Raomon (1950.

Raomon (1950.)
Raomon

Naslov izvornika Redatelj Producent Scenarist Akira Kurosava Minoru Jingo Akira Kurosava inobu Haimoto Rynosuke Akutagava (kratke prie) Toir Mifune Maiko Ky Masayuki Mori Takai imura Kiiiro Ueda Fumiko Honma Daisuke Kat Fumio Hayasaka Kazuo Miyagava Akira Kurosava Daiei (Japan) RKO Radio Pictures (SAD) 1950. 88 min. Japan japanski

Glavne uloge

Glazba Snimatelj Montaa Distributer Godina izdanja Trajanje Drava Jezik

Profil na IMDb-u [1] Raomon (jap. |Rashmon) japanski je film kojeg je reirao Akira Kurosava u suradnji sa snimateljem Kazuom Miyagavom. U glavnim ulogama pojavljuju se Toir Mifune, Takai imura, Maiko Ky, Masayuki Mori i Minoru iaki. Film je temeljen na dvjema priama Rynosukea Akutagave ("Raomon" je podloga za okruenje, a "U lugu" za likove i radnju). Za Raomon se moe rei kako je predstavio Kurosavu i japansku kinematografiju zapadnoj publici, a smatra se jednim od njegovih remek-djela. Film je osvojio Zlatnog lava na Venecijanskom filmskom festivalu, a na 24. dodjeli Oscara mu je uruena poasna nagrada.

Raomon (1950.)

Sinopsis
Film opisuje silovanje ene i kasnije ubojstvo njenog mua kroz iznimno razliite prie etiri svjedoka, ukljuujui silovatelja te, preko medija, mrtvog mukarca. Prie su meusobno kontradiktorne, to ostavlja gledatelju da prosudi koja je od njih, ako ijedna, tona. Pria se razvija u prisjeanjima etiriju likova - bandita Tamarua, ubijenog samuraja, njegove ene i bezimenog drvosjee - na dogaaje koji su se odvili jednog poslijepodneva u lugu. Ali to je isto tako prisjeanje u prisjeanju jer prie svjedoka razuzdanom puaninu iznose drvosjea i sveenik dok u razruenoj straarnici zvanoj Raomon ekaju zavretak kine oluje.

Drvosjea
Bezimeni drvosjea tvrdi, kako je prije tri dana pronaao tijelo rtve (samuraja) dok je u umi traio drvo za potpalu. Nakon to je otkrio tijelo, pobjegao je u panici potraiti vlasti.

Takai imura kao drvosjea sjedi, Kiiiro Ueda kao puanin s lijeva i Minoru iaki kao sveenik s desna.

Sveenik
Putujui budistiki sveenik tvrdi kako je vidio samuraja i enu istog dana kad se dogodilo ubojstvo.

Minoru iaki kao sveenik.

Bandit
Tamaru, zloglasni razbojnik, tvrdi da je prevario samuraja da skrene s planinskog puta s njim u potrazi za drevnim maevima koje je pronaao. U lugu je zavezao samuraja za drvo, a zatim se vratio po enu. Planirao je silovati enu, koja se isprva pokuavala braniti. Nakon to je uhvaena, popustila je pod muevim pogledom te ju je bandit "zaveo". ena, ispunjena sramom, poela ga je zatim moliti za dvoboj do smrti s njenim muem, kako bi je spasili krivnje i srama od znanja da dvojica mukaraca znaju za njezinu sramotu. On je asno oslobodio samuraja kako bi se mogli suoiti u dvoboju. U

Toir Mifune kao bandit Tamaru.

Raomon (1950.) Tamaruovu prisjeanju borili su se vjeto i otro, ali je na kraju pobjedu odnsio Tamaru, a ena je pobjegla. Na kraju prie, upitaju ga za skupocjeni bode koji je posjedovala samurajeva ena: on kae da je bio zbunjen i zaboravio na nj te da je bilo glupo od njega to je iza sebe ostavio tako vrijedan predmet.

