I.

tehnika kola TESLA, Zagreb, Klaieva 7

CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE

SEMINAR IZ CATIA V5 R10

Dipl. ing. Ante BUBRI

Zagreb, prosinac 2003.

SADRAJ

NASLOV

STRANICA

1) Konstrukcija modela pomou jednostavnog 2D geometriskog oblika 2) Osnove 3D modeliranja 3) Konstrukcija modela pomou dodatnih funkcija Sketchera 4) K onstrukcija modela pomou preslikavanja konture u ravnini 5) Konstrukcija modela koristei nekoliko dodatnih funkcija 3D modeliranja 6) Drafting generiranje osnovnih pogleda 7) Kreiranje osnovnih povrina 8) Ispitivanje modela pod statickim opterecenjem 9) Definiranje vijanog spoja 10) Definiranje zavarenog spoja

9 16

22

27

40 52 68 75 82

Zadatak:

Konstruirati jednostavne 2D geometrijske oblike i njihovom ekstruzijom dobiti prikazanu prizmu

Svrha vjebe je upoznavanje sa Sketcher-om i njegovim osnovnim funkcijama, odnosno samom filozofijom 2D konstruiranja u CATIA-i. Koriste se sljedee funkcije: Profile Constraint Corner Chamfer Symmetry Circle Pad

Najprije je potrebno odrediti ravninu u kojoj emo crtati Sketch. Odabiremo YZ ravninu i kliknemo na ikonu za Sketcher.

Funkcijom Profile izvlaimo jednostavnu konturu, proizvoljnih dimenzija. Pri tome su ukljuene opcije Snap to point i Geometrical Constraints pa nam program automatski postavlja linije paralelno, horizontalno i definira poetne i zavrne pozicije konture.

Konturu izvlaimo na sljedei nain: klikom na lijevu tipku mia selektiramo poetnu toku, otputamo tipku, zatim na isti nain selektiramo sljedeu toku i tako dalje dok ne doemo do toke gdje kontura prelazi u radius: drimo lijevu tipku i vuemo mia do sljedee toke, otputamo tipku, napravimo klik i dalje do kraja konture. Ovdje napravimo double-click i kontura je zavrena.

U sljedeoj fazi je potrebno definirati dimenzije konture kao i geometrijske odnose elemenata konture, koji nisu automatski odreeni samim programom. U tu svrhu koristimo funkciju Constraint. Napravimo double-click na ikonu i funkcija je aktivna dok ju ponovo ne iskljuimo. Isto vrijedi i za sve ostale ikone. Odreivanje constraint-a na prethodno napravljenoj konturi je u stvari dimenzioniranje pojedinih elemenata konture, njihovoj meusobnoj udaljenosti ili o kutevima izmeu pojedinih elemenata.

1
Dobiveno stanje je prikazano na slici.

2
Potrebno je primjetiti da dimenzija moe biti odreena kao udaljenost dvaju elemenata ili kao duina pojedine linije. Svaki od definiranih constraint-a moemo slobodno pozicionirati unutar sketcher-a, fixirati (desna tipka mia) ili mijenjati (double-click) njegove vrijednosti. Jednako tako je mogue mijenjati definiciju samih elemenata dimenzije ili poziciju (doubleclick na liniju, radijus). U tom sluaju nismo postavili constraint-e ve smo samo editirali pojedine elemente, bez odnosa meu njima. Razlika je u tome da e program automatski generirti constraint-e u tehniku dokumentaciju tj. draft, dok e preostale elemente biti potrebno naknadno kotirati. Osim toga constraint-ima definiramo osnovnu geometriju modela, odnosno CatPart-a i time omoguujemo jednostavno editiranje istog (promjenom bilo kojeg constraint-a, model se automatski mijenja-update).

Na jednak nain napravljen je i ostali dio konture. Ponovo koristimo funkcije Profile (otprilike definiramo konturu) i Constraint (potpuno definiramo sketch).

U sljedeoj fazi osim navedenih funkcija koristimo jo i funkcije Corner i Chamfer za definiranje preostalih radijusa i skoenja. Selektiramo funkciju Corner, zatim linije izmeu kojih elimo definirati radijus i nakon toga funkcijom Constraint odreujemo vrijednost radijusa. Na isti nain koristimo i funkciju Chamfer.

