qwertzuiopasdfghjklyxcvbnmq wertzuiopasdfghjklyxcvbnmqw ertzuiopasdfghjklyxcvbnmqwer tzuiopasdfghjklyxcvbnmqwertz SEMINARSKI RAD uiopasdfghjklyxcvbnmqwertzui Globalizacija: Zato ne uspijeva?

opasdfghjklyxcvbnmqwertzuiop asdfghjklyxcvbnmqwertzuiop asdfghjklyxcvbnmqwertzuiopas dfghjklyxcvbnmqwertzuiopasdf ghjklyxcvbnmqwertzuiopasdfgh jklyxcvbnmqwertzuiopasdfghjkl yxcvbnmqwertzuiopasdfghjkl yxcvbnmqwertzuiopasdfghjkly xcvbnmqwertzuiopasdfghjklyxc vbnmqwertzuiopasdfghjklyxcvb nmqwertzuiopasdfghjklyxcvbn mqwertzuiopasdfghjklyxcvbnm
8.11.2013 Autor: Leo Fel Mentor: prof. Valentina anid

Sadraj
I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. Uvod Globalizacija: nekoliko karakteristika i definicija Svjetski sustavi za financijsku potporu javnom sektoru Uniformiranje Hijerarhija donoenja odluka u svijetu Sukob na Bliskom istoku Mediji Smrt drutvene jednakosti uzrokovana nacionalnim vlastima Raspad komunizma Odriva bududnost homo sapiensa Vrijeme istjee Literatura

Uvod
Svakodnevno se susredemo sa pojmom globalizacije. Ovaj pojam, tonije proces, ima nemjerljiv utjecaj na nae ivote. Svi smo mi dio procesa globalizacije, a esto smo, naalost, samo njeni objekti. Upravo zato trebali bismo se bolje upoznati s glavnim znaajkama globalizacije, njenim pozitivnim i negativnim imbenicima. Ovaj seminarski rad nema se namjerom poblie baviti subjektima globalizacije, odnosno modnicima koji upravljaju tim procesom. No, ipak demo morati nakratko upoznati i te modnike kako bismo bolje razumjeli efekte globalizacije i posljedice po njene objekte. Temeljna polazita ovog seminarskog rada su po drutvo negativni utjecaji globalizacije. Kroz navedeni rad nastojimo dobiti odgovor na sljededa pitanja: Je li potrebno regulirati globalizacijski proces? Donosi li ona vie pozitivnih ili negativnih imbenika? Zato postoji svjetski terorizam? Kakva je bududnost globalizacije?

Globalizacija: nekoliko karakteristika i definicija

Ljudska percepcija globalizacije i njeno pravo znaenje se uvelike razlikuju. Stanovnici visokorazvijenih zemalja globalizaciju smatraju kao pozitivan proces, dok stanovnici tranzicijskih i niskorazvijenih zemalja ju doivljavaju kao proces sa vie negativnih no pozitivnih pojava. Globalizacija poinje raspadom kolonijalnih imperija sredinom 20. st. Brojne su drave, nekadanje kolonije, stekle neovisnost i poelo je razdoblje globalizacije. Preduvjet globalizaciji svakako su tehnoloka dostignuda, a kao najvanija vrijedi izdvojiti razvoj prometa (posebice zranog) te razvoj telekomunikacija (u novije vrijeme najvaniji je internet). Valjalo bi nabrojati imbenike koji su sadrani u globalizaciji: 1. 2. 3. 4. komunikacija preko granica dostupnost i protok informacija tehnologija prijevoza i tehnika podrka globalna ekonomija