Samurajeva ena
Samurajeva ena tvrdi da je nakon to ju je silovao Tamaru, koji ju je ostavio u jecajima, molila svoga mua da joj oprosti; on ju je samo hladno gledao. Ona ga je zatim oslobodila i molila da je ubije kako bi imala mir. On je nastavio zuriti u nju pogledom punim prijezira. Njegov pogled joj je rasporio duu te ga je ona bezuspjeno molila da je ubije, a zatim je se onesvijestila u bodeom u ruci. Probudila se i pronala mua mrtvog s bodeom u prsima. Prisjea se kako je se pokuala ubiti, ukljuujui pokuaj da se utopi neto kasnije u jezeru, ali nije uspjela.

Maiko Ky kao samurajeva ena na sudu.

Samuraj
Preminuli samuraj preko medija tvrdi da je Tamaru, nakon to je njega zarobio i nakon to mu je silovao enu, nju zamolio da poe s njim. Ona je pristala i zamolila Tamarua da ubije njenog mua kako ne bi osjeala krivnju pripadanja dvojici mukaraca. Tamaru ju je okiran ovim zahtjevom zgrabio i dao samuraju na izbor hoe li pustiti enu ili je ubiti. ("Nakon toga", prisjetio se mrtvi samuraj, "umalo sam oprostio banditu.") ena je pobjegla, a Tamaru je, nakon to ju je pokuao ponovno uhvatiti, odustao i oslobodio samuraja. Samuraj se zatim ubio vlastitim bodeom. Duh zatim spominje kako je netko Masayuki Mori kao samuraj. uklonio bode iz njegovih prsiju; nakon to je to uo (ili preciznije, u sekvenci suenja nakon to to biva izreeno), drvosjea se preplai i ustvrdi kako mrtvac sigurno lae jer je ubijen maem.

Drvosjea ponovno
Drvosjea zatim kae kako je njegov raniji pogled bio la, tvrdei kako se nije htio previe upletati. Priznaje da je ipak svjedoio silovanju i ubojstvu. Kae kako je Tamaru silovao samurajevu enu i zatim molio uplakanu enu da se uda za njega. Ona mu je odgovorila kako odluka nije na njoj, oslobodila mua i nastavila jecati. Samuraj je rekao kako nije spreman umrijeti za enu poput nje te da bi vie oplakivao gubitak svog konja, nego svoje ene. uvi te rijei, Tamaru je izgubio interes za samurajevu enu i spremao se otii. Samurajeva ena nastavila je jecati, sada jo jae, to je nagnalo njenog mua da je zatrai da prestane plakati. Tamaru je uzvratio kako su samurajeve primjerdbe "neljudske" od njega jer, prema Tamaruovim rijeima, "ene su slabe" i ne mogu si pomoi da ne plau. ena se na to razjarila djelomice na muevo oklijevanje da zatiti svoju enu, a djelomice na Tamaruovu hladnou, ija se strastvena naklonost ubrzo pretvorila u isto saaljenje. U izljevu bijesa potaknula je dvojicu mukaraca da se bore za nju, to je ini se poalila im su se mukarci upustili u patetini dvoboj, vie da sauvaju vlastiti obraz u odnosu jedan na drugoga nego iz stvarne naklonjenosti eni. Nakon patetine borbe, Tamaru je pobijedio u dvoboju, vie sreom nego vjetinom i ubio samuraja koji se pokuavao izvui iz grmlja. Vidjevi muevu smrt, ena je vrisnula od uasa i pobjegla od Tamarua koji joj je pokuao pristupiti. Tamaru je, nesposoban da je slijedi, uzeo samurajev ma i napustio mjesto dogaaja epajui.

Raomon (1950.)