1
ili

4 2 3

Nakon to smo definirali sve constraint-e kontura bi trebala izgledati kako je prikazano na slici.

Sljedei zadatak je dovriti konturu, izai iz Sketcher-a i ekstrudirati prizmu. Najprije treba selektirati sve elemente (klik na bilo koju liniju,desni klik,opcija Auto Search), ukljuujemo funkciju Symmetry i izabiremo horizontalnu os kao os simetrije.

1 2

Poto smo funkcijom Symmetry zrcalili konturu oko horizontalne osi dobili smo simetrinu krivulju s donje strane osi. Sredinju krunicu smo napravili funkcijom Circle, a nakon odreivanja zavrnih constraint-a dobiveno stanje se vidi na slici.

Izlazimo iz Sketcher-a i ukljuujemo ikonu Pad unutar Part Design-a. Selektiramo sketch (ukoliko nije ve oznaen) i konstruiramo prizmu visine 20 mm.

2 3

I.TEHNIKA KOLA TESLA

CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE Klaieva 7
Voditelj: Ante Bubri , dipl.ing.

Zadatak:

Izradom nekoliko kontura i koritenjem osnovnih funkcija Part Designa konstruirati prikazani model.

Ovom vjebom obuhvaene su osim osnovnih funkcionalnosti sketcher-a, neke od funkcija Part Design-a, odnosno osnove 3D modeliranja. Pri tome se koriste funkcije: Profile Constraints Corner Rib Pad Shaft Axis Edge Fillet

Pozicioniramo se u ravninu YZ sketchera i koristei funkciju Profile nacrtamo dvije osnovne linije. Funkcijom Constraint definiramo osnovne dimenzije i udaljenosti, 60 mm, 30 mm i zatim relimitiramo konturu sa Corner - Trimm all Elements. Vrijednost radijusa 15 mm odreujemo sa funkcijom constraint. Kao i u prethodnim vjebama, koristimo opcije Snap to Grid i Geometrical Constraints.

U sljedeoj fazi kreirat emo model upotrebom funkcije Rib u Part Design-u. Za definiranje Rib-a potrebna su nam dva sketcha: jedan u kojem je vodea krivulja (u naem sluaju Sketch 1) i drugi u kojem je kontura presjeka Rib-a (Sketch 2). Zato izlazimo iz prvog Sketcha i pozicioniramo se u ravninu ZX u kojoj nacrtamo krunicu radijusa 10 mm. Izlazimo iz drugog Sketcha i dobivamo sljedeu situaciju:

ZX ravnina

5 6

10

Ukljuujemo funkciju Rib i otvara nam se novi prozor u kojemu odabiremo Sketch2 kao profil (Profile) i Sketch1 za vodeu krivulju (Center curve).

Klikom na apply dobivamo grafiki prikaz modela sa svim automatskim i naknadno definiranim constraint-ima. Ukoliko smo zadovoljni sa definicijom profila, kliknemo na OK i dobivamo eljeni model.

11

Svi elementi CatPart-a (Rib, Sketch1, Sketch2 kao i njihovi podelementi, grafiki su prikazani u Part Editoru:

U sljedeoj fazi potrebno je konstruirati cilindar na stranjoj strani dobivenog profila. Za ravninu Sketcha u ovom sluaju moemo izabrati stranju stranicu profila:

3
Ovdje napravimo krunicu radijusa 70 mm sa sreditem u toki 0,15. Koristimo ve standardne funkcije Circle i Constraint. Poziciju sredita krunice moemo odrediti na dva naina: ili da se automatski pozicioniramo na vertikalu ili da naknadno postavimo sredite krunice na vertikalnu os ( Constraint selektiramo toku, zatim vertikalnu os, desni klik i opcija Coincidence)

12

Izlazimo iz Sketcha3 i odabiremo funkciju Pad, te upisujemo 10 mm kao dimenziju cilindra. U strukturi Part-a pojavljuje se novi Pad kao novi element. Orijentaciju Pad-a moemo mijenjati selektiranjem naranaste strelice ili upisivanjem razliitih vrijednosti u rubriku Length.

