian primjer paktovi koji se sk%apaju kod ku0e i%i na radnom mjestu. Prednost je u tome to smanjuju isku enja u odreFenim razdob%jima dana. 4eFutim, takvi paktovi uglavnom propadaju iz nekoliko razloga. '. ,otivacija je lana. )ato biste vi eljeli prestati puiti samo zato to neko drugi eli prestati puiti. !ve to se na taj na in postie jest stvaranje dodatnog pritiska koji jo vie poja ava osjeaj prinoenja teke rtve. !ve bi bilo u redu kad bi svi pua i iskreno eljeli prestati puiti u ba taj odre:eni trenutak. ,e:utim, ne moete prisiljavati pua a da prestane puiti, i iako to svi pua i zapravo ele, sve dok nisu u potpunosti spremni, paktovi e zapravo stvoriti dodatni pritisak koji e samo poja ati pua evu zelju za puenjem. #ako se po inju pretvarati u pua e koji pue u tajnosti i u kojih se osjeaj ovisnosti poja ava. (. 3eorija Mtru%e jabuke= ili ovisnost jednih od drugi ma. Ako se pokuava odviknuti ,etodom snage volje, pua prolazi kroz razdoblje samokanjavanja kojemu je cilj da elja za puenjem nestane. Ako popusti, shvatiti e to kao osobni neuspjeh. Prije ili kasnije jedan e iz grupe koja pokuava prestati metodom snage volje popustiti. 3stali sudionici sada napokon imaju izgovor na koji su ekali. "isu oni nita krivi. 3ni bi zasigurno izdrali. !tvar je samo u tome to ih je ,arko iznevjerio. A istina je da su mnogi od njih ve u tajnosti iznevjerili grupu. +. MPodje%a zas%ugaM upravo je obrnuta od 3eorije tru%e jabuke. Upravo nas ona navodi da odustanemo od nauma jer je lake otrpjeti neuspjeh kada ga ima s kime podijeliti. Prestanak puenja stvara osjeaj izuzetnog dostignua. Kad se sami uspijete odviknuti, estitke prijatelja, porodici i kolega bit e vam ogroman poticaj prvih dana =prestanka=. Ako je vie ljudi u igri, zasluge e biti podijeljene te e time i poticaj biti smanjen.

68

>o je jedan odli an primjer lane motivacije potkupljivanje $npr. situacija kad roditelj nudi adolescentu odre:enu sumu novca ako prestane pu iti i%i situa.ija kad pu a sam nudi opk%adu< P,at 0u ti to #unti ako ne uspijem.P >ednom sam na teK %eviziji vidio jedan zgodan primjer. Po%i.aja. koji je poku avao prestati pu iti stavio je novani.u od 2+ #unti u dep. Napravio je pakt sa samim sobom. ,a bi smjeo pu iti5 prvo je trebao zapa%iti tu novani.u od 2+ #unti. Neko%iko dana nije pu io5 a%i je na kraju ipak tu novani.u zapa%io. Nemojte se zavaravati. =ko vas $+.+++ #unti koje prosjeni pu a Gkoji pu i samo jednu kutiju .igareta dnevnoJ Mpopu iM tokom ivota5 i%i vjerovatnost 1<" da obo%ite od neke strasne bo%esti5 i%i neugodnosti zbog %o eg zada:a5 i%i psi:iko i #iziko mu0enje i ropstvo5 i%i to to vas ve0ina %judi za%i i%i prezire5 i%i to to sami sebe za%ite i%i prezirete5 ne moe motivirati5 za to bi to mog%o neko%iko %ani: motiva.ija! 'ne 0e samo va u rtvu uiniti bo%nijom i teom. Nauite se stvari g%edati na potpuno drugaiji nain. Koju korist imam od puenja* AP!3@8#"3 "-KAK08. Za to moram i dalje puiti* ". ,32A#.B #AK3 !. !A,3 "A!#A0@/A#. KA)"/A0A#-.

32. LAK NAIN 'A #%$./AN$/$

'vo pog%av%je sadri uputstva za %ak i jednostavan nain prestanka pu enja. ?udete %i s%ijedi%i uputstva5 otkriti 0ere da prestajanje pu enja moete svrstati negdje izmeFu %akog i ugodnog. No imajte na umu onu de#ini.iju brinete iz staroga vi.a< P3o je p%avu a koja nije dobro pioita%a upute na boi.i.P Prestati pu iti smije no je jednostavno. Sve to morate uiniti jesu dvije stvari.

'. Donijeti odluku da nikada vie neete puiti. (. Ne jadikovati nad od%ukom5 ve joj se veseliti.
Sad se najvjerojatnije pitate< P/emu onda s%uzi ostatak knjige! Za to to nije rekao na samom poetku!P 'dgovor je u tome to biste u svakom s%uaju5 prije i%i kasnije5 poe%i jadikovati nad svojom od%ukom5 i vjetojatno biste je uskoro promijeni%i. Sigurno je ve0 vi e puta i bilo tako. Kao to sam ve rekao, cijela ta stvar s puenjem suptilna je i per?idna zamka. 5lavni problem kod prestanka puenja ne lezi u kemijskoj ovisnosti, ve u pranju mozga pa je zato bilo potrebno prvo srusiti mitove i iluzije. #rebamo dobro upoznati svoga neprijatelja i prou iti njegovu taktiku kako bismo ga lako pobijediti. Ae0inu sam svoga ivota proveo u pokuajima da prestanem puiti i propatio sam tjedne u depresiji. Kad sam napokon prestao, smanjio sam puenje sa stotinu na nula cigareta dnevno bez ikakvog problema. 8ivao sam ak i u prvim trenucima odvikavanja i nikada od tada se nije pojavio niti trag apstinentskoj krizi. 8pravo suprotno, to je najljepa stvar koja mi se u ivotu dogodila. 7spoetka nisam mogao s:vatiti kako to da mi je to bi%o tako %ako i jednostavno5 i dugo je treba%o da dokuim raz%og. Stvar je bi%a u s%ijede0em< znao sam da nikada

69

vi e ne0u pu iti. 3okom raniji: poku aja5 bez obzira ko%iko bi: vrsto bio od%uio5 ja sam u stvari pokuavao prestati pu iti5 nadaju0i se da 0e5 ako uspijem dovo%jno dugo preivjeti bez .igareta5 e%ja s vremenom nestati. Naravno da nije nesta%a jer sam sta%no ekao da se ne to dogodi5 i sve sam vi e i vi e jadikovao i sve sam vi e i vi e e%io .igaretu. Be%ja nikada nije nestaja%a. 4oj je konani pokusaj bio drugaiji. -ao i mnogi pu ai5 ozbi%jno sam razmi %jao o svome prob%emu. Sve do tada5 kad god bi: odustao5 tje io sam se mi %ju da 0e drugi put biti %ak e. Nikada mi nije pada%o na pamet da 0u .ije%i ivot pu iti. 3a me misao ispunjava%a uasom i poeo sam vr%o duboko razmi %jati o toj injeni.i . 8mjesto da nesvjesno palim cigaretu za cigaretom, po eo sam analizirati svoje osjeaje koji prate svaku zapaljenu cigaretu. #ada se potvrdilo ono to sam ve znao. /a u cigaretama ne uivam, one su smrdljive i odvratne. Poeo sam prou avati nepua e. Do tada sam nepua e smatrao nedrutvenim istuncima. ,e:utim, kad sam malo razmislio, shvatio sam da su nepua i snaniji i oputeniji ljudi. -zgleda mi da se lako nose sa stresovima koje donosi ivot i da vie uivaju u drutvenim situacijama od pua a. !igurno je da imaju vie ivotne snage i elana od pua a. Poeo sam razgovarati s biv im pu aima. ,o tada sam biv e pu ae smatrao %judima koji su bi%i prisi%jeni odre0i se pu enja zbog zdrav%ja i nov.a5 a koji konstantno ude za .igaretama. Neko%i.ina nji: mi je prizna%a da i: e%ja za .igaretom katkada u:vati5 a%i da se to dogaFa to%iko rijetko da nije spomena vrijedno. Na pitanje nedostaju %i im .igarete5 ve0ina biv i: pu aa me upita%a sa%im %i se. -au da se nikada u ivotu nisu osje0a%i bolje. 2azgovor s bivim pua ima unitio je jo jedan mit koji me uvijek optereivao. 1io sam mislio da u meni postoji neka uro:ena slabost i napokon mi je sinulo da svi pua i prolaze kroz takvu pravu moru. 5ovorio sam sebi& <,ilioni ljudi su prestali puiti i sada ive vrlo sretno. "isam imao potrebu za puenjem prije no to sam po eo puiti, a sjeam se da sam se trebao dobro pomu iti da se naviknem na te smrdljive cigarete. Pa zato su mi onda sada toliko potrebne*< "ikada nisam uivao u puenju. ,rzio sam taj cijeli prljavi ritual i nisam elio cijeloga ivota robovati tom odvratnom korovu. 7 tada sam sam sebi rekao< P=%%ene5 SA7D=L' S2 3' 32?7 7L7 N25 S=,= S7 P'PU@7' SA'>U P'SL>2,N>U E79=823U.P Znao sam5 upravo od toga trenutka5 da nikada vi e ne0u pu iti. 3ada nisam oekivao da 0e to biti %akoN u stvari5 oekivao sam upravo suprotno. ?io sam duboko uvjeren da me oekuju mjese.i te ke depresije i da 0u .ije%i ivot poma%o patiti za .iK garetama. Umjesto toga5 .ije%i je pro.es bio pravi uitak od samoga poetka. ,ugo mi je treba%o da s:vatim za to mi je to sada bi%o tako jednostavno i za to nema ni traga od one bo%ne apstinentske krize kroz koju sam uvijek pro%azio. 8az%og je u tome to ona ne postoji. =pstinentsku krizu ne stvara nedostatak nikotina5 ve0 sumnje5 nesigurnost i stra:. ,ivna je istina s%ijede0a< L=-' >2 P82S3=37 PU@737. Stvar je samo u neod%unosti i jadikovanju koje to ine tako te kim. /ak i kad su ovisni o nikotinu5 pu ai mogu pri%ino dugo izdrati bez .igarete5 a da im to ne predstav%ja nikakav prob%em. Pate tek kad e%e .igaretu5 a ne mogu je zapa%iti.

70

,ak%e5 k%ju jednostavnog i %akog prestanka pu enja je u injeni.i da je na a od%uka neupitna i konana. Ne smijete se samo nadati da 0ete se rije iti pu enje5 ve0 morate biti sigurni u to. Nikada od%uku ne preispitujte i nikada je ne dovodite u sumnju. U stvari5 radite upravo obrnuto > radujte se odluci. Ako moete biti sigurni u svoju odluku od samog po etka, bit e vam lako. ,e:utim, kako moete biti od samog po etka u to sigurni, ukoliko ne znate hoe li to stvarno biti tako* -z tog nam je razloga potreban ostatak knjige. "avesti u pet hitnih stvari koje morate ra istiti sami sa sobom prije nego to krenete.

'. S:vatite da moete postii svoj cilj. "iste vi ni po emu razli iti od drugih i jedina
osoba koja vas moe natjerati da zapalite slijedeu cigaretu jeste samo i jedino vi sami. (. Ne odri ete se ba ni ega. "aprotiv, znatno ete poboljati svoj ivot. #o ne zna i samo da e vam se popraviti zdravlje i bankovni radin. #o zna i i to da ete biti u stanju vie uivati u lijepim stvarima i lake prebroditi one teke. +. 8a istite ve jednom s idejom da postoji <samo jedna cigareta<. Puenje je ovisnost i lan ana reakcija. 4viljenjem za jo jednom cigaretom samo ete se bespotrebno kanjavati. J. Nemojte na puenje gledati kao na drutvenu pojavu koja vam moe natetiti, ve gledajte na to kao na ovisnost. !uo ite se s injenicom, eljeli vi to ili ne, DA !#. 13@.!"-. 1olest nee nestati ako gurnete glavu u pijesak. )apamtite& sve hroni ne bolesti koje se ne lije e traju itav ivot i s vremenom se samo pogoravaju. "ajlake ih je izlije iti odmah !ADA. $. 2azdvojite bolest $npr. kemijsku ovisnost% od stanja duha pua a i nepua a. !vaki bi pua , ponudimo li mu sansu da se vrati u vrijeme kad jo nije puio, odmah pristao na ponudu. 0i takvu sansu imate, i to danasB "emojte na cijelu stvar gledati kao na odricanje od cigareta. Donijeii ste kona nu odluku da ete popuiti svoju zadnju cigaretu i odmah ete se svrstati u nepua e. Pua i su oni jadnici koji idu kroz ivot unitavajui se cigaretama. "epua je osoba koja to ne ini. /ednom kad ste donijeii odluku, ve ste postigli svoj cilj. 2adujte se tome. "emojte sjediti i jadikujui ekati da kemijska ovisnost nestane. -za:ite i odmah po nite uivati u ivotu. Eivot je lijep, ak i ako ste ovisnik o nikotinu, a svaki e vam dan biti jo -jepi ako niste. ,a biste prestanak pu enja uini%i %akim5 morate biti sigurni da 0ete u .ije%osti izdrati apstinen.iju u razdob%ju odvikavanja Gnajvi e tri sedmi.eJ. =ko se na%azite u pravom stanju du:a5 to 0e vam biti nevjerovatno %ako posti0i. ,o ovoga ste trenutka5 ako ste dovo%jno otvoreni na promjene Ga to sam od vas za:tijevao na samom poetkuJ5 ve0 de#initivno od%ui%i da 0ete prestati pu iti. 3reba%i biste se osje0ati uzbuFeno5 kao pas koji zna da 0e ga v%asnik uskoro pustiti s uzi0e. >edva ekate da otrov pone napu tati va e tijelo. Ako se osjeate tuno i nesigurno, rije je o jednom od slijedeih razloga&

71

1. Ne to vam nije dobro sje%o. Ponovno proitajte gore navedeni: pet bitni: stvari i zapitajte se vjerujete %i u nji:. =ko sumnjate u bi%o koji od navoda5 ponovno proitajte dijelove knjige na koji se odnose.

