Za obradu teko obradljivih materijala, uporedo sa klasinim metodama obrade (rezanjem i plastinim deformisanjem), koriste se i nekonvencionalne metode obrade.

1766. godine engleski naunik Joseph Priestley prvi je otkrio pojavu lokalnog razaranja elektroda prilikom elektrinog izbijanja iskrom i tu pojavu nazvao elektroerozionim efektom. Istraivanja u cilju otklanjanja erozionog efekta na elektrinim kontaktima podstakla su naunike da iskoriste eroziono dejstvo elektrinih pranjenja i razviju kontrolisani postupak obrade metala.

EDM (Electric Discharge Machining) obrada obuhvata postupke obrade metala kod kojih se uklanjanje vika materijala ostvaruje serijom elektrinih pranjenja periodinog karaktera, nastalih izmeu alata (katode) i predmeta obrade (anode). Pri odgovarajuem rastojanju alata i predmeta obrade (0,005 0,5 mm) uspostavlja se elektrini luk ili iskra. Pojava luka ili iskre dovodi do jonizacije radne tenosti (dielektrikuma), formiranja stuba pranjenja (jonizujueg stuba ), topljenja i isparavanja estica materijala predmeta obrade.

Slika 1. Elektroeroziona obrada

Kod primjene elektroerozionog postupka polazi se od sirovine koja se odmah termiki obrauje, da bi se onda primjenom raznih postupaka veoma tano izradio kompletan alat bez ikakvog naknadnog runog dotjerivanja i podeavanja. Skidanje i odnoenje materijala zasniva se na termikom i mehanikom dejstvu impulsa elektrinog pranjenja usmjerenog na predmet koji se nalazi u tenoj sredini. Omoguuje oblikovanje vrlo sloenih konstrukcija s vrlo visokom obradom tanosti reda veliine nekoliko mikrometara i ostvarive povrinske hrapavosti Rz je 0,4 m .

Slika 2. Primjeri dijelova koji se dobiju elektroerozionom obradom

Princip rada elektroerozione metode zasniva se na elektrinoj eroziji, tj. skidanju metalnih dijelova materijala pri elektrinom pranjenju izmeu elektroda, tj. katode - alata i anode obratka.

Elektrode se nalaze na odreenom razmaku u radnom fluidu, dielektrikumu.

U toku elektrinog pranjenja varnica ili elektrini luk izaziva elektrinu eroziju na povrini obratka, gdje se formira krater na anodi - obratku zbog zagrijavanja materijala do vrlo visoke temperature.

Slika 3. Princip rada i shema procesa elektroerozione obrade

Faza paljenja:
stvaranje elektrinog polja koncentracija estica formiranje visokoprovodnog kanala

Slika 4. Faza paljenja

o
o

Faza pranjenja: irenje visokoprovodnog kanala Poetak pranjenja iskrom Pranjenje iskrom, topljenje

o
o

Faza pauze: Kraj pranjenja iskrom Dejonizacija u zazoru Stanje poslije kraja pranjenja

Slika 5. Faza pranjenja

Slika 6. Faza pauze

Fiziki proces odvajanja materijala pranjenjem elektrinim varnicama predstavlja veoma kompleksnu pojavu. Elektroeroziona obrada se uvijek vri sa dvije elektrode, koje su potopljene u neki medijum. Medijum je dielektrikum, tj, tenost sa visokim elektrinim otporom. Za stvaranje varnice izmeu dvije elektrode mora da postoji napon, koji djeluje preko unutranjeg otpora efektivne staze varnienja (najkrae rastojanje izmeu elektrode i obratka). Pranjenje se odvija na mjestu najjaeg elektrinog polja napona.

Elektroeroziono prosijecanje Buenje i dubljenje otvora, odnosno graviranje

Elektroeroziono bruenje Vanjsko kruno Unutranje kruno Ravno Profilno

Elektroeroziono rezanje icom

Rezanje icom

Elektroerozionim postupcima obrade mogue je realizovati veliki broj operacija koritenjem profilisanog ili neprofilisanog alata u vidu pune ili iane elektrode.

Kao alati za elektroerozionu obradu koriste se pune ili iane elektrode. Elektrode mogu biti bakarne ili grafitne.

Slika 7. Alati za elektroerozionu obradu

Za elektrode se mogu upotrijebiti svi materijali koji provode elektrinu struju. Materijali za izradu elektro alata mogu se podjeliti u tri grupe, a to su: Metalni materijali : (elektrolitski bakar, telurna ili hromna bronza, legura volframa i bakra, legura volframa i srebra, Allegura, mesing, isti volfram (u obliku ice), elik. Nemetalni materijali : grafit Kombinacija metalnih i nemetalnih materijala : Grafit - bakar.