Vrhunac
U hramu, drvosjeu, sveenika i puanina u raspravi o drvosjeinoj prii prekida zvuk uplakanog djeteta. Pronalaze naputeno dijete u koari, a puanin uzima kimono i amajliju koji su ostavljeni uz bebu. Drvosjea mu prigovori to krade od naputenog djeteta, ali puanin ga pone zapitkivati o eninu bodeu; drvosjea ne odgovara, a puanin shvaa cijelu priu i otkriva istinu: da je i drvosjea lopov, da je ukrao bode koriten u ubojstvu samuraja. Puanin, smijeei se i smijuljei se vlastitim otroumnim zapaanjima, ustvrdi kako su svi ljudi sebini te da svi ljudi na kraju gledaju svoj interes. Ove varke i lai uzdrmaju sveenikovu vjeru u humanost. Ipak, vjeru mu vraa drvosjea koji posee za djetetom iz njegova naruja. Nakon prvotnog prigovora drvosjei ("Pokuava li uzeti sve to mu je preostalo?") smeka se nakon to mu drvosjea objasni kako kod kue ima estero djece te da jo jedno nee prouzrokovati potekoe. Ovo jednostavno objanjenje baci novo svjetlo na drvosjeinu priu i kasniju krau bodea. Film zavrava s drvosjeom koji odnosi dijete kui. Kia je prestala, a oblaci su se razili otkrivajui sunce to je u suprotnosti s poetkom kad je bilo naoblaka.

Nagrade
Plave vrpce (1951.) - najbolji scenarij: Akira Kurosava i inobu Haimoto Mainichi Film Concours (1951.) - Najbolja glumica: Maiko Ky Nacionalni ured za kritiku, SAD (1951.) - Najbolji redatelj: Akira Kurosava i najbolji strani film: Japan Venecijanski filmski festival (1951.) - Zlatni lav: Akira Kurosava Oscari, SAD (1953.) - Poasni Oscar Ceh amerikih redatelja, SAD (1953.) - Najbolji redatelj: Akira Kurosava

Raomon (1950.)

Utjecaj
Japanske reakcije
Film je producirao Daiei. Nakon to je na Zapadu doekan pozitivnim recenzijama, japanski su kritiari bili zbunjeni; neki su samo rekli kako mu se tamo dive jer je "egzotian", drugi da je uspio jer je vie "zapadnjaki" od veine japanskih filmova.[2] U kolekciji interpretacija Raomona, Donald Richie pie da "ogranienja 'japanske' misli nisu obuzdali redatelja, koji se pri tom pridruio svijetu u cjelini".[3] Citira i Kurosavu kako kritizira nain na koji "Japanci nedovoljno cijene [japanske] stvari."

Utjecaj izvan Japana

Film se 1951. pojavio na Venecijanskom filmskom festivalu zaslugom uiteljice talijanskog jezika, Giuliane Stramigioli koja ga je predloila talijanskoj agenciji za filmsku promociji Unitalia Film traei da se na festivalu prikae japanski film. Meutim, Daiei Motion Picture Company (tadanji producent popularnih dugometranih filmova) i japanska vlada nisu se sloili izborom Kurosavina djela uz objanjenje kako "nedovoljno predstavlja japansku filmsku industriju" i prijedlog da bi rad Yasuiroa Ozua bio ilustracija izvrnosti u japanskoj kinematografiji. Unato ovim uvjetima, film je prikazan na festivalu i osvojio nagradu talijanskih kritiara i Zlatnog lava - predstavivi zapadnjakoj publici Kurosavine filmove i tehnike, kao to su izravno snimanje u sunce i koritenje zrcala za odraz suneve svjetlosti u lica glumaca. Vestern Bijes iz 1964. s Paulom Newmanom, Claire Bloom i Edwardom G. Robinsonom, bio je remake Raomona. Koncept filma izvrio je utjecaj na brojne kasnije radove, kao to su filmovi Heroj, Toka prednosti, Hrabrost pod paljbom, Privedite osumnjiene, to mukarci ele, Ubojite misli i Tko je smjestio Crvenkapici. Koncept je koriten i u epizodama televizijskih serija, obino uz pretjerivanje zbog humornih efekata. Primjeri su Boomtown[4], Zvjezdane staze: Sljedea generacija, Frasier, A Different World, Mama's Family, CSI, Zovem se Earl, Veronica Mars, Good Times, Dosjei X, Happy Days, The Famous Jett Jackson, Kappa Mikey, Princ s Bel Aira, All in the Family, Carter Country, Garfield and Friends, Alvin and the Chipmunks, "The Restless Gun", Farscape, The Simpsons i Skunk Fu. U epizodi Dexterova laboratorija ak je imitirana umska udolina za pozadinu. Prvi in mjuzikla Michaela Johna LaChiuse, See What I Wanna See temeljen je na istim kratkim priama Rynosukea Akutagave i ukljuuje junaka koji ide u kino pogledati Raomon. U epizodi serije Slava temeljene na filmu, okruenje straarnice Raomon zamijenjeno je kazalinim zastorom, a dvojica likova se sklanjaju kako bi priekali da prestane kia; nakon to se cijela pria razotkrila u prisjeanju kamera se pomie unatrag i otkriva kako kazalini zastor najavljuje "Kurosavin festival".