Trgovina je podruje ljudske djelatnosti kome je globalizacija najvie pridonijela. Ona je postala mnogo dinaminija no u prolosti, sudjeluje u standardiziranju proizvoda i nudi povoljan omjer cijene i kvalitete. Potencijal globalizacije uistinu je velik i potrebno je samo usporediti dananji svijet sa onim od prije par desetljeda i uvidjet demo veliku razliku. Iako na prvi pogled globalizacija izgleda kao iskljuivo pozitivan proces, ona to zasigurno nije. Brojne popratne pojave snano utjeu na mnoge pojedince i drutva u cjelini. Jesu li ti negativni efekti nuno zlo? Odgovor je negativan. Vedina negativnih efekta moe se rijeiti bez da ugroava i sputava ono pozitivno to dobivamo globalizacijom. Valjalo bi nabrojati alarmantne imbenike koji su sadrani u globalizaciji: 1. drutvena nejednakost 2. zatita rada 3. ouvanje okolia Globalizacija zasigurno produbljuje razlike izmeu bogatih i siromanih. Tako je 2002. g. najimudnija desetina kudanstava svijeta raspolagala s tredinom, a desetina najsiromanijih kudanstava sa etrdesetinom svjetskog bogatstva. Nadalje, velika meunarodna poduzeda esto kre propise o zatiti na radu, iskoritavaju djeji rad te ne pladaju prekovremene sate . Navedena krenja propisa ine u siromanim i nerazvijenim zemljama svijeta. Ista ta poduzeda esto su kriva za unitavanje i devastaciju okolia te se tako nepovratno gube brojna stanita ivotinja i dovodi u pitanje sigurnost i zdravlje ljudi.

Svjetski sustavi za financijsku potporu javnom sektoru

Osnovni prihodi neke drave su razni porezi (porez na dodanu vrijednost, porez na dobit, porez na dohodak itd.). Financijska stabilnost neke drave uvelike ovisi o punjenju dravne blagajne. Ukoliko se dravna blagajna puni dobro, tada de biti dovoljno sre dstava za sve dravne potrebe (obrazovanje, sigurnost, zdravstvo, socijalna politika, ...). No, to ako se dravna blagajna puni sporo i nedovoljno? Kako de to utjecati na drutvo? Kako povedati dravne prihode? Manjim dravnim proraunom manje je i sredstava za javni sektor. Dokazano je kako su policajci podloniji mitu kada kriminalci imaju vie sredstava od drave. Upravo zbog manjka proraunskih sredstava dolazi do nesigurnosti i moebitnog kolapsa sistema. Kako bi se dravna blagajna bolje punila, potrebno je uspostaviti nadnacionalno tijelo u kojem de poslodavci prijavljivati domade i strane isplate plada. Tako de na jednom mjestu biti svi potrebni podaci nede se modi dogaati razne porezne manipulacije. Samim tim to de se onemoguditi utaja poreza, dravna blagajna dobit de vie sredstava koja bi inae zavrila u sivoj zoni. Upravo je uspostava takvog tijela najpotrebnija za zemlje bive Jugoslavije gdje je kriminal i utaja poreza vrlo visoka. Jedino de tako spomenute drave modi ponovno izgraditi infrastrukturu te zadovoljiti sve dravne obveze.