(. 1ojite se neuspjeha. "e brinite. !amo itajte dalje, 8spjeti ete. 4ijela stvar s
puenjem jedna je od najteih igara sa samopouzdanjem. - s pametnim e se ljudima samopuzdanje ponekad poigrati, me:utim, kad shvate da je u stvari rije samo o okrutnoj igri u kojoj su oni rtve, jedino e budale i dalje pristati igrati je. +. S%aete se sa svime to sam rekao, ali ste jo uvijek jadni. "emojte biti jadniB 3tvorite od. Prekrasne se stvari upravo doga:aju. 8skoro ete pobjei iz zatvora. Najbitnije je zapoeti pro.es s ispravnim stavom< Nije %i prekrasno to to sam nepu aL Sve to sada moramo uiniti jest zadrati to stanje du:a za vrijeme razdob%ja odvikavanja. U s%ijede0im 0u se pog%av%jima baviti stvarima koje nam oteavaju ostanak u ispravnom stanju du:a. Nakon razdob%ja odvikavanja ne0e biti potrebno razmi %jati na taj nain. 3o 0e se dogaFati automatski5 i jedina 0e vam misterija biti u tome to je to tako o.i to. Ne0e vam biti jasno kako to prije niste mog%i vidjeti. 7pak5 upozoriti 0u vas na dvije stvari<

'. 'dgodite trenutak ga enja pos%jednje .igarete dok ne proitate .ijelu knjigu. (. "ekoliko sam puta spomenuo da razdoblje odvikavanja traje do tri sedmice. #o bi
moglo izazvati neke nedoumice. Prvo, moe se dogoditi da podsvjesno osjeate da morate patiti tri sedmice. "e morate. Drugo, izbjegnite na in razmiljanja koji vas vodi u zamku& <"ekako moram izdrati ta tri sedmice i onda sam !lobodan.< "ita se bitno nee dogoditi za tri sedmice. "eete se odjednom po eti osjeati kao nepua . "epua i se ne osjeaju razli ito od pua a. Ako planirate jadikovati zbog svoje odluke slijedea tri sedmice, vjerovatno ete jadikovati i nakon ta tri sedmice. 3no to elim reci jest da ako sada moete reci da nikada vie neete puiti i pritom se osjeati odli no, nakon tri sedmice sva e iskuenja nestati. 5ovorite li sami sebi& <Da barem mogu izdrati tri sedmice bez cigarete<, vjerovatno ete sve te tri sedmice, a i due, umirati od elje za cigaretom.

33. PERIOD ODVIKAVANJA

Najvi e tri sedmice nakon to ugasite posljednju cigaretu moe vas mu iti apstinentska kriza. "ju ine dva razli ita ?aktora&

'. Neutaiva elja za nikotinom, prazan, nesiguran osjeaj sli an gladi koji pua i
opisuju kao zelju za cigaretom i zelju da imaju to raditi s rukama.

(. Psi:o%o ki poticaj u odre:enim drutvenim situacijama, npr. navika da uvijek

kada zazvoni tele?on, palite cigaretu. 3o to ne mogu raz%ikovati ova dva #aktora raz%og je za to se mnogi pu ai ne uspiju odviknuti pomo0u 4etode snage vo%je. 3o je5 isto tako5 i raz%og to mnogi koji uspiju ponovno upadaju u istu zamku.

72

%ako nikotinska apstinentska kriza ne uzrokuje nikakve tje%esne bo%ove5 nemojte pot.ijenjivati njenu snagu. 9ovorimo o Mbo%i od g%adiM ako .ije%i dan ni ta ne jedemoN moemo osje0ati kru%jenje u e%u.u5 a%i tje%esne bo%i nema. 4eFutim5 g%ad je snana si%a i kad nam se uskra0uje :rana5 moemo postati jako nezadovo%jni. S%ina je stvar s tije%om koje udi za nikotinom. 8az%ika je u tome to na e tije%o treba :ranu5 a%i nikotinski otrov mu nikako nije potreban i s pravim stanjem du:a apstinentsku je krizu %ako prebroditi te ona ubrzo nestaje. =ko pu ai uspiju apstinirati neko%iko dana pomo0u 4etode snage vo%je5 e%ja za nikotinom uskoro 0e nestati. 8ije je o drugom #aktoru koji uzrokuje prob%eme. Pu a ima naviku o%ak avati si apstinentsku krizu u odreFeno vrijeme i%i na odreFenom mjestu i to stvara odreFene zab%ude Gnpr. PNe mogu uivati u pi0u uko%iko ne zapa%im .igaretuPJ. 4oda 0ete %ak e razumjeti to se dogaFa pomo0u s%ijede0eg primjera. "ekoliko godina vozite auto na kojem je ru ica za migavce, recimo, lijevo od volana. Kupili ste novi automobil, a na tom je automobilu ru ica na desnoj strani. lako znate da se ona nalazi na desnoj strani, prvih ete nekoliko sedmica uklju ivati brisa e svaki puta kad budete eljeli dati migavac. Prestajanje puenja vrlo je sli no. )a vrijeme prvih dana razdoblja odvikavanja u odre:enim e se trenucima uklju ivati okida . Pomisliti ete da vam je potrebna cigareta. 3d presudne je vanosti da budete u potpunosti svjesni da je rije o vaem ispranom mozgu, i okida i e vrlo brzo nestati. Ako koristi metodu snage volje, pua je uvjeren da se na neki na in rtvuje i dok zbog toga jadikuje, ne samo da postupno ne smanjuje okida , on ga, naprotiv, sve vie poja ava. Naje 0i okida je obrok, naj ee upravo ve era u restoranu s prijateljima. 1ivi se pua ve osjea jadno jer je lien cigarete. #ada njegovi prijatelji pale cigarete i bivi se pua osjea jo jadnije. !ada vie ne uiva ni u ve eri niti ti onome to je trebalo biti ugodno druenje. )bog povezanosti cigarete s ve erom i s drue nj e m * pua pati od trostrukog udarca, i pranje mozga se zapravo jo poja ava. Ako je stvarno odlu an i moe izdrati dovoljno dugo, prihvatiti e dobitak i nastaviti normalno ivjeti kao nepua . ,e:utim, odre:ena doza ispranosti mozga jo je uvijek prisutna. )ato mislim da je druga najgora stvar kod puenja ta to pua koji je prestao puiti zbog zdravlja i novca, ak i nakon nekoliko godina, i dalje u odre:enim prilikama eli cigaretu. Dvata se za iluziju koja postoji jedino u njegovoj glavi i bespotrebno se izlaze mukama. /ak je i s mojom metodom poputanje okida ima naj esi uzrok neuspjehu. 1ivi pua po inje smatrati cigaretu nekom vrstom placeba ili eerne pilule. 2azmilja& <)nam da od cigarete nemam nikakve koristi, ali ako mislim da imam, u pojedinim e mi situacijama pomoi.< @e0erna pilula, iako ?izi ki ne pomae, moe biti snana psiholoka pomo i tako ublaiti simptome i donijeti neku korist. 4igareta, me:utim, nije eerna pilula. 3na sama stvara simptome koje ublaava i nakon nekog vremena ak u potpunosti prestaje ublaavati simptome; to je =pilula= koja uzrokuje bolest, i uz sve to je ubica broj jedan u zapadnom svijetu. 4oda ete posljedice moi lake shvatiti kad se odnose na nepua e ili na bive pua e koji su prestali prije nekoliko godina. 8zmimo primjer ene koja je ostala bez

73

supruga. 8obi ajeno je da u takvim situacijama pua , u najboljoj namjeri, nudi osobu cigaretom& <)apali cigaretu, lake e se smiriti.< =ko pri:vati .igaretu5 ena se ne0e smiriti jer nije ovisna o nikotinu i nema potrebe smirivati nikakvu apstinentsku krizu. U najbo%jem 0e joj s%uaju pruiti nekakav trenutni psi:o%o ki poti.aj. -ad ugasi .igaretu5 tragedija je jo uvijek tu. U stvari5 jo je i gore5 jer ena sada pari i od apstinentske krize i mora od%ui%i izdrati tu krizu i%i je ub%aiti jo jednom .igaretom i tako zapoeti bijednu %ananu reak.iju. Sve to .igareta moe uiniti jest dati nam trenutni psi:o%o ki poti.aj. >ednaki bi poK ti.aj prui%a i rije utje:e i%i pi0e. 4nogo je pu aa posta%o ovisno o tom groznom korovu ba u takvim trenu.ima. 'd presudne je vanosti od samog poetka boriti se s pranjem mozga. S:vatite5 .igareta vam nije potrebna5 i jedino to inite ako .igaretu smatrate poti.ajem i pomo0i u kriznim situa.ijama5 jest mu0enje samoga sebe. Nemojte se osje0ati jadno. Eigarete ne ine veeru i druenje5 one i: uni tavaju. Zapamtite to da pu ai za vrijeme veere ne pu e zato to uivaju u .igareti. 'ni pu e zato jer moraju pu iti. 'ni su ovisni.i. 'ni ne mogu uivati ni u obroku niti u ivotu bez .igarete. Prestanite o pu enju razmi %jati kao o navi.i koja je sama po sebi ugodna. 4nogo pu aa udi za .istom eko%o kom .igaretom mis%e0i da bi takve .igarete rije i%e nji:ov prob%em. Postoje takve .igarete5 a%i svaki pu a koji zapa%i bi%jnu .igaretu odma: s:vati da je to gubitak vremena. S:vatite da je jedini raz%og pu enju unos nikotina u tije%o. >ednom kad se os%obodite e%je za nikotinom5 potreba za guranjem .igareta u usta bit 0e jednaka sada njoj potrebi da gurate .igarete u u i. ?i%o da je e%ja za .igaretom rezu%tat apstinentske krize Gosje0aja praznineJ koja se jav%ja u razdob%ju odvikavanja i%i okidakog me:anizma5 pri:vatite je kao takvu. 3je%esna bo% ne postoji5 i ako zauzmete ispravan stav5 .igarete ne0e predstav%jati nikakav prob%em. Nemojte se brinuti oko odvikavanja. Sam taj osje0aj nije te ko sv%adati. Povezanost e%je za .igaretom s osje0ajem uskra0enosti je ono to taj prob%em ini te kim. Umjesto da jadikujete5 re.ite sami sebi< PZnam o emu je rije. Stvar je u apstinentskoj krizi zbog nikotina. 3o je ono od ega pate pu ai .ije%oga ivota5 i to je ono to i: tjera da nastave pu iti. Nepu ai ne pate od toga. 3o je samo jedno od za%a ove droge. Nije %i divno to se moje tije%o .isti od toga z%a!P ,rugim rijeima5 s%ijede0a 0e tri sedmi.e biti za va e tije%o ma%o traumatina5 meFutim5 kroz ta tri sedmi.e5 i do kraja ivota5 dogaFati 0e se ne to prekrasno. 's%oboditi 0ete se grozne bo%esti. 3aj 0e uspje: vi e nego zasjeniti ma%u traumu5 i zapravo 0ere uivati u apstinentskoj krizi. 3i 0e vam trenu.i postati ugodni. 8azrni %jajte o .ije%om pro.esu prestajanja pu enja kao o uzbud%jivoj igri. 8azrni %jajte o nikotinskom udovi tu kao o .rvi0u koji 0ud u va em trbu:u5 4orate ga izg%adnjivati tri sedmi.e5 a on 0e vas poku avati prevariti i nagovoriti vas da zapa%ite .igaretu kako biste ga odra%i na ivotu. Katkada e pokusati u initi da se osjeate jadnima. Katkada ete pomisliti da izmi e vaoj kontroli. "eko vam moe ponuditi cigaretu, a vi ete zaboraviti da ste prestali puiti. Kad se prisjetite, moda ete se osjeati uskraenim za neto. 1udite unaprijed spremni na takve zamke. Kakav god bio izazov, zapamtite da je to samo

