Professional Documents
Culture Documents
Saobraćajni Fakultet Travnik: Uticaj Primjene Inteligentnih Transportnih Sistema Na Javni Prijevoz
Saobraćajni Fakultet Travnik: Uticaj Primjene Inteligentnih Transportnih Sistema Na Javni Prijevoz
Mentor: Doc. dr. Danislav Drakovi Vii asistent: Mr.Samed Ormanovi, dipl.
SADRAJ
Stranica :
1. UVOD ....................................................................................................................3 2. OPI POJMOVI PROMETA I TRANSPORTA ..................................................4 3. PRISTUP PLANIRANJA PREVOZA PUTNIKA ................................................5 3.1 Proces planiranja prijevoza putnika .................................................................5 3.2 Prikupljanje podataka o prevozu putnika .........................................................5 3.3 Istraivanje prijevozne brzine i zastoja ............................................................7 3.4 Brojanje ulazaka i izlazaka putnika ..................................................................8 4. UPRAVLJANJE LOGISTIKIM FUNKCIJAMA PRIJEVOZA PUTNIKA .....9 4.1 logistiko upravljanje financijskim i ekonomskim resursima ..........................9 4.2 Troak prijevozne usluge ................................................................................10 4.3 Tarife i naplata ................................................................................................10 4.4 Vozne karte .....................................................................................................11 5. PRIMJENA ITS-a U PRIJEVOZU PUTNIKA ...................................................12 6. ZAKLJUAK ......................................................................................................14 7. LITERATURA.....................................................................................................15
1. UVOD
Inteligentni transportni sustavi u prometu sve se vie nastoje uvesti u veinu razvijenih zemalja da bi se u konanici olakalo odvijanje prometa te naravno poboljala sigurnost odvijanja prometa. Naime, veina razvijenijih zemalja ve je uvelike uhodana sa koritenjem ITS-a,. ITS je novija tehnologija koja se koristi u raznim grana i aspektima kako bi unaprijedila i ubrzala razne sloene procese
upanovi, I.; Tehnologija cestovnog prometa, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb 1994. , str. 24.
4. Automatika (robotika)- dananji stupanj razvoja transportnog inenjerstva- strojevi programiraju sve ideje do realizacije; formiranje ITS-a u prometu. Tu se najdalje ilo u cestovnom prometu.
uvjeti koritenja eljeznike infrastrukture, ogranienje brzine, signalizacija, itd. vrste pruenih usluga i vozni redovi za sve vrste prijevoza na svim linijama,
koritenje usluga: ukrcaj / iskrcaj putnika, protok du linija, vremenske neravnomjernosti / fluktuacije i duljine putovanja: generiranje putovanja prema razliitim potrebama putnika (stadioni, sveuilini kampusi, bolniki kompleksi i ostalo) informacije o izvanrednim dogaajima tijekom prijevoza (nezgode), informaciju o cijenama (metoda naplate i vrste prijevoznih karata), stavovima putnika opojedinoj vrsti linijskog prijevoza, udobnost vonje i drugim parametrima usluge.