Japanski poster za Raomon

Raomon (1950.)

Stil
Utjecaj nijemog filma i moderne umjetnosti
Kurosavino divljenje prema nijemom filmu i modernoj umjetnosti moe se vidjeti u minimalistikim setovima filma. Kurosava je smatrao da zvuna kinematografija potencira kompleksnost filma: "Filmski zvuk nikad nije tek pratnja, nikad tek ono to je zvuni stroj uhvatio dok ste snimali scenu. Stvarni se zvuk nikad samo ne dodaje slikama, on ih multiplicira." Govorei o Raomonu, Kurosava je rekao, "Volim nijeme filmove i uvijek sam ih volio ... Htio sam vratiti djeli te ljepote. O tome sam mislio, sjeam se, na sljedei nain: jedna od tehnika moderne umjetnosti je pojednostavljenje te zato moram pojednostaviti ovaj film."[5] U filmu postoje samo tri okruenja: straarnica Raomon, uma i sudsko dvorite. Vrata i dvorite su vrlo jednostavno graeni, a uma je stvarna. To je vjerojatno posljedica niskog budeta kojeg je Kurosava dobio od Daieia.

Kurosavin odnos s glumcima

Kad je Kurosava snimao Raomon, glumci i ekipa su ivjeli zajedno, to je sustav koji je redatelj smatrao korisnim. Prisjetio se: "Bili smo jako mala grupa i snimanje Raomona bilo je naporno svakog dana i svake noi. U takvim okolnostima moete o svemu razgovarati i biti jako blizak."[6] Jedan od rezultata njegove bliskosti ogleda se u izvedbi Toira Mifunea: dok su glumci i Kurosava ekali da se sagradi set, gledali su film o Africi koji je reirao Osa Johnson. Film je ukljuivao neke kadrove rikanja lavova, a Kurosava je predloio da Mifune odigra bandita kao lava. Mifuneova izvedba zato je bila divlja, gotovo neljudska.

Toir Mifune kao bandit Tamaru stoji, Maiko Ky kao Masago klei, Masayuki Mori kao samuraj Kanazava-no-Takehiro sjedi u pozadini.

Fotografija
Snimatelj, Kazuo Miyagava, pridonio je brojnim idejama i potporom. Na primjer, u jednoj sekvenci postoji niz jednodijelnih kadrova bandita, zatim ene, a zatim mua, koji se nakon toga ponavljaju kako bi naglasili triangularni odnos izmeu njih. Koritenje kontrastnih kadrova je jo jedan primjer tehnika u Raomonu. Prema Donaldu Richieju, duljina kadrova ene i bandita ista je kad je bandit barbarski lud, a ena histerino luda.[7] Raomon je prvi film u kojem se snimalo izravno u sunce. U kadrovima glumaca, Kurosava je htio koristiti prirodno svjetlo, ali je ono bilo preslabo; rijeili su problem koritenjem zrcala koja su odraavala prirodno svjetlo. Htio se postii rezultat snani svjetlosni izgled kao da je svjetlo putovalo kroz kronje kako bi pogodilo glumce. Kia u filmu morala je biti obojena u crno jer lee kamere nisu mogle uhvatiti kiu dobivenu od iste vode.

Montaa
Stanley Kauffman u The Impact of Rashomon pie kako je Kurosava esto snimao scenu s nekoliko kamera istodobno, tako da bi mogao "slobodno rezati film i sastavljati dijelove koji su uhvatili intenzitet akcije, kao da leti od jednog dijela do drugog." Unato ovome, koristio je i kratke kadrove zajedno kako bi publika pomislila da gledaj jedan kadar; Richie u svojem eseju kae da "u cjelini filma postoji 407 odvojenih kadrova ... To je dvaput vie nego u uobiajenom filmu, a opet ti kadrovi nikad ne skreu pozornost na sebe."