74

zato to postoji to malo udovite u vaem tijelu. !vaki puta kad odolite iskuenju, zadajete udovitu jo jedan smrtni udarac. @ta god inili, ne pokuavajte zaboraviti na puenje. #o je jedna od stvari koja pua e, koji pokuavaju ,etodom snage volje, esto tjera u sate i sate depresije. Pokuavaju prebroditi dan za danom, nadajui se da e jednostavno zaboraviti na puenje. S%ian je s%uaj kad imate prob%ema s nesani.om. @to vas nesani.a vi e brine5 to vam je tee na nju zaboraviti. Nikada ne0ete biti u stanju zaboraviti na pu enje. Prvi: 0e vas dana na pu enje neprestano podsje0ati ma%o udovi te i nikako to ne0ete mo0i izbje0i. ,ok god ima pu aa i agresivne rek%amne kampanje5 sta%no 0e vas ne to i%i neko podsje0ati na pu enje. Na pu enje zapravo uop te nije potrebno zaboraviti5 Ni ta se %o e ne dogaFa. Naprotiv5 dogaFa se ne to divno. /ak i ako na pu enje pomis%ite :i%jadu puta na dan5 UB7A=>32 U SA=-'4 3'4 382NU3-U. P',S>2C=>32 S2 N= 3' -=-' >2 ,7AN' P'N'AN' ?737 SL'?',=N. P',S>2C=>32 S2 N= 3' -=-' A7@2 N24=32 P'382?U S=47 S2?2 9U@-#-. Kao to sam ve rekao, otkriti ete da su trenuci apstinentske krize postali trenuci uivanja i iznenaditi e vas kako ete lako u tim trenucima zaboraviti na puenje. @to god ini%i5 N7-=,= N2 SU4N>=>32 U SA'>U ',LU-U. >ednom kad ponete sumnjati5 poeti 0ete jadikovati i stvari 0e se pogor ati. Umjesto toga5 iskoristite taj trenutak za poti.aj. =ko vas to deprimira5 podsjetite se da depresiju uzrokuju upravo .igarete. =ko vas prijate%j ponudi5 budite ponosni i re.ite< PSre0an sam to mi vi e ne trebaju.P 3o 0e ga povrijediti5 a%i kada se sam uvjeri da niste nesretni to ne pu ite5 ve0 je na po%a puta da vam se pridrui. Zapamtite da su va i raz%ozi da prestanete pu iti bi%i izuzetno ispravni. Podsjetite se ko%iko vas nova.a ko ta jedna .igareta i zapitajte se e%ite %i se stvarno iz%oiti mogu0nosti da se te ko razbo%ite. Prije svega5 sjetite se da je taj osje0aj samo privremen i da ste svakoga trenutka sve b%ie i b%ie svome cilju. "eke pua e brine da e se cijeloga ivota morati boriti s automatskim okida ima. Drugim rije ima, misle da e cijeloga ivota morati sami sebe zavaravati da im ne treba cigareta, koristei se psiholokim trikovima. #o nije tako. Podsjetite se da optimista vidi bocu kao polupunu, a pesimista kao polupraznu. ! puenjem je druga ije; boca je prazna, a pua je vidi punom. #o je zato to pua ima ispran mozak. /ednom kad sami sebi po nete govoriti kako ne morate puiti, vrlo brzo to vie neete trebati govoriti jer divna je istina da... ne morate puiti. #o je posljednja stvar na svijetu koju morate initi i nemojte u initi da to doslovno bude posljednja stvar koju ete u ivotu u initi.

3". .A(, 2$'AN 'I(

'vo je jo jedna od %o i: stvari s kojima se bore pu ai koji poku avaju prestati pu iti 4etodom snage vo%je. 7zdrati 0e tri i%i etiri dana bez .igarete i onda 0e jednu zapa%iti5 i%i povu.i dim5 dva5 kako bi si o%ak a%i patnju. Ne s:vataju kako to ima porazan uinak na nji:ov mora%.

75

Ae0ini pu aa taj prvi dim ne odgovara i to nji:ovom svjesnom umu daje poti.aj. 4is%e< P'd%ino5 ovaj dim mi uop te nije ukusan. ,ak%e5 gubim ze%ju za .igaretom.P U stvari je rije o obrnutom s%uaju. Pri:vatite ovu injeni.u K E79=8232 N7SU U-USN2. Ugodan okus nije bio raz%og pu enju. -ad bi pu ai pu i%i zato to su im .igarete %ine5 nikada ne bi popu i%i vi e od jedne .igarete. >edini raz%og za to se do sada pu i%i jest taj to ste mora%i na:raniti ma%o udovi te. 8azmis%ite ma%o< upravo ste ga izg%adnjiva%i etiri dana. -ako %i mu samo drago.jen taj jedan dim mora biti. Ai sami toga niste svjesni5 a%i dim koji je u ao u va e tije%o predat 0e poruku va em nesvjesnom timu i vrsta od%uka da prestanete pu iti bit 0e potkopana. 4a%i 0e vam g%asi0 negdje iz krajeva va ega uma pos%ati s%ijede0u poruku< P?ez obzira na sva %ogika obja njenja5 .igarete su drago.jene. Sada e%im jo jednu.< #aj jedan mali dim ima dva razarajua u inka&

'. 'drava malo udovite u vaem tijelu na ivotu. (. 7 to je jo gore, odrava veliko udovite u vaem umu na ivotu. Ako ste povukli
jedan dim, jo e vam lake biti povuci i drugi. Zapamtite: upravo je samo jedna cigareta ona zbog koje smo poeli puiti.

35. HOE LI MENI BITI TEE

/imbeni.i koji odlu uju koliko e svakom pojedinom pua u biti lako ili teko prestati puiti razli iti su za svaku osobu. )a po etak, svako od nas ima druk iji karakter, razli it posao, li nu situaciju, itd. Nekim je pro#esijama teze nego drugima5 a%i ako odstranimo #aktor pranja mozga5 to i ne treba biti tako. Neko%iko individua%ni: primjera moe nam ovdje pomo0i. 7zg%eda da je pri%ino te ko pripadni.ima medi.inske pro#esije. 4is%imo da bi %ijeni.ima treba%o biti %ak e jer su svjesniji tetnosti pu enja za zdrav%je5 a i svjedo.i su te tetnosti svakoga dana. %ako su na taj nain iz%oeni jo snanijim raz%ozima za prestanak pu enja5 nije im %ak e prestati. Navesti 0u neko%iko raz%oga za to je to tako&

'. !talna svjesnost rizika za zdravlje stvara strah, a strah je jedna od situacija
kada pua ima potrebu ublaiti jaku zelju za cigaretom koju stvara apstinentska kriza. (. Posao 7ije nika izuzetno je stresan, i esto dok radi ljekar nije sposoban nositi se s dodatnim stresom koji stvara apstinentska kriza.

+. Ljekar je uz sve to i pod dodatnim stresom koji uzrokuje osje0aj krivnje. 'n
zna da bi trebao biti primjerom osta%im %judima. 3o na njega stvara dodatan pritisak i pojaava osje0aj da se rtvuje. )a vrijeme zasluene pauze, u trenucima kad je ublaen stalni stres od posla, ljekaru cigareta postaje vrlo dragocjena jer njome ublaava zelju koju stvara apstinentska kriza. !li na se stvar doga:a sa svim pua ima koji moraju dulje vrijeme apstinirati. ,etodom snage volje pua se osjea sve jadnije jer se osjea zakinutim. Pua ne uiva u odmoru ili u oljici kave za vrijeme tog odmora. 3sjeaj gubitka se

76

tako jo vie poja ava, i zbog na ina na koji povezuje stvari, upravo cigaretu smatra onim to mu u trenucima odmora prua ugodu. ,e:utim, ako najprije uklonimo ?aktor pranja mozga i prestanemo jadikovati zbog cigarete, u odmoru i oljici kave ipak moemo uivati, ak i dok nam tijelo trazi nikotin, >o jednu te ko0u predstav%ja dosada5 ponajvi e u kombina.iji sa stresnim razdob%jima. 3ipian su primjer vozai i%i doma0i.e s ma%om dje.om. Posao je stresan5 a opet u ve%ikoj mjeri jedno%ian. =ko poku ava 4etodom snage vo%je5 doma0i.a 0e puno vremena provesti .mizdre0i nad svojim MgubitkomM i to 0e pojaati osje0aj tuge. 7 tu bismo situa.iju treba%i %ako sv%adati ako nam je stav pravi%an. Nemojte brinuti to vas ne to sta%no podsje0a na to da ste presta%i pu iti. Provedite te trenutke u radovanju injeni.i da se upravo os%obaFate z%og udovi ta. =ko stvari tako postavite5 trenu.i apstinentske krize postati 0e trenuci ugode. )apamtite, svakom pua u, bez obzira na dob, pol, inteligenciju ili zanimanje, moe biti lako i ugodno prestati puiti ako !@-/.D- !0A 30A 8P8#!#0A.

3+. 3LA-NI %A L, I N$0.#2$?A

Dva su glavna razloga neuspjeha. Prvi je uticaj drugih pua a. 8 trenucima slabosti ili za vrijeme nekog druenja, neko e zapaliti cigaretu. 0e sam se nairoko bavio ovom situacijom. -skoristite takav trenutak za podsjeanje da ne postoji neto to se zove =samo jedna cigareta=. 0eselite se injenici da ste izali iz za aranog kruga. !jetite se da pua zavidi vama i alite ga. 0jerujte mi, njemu je potrebno da ga zalite. >o jedan od raz%oga neuspje:a je %o dan. ?udite naisto s injeni.om da5 bi%i pu a i%i nepu a5 ima dobri: i %o i: dana. Bivot se sastoji od uspona i padova. Prob%em kod 4etode snage vo%je je u tome da im pu a ima %o dan5 poinje jadikovanje za .igaretom i to taj %o dan ini jo gorim. Nepu a je bo%je oprem%jen za takve situa.ije5 ne samo tje%esno ve0 se i psi:o%o ki %ak e moe nositi sa stresnim situa.ijama u ivotu. =ko za vrijeme odvikavanja imate %o dan5 samo se sjetite da je bi%o %o i: dana i dok ste pu i%i Ginae zasigurno ne biste donije%i od%uku da prestaneteJ. Umjesto da ponete jadikovati5 re.ite sami sebi ne to s%ino ovome< P,obro5 danas mi nije ba najbo%ji dan5 a%i pu enje to nikako ne0e popraviti. Sutra 0e biti bo%je5 a danas barem mogu uivati u injeni.i da sam se os%obodio tog groznog pu enja.P ,a biste bi%i pu a5 morate miriti pred %o im stranama pu enja. Pu ai nikada nemaju napadaje pu akog ka %ja5 oni su samo :ronino pre:%aFeni. =ko vam se auto pokvari na nekom nezgodnom mjestu5 zapa%iti 0ete .igaretu5 meFutim5 jeste %i u tom trenutku vese%i i dobre vo%je! Naravno da niste. >ednom kad prestanete pu iti5 postoji tenden.ija da za svaku stvar koja krene %o e krivite upravo to to ste presta%i pu iti. =ko vam se pokvari auto5 razmi %jate< PU ovakvom bi: trenutku rado zapa%io .igaretu.P 3o je istina5 a%i nemojte zaboraviti na to da .igareta ne rje ava prob%emN vi jednostavno kanjavate sami sebe jadikovanjem za i%uzornom potporom. Stvarate nemogu0u situa.iju. >adni ste zato jer ne moete zapa%iti .igaretu5 a bit 0ete jo jadniji ako je zapa%ite. Znate da ste donijeii ispravnu od%uku kad ste od%ui%i prestati pu iti i nemojte se nikada kanjavati sumnjom u tu od%uku5 Zapamtite< pozitivan stav od presudne je vanosti T uvijek.

77

31.

A(2$N.KA .%$'./-A

Zamjenska sredstva su vaka0a guma5 s%atki i5 pepermint bomboni5 bi%jne .igarete5 tab%ete5 itd. N24'>32 -'87S3737 N737 >2,NU ', N>76L 'ne vam ne pomau5 samo vam oteavaju stvar. =ko osjetite jaku ze%ju i odma: uzmete zamjensko sredstvo5 to 0e ze%ju samo pojaati i bit 0e vam teze. Ai u tom trenutku a%jete ovu poruku< P4oram pu iti kako bi: ispunio prazninu.P 3o je vr%o s%ino popu tanju otmiarima i%i djejoj agresivnosti. Neutaiva 0e e%ja postajati sve jaa i mu0enje 0e se nastav%jati. Ni u kom s%uaju zamjenska sredstva ne0e utaiti ze%ju za .igaretom. Ai udite za nikotinom5 a ne za :ranom i%i vaka0im gumama koje 0e uiniti samo to da sve vi e i vi e mis%ite na pu enje. )apamtite ove savjete&

'. "e postoji zamjena za nikotin. (. Nikotin vam nije potreban. 'n nije :rana5 nego otrov. -ad se pojavi elja,
prisjetite se da od apstinentske krize pate pua i, a ne nepua i. 5ledajte na tu neutaivu zelju kao na jo jedno od zala ovisnosti. !matrajte apstinentsku krizu smru groznog udovita. +. Zapamtite< .igarete stvaraju prazninu, one je ne ispunjavaju. 7to prije nau ite vas um da mu cigareta nije potrebna, ni ista umjesto nje, prije ete biti slobodni. Ponajprije izbjegavajte bi%o koji proizvod koji sadri nikotin5 bi%e to vaka0e gume5 #%asteri5 sprejevi za nos i%i zadnji izum5 in:a%ator koji je s%ian p%astinoj .igareti. 7stina je da ma%i broj pu aa koji pokusa prestati kori 0enjem zamjenski: sredstava uspije i pripisuje uspje: takvom nainu. 4eFutim5 oni zapravo prestaju pu iti unato zamjenskim sredstvima5 a ne zbog nji:ova kori 0enja. 3uno je da jo uvijek postoji dosta %ijenika koji preporuuju terapiju zamjenskim sredstvima. #o nije iznena:ujue, jer ako ne shvatite nikotinsku zamku u potpunosti, terapija zamjenskim sredstvima zvu i vrlo logi no. #emelji se na vjerovanju da kada pokusate prestati puiti, imate dva snana neprijatelja s kojima se trebate boriti&