Uniformiranje
Danas su mladi diljem svijeta sliniji jedni drugima vie nego ikad u povijesti. Oni imaju sline navike i interese (gledanje TV-a, surfanje internetom, elja za samoostvarenjem, liberalni svjetonazori), konzumiraju hranu i pide velikih meunarodnih kompanija (Coca Cola, McDonalds, Nestle itd.) te se odijevaju po posljednjoj modi u svjetski poznatim trgovinama odjedom (New Yorker, H&M, Nike, Adidas itd.). Moemo zakljuiti kako se kulturne razlike izmeu razliitih kultura sve vie smanjuju. Zato je tome tako? Kako bismo odgovorili na postavljeno pitanje, potrebno se je vratiti tisudama godina u prolost. Svakako de nam dobro dodi i Maslowljeva hijerarhija potreba pomodu koje demo objasniti ovaj fenomen. Prema Maslowu, ljudi se prema potrebama navedenim u piramidi odnose tako da prvo zadovoljavaju one s dna. Tek kada su sve potrebe s neke razine zadovoljene, ljudsko bide prelazi na ispunjavanje potreba sa vie razine. Tako su ljudi prvo morali zadovoljiti svoje fizioloke potrebe (voda, zrak i hrana). Kada je primitivna tehnologija mogla zadovoljiti fizioloke potrebe, ljudi su krenuli u ostvarivanje potrebe sigurnosti. Osim one materijalne sigurnosti koja podrazumijeva egzistencijalnu i sigurnost od sukoba, bilo je potrebno zadovoljiti i onu duhovnu sigurnost. Naime, ljudi su si nekako morali objasniti zato demo umrijeti, to nakon smrti i sl. Upravo zato nastaju religije kao odgovor na postavljena pitanja. Zanimljivo je kako je svim religijama zajedniko da ue kako je neka jaka sila iznad nas i da se brine da pobijedi pravda. Nastankom religije ispunjena je i druga razina potrebe, a to je potreba za sigurnodu. Vratimo se sada na poetak poglavlja. Ved smo spomenuli razne proizvode koji se koriste diljem svijeta. Dakle, dananji proizvodi i moderna tehnologija se sve vie uniformiraju. Zato se onda tradicionalni koncepti kao religija razlikuju od religije do religije? Odgovor na to pitanje jest prisutnost komunikacije preko granice. Religije su nastale u vrijeme kada su sve kulture bile na slinoj razini razvoja, a komunikacija je bila spora i stoga se znanstvena i tehnoloka otkrida nisu mogla iriti svijetom. No, ako se danas u SAD-u izumi novi proizvod koji de bolje zadovoljavati neku funkciju od starog proizvoda, tada de ved sutra taj proizvod biti dostupan u cijelom svijetu. Dakle, simboli oko kojih se religije bore i po kojima se razlikuju su zaostaci tehnolokog razvoja.

Iz navedenog moemo donijeti dva zakljuka: 1. kulturoloke razlike nastale su u vrijeme kada se tehnoloki napredak odvijao bre od globalne komunikacije, jer su ljudi s razliitih dijelova svijeta pronali i izumili proizvode i tehnike kojima su zadovoljili sline potrebe (danas se to prepoznaje kao element kulture) 2. zbog bre komunikacije danas svi ljudi usvajaju sline metode zadovoljavanja istih potreba bez obzira na njihovu lokaciju i to vodi prema svijetu u kojemu demo svi upotrebljavati jednake proizvode i imati jednake vrijednosti ini se da je proces uniformiranja uvelike potaknut globalizacijom i ono je nezaustavljivo i nepovratno, bududi da je i sama globalizacija takva. Dakle, kroz odreeno vremensko razdoblje ieznuti de sve kulturoloke razlike. Postoje kulture i religije koje se snano odupiru procesu uniformiranja. Ljudska bida se koncentriraju na one elemente identiteta za koje smatraju da su ugroeni te ih valja braniti. Navedeni ljudi de uspostaviti povezanost identifikacijom sa zajednikim elementima svojih kultura. Dobar primjer odupiranja uniformiranju i prihvadanju zapadnjakih vrijednosti jest islamski svijet. Islam je dugo bio vrlo tolerantna i pristupana religija, dok danas smo svjedoci raznih islamskih terorista i njihovog fanatizma. Zemlje u kojima je islam dominantan su, u pravilu, inferiorne u odnosu spram zapadnih zemalja i zato se boje da de zbog te inferiornosti njihove vrijednosti i identitet ieznuti. Takoer postoji strah da de pretrpjeti negativne vanjske efekte globalizacije i upravo su svi okupljeni pod zastavom islama i tako nastaje stav mi protiv njih. Kako bi se ubudude smanjio broj ekstremista i terorista, potrebno je poduzeti dva vana koraka: 1. reforma postojedeg obrazovnog sustava 2. osnivanje meunarodnog tijela za regulaciju raspadanja kulturnih razlika Reformom obrazovnog sustava smanjio bi se naglasak na lokalnu kulturu i tako de nestati ekstremizam koji pokuava zatititi svoj kulturni identitet. Osnivanje navedenog meunarodnog tijela imalo bi za zadadu objektivno informiranje i time bi sprijeio stigmatizaciji skupina ljudi. Ono bi sudjelovalo u procesu uniformiranja, ubrzavalo ga i sprjeavalo njegove negativne uinke. Na kraju ovog poglavlja moemo zakljuiti kako je proces uniformiranja prirodan i ne moe se usporiti. Potrebno je uspostaviti navedene mehanizme kako bi se taj proces odvijao to bezbolnije.