U sljedeoj fazi potrebno je naprviti konturu ijom emo rotacijom oko definirane osi dobiti tzv. Shaft, trei dio modela. Ponovo definiramo novi Sketch u ravnini YZ.

13

Na sljedeoj slici prikazana je kontura dobivena standardnim koritenjem funkcija Sketcha: Circle, Constraint, Trimm Jedina novost u cijelom Sketchu je uporaba funkcije Axis kojom odreujemo os rotacije potrebnu za dobivanje Shaft-a (proizvoljne duljine).

1 2

Izlazimo iz Sketcha i ukljuujemo funkciju Shaft, selektiramo profil i dobivamo trei dio modela.

14

U zavrnom dijelu vjebe koristimo funkciju Edge Fillet za dobivanje potrebnih radijusa na modelu.

Svi novi elementi pojavljuju se u Part Editor-u (EdgeFillet1 i EdgeFillet2)

15

I.TEHNIKA KOLA TESLA

CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE Klaieva 7
Voditelj: Ante Bubri, dipl.ing.
Zadatak: Konstruirati zadane 2D geometrijske oblike i njihovom ekstruzijom dobiti prikazanu prizmu.

Svrha vjebe je upoznavanje s dodatnim funkcijama Sketcher-a, trimanjem elemenata sketcha i dodatnim opcijama funkcije Constraint. Koriste se sljedee funkcije: Trimm Break Circle Line Constraint Pad

16

Najprije za ravninu sketcha odabiremo YZ ravninu, koju moemo selektirati u prostoru ili u Part Editoru. Nakon toga ulazimo u Sketcher klikom na ikonu.

Sada selektiramo ikonu Circle i proizvoljno nacrtamo tri krunice kako je prikazano na slici. Pri tome moemo prvu krunicu pozicionirati u ishodite (kao referentnu), a ostale bilo gdje u ravnini sketch (iskljuujemo opciju Snap to point).

2 1

U sljedeem koraku potrebno je definirati radijuse krunica, njihove pozicije u ravnini i meusobnu tangencijalnost. Ukljuujemo funkciju Constraint i definiramo pozicije i radijuse manjih krunica. Opcija Geometrical Constraints (Tools) nam omoguuje automatsko postavljanje tangencijalnosti, horizontalnosti, vertikalnosti ve pri samom crtanju pojedinih linija i krunica.

17

Na slici se vidi da je velika krunica postavljena tangencijalno na dvije manje. To se postie na sljedei nain: Nakon to se aktivira ikona Constraint selektiramo dvije krunice i kliknemo na desnu tipku mia. Otvorio se prozor u kojem odabiremo opciju Tangency. U sketchu se pojavljuje oznaka tangencijalnosti (zelene boje).

1 2 3
Sada emo koristei funkcije Line i Circle proizvoljno nacrtati jo dvije horizontalne linije vuemo liniju od toke do toke dok se ne pojavi zelena oznaka horizontalnosti, i dvije krunice kao na sljedeoj slici. Krunicu radijusa 15 mm postavljamo tangencionalno na krunicu radijusa 4 mm (funkcija Constraint, selektiramo krunice, klik na desnu tipku i opcija Tangency)

18

Na slici se vidi da je krunica r = 70 mm trimana s krunicama r = 4 mm i r = 12 mm. U tu svrhu je koritena funkcija Trimm opcija Trimm the First Element: Selektiramo veu krunicu (koju elimo trimati) zatim manju krunicu (kojom relimitiramo veu) i vuemo kursor u poziciju koja nam odgovara, odnosno na dio velike krunice koji elimo sauvati. Ukoliko smo napravili double-click, funkcija Trimm ostaje permanentno ukljuena, pa trimanje moemo ponoviti vie puta.

2 1
Isti postupak koristimo za relimitiranje dolje prikazanih elemenata, krunice r =12mm i donje linije, te krunice r=15 mm i gornje horizontalne linije. Prije samog trimanja potrebno je linije pozicionirati i postaviti ih tangencijalno na krunice, koristei funkciju Constraint.

Za razliku od prethodnog relimitiranja, koristimo funkciju Trimm - opcija Trimm all Elements: Selektiramo krunicu r=12 mm, zatim donju liniju i pozicioniramo se tako da relimitiramo istovremeno oba elementa. Postupak ponavljamo s krunicom r=15mm i gornjom linijom.