Baze podataka potrebno je odravati sustavnim prikupljanjem podataka pomou raznih vrsta istraivanja, koja se provode periodino ili kontinuirano, na uzorku ili cijelom skupu: nadgledanje, brojanje, mjerenja i intervjui.Vui(Vuchic V. R., 2005) navodi da je uestalost i opsenost istraivanja na terenu potrebno odrediti temeljem kompromisa izmeu potrebe za preciznou podataka i trokova istraivanja. Poeljna su detaljna istraivanja tijekom duih intervala koja je mogue dopuniti istraivanjima manjeg obujma, u obliku reprezentativnih uzoraka. Drugim rijeima, opseni cjeloviti podaci, koji opisuju sve operacije u jednom vremenu, kombiniraju se slongitudinalnim, to jest vremenskim podacima o kljunim elementima, kao to su protok putnika na najoptereenijim dionicama, karakteristine postaje na linijama s velikom frekventnou putnika ili maksimalni protok. Istraivanja se mogu provoditi u razliitim vremenskim periodima: brojanje svakog mjeseca tijekom godine obavlja se na odreenim linijama kako bi se dobile varijacije po mjesecima, odnosno podaci o potranji na linijama(raspodjela du linije i satne varijacije);
istraivanja svakih pet godina gdje prijevoznik organizira brojanje putnika na svim linijama u jednom danu u tjednu i na nekoliko odreenih linija tijekom jednog tjedna;
godinje brojanje - odabirom nekoliko tipinih linija za cijeli sustav. Brojanje se obavlja tijekom radnog vremena ili u vrnom optereenju, ovisno o varijacijamakoje se mogu pojaviti i o eljenoj tonosti podataka du cijele linije ili nanaj optereenijem dijelu. Istraivanja se najee provode za potrebe izradbe voznog reda, uvoenja novih ili poboljanja postojeih linija, te analize prometnih uvjeta, razloga kanjenja, mjerenja prijevoznih brzina i slino2. _______________________________ 2
http://files.fpz.hr/Djelatnici/dbrcic/Brcic-Sevrovic--Logistika-prijevoza-putnika.pdf 6
Istraivanje se uobiajeno provodi brojanjem na terenu te unosom podataka u poseban obrazac. Obrasci su prilagoeni specifinostima lokacije i vrsti istraivanja i/ili analize. Postoje razliite vrste istraivanja, npr: istraivanje prijevozne brzine i zastoja protok putnika i brojanje ukrcaja brojanje ulazaka i izlazaka putnika.
takoer se upotrebljavaju za kontrolu realizacije voznog reda, teslue za njegovu korekciju ili edukaciju vozakog osoblja. Uobiajeno se ne rade istraivanja brzine za sustave brzoga javnoga gradskog prijevoza budui da kod takvih sustava ne postoje zastoji uzrokovani brojnim vanjskim uzrocima.Ponekad se obavljaju vrlo precizna istraivanja gdje se biljee vremena stajanja i uvjeti vonje izmeu stajalita da bi se postigla to via razina pouzdanosti usluge u sustavu brzoga javnoga prijevoza putnika
4. UPRAVLJANJE LOGISTIKIM FUNKCIJAMA PRIJEVOZA PUTNIKA 4.1 logistiko upravljanje financijskim i ekonomskim resursima
U ekonomskom smislu prijevozna usluga se moe promatrati kao proizvodnja prijevoza.Osnovni uvjet za ostvarivanje proizvodnje je prisutnost prijevozne potranje, zatim interes za prijevoznu ponudu, kao i resursa za ostvarivanje proizvodnje usluge. U prijevozu putnika prisutnost potrebe za prijevozom predstavlja potranju, dok interes prijevoznikih poduzea predstavlja prijevoznu ponudu. U resurse se ubrajaju vozila, gorivo i slini parametri kojima se osigurava mogunost prijevoza. Ekonomska logika nalae da svaka proizvodnja treba stvarati profit. Proizvodnja prijevozne usluge u tom smislu se razlikuje od materijalne proizvodnje jer nije nuno ostvarivati profit, posebice u javnom gradskom prijevozu putnika,s obzirom na to da treba, prema zahtjevu urbane sredine, zadovoljiti vie ciljeve kao to je poveana mobilnost i dostupnost urbanog prostora. Kako nijedan prijevoznik nema interesa poslovati bez dobiti ili s gubitkom, kao nuan uvjet za odrivost prijevozne usluge namee se pokrivanje trokova prijevoza iz raznih izvora.Razlikujemo stoga tri ekonomska termina u javnom prijevozu putnika:
ekonominost mjeri se odnosom vrijednosti prihoda i rashoda, odnosno vrijednosti uinaka i trokova. tedljivost i izdanost dimenzije su ekonominosti: tedljivost odraava tenju ostvarenja prihoda uz najnie mogue rashode, izdanost odraava tenju ostvarenja to veih prihoda s obzirom narashode. Poduzee posluje ekonomino kad su u odreenom razdoblju njegovi prihodi vei od rashoda, granino ekonomino kad su prihodi jednaki rashodima, a ne ekonomino kad su prihodi manji od rashoda, to jest kad se iskazuje gubitak u poslovanju;
efikasnost - je ekonomski termin koji opisuje koritenje svih raspoloivih resursa u svrhu maksimiziranja proizvodnje usluge. Predstavlja meusobni odnos izmeu postignutih rezultata i koritenih resursa;
efektivnost - je mjera obujma realizacije planiranih aktivnosti i dostizanja planiranih rezultata. Efektivan proces je onaj koji rezultira proizvodom/uslugom po mjeri korisnika/kupca
Naplata prema stvarno prijeenom putu Naplata po vremenu provedenom u vozilu/sustavu Zonska naplata
10
Pitanje koncepcije i provoenja kontrole i kanjavanja vonje bez karte je takoer vrlo delikatno, s obzirom na to da neplaanje karte za vonju smanjuje prihod.