Hijerarhija donoenja odluka u svijetu

Hijerarhija oznaava poredak po vanosti. Ona je zastupljena u religiji, poduzetnitvu, politici i drugim sferama ivota. U ovom poglavlju promotrit demo kako izgleda hijerarhija donoenja odluka u svijetu. Za primjer demo uzeti Norveku, najbogatiju zemlju na svijetu i zemlju sa najviim HDI (indeksom ljudskog razvoja). Ona je podijeljena u 400 opdina i one su djelomino samoupravne. Opdine mogu potroiti novac dobiven iz fondova pokrajine i drave, ali postoje odluke na koje ne mogu utjecati. Zato te opdine ne mogu biti potpuno samostalne i zato postoji dravna vladajuda struktura? Postoji nekoliko razloga zato opdine nemaju potpunu samoupravu i samostalnost: 1. konflikt menadment 2. identifikacija negativnih vanjskih faktora preko opdinskih 3. strateka koordinacija
Ukoliko doe do nekog nesporazuma i konflikta izmeu dvije opdine, tada taj sukob sprjeava i razrjeuje nacionalna vlada. Da ne postoji uloga vlade, tada bi izbio tei sukob i donio bi nesagledive posljedice po dvije opdine. Uzmimo za primjer da jedna opdina eli sagraditi branu na rijeci koja prolazi kroz vie opdina. Tada drava mora usuglasiti miljenja ostalih opdina i one moraju dobiti pristojnu odtetu ako se brana sagradi. Svaka opdina promovira svoje interese te se nalazimo u situaciji da svatko vue na svoju stranu. No, ako postoji nacionalna vlada, tada de ona donijeti strategiju koja de zadovoljiti interese svih i time se tedi na izradi vlastitih strategija. Ova tri razloga pokazuju opravdanost centralizirane vlasti.

Ova tri razloga su jednako aktualna i na svjetskoj razini. Dosadanje tijelo koje je bilo nalik svjetskoj vladi bila je Organizacija Ujedinjenih naroda. No, OUN je zaokupljen gaenjem konflikata i ima malo resursa za preventivni rad. Nadalje, ta organizacija je podlona utjecaju modnih zemalja (pr. SAD) i zbog toga gubi na vjerodostojnosti. S druge strane, dobar primjer strateke koordinacije jest Europska unija. Njena manjkavost je to je geografski ograniena na Europu. U sluaju Europske unije zemlje su se fokusirale na zajedniku viziju bududnosti. Upravo su nekadanji neprijatelji Francuzi i Nijemci jedni od inicijatora i vizionara ujedinjene Europe. Zato se tako ne bi mogli ujediniti Izraelci i Palestinci? Odgovor lei na ved spomenutim kulturolokim razlikama. Tek kada proces uniformiranja bude gotov, dodi de do dijaloga izmeu Izraela i Palestine.