'. Prekinuti naviku (. Preivjeti groznu ?izi ku apstinencijsku krizu za nikotinom

=ko se trebate boriti s dva snana neprijate%ja5 pametno bi bi%o da se ne borite s oba odjednom nego pojedinano. Pa je tako teorija terapije zamjenskim sredstvima da vi prvo prestanete pu iti5 a%i i da%je uzimate zamjenu za nikotin. 3ada5 nakon to ste prekinu%i naviku pu enja5 po%ako smanjujete unos nikotina5 bore0i se na taj nain pojedinano s neprijate%jima. Zvu.i %ogino5 no zasnovano je na pogre nim injeni.ama. Pu enje nije navika nego ovisnost o nikotinu i stvarna #izika bo% pri apstinen.iji od nikotina gotovo je neprimjetna. 'no to poku avate ostvariti kada prestajete pu iti jest ubiti i ma%o nikotinsko udovi te u va em tije%u i ve%iko nikotinsko udovi te ti va oj g%avi to je brze mogu0e. Sve to terapija zamjenskim sredstvima radi jest produavanje ivota ma%om nikotinskom udovi tu koje 0e onda produiti ivot ve%ikom udovi tu. Zapamtite5 L=- N=/7N omogu0ava da %ako prestanete pu iti odma:. 4oete ubiti ve%iko udovi te Gispiranje mozgaJ i prije nego zagasite zadnju .igaretu. 4a%o 0e

78

udovi te ubrzo biti mrtvo i jo dok umire5 ne0e vi e biti prob%em kakav je bi%o dok ste bi%i pu a, )amislite, kako moete izlije iti ovisnika od ovisnosti o drogi ako mu preporu ujete istu drogu* /edan uvaen i cijenjen ljekar je stvarno izjavio na nacionalnoj televiziji da su neki pua i toliko ovisni o nikotinu da bi, kada bi prestali puiti, trebali uzimati zamjensku terapiju cijeloga ivota. Kako se ljekar moe toliko zbuniti i povjerovati da je ljudsko tijelo ovisno ne samo o brani, vodi i kisiku, nego i o snanom otrovu* /esto u na e k%inike do%aze pu ai koji su presta%i pu iti a%i su posta%i ovisni o nikotinskoj vaka0oj gumi. ,rugi su se Mzakvai%iM na vaka0u gumu a i da%je pu e. Nemojte se zavaravati injeni.om da vaka0a guma ima odvratan okus T ima ga i prva .igareta. Sva zamjenska sredstva imaju potpuno jednak uinak kao i nikotinska vaka0a guma. Sada govorim o stavu< PNe mogu pu iti pa 0u vakati obinu vaka0u gumu5 i%i bombone i%i pepermint kako bi: ispunio prazninu.P 7ako se osje0aj praznine i e%je za .igaretom zapravo ne moe raz%ikovati od g%adi za :ranom5 jedno ne0e zadovo%jiti drugo. Zapravo5 ako je ista naprav%jeno na nain da izazove ze%ju za .igaretom to je upravo natrpavanje vaka0im gumama i%i bombonima. No g%avno z%o zamjenski: sredstava je u tome to produavaju pravi prob%em5 a to je ispiranje mozga. 3reba %i vam zamjensko sredstvo za gripu kada napokon proFe! Naravno da ne. 9ovore0i< P3reba mi zamjena za pu enjeP vi zapravo kaete PBrtvujem seP. ,epresija povezana s 4etodom snage vo%je je uzrokovana injeni.om da pu a vjeruje da podnosi rtvu. Sve to radite na ovaj nain jest to da zamjenjujete jedan prob%em drugim. Nije nikakav uitak natrpavati se s%atki ima. ?it 0ete samo deb%ji i jadniji i ubrzo 0ete se vratiti pu enju. Povremeni pu ai te ko se os%obaFaju vjerovanja da su zakinuti za svoju ma%u nagradu< .igaretu tokom pauze za kan.e%arijske i%i tvornike radnike koji ne smiju pu iti dok rade5 pro#esore tokom odmora izmeFu satova u zborni.i i%i brza .igareta za %ijenike izmeFu dva pa.ijenta. Neki govore< PNe bi: ni oti ao na pauzu da nisam zapa%ioP. 'vo dokazuje izreeno5 esto se pauza uzima ne zato to je pu a e%i i%i treba nego zato to oajniki treba .igaretu. Zapamtite5 te .igarete nikad nisu prava nagrada. 'ne su jednaka stvar kao no enje uski: .ipe%a da biste doivje%i zadovo%jstvo kada i: skinete. Pa ako osje0ate da morate dobiti neku ma%u nagradu5 neko to bude va e zamjensko sredstvo< dok radite5 nosite par .ipe%a koje su vam jedan broj prema%e i nemojte i: skidati sve do pauze5 pa onda osjetite taj krasan trenutak opu tanja i zadovo%jstva kada i: skinete. Ajerovatno mis%ite da bi to bi%o pri%ino g%upo. Potpuno ste u pravu. 3e ko je zami %jati dok ste jo u zam.i5 no to je upravo ono to pu ai rade. 3akoFer je te ko zamis%iti da vam uskoro ne0e trebati ta ma%a PnagradaP i da 0ete se prema svojim prijate%jima koji su jo uvijek u zam.i odnositi s iskrenim saa%jenjem i pitati se kako je mogu0e da ne mogu s:vatiti u emu je stvar. No5 ako se i da%je mis%ite zavaravati mis%e0i da je .igareta stvarna nagrada i%i da trebate zamjensko sredstvo da zauzme njezino mjesto5 osje0ati 0ete se zakinuti i jadni5 i pri%ino je izvjesno da 0ete uskoro ponovo poeti pu iti. =ko trebate pravu pauzu5 kao to trebaju doma0i.e5 uite%ji5 %ijeni.i i osta%i radni.i5 uskoro 0ete poeti jo vi e uivati u toj pauzi jer se ne0ete morati pritom gu iti.

79

Zapamtite5 ne treba vam nikakvo zamjensko sredstvo. Neutaiva e%ja za otrovom vr%o 0e brzo nestati. Neka vam upravo ova spoznaja bude poti.ajem s%ijede0i: dana. Uivajte u injeni.i da se va e tije%o os%obaFa otrova5 a da se vi sami os%obaFate ropstva i ovisnosti. "aravno, ako vam se popravi apetit i ako budete za vrijeme glavnih obroka neto vie jeli te se udebljate nekoliko kilograma u slijedeih nekoliko dana, ne o ajavajte. /ednom kada iskusite =trenutak prosvjetljenja= $o kojem u govoriti kasnije% imati ete dovoljno samopouzdanja uhvatiti se u kotac s bilo kojim problemom, a to uklju uje i loe prehrambene navike. /edino ne smijete jesti izme:u obroka. Ako po nete s tim, udebljati ete se i bit ete nesretni, u stvari se neete rijeiti grozne navike. !amo ete jedan problem zamijeniti drugim, umjesto da se jednom zauvijek rijeite loe navike.

34. /%$9A( LI I 92$3A-A/I .I/0A8I2$ K,2$ ',-,'$ 0 K05N20!

7 do sada sam bio vr%o kategorian u savjetima re bi%% e%io da s%ijede0i savjet smatrate prije uputom nego savjetom. Ar%o sam kategorian zato to5 kao prvo5 postoje pravi praktini raz%ozi za to vam dajem savjete i drugo5 :i%jade je s%uajeva potvrdi%o nji:ovu dje%otvornost. Na pitanje treba %i za vrijeme razdob%ja odvikavanja izbjegavati situa.ije koje mogu osobu dovesti ti isku enje5 na a%ost ne mogu dati kategorian odgovor. Svaki pu a o tome mora od%uiti sam za sebe. >a se5 meFutim5 nadam da moji: neko%iko sugestija moe pomo0i u ovom s%uaju. Ponav%jam da je upravo stra: taj koji nas tjera da .ije%i ivot pu imo5 a stra: se sastoji od dvije raz%iite #aze< 1. Prva #aza< kako mogu preivjeti bez .igarete! 'vaj stra: je pos%jedi.a panike koju osje0a pu a kada se kasno naveer nade bez .igareta. Stra: ne uzrokuje apstinentska kriza5 ve0 psi:o%o ki stra: od zavisnosti T pu a mis%i da ne moe preivjeti bez .igarete. Stra: je najjai upravo u trenutku kad pu ite pos%jednju .igaretu5 a tada nikako ne patite od apstinentske krize. 8ije je o stra:u od nepoznatog5 s%inom onom stra:u koji osje0amo kad uimo skakati na g%avu u vodu. Aisina s koje trebamo skoiti nije ve0a od 3+ .entimetara5 a ini nam se ve0om od dva metra. Aoda je duboka dva metra5 a ini nam se p%i0om od 3+ .entimetara. 3reba puno :rabrosti da bi se skoi%o. Sigurni smo da 0emo razbiti g%avu. Najtee je odraziti se. >ednom kad skupimo :rabrost za skok5 osta%o je %ako. 'vo obja njava za to %judi koji inae imaju izuzetno snanu vo%ju5 i%i nikada nisu pokusa%i prestati pu iti i%i mogu izdrati tek neko%iko sati bez .igarete. U stvari5 postoje pu ai koji pu e dvadeset .igareta na dan i koji5 kad od%ue prestati pu iti5 ponu sve brze pa%iti .igaretu za .igaretom i tako pu e jo vi e nego prije od%uke da 0e prestati. 'd%uka uzrokuje paniku5 a panika je stresna. 3o je jedna od situa.ija u kojoj mozak kao okida a%je poruku< PZapa%i .igaretuP5 a vi sada ne smijete pu iti. 'sje0ate se zakinutim K jo vi e stresa. 'kida se ponovno uk%juuje K #iti%j ubrzo izgara i vi palite cigaretu.

80

"e brinite. #a panika je psiholoke prirode. !trah vas je da ste ovisnik. Divna je istina to to niste, ak iako ste jo uvijek ovisni o nikotinu. "e pani arite. 0jerujte mi i sko ite u vodu. 2. Druga je ?aza straha dugoro na. 2ije je o strahu da u budunosti neete biti u stanju uivati u odre:enim zivotnim situacijama bez cigarete, ili da se neete moi nositi s traumati nim situacijama. "e brinite. !ko ite i vidjeti ete da e biti upravo suprotno od onoga to o ekujete. 7zbjegavanje iskuenja samo po sebi moe se podijeliti u dvije kategorije. 1. PZadrati 0u .igarete u ku0i iako ne0u pu iti. 'sje0ati 0u se sigurnije ako znam da su mi na dohvat ruke.< !topa neuspjeha znatno je vea kod pua a koji dre cigarete kod kue od onih koji to ne ine. ,islim da je rije o tome da je, kad imate krizu za vrijeme odvikavanja, puno lake zapaliti cigaretu ako se nalazi na dohvat ruke. Ako je za to potrebno izai iz kue i proetali do trgovine, puno je vea sansa da ete odoljeti napasti; naj ee e neutaiva elja nestati prije nego to stignete kupiti cigarete, 4eFutim, ipak mislim da je glavni uzrok neuspjehu taj to pua i koji se nisu rijeili cigareta iz kue, nisu donijeli dovoljno vrstu odluku da prestanu puiti. )apamtite da su slijedee dvije stvari od presudne vanosti kad pokuavate prestati puiti& 'd%unost. <"ije li divno to to vie ne moram puiti*< U svakom slu aju, zato vam uopte trebaju cigarete* Ako jo uvijek osjeate da morate pri sebi imati cigarete, predlaem vam da ponovno pro itate knjigu iz po etka. -zgleda da vam neto nije dobro sjelo. 2. P3rebam %i izbjegavati stresne situa.ije i%i druenje za vrijeme razdoblja odvikavanja*< ,oj je savjet da bi bilo dobro pokusati izbjegavati stresne situacije. "ije potrebno izlagati se dodatnom pritisku. 8 slu aju druenja, savjetujem vam upravo obrnuto. "e, iza:ite i uivajte. 4igarete vam nisu potrebne ak ni u razdoblju u kojem jo postoji ovisnost o nikotinu. 3tidite na zabavu i uivajte u injenici da vam cigarete nisu potrebne. 8brzo e se potvrditi divna istina da je ivot mnogo -jepi bez cigarete i samo se sjetite kako e ivot biti jo -jepi kad malo udovite napusti vae tijelo zajedno sa svim tim otrovima.

36. /%$N0/AK #%,.-2$/L2$N2A

3renutak prosvjet%jenja obi no nastupa tri sedmice nakon to je pua prestao puiti. 8 tom trenutku nebo poprima ljepe boje, u tom trenutku pranje mozga u potpunosti nestaje i umjesto da govorite sami sebi da nije potrebno puiti, iznenada shvatate da je zadnja spona s puenjem prekinuta i da moete po eti uivati u ostatku ivota bez potrebe da ikada vie puite. 1a u tom trenutku naj ee po injete na pua e gledati kao na osobe vrijedne aljenja.