Raomon (1950.)

Simboliko koritenje svjetla

Robert Altman divio se koritenju svjetla u filmu. Komplimentirao je na Kurosavinoj upotrebi "pjegastog" svjetla tokom cijelog filma, to likovima i okruenju dodaje dodatnu dvoznanost.[8] U svojem eseju "Rashomon" Tadao Sato sugerira da film (obino) koristi sunevu svjetlost da simbolizira zlo i grijeh u filmu, tvrdei kako se ena podaje banditovim eljama nakon to ugleda sunce. Meutim, Keiko I. McDonald u svojem se eseju "The Dialectic of Light and Darkness in Kurosawa's Rashomon" suprotstavila Satovoj teoriji. McDonald kae da film konvencionalno koristi svjetlo kako bi simbolizirao "dobro" ili "razum" i tamu kako bi simbolizirao "loe" ili "impuls". Scenu koju je spomenuo Sato ona interpretira drugaije, istiui da se ena podaje banditu nakon to sunce lagano iezava. McDonald otkriva i kako je Kurosava ekao da se pojavi veliki oblak iznad strarnice Raomon kako bi snimio posljednju scenu u kojoj drvosjea odnosi naputeno dijete kui; Kurosava je htio pokazati da bi uskoro mogla poeti jo jedna mrana kia, iako je nebo u tom trenutku vedro. Na alost, posljednja se scena ini optimistinom jer je bilo presunano i vedro da bi se proizveo efekt oblanog neba.

Alegorijski i simbolini sadraj

Zbog svojih naglaavanja subjektivnosti istine i nesigurnosti injenine tonosti, Raomon su neki tumaili kao alegoriju na poraz Japana na kraju Drugog svjetskog rata. lanak Jamesa F. Davidsona "Memory of Defeat in Japan: A Reappraisal of Rashomon" objavljen u prosinakom izdanju Antioch Reviewa iz 1954., rana je analiza elemenata poraza u Drugom svjetskom ratu. Druga alegorijska interpretacija filma kratko je spomenuta u lanku "Japan: An Ambvivalent Nation, an Ambvivalent Cinema" Davida M. Dressera.[9] U njemu se film doivljava kao alegorija na atomsku bombu i japanski poraz. Kratko se spominje i pogled Jamesa Goodwina na utjecaj post-ratnih elemenata na film. Meutim, Akutagavina pria "U lugu" od filma je starija 28 godina i samim time bi svaka namjerna post-ratna alegorija bila rezultat Kurosavina utjecaja (vie na temelju uokvirivanja prie nego samih dogaaja). Simbolizam je prisutan tokom cijelog filma, a o tome je puno i pisano. Vodei se tradicijom, Miyagava je izravno snimao sunce kroz kronje drvea, kao da eli pokazati kako istina poinje nejasna. Ulazna vrata kojima se neprestano vraamo kao na 'polaznu' lokaciju za naraciju slui kao vizualna metafora za ulaz u priu, a injenica da ih trojica mukaraca na vratima postupno rue i spaljuju kako pria napreduje je komentar o prirodi istine onoga o emu govore.

Utjecaj na filozofiju
Raomon igra sredinju ulogu u dijalogu Martina Heidereggera izmeu japanske osobe i ispitivaa. Nakon to ispitiva u ranoj fazi pohvali film kao vodi u "misteriozni" japanski svijet, japanska osoba prekori film jer je previe europski i ovisan o odreenom objektiviziranom realizmu, a ne prisutan u tradicionalnom japanskom noh kazalitu.[10] Politolog Graham Allison je tvrdio da je koristio Raomon kao poetnu toku za svoje veliko djelo, Essence of Decision, u kojem je ispriao priu o Kubanskoj raketnoj krizi iz tri razliita teoretska gledita (tako da je kriza opisana i objanjena na tri potpuno razliita naina).

Raomon (1950.)