Sukob na Bliskom istoku

Bliski istok ved je dugo vremena ratna bojinica. Posebice imamo priliku svjedoiti tenzijama i povremenoj eskalaciji nasilja izmeu Izraelaca i Palestinaca. Tko su dakle Izraelci, a tko su Palestinci? Izraelci su nacija koja je dobila svoju dravu nakon 2. svjetskog rata. Tada su se brojni idovi doselili u svoju obedanu zemlju - Izrael. Palestinci su pak muslimani, oni koji su nekad ivjeli na podruju na kojem je sada izraelska drava. Izraelci i Palestinci u ivotu imaju sline ciljeve i potrebe. Jedino po emu se znatno razlikuju jest religija i kultura. Religijski simboli esto meu navedenim nacijama izazivaju nasilje i rat. Kako je to mogude, ako su religijski simboli uspostavljeni kako bi zadovoljili ljudsku potrebu za sigurnodu?! Paradoksalno je to takvi simboli mogu oarati mase i dovesti do stranih zloina. Ostaje nam se nadati kako de uniformiranje donijeti mir Bliskom istoku. Tada de Izraelci i Palestinci imati zajedniku viziju bududnosti te de se koncentrirati na pitanja od zajednike vanosti.

Mediji
U ovom poglavlju demo promotriti ulogu medija u ved spomenutom izraelsko -palestinskom sukobu. Pokuat demo dobivenim zakljucima objasniti i svjetski obrazac djelovanja medija. itajudi novine esto dete pronadi naslov Palestinski bomba samoubojica ubio nekoliko izraelske djece ili Izraelski vojnici ubili nekoliko Palestinaca. Dakle, mediji promoviraju elemente identiteta koji su i razlog konflikta . Upravo takvo to itatelji, sluatelji i gledatelji trae i ele konzumirati. Ukoliko prihvatimo teoriju po kojoj Izraelce i Palestince razlikuje neki prastari religijski simbol, zato onda promovirati tu jedinu razliku? Upravo zato jer su tako naslovi dinaminiji, puni senzacije i kao takvi se dobro prodaju. Mediji bi mogli promijeniti pristup izvjetavanju, a da ono ne izgubi na objektivnosti. Kako? Tako da prestanu isticati neke marginalne razlike koje u pojedinih ljudi su zapravo krucijalne i odreuju njihov stav prema drugima. Najveda prijetnja procesu globalizacije jest to to slobodni mediji piu ono to ljudi ele itati, a ne ono to bi trebali pisati. Primjerice, ako se neki medij i odlui izostaviti marginalne razlike (Izraelac - Palestinac) tada on gubi na vanosti i smanjuje mu se profit. Jedino ako svi mediji istovremeno promjene nazivlje i pristup izvjetavanju, sukob na Bliskom istoku de biti lake rijeiti. Kako bi to mediji i uinili, potrebna je direktiva nekog vieg tijela koje bi reguliralo ono to oni piu. Ponovno bi kao takvo dobrodolo nadnacionalno tijelo. No, drave de zbog vlastitih interesa odbiti takav prijedlog pravdajudi se da se time ubija sloboda govora i ideali koji su svojstveni suvremenim ljudima.