81

Pu ai koji se pokuavaju odviknuti ,etodom snage volje obi no nikada ne iskuse taj trenutak jer, iako im je drago da su sada bivi pua i, i dalje idu kroz ivot u uvjerenju da time to ne pue prinose nekakvu rtvu. @to ste u pro %osti vi e pu i%i5 to 0e divniji taj trenutak biti5 i trajati 0e itavog va eg ivota. !matram se prili no sretnim ovjekom, osobom koja je u ivotu iskusila mnogo lijepih trenutaka, ali najljepi je bio upravo trenutak prosvjetljenja. Kad razmiljam o ivotu, iako se mogu prisjetiti mnogih lijepih trenutaka, nikad nisam uspio ponovno proivjeti ba taj osjeaj koji mi je pruio trenutak prosvjetljenja. "ita mi u ivotu nije bilo ljepe nego trenutak kad sam prestao puiti. Kad god se osjeam loe i kad god mi je u ivotu potreban poticaj, samo se sjetim kako je divno to vie nisam ovisan o tom groznom korovu. Polovica ljudi s kojima sam razgovarao nakon to su se oslobodili puenja reklo mi je upravo isto to, kako je prestanak puenja bilo neto najljepe to im se u ivotu dogodilo. Ah, kakav vas uitak upravo ekaB Petogodi nje iskustvo koje sam stekao ue0i iz reak.ija na moju knjigu i iz savjetovanja govori mi da u mnogim s%uajevima trenutak prosvjet%jenja ne nastupa nakon tri sedmi.e ve0 esto nakon samo neko%iko dana. U mom je s%uaju nastupi%o prije nego to sam ugasio pos%jednju .igaretu. /esto mi se dogaFa%o da mi osoba na individua%nim konsu%ta.ijama prije samog kraja teaja kae ne to s%ino< PNe morate vi e re.i ni rije.i5 =%%ene. U potpunosti s:vatam o emu se radi i znam da nikada vi e ne0u pu iti.P Na grupnim sam teajevima nauio prepoznati da pu a pro%azi kroz trenutak prosvjet%jenja bez da bi mi ta osoba ista rek%a. 7z pisama koje sam primio vidio sam da se ista stvar esto dogaFa s itate%jima knjige. U idea%nom bi se s%uaju5 ako pratite upute i s:vatate psi:o%o ku stranu problema u cijelosti, taj trenutak trebao dogoditi odmah. Danas na te ajevima govorim da pua u treba oko pet dana za ?izi ko odvikavanje, a tri sedmice da bi se u potpunosti oslobodio ovisnosti. 8 neku ruku ne volim davati takve smjernice. 3ne mogu biti uzrokom dvije vrste problema, Prvi je taj to tako ljudi misle da je potrebno pariti pet dana do tri sedmice. Drugi je taj to bivi pua naj ee misli da ako moe izdrati pet dana ili tri sedmice, na kraju tog razdoblja eka ga pravi poticaj. ,e:utim, moe se lako dogoditi da ba tih pet dana ili tri sedmice bude izuzetno lako i ugodno, a da nakon toga do:e jedan izrazito lo dan koji, naravno, nema nikakve veze s puenjem ve je uzrokovan nekom ivotnom situacijom. - sada nas bivi pua , koji eka trenutak prosvjetljenja, umjesto toga dozivi trenutak depresije. #o vrlo lako moe unititi njegovo samopouzdanje. 4eFutim5 kad ne bi: davao nikakve smjerni.e5 biv i bi pu a mogao provesti ostatak ivota ekaju0i da se ne dogodi ni ta. 4is%im da se upravo to dogaFa mnogima koji poku avaju prestati pu iti 4etodom snage vo%je. ?io sam ak u isku enju re.i da se trenutak prosvjet%jenja dogaFa odma:. 4eFutim5 da sam to rekao5 a da do trenutka prosvjet%jenja nije do %o odma:5 biv i bi pu a izgubio samopouzdanje i pomis%io bi da mu se ono nikada ne0e dogoditi. Ljudi me esto pitaju o znaaju ti: pet dana i%i ta tri sedmi.e. >esu %i to samo odredni.e koje su mi s%uajno pa%e na pamet! Nisu. Naravno da to nisu strogo odreFena razdob%ja5 a%i do nji: sam do ao upravo pomo0u svoga iskustva. Nakon otpri%ike pet dana nastupa razdob%je u kojem biv em pu au pu enje prestaje biti

82

jedina stvar na pameti. Ae0ina pu aa upravo tada dozivi trenutak prosvjet%jenja. 'bino se ba u to vrijeme naFete u jednoj od oni: stresni: situa.ija s kojima se niste mog%i nositi bez pomo0i .igarete. 'djednom s:vatate da5 ne samo da uivate i%i se uspje no nosite sa situa.ijom5 ve0 vam pomisao da zapa%ite .igaretu uop te nije pa%a na pamet. 'd tog trenutka sve postaje vr%o ugodnim putovanjem. Napokon ste spozna%i da moete biti s%obodni. S:vatio sam iz svoji: poku aja da prestanem pu iti 4etodom snage vo%je te iz razgovora s osta%im pu aima5 da su tri sedmi.e razdob%je nakon kojeg se dogaFa ve0ina neuspje ni: poku aja. Ajerujem da pu a nakon tri sedmi.e s:vata da je izgubio ze%ju za .igaretom. Sada to sebi treba dokazati i pa%i .igaretu. Eigareta ima ogavan okus. ,okazao je sam sebi da se os%obodio navike pu enja. 4eFutim5 tako unosi u svoje tije%o nikotin za kojim ono udi ve0 itave tri sedmi.e. /im ugasi .igaretu5 nikotin poinje napu tati njegovo tije%o. Sad mu ma%i g%asi0 govori< PNisi se os%obodio. Potrebna ti je jo jedna .igareta.P 'n ne pa%i odma: jo jednu .igaretu iz stra:a da ponovno ne postane ovisnik o .igareta ma. Pri eka da proFe neko Psigurno vrijemeP. -ad s%ijede0i put doFe u isku enje5 re.i 0e sebi< P2to5 pro %i put nisam se odma: ponovno navukao5 dak%e5 nema opasnosti ako zapa%im jo jednu.P 7 ve0 je na putu u zaarani krug. 3snovna je stvar ne ekati da se dogodi trenutak prosvjetljenja, ve shvatiti da je jednom kad ugasite posljednju cigaretu stvar gotova. 0e ste u inili sve to je bilo potrebno u initi. Prekinuli ste dovod nikotina. "iti jedna sila na !vijeni ne moe vas sprije iti da budete slobodni ako ne jadikujete nad odlukom i i ekujete trenutak prosvjetljenja. -dite i uivajte u ivotu; suo ite se s novim na inom ivota u samom po etku. "a taj ete na in ubrzo iskusiti trenutak prosvjetljenja.

"7. /A #,.L$'N2A 8I3A%$/A

>ednom kad odlu ite prestati puiti, spremni ste popuiti svoju posljednju cigaretu. Prije nego to to u inite, provjerite dvije bitne stvari& 1. >este %i sigurni u uspje:! 2. 'sje0ate %i se tuno i jadno i%i osje0ate uzbuFenje to 0ete posti0i ne to predivno! 7mate %i bi%o kakvi: sumnji5 prvo ponovno proitajte knjigu. 7mate %i i da%je dvojbi5 nabavite knjigu M>edini nain da trajno prestanete pu iti K 3:e 'n%Q IaQ to Stop Smoking Permanent%QM G'NLHI=HJ u 7zdanju Penguina i%i kontaktirajte najb%iu 2=SHI=H k%iniku Gsve su nabrojane na kraju knjigeJ. Zapamtite da nikad niste od%ui%i pasti u pu aku zamku. No5 ta je zamka naprav%jena tako da vas dri u ropstvu itav ivot. -ako biste pobjeg%i5 trebate donijeti pozitivnu od%uku da 0ete popu iti svoju posljednju cigaretu. )apamtite, jedini razlog iz kojeg ste do sada itali ovu knjigu je taj to snano elite pobjei. Pa donesite onda tu pozitivnu odluku sada. 9vrsto se zavjetujte da, nakon to ugasite tu posljednju cigaretu, bilo vam lako ili teko, nikad vie neete popuiti niti jednu.

83

4oda ste zabrinuti da ste ve0 donije%i takvu od%uku neko%iko puta u pro %osti pa i da%je pu ite5 i%i da 0ete morati proivjeti neku groznu traumu. Nemajte stra:a5 najgora stvar koja vam se moe dogoditi je da ne uspijete5 pa ne moete ba ni ta izgubiti5 a moete dobiti neizmjerno vi e. No5 prestanite uop te razmi %jati o neuspje:u. ,ivna je istina da prestati pu iti nije samo smije no %ako5 nego i moete uivati u samom pro.esu. 'vaj 0ete put koristiti L=- N=/7NL Sve to trebate napraviti je s%ijediti jednostavna uputstva koje 0u vam sada dati&

'. !ada se vrsto zavjetujte i to iskreno. (. Popuite svjesno tu posljednju cigaretu, udiite tu prljavtinu duboko u svoja plua
i zapitajte se gdje je tu uitak.

+. -ada je ugasite5 nemojte to napraviti s osjeajem poput& vie nikad ne smijem

popuiti niti jednu, ili nije mi dozvoljeno popuiti jo jednu, nego s osjeajem poput ovoga& "ije to sjajnoB !lobodan samB "isam vie rob nikotinaB "ikad vie ne moram stavljati te odvratne stvari u svoja usta.

J. ?udite svjesni da 0e jo neko%iko dana u va em trbu:u biti ma%i nikotinski saboter.

4oete osjetiti jedino osje0aj PBe%im .igaretuP. Ponekad spominjem to ma%o nikotinsko udovi te kao %aganu #iziku udnju za nikotinom. Zapravo to nije tano i vazno je da s:vatite za to. -ako je potrebno oko tri sedmi.e da to ma%o udovi te umre5 biv i pu ai vjeruju da 0e ma%o udovi te i da%je traiti .igarete nakon to ugasite zadnju .igaretu i da zato moraju koristiti snagu vo%je da se odupru napasti tokom tog perioda. 3o nije istina. 3ije%o ne trazi nikotin. Samo mozak trazi nikotin. =ko osjetite tu potrebu PBe%im .igaretuP tokom s%ijede0i: neko%iko dana5 vas mozak ima jednostavan izbor. 7%i moe protumaiti taj osje0aj kao ono to stvarno jest T osje0aj praznine i nesigurnosti potaknut prvom popu enom .igaretom i umnoen svakom s%ijede0om5 pa si jednostavno re.ite< 6U8===L >= S=4 N2PU@=/B -li moete po eti eljeti cigaretu i patiti za njom ostatak svog ivota. 2azmislite na trenutak. "e bi li to bila nevjerovatna glupost* 2eci <"ikad vie neu puiti< i zatim cijeli ivot govoriti <Eelim cigaretu<. #o je ono to rade pua i koji koriste ,etodu snage volje. "ije ni udo da se osjeaju jadno. Provode ostatak ivota o ajni ki alei za ne im to su o ajni ki eljeli da nikada nemaju. "ije ni udo da tako malo njih uspije i da se oni kojima to i uspije ne osjeaju potpuno slobodni. Samo dvojbe i ekanje ine prestajanje te kim. Zato nikad nemojte sumnjati u svoju od%uku5 jer znate da je ispravna. =ko ponete sumnjati5 staviti 0ete sebe u gubitniku situa.iju. ?i 0ete jadni ako udite za .igaretama a ne moete pu iti. ?it 0ete jo jadniji ako popu ite jednu. ?ez obzira koji sistem koristi%i5 ta je to to e%ite posti0i kada prestanete pu iti! ,a nikad vi e ne pu ite! NeL 4nogi biv i pu ai to rade5 a%i se ostatak ivota osje0aju zakinuti. @to je prava raz%ika izmeFu pu aa i nepu aa! Nepu ai nemaju potrebu niti ze%ju za pu enjem5 ne ude za .igaretama i ne trebaju

84

koristiti snagu vo%je kako ne bi pu i%i. 3o je ono to e%ite posti0i5 i ta je e%ja potpuno u sk%adu s va im mogu0nostima. Ne trebate ekati da prestanete uditi za .igaretama i%i da postanete nepu a. Ai to radite u trenutku kada gasite pos%jednju .igaretu5 zatvarate dotok nikotina< A7 S32 A2C S823N7N2PU@=/L 7 ostati 0ete sre0an nepu a ako se drite s%ijede0i: uputstava&

'. "ikada ne dovodite u pitanje svoju odluku. (. Ne ekajte da postanete nepua . Ako ekate, zapravo ekate da se nita ne
dogodi, to e uzrokovati ?obiju. +. Ne trudite se ne mis%iti o puenju ili ekate da doivite <trenutak prosvjetljenja<. 8 oba slu aja samo stvarate ?obiju. J. Ne koristite zamjenska sredstva. G. Aidite druge pua e onakvima kakvi stvarno jesu i zalite ih, ne zavidite im.

K. ?io dan dobar i%i lo, ne mijenjate svoj ivot zato to ste prestali puiti. Ako to
napravite, stvarno ete neto rtvovati, a za to nema potrebe. )apamtite, niste odustali od ivota. "iste odustali ni od ega. 8pravo suprotno, izlije iti ste se od opake bolesti i pobjegli iz groznog zatvora. Kako dani budu prolazili i vae e zdravlje, kako ?izi ko tako i psihi ko, biti sve bolje. Dobro e raspoloenje biti veeg, a loe manjeg intenziteta nego to je bilo dok ste puili. L. -ad god razmiljate o puenju, bilo to u slijedeih nekoliko dana ili tokom ostatka vaeg ivota, razmiljajte na slijedei na in& D82AAA, /A !A, ".P87A4BBB M.