19

Na sljedeim slikama prikazane su zadnje faze izrade konture. Princip rada je isti kao i u prethodnom dijelu vjebe: Proizvoljno crtamo krunice koristei funkciju Circle, a zatim pozicioniramo i tangencijalno postavljamo na odreene elemente funkcijim Constraint i konano relimitiramo funkcijom Trimm.

20

Na kraju izlazimo iz Sketcher-a i selektiramo funkciju Pad kojom definiramo prizmu.

21

I.TEHNIKA KOLA TESLA

CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE Klaieva 7
Voditelj: Ante Bubri, dipl.ing.
Zadatak: Konstruiranje modela prikazanog na slici Ova vjeba obuhvaa osnovne funkcionalnosti sketcher-a i jednostavno konstruiranje modela odnosno CatPart-a. Vjebom je obuhvaena izrada dijela konture, postavljanje constraint-a, rotaciono preslikavanje konture u ravnini sketcha, trimanje i konano, ekstrudiranje modela od dobivene konture. Pri tome se koriste sljedee funkcije: Line Circle Profile Constraint Trimm Rotate Pad

22

Najprije je potrebno otvoriti novi Part,te izabrati ravninu sketcha to se radi na na ve opisani nain (File New Part; klik na ikonu za YZ ravninu i Sketcher) Kao i u prethodnim vjebama konturu zapoinjemo izradom jednostavnih, proizvoljno odreenih elemenata, krunicom (Circle) i dvjema crtama (Line). Krunicu pozicioniramo linearno sa vertikalnom osi (ukljuena opcija Snap to Point), a linije tangencijalno na krunicu (ukljuena opcija Geometrical Constraints.

Na sljedeim slikama prikazane su sljedee faze izrade sketcha.

23

Na postojeu geometriju , dodani su constraint-i, dvije nove linije i jedna krunica. linije postavljamo paralelno na udaljenosti od 8 mm, automatski pri samom crtanju (vuemo crtu i ekamo da se pojavi zelena oznaka paralelnosti) Nakon to smo definirali sve prikazane uvjete, moemo pristupiti relimitiranju elemenata. Gornju krunicu, r = 20 mm moemo odmah trimati s unutarnjim linijama ( funkcija Corner, opcija Trimm all Elements), dok donju krunicu r = 15 mm treba prvo prelomiti (funkcija Break), pa tek onda trimati. Kod uporabe funkcije Break prvo selektiramo element koji elimo prelomiti, a potom element kojim lomimo. Krunicu smo break-ali sa linijom i nakon toga vanjski dio relimitirali sa vanjskim linijama (Trimm all Elements), a ostatak krunice s unutarnjim linijama (CornerTrimm All Elements). Sljedea slika prikazje stanje nakon uporabe funkcija Break i Trimm.

Vrijednosti radijusa 4 i 6 mm su definirani naknadno, funkcijom Constraint, dakle prvo je izvreno trimanje, a zatim smo odredili potrebne vrijednosti cornera.

24

U zavrnom dijelu vjebe dovrit emo konturu uparabom funkcije Rotate. Slino kao i funkcija Symmetry, funkcija Rotate, omoguava nam transformiranje pojedinih elemenata ili itave geometrije u ravnini sketcha. U ovom sluaju selektiramo itavu konturu (dakle prvo element koji elimo rotirati), zatim os rotacije (ishodina toka) i zatim u prozoru koji se otvori odabiremo Duplicate mode i upisujemo kut rotacije. Duplicate mode nudi nam dodatnu opciju Instance(s) broj ponavljanja rotacije. Nakon toga potrebno je relimitirati rotirane elemente ( funkcija Corner Trimm all Elements) i definirati zavrne constraint-e.

1 2

Na

25

sljedeoj slici prikazana je gotova kontura naeg modela. Za ureivanje crtea koristimo funkcije Trimm, Corner, Fix, Constraint.

Sada je jo samo preostalo izai iz Sketcher-a i funkcijom Pad u Part Design-u definirati prizmu.

26

I.TEHNIKA KOLA TESLA

CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE Klaieva 7
Voditelj: Ante Bubri , dipl.ing.
Zadatak: Konstruirati model koristei se osnovnim funkcijama Sketcher-a i Part Design-a.