Slika 8. Elektroeroziono rezanje icom

Slika 9. Dijelovi koji se dobijaju pomou ice

Slika 10. Elektroeroziona obrada igom

Slika 11. Radni predmet izraen punom elektrodom (igom)

- obuhvata sve operacije obrade elektroerozijom, kod kojih se srednja relativna brzina izmeu elektrode alata i obratka podudara sa brzinom prodiranja, a to su: buenje i dubljenje otvora, odnosno graviranje.

Slika 12. Elektroeroziono buenje

predstavlja pravo kopiranje geometrijskog oblika i dimenzija elektrode-alata u obratku. se moe vriti na metalu pokretnom elektrodom katodom, urezivanjem linija na povrini obratka anode, pokrivene tankim slojem dielektrikuma. Graviranje se takoer moe vriti metodom otiska.

Slika 13. Izrada udubljenja razliitih oblika

materijala obradka obuhvata sve operacije kod kojih se vri odsjecanje, rasjecanje i isjecanje.

Slika 14. Elektroeroziono odsjecanje

obuhvata sve postupke obrade koji se izvode pomou elektrode-alata koja se okree oko sopstvene ose.

Slika 15. Elektroeroziono bruenje

Elektroeroziono rezanje icom, izvodi se pomou tanke ice koja se kree u pravcu svoje ose, dok obradak izvodi sloeno kretanje po unaprijed programiranoj putanji (X, Yose). Na taj nain se ostvaruje elektroeroziono isjecanje (rezanje).

Slika 16. Elektroeroziono rezanje icom i poreenje sa elektroerozionim rezanjem elektrodom

Maine za elektroerozionu obradu su konstruisane za razliite vrste obrade ili samo za jednu vrstu obrade, pa se razlikuju: univerzalne - maine za graviranje i buenje specijalne maine za bruenje i rezanje Svaki obradni sastoji od: sistem za elektroerozionu obradu se

alatne maine, generatora i sistema dielektrikuma.

- posebna panja poklonjena je mehanikim mainskim elementima. Potrebno je obezbjediti tanost maine, a izbjei sve to uzrokuje netanost. Posjeduje zavisno upravljanje sa detektorom koji omoguava da se utvrdi poetak svakog elektrinog pranjenja. - ovaj sisitem treba biti snabdijeven sa ureajima za: punjenje i pranjenje dielektrikuma, za prinudnu cirkulaciju dielektrikuma u zazoru, za isisavanje dielektrikuma iz zazora, te za filtriranje i hlaenje dielektrikuma.

Tehnoloki parametri elektroerozione obrade su : Tanost, proizvodnost i kvalitet obraene povrine.

Slika 17. Shema postrojenja i osnovni dijelovi postrojenja za elektroerozionu obradu

Slika 18. Maine za elektroerozionu obradu

Maina za elektroerozionu obradu preciznim putanjama zadanim software-om primie elektrode materijalu koji se obrauje, ali bez fizikog kontakta. Iskre koje se emituju odstranjuju materijal.
Neke maine za EDM su u mogunosti da rade sa 0.003 mm tolerancije uz veliku brzinu i pouzdanost.

Slika 19. Maine za elektroerozionu obradu icom i elektrodom

je tenost koja ne provodi elektrinu struju, u kojoj se odvijaju elektrina pranjenja.

Nalazi se izmeu elektroda i ima ulogu izolatora dok se ne postigne napon izbijanja, hladi odvojene estice obratka te ostale predmete procesa i odstranjuje ih iz zazora meu elektrodama pa se zbog toga dielektrikum mora stalno filtrirati. Kao dielektrici se koriste voda i ugljikovodici ( petrolej, parafin i dr. )

Elektroeroziona obrada se u mainstvu primjenjuje za proizvodnju proizvoda od veoma tvrdog i ilavog materijala i proizvoda sa komplikovanim geometrijskim detaljima. Elektroeroziona obrada se najee primjenjuje za: izradu kalupa za kovanje (metalnog novca), kalupa za presovanje (automobilske karoserije), alata za probijanje, prosijecanje, za izradu uskih proreza, malih i dubokih otvora i sloenih povrina, primjenjuje se i za obnavljanje i korekciju postojeih matrica i alata i korekciju greaka.

Slika 20. Primjena elektroerozione obrade

: mogu se tano sloeni geometrijski oblici, zakrivljene rupe se lako kvalitet obraene povrine je veoma visoka tanost obrade, visoka prizvodnost, renatabilnost.

izraditi brue, dobar, visoka

: mogu se obraivati samo elektriki provodljivi materijali, obrada je spora, ekonomska isplativost je prisutna kod velikoserijske i masovne proizvodnje, zahtjeva vei utroak elektrine energije po cm skinutog materijala.

Proces elektrine obrade (EDM) je jedna od najpopularnijih savremenih obrada koje se koriste danas, zahvaljujui svojim karakteristikama. Uvoenje postupka iane elektroerozine obrade jako je uticalo na ostale preraivake industrije. ica (EDM) se sve vie koristi u drugim granama industrije. Prednost je injenica da tvrdoa obratka nije bitna. Ova obrada je pogodna za obradu svih materijala.

HVALA NA PANJI!