"1. #,.L$'N2$ 0#, ,%$N2$

,a ima pri%iku vratiti se u vrijeme kad nije bio ovisan o nikotinu5 a s ovim znanjem koje sada ima5 niti jedan pu a nikad ne bi poeo pu iti. Ae%ik je broj pu aa uvjeren da im nikada vi e u ivotu ne bi na pamet pa%o da ponovno pu e5 ako bi: im pomogao da prestanu pu iti. 7pak5 :i%jade su pu aa presta%e pu iti i godinama su ivje%i sasvim sretno5 a ipak su ponovno poe%i pu iti , 0jerujem da e vam ova knjiga pomoi da relativno lako prestanete puiti. Ali, upozoravam vas& pua i kojima je prestati puiti bilo izuzetno lako, vrlo e lako ponovno po eti puiti. N24'>32 UP=S37 U 3U Z=4-U. ?ez obzira na to ko%iko dugo ne puite, ili koliko ste uvjereni da nikada vie neete puiti, neka vam ivotni moto postane parola da nikada vie, ni iz kojeg razloga neete puiti. 3duprite se milionima maraka koje duvanska industrija troi na reklamiranje cigareta i zapamtite da reklamiraju drogu i otrov koji nosi titulu ubice broj jedan. !igurno nikad ne biste probali heroin, a cigarete u zapadnom svijetu ubijaju stotine hiljada ljudi vie nego heroin. Zapamtite5 od te prve .igarete neete imati nikakve koristi. "e postoji nikakva apstinentska kriza koju treba ublaiti, a i okus joj je grozan. !ve to e u initi jest unijeti nikotin u vae tijelo, a mali e glasi negdje iz kraji ka vaeg mozga zavapiti& <Eelim jo jednu cigaretu.< "a vama je odluka hoete li pretrpjeti tih nekoliko trenutaka kunje ili ete ponovno pokrenuti tu cijelu prljavu lan anu reakciju.

85

"2. #,-%A/N$ IN&,%(A8I2$

'd prvoga izdanja ove knjige imam dvadeset godina iskustva s povratnim in#orma.ijama5 to s moji: osobni: konsu%ta.ija5 to od knjige same. Na poetku je to bi%a te ka borba. 4oju su metodu Mpop%juva%iM takozvani strunja.i. U dana nje vrijeme pu ai sa svi: strana svijeta do%aze na moje teajeve5 a meFu njima je vi e pripadnika medi.inske pro#esije od bi%o koje druge5 U Ae%ikoj ?ritaniji knjigu smatraju najuinkovitijom pomo0i za prestanak pu enja5 a takvu reputa.iju dobiva i u osta%im krajevima svijeta gdje se pojavi. >a nisam dobra vi%a. 4oj rat T koji5 nag%a avam5 ne vodim protiv pu aa ve0 protiv pu enja T vodim iz isk%juivo sebini: raz%oga i u tome uivam. Svaki puta kad ujem kako je neki pu a pobjegao iz zatvoraM obuzme me osje0aj ve%ikog zadovo%jstva5 ak i kada ja s njegovim uspje:om nemam nikakve veze. 4oete zamis%iti kakvo zadovo%jstvo osje0am itaju0i :i%jade pisama za:va%e koje neprekidno dobivam5 ?i%o je i #rustriraju0i: situa.ija. ;rustra.iju ug%avnom uzrokuju dvije vrste pu aa. Prvo5 bez5 obzira na upozorenje iz pret:odnog pog%av%ja5 esto me uznemiravaju pu ai kojima je bi%o %ako prestati pu iti5 a%i su se ipak ponovno Mnavuk%iM i drugi puta nikako ne mogu prestati pu iti. 7sta se stvar dogaFa itate%jima knjige i po%azni.ima moji: teajeva. Prije dvije godine nazva%a me jedna osoba. ?i%a je vr%o uznemirena5 p%aka%a je. 8ek%a mi je da 0e mi p%atiti :i%jadu #unti ako samo uspijem posti0i da ne pu i sedam dana5 govore0i kako zna da moe konano prestati ako uspije ne pu iti sedam dana. 8ekao sam da moje konsu%ta.ije ve0 imaju unaprijed odreFenu .ijenu i da je to sve to mora p%atiti. Po%azi%a je grupni teaj5 i na svoje ve%iko iznenaFenje5 vr%o %ako presta%a pu iti. Primio sam vr%o %ijepo pismo za:va%e. Pos%jednja stvar koju govorim biv im pu aima na kraju teaja jest< PZapamtite5 nikada vi e ne smijete popu iti niti jednu .igaretu.P Upravo ta mi je osoba tada rek%a< P=%%ene5 nemojte se brinuti za mene. =ko sam uspio prestati5 sigurno nikada vi e ne0u pu iti.P 7mao sam neki osje0aj da toj osobi moje upozorenje nije ba sasvim sje%o. Upitao sam < PZnam da se sada tako osje0ate5 a%i :o0ete %i se tako osje0ati i za est mjese.i!P 'dgovor je bio< P=%%ene5 ja sigurno nikada vi e ne0u pu iti.P Nakon otpri%ike godinu dana5 nazvao me i rekao< P=%%ene5 popu io sam jednu ma%u .igaru za ?oi0 i vratio sam se na etrdeset .igareta na dan.P PSje.ate %i se na eg prvog razgovora! ?i%i ste tako oajni to pu ite da ste mi nudi%i :i%jadu #unti ako vam pomognem da prestanete samo na sedam dana.P PSje0am se. Zar nisam uasno g%up!P PSje.ate %i se da ste obe0a%i da nikada vi e ne0ete pu iti!P PZnam5 ja sam te ka buda%a.P 3o je isto kao da nekoga naFete do gr%a u b%atu i vidite da 0e se udaviti. Pomognete mu izvu.i se iz b%ata. Za:va%an vam je5 a est mjese.i nakon toga ponovno svojevoljno uroni u blato.

86

Da bi ironija bila jo vea, na slijedeem je te aju koji je ponovno polazio ispri ao slijedeu pri u& <,oete li vjerovati u ovo* 3beao sam svome sinu hiljadu ?unti ako ne bude puio do svoga dvadeset i prvog ro:endana. -splatio sam mu svotu. !ad ima dvadeset i dvije godine i pui kao #ur in. "e mogu vjerovati da moe biti tako glup.< 8ekao sam< PNe s:vatam kako moete za svoga sina red da je g%up. 'n je barem dvadeset i dvije godine uspijevao izbje0i zamku i nije svjestan u kakvu se nevo%ju i jad uva%io. Ai ste bi%i toga vr%o svjesni5 a uspje%o vam je izdrati samo godinu dana.P Uko%iko ponovno itanje knjige ne pomogne5 jedini je nain posjetiti 2=SHI=H k%iniku. Pu ai kojima je prestati pu iti bi%o izuzetno %ako5 a koji su ponovno poe%i pu iti5 predstav%jaju poseban prob%em i usko0o 0u izdati knjigu koja 0e se baviti isk%juivo pomo0i takvim pu aima. U meFuvremenu5 sada kad ste se os%obodi%i5 4'L74 A=S5 4'L74 A=S5 N24'>32 P'N'AN' 8=,737 7S3U 982@-U. Pu ai su uvjereni da takve osobe ponovno ponu pu iti zato to su jo uvijek ovisne i zato to im .igareta nedostaje. U Stvari5 takve osobe s:vate da je prestati pu iti vr%o %ako i tako izgube stra: od pu enja. 'ni mis%e da nije prob%em ako zapa%e koju .igaretu. /ak i ako se ponovno MnavukuM5 bi 0e im %ako ponovno prestati. Na a%ost5 mis%im da to ba i nije tako. Lako je prestati pu iti5 a%i ovisnost nije mogu0e kontrolirati. /edina vazna stvar u procesu dok postajete nepua jest ne puiti. ,ruga kategorija bivih pua a koja me ?rustrira su oni koje pokuaj da prestanu puiti toliko plai da kad napokon prestanu, imaju osjeaj da ine neto uasno teko. 5lavne potekoe su slijedee&

1. Stra: od neuspje:a. Nema nikakve sramote u neuspje:u5 a%i uop te ne

pokusati je najobinija g%upost. 9%edajte to na ovaj nain T ni pred dm se ne skrivate. Najgore to vam se moe dogoditi jest da ne uspijete i u tom s%uaju ne0e vam biti niste gore nego sada. =%i pomis%ite samo kako bi bi%o prekrasno da uspijete. =ko nikada ne pokusate5 neuspje: vam je zagarantiran. 2. Stra: od panike i uvjerenje da 0ete se osje0ati jad no. Ne brinite. 8azmis%ite o tome ta bi se strasno dogodi%o ako nikada vi e ne biste popu i%i niti jednu .igaretu. =pso%utno ni ta. Strasne 0e se stvari dogaFati ako nastavite pu iti. U svakom s%uaju5 panika koju uzrokuju .igarete ubrzo 0e nestati. Najve0e je postignu0e to to 0ete se os%oboditi stra:a. Zar ste uistinu uvjereni da bi pu a pristao da mu se amputiraju ruke i noge zbog uitka koje mu prua pu enje! =ko se stvarno naFete u pani.i5 pomo0i 0e vam duboko disanje. =ko se na%azite u dru tvu koje vas na neki nain deprimira5 maknite se od njega. 'tiFite u neku drugu sobu, prazan ured, bilo kamo. Ako vam se pla e, nemojte se sramiti, pla ite. Plac je prirodan na in osloba:anja napetosti. "ema osobe koja se nakon dobrog placa ne osjeati bolje. /edna od najgorih stvari koju u e male dje ake je da ne pla u. ,oete esto vidjeti kako se bore sa suzama dok njihove osjeaje otkriva podrhtavanje donje usnie. 1ritanci rano nau e stisnuti gornju usnu i ne pokazati nikakve emocije. !vi bismo mi trebali pokazivati emocije, a ne ih negdje duboko potiskivati. 0i ite, derite se, iskaite svoju ljutnju. #esnite nogom neku kutiju. 3dnosite se prema svojoj borbi kao prema boksa kom meu koji ne moete izgubiti.

87

Niko ne moe zaustaviti vrijeme. U svakom tom trenutku ma%o udovi te umire. Uivajte u neizbjenoj pobjedi. Nepra0enje uputstva. Nevjerovatno5 a%i mnogo mi je pu aa rek%o< PAa a metoda na mene ne dje%uje.P Nakon toga mi kau kako5 ne samo da nisu prati%i jednu od moji: uputstva5 ve0 su ignorira%i skoro svaku. G-ako ne bi bi%o nikakve zabune5 sve 0u upute u skra0enom ob%iku ponoviti na kraju pog%av%ja.J Nerazumijevanje uputstva. 9%avni prob%emL se jav%jaju u nekom od s%ijede0i: oblika& 2a3 <"e mogu prestati misliti na puenje.< "aravno da ne moete; ako pokusate, to e samo stvoriti ?obiju i osjeati ete se vrlo jadno. !li no je to pokuavanju da zaspite > to se vie trudili, to vam to tee polazi za rukom. </a mislim na puenje devedeset posto vremena, i u budnom stanju i dok spavam.< "ije stvar u razmiljanju o puenju, !tvar je u na inu na koji mislite na puenje. Ako mislite& <Da mi je sada barem jedna cigareta< ili <Kad u napokon biti slobodan*< sigurno ete se osjeati jadno. Ako mislite& <Dura, slobodan samB< bit ete sreni. 243 P-ada e tjelesna elja za cigaretom nestati*< "ikotin naputa vae tijelo velikom brzinom. -pak, nemogue je reci kada e vae tijelo prestati udjeti za nikotinom. #aj prazan, nesiguran osjeaj uzrokovan je obi nom gla:u, depresijom ili stresom. 4igareta u tom trenutku moe samo poveati taj osjeaj. -z tog razloga pua i koji se pokuavaju odviknuti ,etodom snage volje nikada nisu u potpunosti sigurni da su se rijeili navike. 9ak i kada je tijelo prestalo udjeti za nikotinom i kad ih mori najobi nija glad ili su pod nekim stresom, njihov im mozak i dalje alje zbunjujuu poruku& <3vo zna i da ti je potrebna cigareta.< "ajvanije je da uopte ne morate ekati da prestane tjelesna udnja za nikoti> nom, ona je toliko blaga da je neete ni osjetiti. Poznajemo je samo kao osjeaj& <)nam da mi je potrebna cigareta.< Kad odlazite od zubara nakon posljednjeg u nizu posjeta, ekate li da vas vilica prestane boljeti* "aravno da ne. "astavljate raditi uobi ajene stvari. -ako vas vilica jo uvijek boli, osjeate veliko olakanje. 2,3 /ekanje na trenutak prosvjet%jenja. /ekaju0i na trenutak prosvjet%jenja5 sami sebi stvarate dodatnu #obiju. >ednom sam prestao pu iti pomo0u 4etode snage vo%je puna tri sedmi.e. Sreo sam tada jednog starog ko%skog prijate%ja5 biv eg pu aa. Upitao me< P75 kako izdrava *< 2ekao sam& <8spio sam preivjeti tri sedmice.< Pog%edao me< P-ako to mis%i da si uspio preivjeti tri sedmi.e *< 2ekao sam& <Pa, tri sedmice nisam puio.< 8ekao mi je< P7 ta sada p%anira ! Uspijevati preivjeti do kraja ivota! 4a5 na ta ti to eka ! S:vati da si uspio. Postao si nepu a< Pomislio sam& <8 potpunosti je u pravu. "a ta ja to ekam*< Na a%ost5 s obzirom na to da tada nisam bio u potpunosti svjestan svi: zamki koje pu enje postav%ja pred nas5 vr%o sam se skoro ponovno PzakvaioP. 4eFutim5 dobro sam zapamtio rijei moga prijate%ja. Nepu aem postaje u trenutku kad ugasi pos%jednju .igaretu. Aazno je biti zadovo%jan nepu a od samog poetka. $d% </o uvijek imam elju za cigaretom.< Ako je tako, onda ste vrlo glupi. Kako moete tvrditi da elite biti nepua i onda reci da elite cigaretu. #o je ista kontradikcija. Ako kaete& <Eelim cigaretu<, vi time govorite& <Eelim biti pua .<