10

Smrt drutvene jednakosti uzrokovana nacionalnim vlastima

Naslov ovog poglavlja vrlo je bombastian, no s druge strane vrlo realan. Kako to da nacionalne vlasti koje trebaju osigurati drutvenu jednakost zapravo uzrokuju smrt drutvene jednakosti? Na to pitanje pokuat demo dobiti odgovor u ovom pog lavlju. Na poetku tredeg milenija 51 od 100 najvedih ekonomija su bile korporacije, a ne drave. Danas, vie od desetljeda kasnije, korporacije zasigurno zauzimaju jo vie mjesta meu 100 najvedih ekonomija. Privatne tvrtke zapoljavaju ljude, sudjeluju u standardizaciji proizvoda i upladuju razne poreze. Jedan od tih poreza jest i tzv. corporate tax (korporativni porez). Nakratko demo se posvetiti kapitalu, a zatim ponovno vratiti na vanost korporativnog poreza. Kapital je poput plutajudeg koluta za plivanje. On bez problema se moe premjestiti iz jedne drave u drugu. Takvo to nazivamo volatilnost kapitala. Bududi da kapital pluta, svi se natjeu da ga ugrabe. Stoga esto nacionalne vlade bivaju pritisnute od strane korporacija u vezi uvjeta poslovanja. Upravo inzistiraju na smanjenju korporativnog poreza, kako bi ostvarivali vedu dobit. Ukoliko drava odbije taj prijedlog, poduzetnici lako spakiraju kofere i presele proizvodnju u drugu dravu. ivi primjer nalazimo u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Pedesetih godina prolog stoljeda korporativni porez je inio 27 posto dohotka federalne vlade, a poetkom tredeg milenija svega 10 posto. Razlog tome je upravo sniavanje korporativnog poreza kako bi korporacije ostale u SAD-u. Takav primjer moemo pronadi i u drugim zemljama. Upravo manjak proraunskih sredstava uzrokuje brojne negativne efekte. Prvo, razni sektori koji su tradicionalno smatrani dravnim (zdravstvo, sigurnost i obrazovanje) de otidi u ruke privatnika zbog manjka proraunskih sredstva. U ovim podrujima sada vie nede svim graanima biti jednak pristup uslugama, ved de ovisiti o drutvenom statusu. Je li to smrt drutvene jednakosti? Drugo, smanjenjem poreza bogati de imati jo vie, a siromani jo manje. Takav rasplet je negativan po uniformiranje, jer su bogatstvo i siromatvo opreni pojmovi i pripadnici tih drutvenih klasa de vjerojatno biti u sukobu. Trede, predavanjem modi u ruke privatnika polako nestaje demokracija. Pojedinci tako gube mod da utjeu na svoj ivot i bududnost. etvrto, mirovine i zatita radnika svest de se na minimum zbog nedostatka sredstava . Takve primjere vidimo u nerazvijenim zemljama.

11

Peto, ne postoji univerzalni autoritet koji bi se brinuo za okoli pa dolazi do velike opasnosti po okoli. Kako bismo izbjegli ove negativne trendove, potrebno je postidi meunarodni dogovor kako bi postojale zajednike norme. Inae de poeti nezaustavljiv val privatizacije. Institucije poput Meunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke su se dosad bavili makroekonomijom. One su se previe bazirale na privatizaciju, a potrebno bi bilo istraiti optimalnu veliinu javnog sektora kako bi se sve njegove funkcije nesmetano odvijale. Ako se ne pojavi novo svjetsko tijelo koje de napraviti takvo istraivanje i implementirati ga na globalnoj razini, tada su moguda dva scenarija: 1. unitavanje javnog sektora iz kojeg proizlaze drutvene nejednakosti te globalni rat 2. ekoloki raskol uzrokovan nedovoljnom brigom o utjecaju negativnih faktora na prirodu Kako bismo sprijeili te scenarije potrebno je uspostaviti apsolutne dravne institucije koje bi umanjile drutvene nejednakosti.

12

Raspad komunizma
Komunizam kao ideologija ved dva desetljeda ne postoji u svijetu (izuzetak su NR Kina, Sjeverna Koreja i Kuba). Smrtna presuda komunizmu donesena je ranih 90-tih godina prolog stoljeda. U ovom poglavlju objasnit demo kako je dolo do uruavanj a tog sustava koji je zagovarao socijalnu jednakost i one ideale za kojima esto eznemo u ovo neoliberalno vrijeme. Zamislimo kako na Zemlji postoje samo drava A i drava B. Drava A je komunistika zemlja, dok je drava B utemeljena na kapitalizmu i ekonomiji slobodnog trita. U dravi A svi su ljudi jednaki, svi rade za dravu i svi dobivaju onoliko koliko im je potrebno za pristojan ivot te meu graanima ne postoje razlike. U dravi B uoavamo vedi stupanj nejednakosti, jedni su bogati, a drugi siromani. U dravi B u kojoj postoje ti negativni efekti mediji su slobodni i naglaavaju pozitivne pojave i time promoviraju pozitivni opdi dojam. Graani drave A de vidjeti te uvjete i poet de stvarati opoziciju svojoj vladi. Tako de taj komunistiki sustav truliti iznutra i dodi de do njegovog uruavanja. Graani drave B nede biti impresionirani dravom A jer ona nije u stanju prikazati opdi pozitivni dojam putem medija, tj. svoje propagande. Takoer je velik problem to u dravi A sustav nosi i neradnike i time biva sve neuspjeniji i neproduktivniji. U dravi B pak samo najbolji i najradiniji opstaju i time taj sustav napreduje. Tako je zapravo informacijska tehnologija presudila komunistikim zemljama.