11
- nadzor posebnih dogaaja - protokoliranje svih vanih informacija i zahvata - osiguranje alata za dijagnozu (npr. analiza voznih podataka) - nadzor veza i osiguranje veza - informacija za putnike o stvarnom vremenu (DFI) - utjecaj na svjetlosnu signalizaciju. Koritenjem mogunosti ITS sustava te integracijom s cjelovitim prometnim rjeenjima ITS-a na podruju urbane sredine prometno poduzee ostvaruje sljedee ciljeve:
12
poveanje atraktivnosti javnog prometa kao i prihvaanja javnog prometa odstrane putnika na osnoviobiljeja kakvoe, kao to su pouzdanost, raspoloivost i jednostavno rukovanje putem - postizanja maksimalne tonosti i redovitosti - poboljanja sigurnosti veza kod presjedanja - skraivanja vremena prijevoza mogunou utjecaja na svjetlosnusignalizaciju.
bolja informiranost putnika na stajalitima putem stvarnih podataka, kao i davanje informacija u vizualnom i akustinom obliku.
Pojednostavnjenje radnih procesa i poveanje efikasnosti i ekonominosti za prijevoznika moe se postii : optimizacijom koritenja vozila i osoblja optimizacijom vremena prometovanja vozila (vrijeme obrta) ranim prepoznavanjem radnih i tehnikih nepravilnosti i smetnji uinkovitim radom osoblja u centrali poveanom fleksibilnou na temelju mogunosti da se vozilo koristi premapotrebi.
Primjena ICT-a, telematike i ITS tehnologije omoguuje da prijevoz putnika funkcionirabolje, efikasnije, i omoguuje poveanje alternativnih tipova usluge. U konanici, organizaciji omoguuje ekonomski efikasniji sustav. to se tie putnika, ITS omoguuje veu atraktivnost sustava prijevoza putnika koja pomae da se putnici lake odlue na putovanje javnim gradskim prijevozom3.
____________________________
3
http://files.fpz.hr/Djelatnici/dbrcic/Brcic-Sevrovic--Logistika-prijevoza-putnika.pdf 13
6. ZAKLJUAK
Jedan od temeljnih problema suvremenog svijeta je svakako promet i njegov vrtoglav porast gotovo iz dana u dan. Samim time nastaje i potranja za razvojem sve veih povrina za prometnice, a sukladno tome nadalje i nove tehnologije koja bi mogla kontrolirati i voditi toliku masu. Iz tog se razloga ITS pokazao kao idealno rjeenje za kontrolu prometnog haosa. Kako je reeno, time se ne nastoji otkazati svrha klasinim nainima kontrole, odnosno policijskoj slubi i slino, ve se nastoji njima pomoi. Brzina i aurnosti prenoen ja podataka ITS sustava jednostavno ej nuna stvar u svakom veem i razvijenijem prometnom sreditu.
14
7. LITERATURA
upanovi, I.; Tehnologija cestovnog prometa, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb 1994.
Internet izvori
http://files.fpz.hr/Djelatnici/dbrcic/Brcic-Sevrovic--Logistika-prijevoza-putnika.pdf
15