88

$e%

$?%

"epua i ne ele puiti cigarete. ! obzirom na to da znate ta stvarno elite, prestanite se kanjavati. P8adije bi: iveo kao ovjek.< Da, i u emu je problem* /edino to ete u initi jest prestati se guiti. "e morate prestati ivjeti. 5ledajte, stvar je sasvim jednostavna. !lijededh e nekoliko dana biti pomalo traumati no. #ijelo e vam ?izi ki udjeti za nikotinom. ,e:utim, zapamtite slijedee& nee vam biti nita gore nego to vam je ve bilo. /ednako ste se tako osjeali i dok ste puili, uspijevali ste se suzdravati od puenja za vrijeme spavanja, u crkvi, u trgovini ili biblioteci. - u tim ste se slu ajevima morali nositi s apstinentskom krizom, a ako ne prestanete puiti, morati ete se s njom boriti itav svoj ivot. 4igareta ne ini obrok, pie ili druenje; ona ih unitava. 9ak i u trenucima dok vae tijelo jo uvijek udi za nikotinom, ve ere i druenja su lijepi doga:aji. Eivot je lijep. Druite se s ljudima, makar bili u drutvu dvadeset pua a. )apamtite& vi niste ni za ta zakinuti, ve oni. !vaki od njih rado bi bio na vaem mjestu. 8ivajte u glavnoj ulozi i pozornosti koja vam se poklanja. Prestanak puenja divna je tema za razgovor, pogotovo ako pua i uvide kako ste sretni i dobro raspoloeni. ,isliti e da ste nevjerovatni. "ajvanija je stvar od samog poerka uivati u ivotu. "e trebate im zavidjeti. 3ni e zavidjeti vama. P>adan sam i nesnosan.P 3o je zato jer niste s%ijedi%i moje upute. 'tkrijte o kojoj je od mojih uputstva rije . "eki ljudi razumiju i vjeruju u svaku moju rije , a ipak od samog ih poerka prati osjeaj tuge i jada, kao da o ekuju da se dogodi neto uasno. 0i sada zapo injete ne samo s onim to sami elite, ve inite ono to bi elio initi svaki pua na ovoj planeti. 1ilo koju metodu odvikavanja koristio, svaki pua pokuava promijeniti svoj stav prema puenju. 3n eli da u svakom trenutku u kojem pomisli na puenje moe red& <D82AB !@313DA" !A,B< Ako je to i vas cilj, emu ekati* )apo nite s takvim stavom i nikada ga nemojte mijenjati. 3statak knjige napisan je s ciljem da shvatite kako ovome nema nikakve alternative.

3LA-NA UPUTSVTA 1. =ko s%ijedite ove uputstva5 ne moe se dogoditi da ne uspijete& 2. Donesite vrstu odluku da nikada vie neete puiti, vakati ili sisati neto to 3.
sadri nikotin i strogo se pridravajte svoje odluke. S:vatite jednom za svagda& ni ega se ne odriete. #ime mislim ne samo na to da ete se jednostavno bolje osjeati kao nepua $toga ste i sami svjesni%; niti mislim da iako nema nikakvog racionalnog razloga puenju, ono mora pruati vrstu uitka ili potpore jer ako toga nema, sigurno ne biste puili. 3no to elim red jest da nema stvarnog uitka ni potpore od puenja. #o je samo jedna zabluda, uitak kod puenja moemo usporediti s olakanjem koji osjeamo kad prestanemo lupati glavom o zid.

89

4. Ne postoje istinski pua i. 0i ste samo jedan od miliona pua a koji su li pali u 5.
zamku, Kao i milioni drugih bivih pua a koji su bili uvjereni da ne mogu pobjei od ovisnosti, i vi ste uspjeli od nje pobjei. =ko ste ikada u ivotu razmatrali razloge za i protiv puenja, zaklju ak je uvijek bio isti& <#reba prestati puiti. Puenje je ba glupo.< #o nikada nita ne moe promijeniti. #ako je uvijek bilo i tako e uvijek biti. )nate da ste donijeli ispravnu odluku. "emojte nikada mu iti sami sebe s preispitivanjem i sumnjom u ovu odluku. Nemojte se truditi ne razmi %jati o pu enju i ne brinite ako o pu enju sta%no razmi %jate. 4eFutim5 kad god pomis%ite na pu enje T bi%o to danas5 sutra i%i bi%o kada u ivotu T sjetite se< P6U8=L >= S=4 N2PU@=/B< ".,3/#. imati uza se cigarete. ".,3/#. izbjegavati pua e. ".,3/#.. promijeniti na in ivota samo zato to ste prestali puiti. =ko budete s%ijedi%i ove upute5 trenutak prosvjet%jenja ubrzo 0e do0i . Ali& "emojte ekati na trenutak prosvjetljenja. "astavite ivjeti. 8ivajte u lijepim trenucima i trudite se nositi se s runima. 0idjeti ete da e taj trenutak ubrzo doi.

6.

1. ".,3/#. uzimati nikakva zamjenska sredstva.

"3. SPAS.TE PUA1A S /RODA KOJ. TONE

U sada nje su vrijeme pu ai u pri%inoj pani.i. 'sje0aju da se mijenja dru tvena k%ima. Pu enje se danas smatra aso.ija%nom navikom5 takvom je smatraju ak i sami pu ai. 'sje0aju takoFer da se .ije%a stvar prib%iava kraju. 4i%ioni pu aa prestaju pu iti5 i svi su pu ai svjesni te injeni.e . !vaki put kad neki pua napusti brod koji tone, oni koji su na njemu ostali osjeaju se sve jadnije. !vaki pua instinktivno zna da je glupo plaati velike svote novca za malo suvih listia umotanih u papiri koje e potom zapaliti i udahnuti kancerozne dimove u svoja plua. Ako jo uvijek ne mislite da je to glupo, gurnite cigaretu u uho i zapitajte se u emu je razlika. !amo je jedna razlika. "a taj na in ne moete doi do nikotina. Prestanete li gurati cigarete u usta, nikotin vam nee biti potreban. Pu ai ne mogu nad racionalan razlog puenju, ali ako to ine i drugi ljudi, ne osjeaju se tako glupo. Pu ai bezono %au o svojoj navi.i5 ne samo drugima ve0 i samima sebi. 'ni moraju %agati. Pranje mozga je nuno uko%iko e%e zadrati bar ne to samopouzdanja. 'sje0aju da na neki nain moraju opravdati svoju naviku5 ne samo sebi ve0 i nepu aima. Stoga neprestano smi %jaju nekakve i%uzorne prednosti pu enja. Prestane %i pu a pu iti 4etodom snage vo%je5 osje0a se zakinutim i ve%ika je vjerovatnost da 0e se pretvoriti u osobu koja se sta%no za%i. 3ime samo a%je poruku drugim pu aima kako je nji:ova od%uka da i da%je pu e ispravna. 8spije li se bivi pua odviknuti, zahvalan je to se ne mora vie guiti i za to plaati velike svote novca. ! obzirom na to da to ini, ne mora se opravdavati, ne

90

mora svakome govoriti kako je predivno to ne mora puiti. 2ed e to samo ako ga se upita, a pua i ga to nee pitati zato jer im se ne bi svidio odgovor. )apamtite, strah je raj koji ih tjera da i dalje pue, i radije bi i dalje gurali glavu u pijesak. Pu ai 0e postaviti to pitanje tek u trenutku kad s:vate da je do %o vrijeme da prestanu pu iti. Pomozite pu aima. Uk%onite te stra:ove. 8e.ite im kako je divno i0i kroz ivot bez potrebe za neprestanim gu enjem .igaretama5 kako je divno ustati ujutro iz kreveta osje0aju0i se zdravo i dio umjesto zapoinjanja dana te kim disanjem i ka %janjem5 kako je divno biti slobo*an od ropstva5 kako je predivno uivati u ivotu bez .rne sjene koja nam z%okobno visi nad g%avom 7%i5 jo bo%je5 nagovorite i: da proaraju ovu knjigu. Najvanije je ne pot.jenjivati pu aa primjedbama kako zagaFuje oko%i i%i kako je ono to ini na neki nain pr%javo. 'p0enito se smatra kako su biv i pu ai u tome najgori. 4is%im da je ta teorija pri%ino istinita5 a upori te joj je u odvikavanju 4etodom snage vo%je. ?iv i pu a5 iako se iz%ijeio od %o e navike5 jo je uvijek pod uti.ajem pranja mozga i uvjeren je da prinosi nekakvu rtvu. 'sje0a se ranjivo5 i njegov je prirodni obrambeni me:anizam napasti pu aa. 'vo moda pomae biv em pu au5 a%i nikako ne0e pomo0i pu au. Pu a 0e se zbog toga samo %o ije osje0ati i kao pos%jedi.a toga njegova 0e se e%ja za .igaretom pojaati. 7ako je promjena dru tvenog stava prema pu enju g%avni raz%og tome to mi%ioni pu aa prestaju pu iti5 pu aima zato nije nima%o %ak e. Zapravo5 samo im je teze. Ae0ina je pu aa uvjerena kako prestaju pu iti iz zdravstveni: raz%oga. 3o nije u potpunosti tano. 7ako je ogroman rizik za zdrav%je oig%edno najvaniji raz%og prestajanju pu enja5 pu ai su se ipak godinama ubija%i .igaretama a da u vezi s tim nisu ni ta uini%i. 9%avni raz%og to pu ai prestaju pu iti jest u tome to dru tvo poinje s:vatati pravu prirodu pu enja< to je samo jedna pr%java ovisnost o drogi. Uitak je uvijek bio samo i%uzijaN ovaj novi stav razotkriva tu i%uziju i pu a se vi e ni za ta ne moe u:vatiti. Potpuna zabrana pu enja u %ondonskoj podzemnoj e%jezni.i zoran je primjer pu ake di%eme. Pu a zauzima jedan od s%ijede0a dva stava< P,obro5 ako ne mogu pu iti u podzemnoj e%jezni.i5 voziti 0u se nekim drugim prijevoznim sredstvom.P 'd ovakvoga stava niko nema nikakve koristi5 to samo moe smanjiti pri:od podzemnoj e%jezni.i. ,rugi je stav< P,obro5 to 0e mi pomo0i da smanjim pu enje.P 8ezu%tat ovoga stava je taj to 0e pu a umjesto dvije U tri popu ene .igarete apstinirati oko sat vremena. Za vrijeme takve prisi%ne apstineneije5 meFutim5 pu a 0e se ne samo osje0ati zakinutim te 0e ekati na nagradu za to ve0 0e i njegovo tije%o udjeti za nikotinom T a:5 kako %i 0e mu tek drago.jena biti ta .igareta kad napokon bude smio zapa%iti. Nametnuta apstinen.ija ne smanjuje broj .igareta koje pu a popu i5 jer pu a taj broj ubrzo nadoknaFuje5 i%i ak prema uje5 onoga trenutka kad pu enje postane dopu teno. Sve to se tako postie jest s%anje poruke pu au kako mu je cigareta dragocjena i kako je o njoj ovisan. ,islim da je najgora vrsta prisilne apstinencije ona koja se namee trudnim enama. Dozvoljavamo da nam adolescentice masovno bombarduju reklamama za cigarete i tako im pomau da postanu ovisne o cigaretama. - tada ih, u vjerovatno najstresnijem periodu njihova ivota, dok ive u zabludi da im je cigareta potrebna

91

vie od svega, medicinska pro?esija ucjenjuje da prestanu puiti zbog tete koju time nanose djetetu. ,noge od njih nisu sposobne prestati i prisiljene su, bez svoje krivnje, cijeloga ivota patiti od osjeaja krivnje. ,noge od njih uspiju prestati puiti zadovoljno mislei& <@ijepo, u init u to zbog djeteta, a za devet mjeseci u i onako biti izlije ena od ovisnosti.< #ada dolaze poro:ajni bolovi, strah od poroda nakon kojih slijedi najekstati niji trenutak u ivotu. 1olovi i strah su nestali i prekrasna nova bebica je stigla > stari se okida ponovno vraa. /edan dio pranja mozga jo je uvijek prisutan, i gotovo prije nego to je pup ana vrpca prerezana, djevojka ima cigaretu u ustima. 8shienost doga:ajem blokira grozan okus cigarete u ustima. 3na, naravno, nema namjeru ponovno se =zaka iti= za cigarete& <!amo jedna cigareta.< PrekasnoB 0e se ponovno zaka ila=. "ikotin je ponovno uao u njezino tijelo. !tara e se elja za cigaretom ponovno javiti, a ako se ne =zaka i= istoga asa, osjeaj zakinutosti lako moe potaknuti postporo:ajnu depresiju. /udno je kako, iako zakon smatra ovisnike o heroinu kriminalcima, drutvo prema njima zauzima sasvim ispravan stav& <7ta moemo u initi da pomognemo tim jadnim ljudima*< -sti takav stav treba zauzeti i prema jadnim pua ima. 3ni ne pue zato to to ele, ve zato to misle da moraju i, za razliku od ovisnika o heroinu, naj ee su prisiljeni godinama i godinama podnositi mentalnu i ?izi ku torturu. 8vijek se kae daje puno bolja brza smrt od dugotrajnog umiranja i zato ne zavidite jadnim pua ima. "jima je potrebno vae saaljenje.