Izvori
[1] http:/ / www. imdb. com/ title/ tt0042876/ [2] Rashomon (http:/ / www. tcm. com/ thismonth/ article. jsp?cid=136021& mainArticleId=160926) [3] (Richie, 80) [4] On the Tube: Quirky format puts 'Boomtown' ahead of the network pack (http:/ / www. post-gazette. com/ tv/ 20020927owen0927fnp4. asp) [5] Donald Richie, The Films of Akira Kurosawa. [6] Qtd. in Richie, Films. [7] Richie, Films. [8] Altman, Robert. "Altman Introduction to Rashomon," Criterion Collection DVD, Rashomon. [9] Hiroshima in Film (http:/ / www. acdis. uiuc. edu/ Research/ S& Ps/ 1995-Sp-Su/ S& P_Sp-Su_1995_docs/ desser. html) [10] Heidegger, "Aus eimen Gesprch von der Sprache. Zwischen einem Japaner und einem Fragendem", in Unterwegs zur Sprache, Neske, 1959, str. 104ss.

Literatura
Davidson, James F. "Memory of Defeat in Japan: A Reappraisal of Rashomon." Rashomon. Ed. Donald Richie. New Brunswick: Rutgers University, 1987. 159-166. Erens, Patricia. Akira Kurosawa: a guide to references and resources. Boston: G.K.Hall, 1979. Kauffman, Stanley. "The Impact of Rashomon." Rashomon. Ed. Donald Richie. New Brunswick: Rutgers UP, 1987. 173-177. McDonald, Keiko I. "The Dialectic of Light and Darkness in Kurosawa's Rashomon." Rashomon. Ed. Donald Richie. New Brunswick: Rutgers UP, 1987. 183-192. Richie, Donald. "Rashomon." Rashomon. Ed. Donald Richie. New Brunswick: Rutgers UP, 1987. 1-21. Richie, Donald. The Films of Akira Kurosawa. 2nd ed. Berkeley and Los Angeles: University of California, 1984. Sato, Tadao. "Rashomon." Rashomon. Ed. Donald Richie. New Brunswick: Rutgers UP, 1987. 167-172. Tyler, Parker. "Rashomon as Modern Art." Rashomon. Ed. Donald Richie. New Brunswick: Rutgers UP, 1987. 149-158.

Vanjske poveznice
Raomon (http://www.imdb.com/title/tt0042876/) na Internet Movie Databaseu Esej Stephena Princea (http://www.criterion.com/asp/release.asp?id=138&eid=212&section=essay) Esej Akire Kurosave (http://www.criterion.com/asp/release.asp?id=138&eid=213&section=essay)

Izvori rabljeni u lanku i suradnici

Izvori rabljeni u lanku i suradnici

Raomon (1950.) Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?oldid=3970045 Doprinositelji: Fraxinus, Hermit, Ifa, MaGa, 1 anonimne izmjene

Izvori, licencije i suautori slika

Slika:Rashomon poster.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Rashomon_poster.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: Courtesy of Daiei, (c) 1950. The author of this picture is Daiei Motion Picture Company (Daiei Kabushiki-gaisha). (Today as Kadokawa Herald Pictures, Inc.). Slika:Flag of Japan.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Flag_of_Japan.svg Licencija: Public Domain Doprinositelji: Various Datoteka:Rashomon 2.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Rashomon_2.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: film directed by Akira Kurosawa, (screenshot made by User:Snek01) Datoteka:Minoru Chiaki in Rashomon.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Minoru_Chiaki_in_Rashomon.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: film directed by Akira Kurosawa, (screenshot made by User:Snek01) Datoteka:Toshiro Mifune in Rashomon 2.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Toshiro_Mifune_in_Rashomon_2.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: film directed by Akira Kurosawa, (screenshot made by User:Snek01) Datoteka:Machiko Kyo in Rashomon.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Machiko_Kyo_in_Rashomon.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: film directed by Akira Kurosawa, (screenshot made by User:Snek01) Datoteka:Masayuki Mori 2.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Masayuki_Mori_2.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: film directed by Akira Kurosawa, (screenshot made by User:Snek01) Datoteka:Rashomon poster 2.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Rashomon_poster_2.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: Daiei, (c) 1950 Datoteka:Rashomon 1.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Rashomon_1.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: film directed by Akira Kurosawa, (screenshot made by User:Snek01)

Licencija
Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0 //creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/