U ovoj vjebi pojavljuju se osim osnovnih funkcionalnosti Part Design-a, spomenutih u prethodnoj vjebi, nekoliko dodatnih, standardnih funkcija u 3D modeliranju. Koriste se sljedee funkcije: Circle, Line Constraint Pad Copy & Paste Break, Trimm Corner, Chamfer Pocket Hole Pattern

27

Poinjemo na standardni nain:

1 2

Poetna kontura definirana je u XY ravnini. Koristimo standardne funkcije Sketcher-a za izradu osnovne geometrije, krunica, linija, constraint-a

5
28

Linije postavljamo tangencijalno na krunice (selektiramo krunicu i liniju, desni klik, tangency), te definiramo potrebne constraint-e prema slici.

29

Izlazimo iz Sketcher-a i ekstrudiramo prvu prizmu koristei funkciju Pad.

4
Sljedeu konturu mogue je napraviti u istoj ravnini, koristei ve postojei sketch. Desnom tipkom mia selektiramo Sketch1 (u Part Editoru), otvara se prozor u kojem odaberemo opciju Copy, zatim ponovo desnom tipkom selektiramo PartBody i odaberemo Paste.

3 2

U PartBody-u se pojavio novi Sketch, kopija prvog Sketcha. Pozicioniramo se u novi sketch i dodajemo nove elemente. Pri tome koristimo standardne funkcije: Line, Circle, Constraint

30

Relimitiramo elemente potrebne za konstrukciju (Break, Corner-Trimm all Elements) , a ostatak geometrije briemo (desna tipka mia-Delete) dok ne ostane samo kontura prikazana na slici.

31

U sljedeoj fazi koristimo funkciju Pocket, potrebnu za dobivanje utora, udubljenja, definiranih 2D geometrijom. Izlazimo iz Sketchera i selektiramo funkciju Pocket. U prozoru koji se pojavio definiramo dubinu i profil pocket-a.

4
Time smo definirali Pocket dimenzije 10 mm i dobili potrebno udubljenje na donjoj strani prizme. Udubljenje na gornjoj strani prizme dobit emo koristei istu konturu. Potrebno je napraviti kopiju sketcha: Desnim miem selektiramo Sketch2, opcija Copy, zatim ponovo desnim miem PartBody, opcija Paste i dobivamo novi Sketch3. Sada ponovo ukljuujemo funkciju Pocket, selektiramo Sketch3 i u prozoru Pocket Definition izaberemo opciju More. Otvara nam se opcija Second Limit, potrebna da konturu sketcha pravilno pozicioniramo. Selektiramo OK i dobivamo Pocket na gornjoj strani prizme. Istu opciju upotrebljavamo i u funkciji Pad ukoliko elimo dobiti prizmu odmaknutu od konture ili prizmu sa pozitivnim i negativnim offsetima istovremeno.

Sketch2 -

Copy Paste 3

PartBody

Sketch3

32

5 konstruiramo cilindar sljedeem koraku, na gornjoj strani prizme kako je prikazano na slici. Pozicioniramo se u ravninu gornje plohe prizme i nacrtamo krunicu radijusa 30 mm, koncentrinu sa cilindrinim dijelom prizme. Ukoliko koncentrinost prizme nismo dobili ve pri samom crtanju, mogue je selektiranjem krunice, zatim krunog brida prizme i odabirom funkcije Constraints Defined in dialog Box opcija Concentricity, pravilno pozicionirati krunicu. Selektiramo gornju povrinu i kliknemo na ikonu Pad. U prozoru koji se pojavio definiramo dimenzije cilindra. 1 2 3

33

U zadnjem dijelu vjebe koristit emo funkcije Hole i Chamfer, za izradu rupa i skoenja, kao i funkciju Circular Pattern, za izradu uzoraka (kopija) ve postojeih elemenata. Za izradu rupa nije se potrebno pozicionirati u neku odreenu ravinu ve je nakon klika na ikonu dovoljno selektirati neku povrinu na modelu. Tada se otvara prozor Hole Definition u kojem odabiremo eljene opcije. Prikazanu rupu moemo pomicati proizvoljno u prostoru pomou mia. Klikom na ikonu Positionning Sketch otvara nam se sketch u kojem moemo precizno pozicionirati rupu uporabom constraint-a.