"".

SAVJET NEPUA1.MA

NA3,-,%I/$ .-,2$ #%I2A/$L2$ ILI %,5AKE PUA1E DA PRO1.TAJU OVU KNJ.GU Prvo prouite sadraj ove knjige i pokusajte sebe zamis%iti na mjestu pu aa. Nemojte i: nikako prisi%java%i da proitaju knjigu i ne poku avajte i: nagovoriti da prestanu govore0i im kako uni tavaju svoje zdrav%je i%i kako ba.aju nova.. 'ni to znaju puno bo%je od vas. Pu ai ne pu e zato to u tome uivaju i%i zato to to sami e%e. 'ni to samo govore sebi i drugima kako bi sauva%i barem ma%o samopuzdanja. 'ni pu e zato to se osje0aju ovisnima o .igaretama5 zato to mis%e da i: .igarete opu taju te da im pruaju :rabrost i samopouzdanje i mis%e da bez .igarete ne bi nikako mog%i uivati u ivotu. =ko poku avate prisi%iti pu aa da prestane pu iti5 on 0e se osje0ati kao zvijer u:va0ena u zamku i e%jeti 0e .igaretu vi e od svega na svijetu. 3o ga moe pretvoriti u pu aa koji pu i u tajnosti5 to 0e svaku zapa%jenu .igaretu uiniti jo drago.jenijom Gvidi 2 & . pog%av%jeJ. Umjesto toga5 usredotoite se na drugu stranu meda%je. ,ovedite ga u dru tvo biv i: strastveni: pu aa Gu Ae%ikoj ?ritaniji takvi: je preko deset mi%ionaJ. Zamo%ite i: da kau va em pu au kako su i oni mis%i%i da 0e biti ovisni itavog ivota i kako je ivot bez .igareta puno bo%ji i %jep i. >ednom kad ga uvjerite da je mogu0e prestati pu iti5 postati 0e otvoreniji na sugestije. Sada mu objasnite sve o zab%udama koje stvara apstinentska kriza. Ne samo da mu .igarete ne pruaju nikakav poti.aj ve0 uni tavaju njegovo samopouzdanje i ine ga iritantnim i nervoznim.

92

!ada bi trebao biti spreman sam pro itati knjigu. 3 ekivati e stranice i stranice o raku plua, sr anim bolestima i sli nim grozotama. 3bjasnite mu da je moj stav potpuno druga iji i da se bolesti spominju u vrlo malom dijelu knjige.

#,(,: 6A VR.JEME ODV.KAVANJA

?ez obzira na to pati %i biv i pu a za vrijeme odvikavanja i%i ne5 pretpostavite da pati. Nemojte poku ava ti umanjiti njegovu patnju govore0i mu kako je %ako prestati pu itiN to moe i sam. Umjesto toga govorite mu kako ste ponosni na njega5 kako izg%eda puno bo%je5 kako %ijepo mirise i kako vidite da %ak e di e. Ar%o je vazno sta%no to nag%a avati. -ad se pu a pokusa odviknuti5 eu#orija koja prati taj poku aj i panja koju prima od prijate%ja i ko%ega moe mu pomo0i da ustraje. 4eFutim5 po:va%e se brzo zaborav%jaju pa i: zato treba esto ponav%jati. =ko ne razgovara s vama o pu enju5 moe vam se uiniti da je zaboravio na pu enje i moda ga ne0ete :tjeti podsje0ati. Naje 0e se upravo suprotno dogaFa kod pu aa koji se poku avaju odviknuti 4etodom snage vo%je jer biv i pu a postaje opsjednut pu enjem. Nemojte se p%a iti zapoinjati temu i nastavite ga :va%itiN sam 0e vam red ako ne e%i da ga podsje0ate na pu enje. 'vo takoFer moe biti vrijeme isku enja za nepu ae. =ko je jedan .%an skupine nervozan5 to moe uzrokovati op0e nezadovo%jstvo. 7majte to u vidu ako se biv i pu a osje0a nervozno. Lako se moe dogoditi da se iska%i ba na vama5 no nemojte se osve0ivati< ovo je vrijeme u kojemu mu je prije svega potrebna va a po:va%a i suosje0anje. 'sje0ate %i se sami nervozno5 potrudite se da to ne pokazu jete. /edan od trikova kojima sam se koristio kad sam pokuavao prestati ,etodom snage volje bio je taj da sam se po eo ponaati nesnosno, nadajui se da e mi supruga ili prijatelji rei& <"e moemo te gledati kako toliko pati; radije zapali cigaretu.< Pua tada nije izgubio obraz, on ne odustaje > njemu je tako savjetovano. Ako se vas bivi pua poslui ovakvim trikom, ni u kom ga slu aju nemojte poticati da zapali cigaretu. 8mjesto toga recite& <Ako si ovakav zato to ne smije puiti, hvala 1ogu to e se uskoro osloboditi toga uasa. Divno je to si imao dovoljno hrabrosti i pameti da prestane puiti.<

;ina%e< pomozite prekinuti tu svinjariju

>a mis%im da je pu enje .igareta najve0a svinjarija zapadnog svijeta5 ono stoji uz bok nuk%earnom naoruanju. Sam teme%j na e .ivi%iza.ije5 raz%og izuzetnom napretku %judske rase5 %ezi u na oj sposobnosti svoja znanja i iskustva prenesemo ne samo jedni drugima ve0 i budu0im genera.ijama. /ak i nize ivotinjske vrste znaju da moraju svoje potomstvo upozoriti na ivotne opasnosti. Ako niko ne upotrijebi nuklearno oruje, nee biti problema. 3ni koji zagovaraju nuklearno naoruavanje i dalje e samozadovoljno tvrditi& <#ako odravamo mir.< 8potrijebi li neko nuklearno naoruanje, ne samo da e tako rijeiti problem puenja ve i svaki drugi problem, a dodatni e bonus politi ari imati od toga to nee biti

93

nikoga tko bi im mogao reci& <1ill ste u krivu.< $Pitam se je li upravo to razlog zagovaranju nuklearnog oruja*% 4eFutim5 ko%iko god seja protivio nuk%earnom naoruanju5 te su od%uke moda i donesene u dobroj namjeri5 u uvjerenju da se tako pomae ovjeanstvu5 dok je kod pu enja stvar sasvim jasna. 4oda su za vrijeme drugog svjetskog rata %judi stvarno vjerova%i da im .igarete pruaju :rabrost i samopouzdanje. Sada svi znamo da je ta teorija sasvim pogre na. Samo pog%edajte dana nje rek%ame za .igarete. Ni ta se ne govori o opu tanju i%i uitku. 9ovore samo o ko%iini i kva%iteti duvana. Za to bi nas uop te treba%o biti briga za kva%itet otrova. Nevjerovatan je opseg %i.emjerja. ,ru tvo 0e se odma: pobuniti protiv Msni#anjaM %jepi%a i%i uzimanja :eroina koji su u uporedbi s pu enjem minorni prob%emL. @ezdeset je posto stanovni tva ovisno o nikotinu5 a ve0ina tro i ogromne svote nov.a na .igarete. Svake godine dese.i :i%jada %judi uni te svoj ivot zbog te ovisnosti. Pu enje je bez konkuren.ije najve0i ubi.a u zapadnom svijetu5 a s druge je strane taj ubi.a najve0i #inansijer dravnoga prorauna. U Ae%ikoj ?ritaniji drava zaraduje preko osam mi%ijardi #unti godi nje samo na jadu ovisnika o nikotinu5 a duvanskoj je industriji dopu teno potro iti 1 2 + mi%iona #unti godi nje na rek%amiranje tog sme0a. Kako li samo pametno duhanske kompanije tiskaju upozorenja ,inistarstva zdravstva na kutijama cigareta, i kako samo 0lada troi novac na televizijske reklame koje nas plae rakom plua, sr anim bolestima, amputacijama ruku i nogu i tako sami sebe moralno opravdavaju govorei& <8pozorili smo vas na opasnosti. -zbor je vas.< Pua nema vei izbor od ovisnika o heroinu. Pua ne donosi odluku da postane ovisnikom, njega se namamljuje u per?idnu zamku. Kad bi pua i imali izbora, jedine osobe koje bi sutra puile bile bi pubertetlije koje misle da mogu prestati kad zaele. Za to postavljati lazne standarde* -ako se na ovisnike o heroinu gleda kao na kriminalce, oni se na )apadu ipak mogu registrirati $ponegdje i dobivati besplatno heroin ili druga sredstva% i primati zdravstvenu pomo koja e ih pokusati odviknuti od droge. Pokusajte se registrirati kao ovisnik o duvanu. "iko vam nikada nee dati besplatno cigarete. ,orate plaati cijenu viestruko veu od realne i dobro znate da vas 0lada tako vu e za nos. A kao da pua i ve sami nemaju dovoljno mukaB =ko potraite %ijeniku pomo0i %jekar 0e vam i%i red< PPrestanite pu iti5 pu enje vas ubijaP5 to i sami znate5 i%i 0e vam prepisati gume za vakanje koje 0e vas isto tako ko tati nova.a5 a i sadre upravo onu drogu od koje se poku ava te odviknuti. Kampanje koje plae pua e bolestima tako:er nee donijeti nikakvu korist. 3ne e stvar samo otezati. !amo e uplaiti pua e te e oni eljeti puiti sve vie i vie. Adolescenti znaju da cigarete ubijaju, ali isto tako znaju da ih jedna cigareta nee ubiti, ! obzirom na to da je ta navika toliko rairena, prije ili kasnije, zbog pritiska drutva ili zbog ciste znatielje, isprobati e tu jednu cigaretu. - ba zato to ima tako grozan okus, vjerovatno e se =zaka iti=. Za to doputamo da se ta svinjarija nastavlja* )ato 0lada ne smisli kakvu doli nu kampanju* )ato nam ne govore da je nikotin droga i otrov i da nas ona nikako nee opustiti niti nam dati samopouzdanje, ve e unititi nae ivce. )ato ne govore da je esto potrebna samo jedna cigareta da bismo postali ovisnicima* Sje0am se kako sam itao roman D. 5. Iellsa Vremenska maina. 8 knjizi se opisuje jedan doga:aj u dalekoj budunosti. "eki ovjek pada u rijeku. "jegovi

94

prijatelji jednostavno sjede na obali rijeke kao stado, potpuno ignoriui o ajni ke povike u pomo. !matrao sam taj prizor vrlo neljudskim i uznemiravajuim. ,islim da je apati nost kojom se posmatra problem puenja u naem drutvu vrlo sli na tom prizoru$ 8 0elikoj se 1ritaniji ak doputaju prijenosi takmi enja u pikadu koje sponzorie duvanska industrija u najgledanijim terminima. -gra , nakon ?antasti nog pogotka propraenog ekstati nim komentarima spikera, pali cigaretu. )amislite slu aj u kojem bi ma?ija sponzorisala neki takav turnir, a igra , ovisnik o heroinu, bi nakon pogotka ubrizgavao sebi heroin u ilu. Za to doputamo drutvu da tjera zdrave mlade adolescente, djecu iji je ivot izgra:en prije nego to su po eli puiti, da doivotno plaaju ogromne svote novca za =povlasticu= da sami sebe mentalno i ?izi ki unitavaju i osu:uju na doivotno ropstvo, na ivot u prljavtini i bolestima* 4oda 0e vam se initi da previse dramatiziram. Nije tako. 4oj je ota. umro u ranim pedesetim godinama upravo zbog pu enja. ?io je jak ovjek i vjerovatno bi jo uvijek bio meFu ivima da nije pu io. 8 ranim sam etrdesetima bio uvjeren da sam vrlo blizu smrti, a vjerovatnije je da bi moju smrt pripisivali modanom udaru nego puenju. 8 dananje mi se vrijeme za pomo javlja mnogo ljudi koje je bolest uzrokovana puenjem ozbiljno osakatila ili kojima je bolest prela u zavrnu ?azu. Ako malo razmislite, sjetiti ete se da i vi znate za mnoge takve slu ajeve. Snjena se lopta zakotrljala i nadam se da ete pomoi da se pretvori u lavinu. Pomo0i ete i tako da proirite poruke ove knjige. Sada moete uivati u ostatku ivota kao srean nepua . Kako biste bili sigurni da ete u tome uspjeti, pratite ove jednostavne upute&

1. /uvajte ovu knjigu blizu sebe kako biste se u svakom trenutku mogli
posavjetovati s njom. "emojte je izgubiti, posu:ivati ili pokloniti. zavide vama. 0i niste ni za ta zakinuti. 3ni jesu.

2. =ko se ikada u:vatite kako zavidite nekom pua u, podsjetite se da oni 3. Sjetite ste da niste ulivali biti pua em. -z tog ste razloga i prestali, -stinski
uivate ba u tome to ste postali nepua .

4. Zapamtite5 ne postoji neto to bi se zvalo samo jedna cigareta, 5. Nikada ne sumnjajte u odluku da vie nikada neete puiti. Dobro znate da
je to ispravna odluka

95