13

Odriva bududnost homo sapiensa

Ovo poglavlje se bavi pitanjem globalizacije i neoliberalnog kapitalizma kao rjeenjima za postizanje globalnog politikog konsenzusa. Brojne drave tredeg svijeta daju velike porezne olakice velikim korporacijama kako bi ih privukle. Na taj nain stanovnitvo bude zaposleno, no sva dobit odlazi u zemlju matice te korporacije i dogaa se osiromaivanje zemlje u kojoj je proiz vodnja. Takva matrica se ponavlja mnogo puta i nije udo to dolazi do velikog jaza izmeu bogatih i siromanih. Kada siromani pojedinac dostigne toku lomljenja i ako se skupi dovoljan broj pojedinaca tada je i drutvo doseglo svoju. Ti siromani pojedinci vide kako drugi imaju sve, a oni ive i rade u loim uvjetima. Upravo tada dolazi do ekstremizma i proizvodnje bombaa samoubojica. Neoliberalni kapitalizam i konkurencija meu dravama sigurno ne pomau promjenu. Jednog dana kada proces uniformiranja zavri, treba de se eliminirati drutvene nejednakosti i teroristike grupe koje su nastale kao rezultat toke sloma u nekom drutvu. Ovo su argumenti koji govore da bi to moglo funkcionirati: 1. Raskol izmeu bogatih i siromanih smanjit de se putem poboljanih regulacija distribucijske politike. Uvjet za to je zbacivanje s vlasti bogatih modnika. 2. Svijet de prihvadati regulacije koje de se implementirati na globalnoj razini. 3. Svijet de biti uniformiran te de to dovesti do globalnog konsenzusa 4. Elementi identiteta koji formiraju radikalne i teroristike grupe izgubit de na vanosti u novom, antikulturalnom drutvu 5. Postojat de tehnologija koja de identificirati probleme koje su postojali u socijalizmu i komunizmu Ovo je vizija bududnosti kojom bismo trebali krenuti.

14

Vrijeme istjee
Nakon obraenog velikog broja tema vezanih uz globalizaciju moemo zakljuiti kako je potrebno to prije uspostaviti svjetsku vladu. Takav univerzalni autoritet omogudit de ravnomjerni razvoj svijeta i neutralizaciju razlika izmeu bogatih i siromanih. Bogati de vjerojatno odbiti pomisao da se neeg moraju odredi, no ova revolucija ne moe svima dati motiv da u njoj sudjeluju. Siromani de zasigurno prije prihvatiti ovakvo gledite. Nadalje, potrebno je postaviti niz regulativa kojih bi se svi drali kako u bududnosti ne bismo bili svjedoci onih dvaju scenarija iz prethodnih poglavlja. Za kraj, citat jednog indijanskog voe: Kada bijeli ovjek bude izgradio svoj grad po cijeloj zemaljskoj povrini, tek de tada shvatiti da ne moe jesti novac.

15

Literatura
1. Lars Even Andersen: Globalizacija: zato ne uspijeva?, Biblioteka ZRCALO, Zagreb, 2003. 2. Michael Moore: Glupi bijelci, Harper Collins, 2001. 3. Marko Vukid, Dragutin Migles: Geografija 3, Alfa, Zagreb, 2010.

16