34

sketchu je rupa prikazana samo pomou referentne toke. Selektiranjem te toke i vanjskog krunog dijela prizme, te klikom na ikonu Constraints Defined in Dialog Box pojavljuje se prozor u kojem izabiremo opciju Concentricity. Time smo pozicionirali rupu, a izlaskom iz sketcha model se automatski update-ira.

4 3

35

Ukoliko pogledamo u Part Editor uoit emo da program uz definiranu rupu automatski pridruuje pripadajui sketch.

Sada emo napraviti provrt i na drugoj strani modela takoer koristei funkciju Hole. Selektiramo odgovarajuu ikonu i zatim povrinu na modelu gdje elimo provrt.

U koritenjem funkcije Constraints Defined in dialog box.

odgovarajuem pozicioniramo

sketchu rupu

36

Otri rub ovako modelirane rupe zakosit emo koritenjem funkcije Chamfer.

37

Na slian, prethodno prikazan nain napravit emo rupu na donjem dijelu prizme. U prozoru koji se pojavio nakon selektiranja ikone promijenili smo opcije: rupa je slijepa, s V-dnom i urezanim navojem. Pozicioniranje se vri u pripadajuem sketchu.

38

Na kraju vjebe emo napraviti kopije kreirane rupe koristei funkciju Circular Pattern. Nakon selektiranja rupe kliknemo na odgovarajuu ikonu i u prozoru koji se pojavio upisujemo potrebne parametre.

2 3

39

Time smo zavrili vjebu. Gotov model je prikazan na slici.

I.TEHNIKA KOLA TESLA

CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE Klaieva 7
Voditelj: Ante Bubri , dipl.ing.

40

Drafting
Generiranje osnovnih pogleda

U sljedeoj vjebi emo pokazati osnovne funkcije Draftinga. Otvorimo model kojeg smo radili u Sketcher-u.

41

Zatim otvaramo novi file - drawing. To moemo uiniti preko padajueg menija File - New -

1
Drawing.

Pojavljuje se prozor u kojem moemo odabrati format papira, standard crtanja i

mjerilo.

Zatim moemo podijeliti ekran

na dva dijela. U jednom e biti

42

3D model, a u drugom prazan papir. To radimo preko padajueg menija Window - Tile Horizontally.

Sada nam preostaje da generiramo poglede i kotiramo mjere. To moemo uiniti automatski ili runo. Za poetak emo pokazati automatski nain generiranja pogleda i kotiranje. Ostali postupci e biti pokazani u vjebama koje slijede. Kliknite na ikonu View Creation Wizard i zatim na model. Referentna ploha pri kreiranju pogleda e biti ona koju ste selektirali.

43

Pojavljuje se prozor View Wizard. U njemu odabirate poglede koje elite. U prvom koraku moete odabrati kombinacije pogleda i razmak izmeu njih. Nakon klika na ikonu Next pojavljuje se drugi prozor u kojem su pojedinani pogledi.

Kliknite na ikone Front View, Left View i Isometric.

44

Na kraju odaberete referentnu plohu na modelu.

Automatski se generiraju pogledi.

Pomou plavog kompasa okreete poglede dok niste zadovoljni. Zatim kliknete u prazan prostor.

45

Preostaje nam napraviti presjek. To emo napraviti funkcijom Offset Section View.

4
Presjek radimo kako je pokazano na slici. Najprije kliknite s lijeve strane (5) i zatim s desne strane crtea (6). U toki 6 napravite dvoklik i s time zavrite liniju presjeka. Istovremeno u prostoru moete pratiti ravninu presjeka. Zatim kliknite u prazan prostor ispod crtea (7).

5 7

46

Rezultat je prikazan na sljedeoj slici.

Preostaje kotiranje tako dobivenih pogleda. Kao to je ve reeno postoje dva naina kotiranja: automatsko ili runo. U praksi se najee koristi runo kotiranje jer omoguuje veu kontrolu postavljanja kota. U ovoj vjebi emo kombinirati obe metode rada. Najprije automatsko kotiranje, zatim korekcija tako dobivenih kota i na kraju runo dodavanje kota koje nedostaju. Selektirajte ikonu Generating Dimensions.

1 2

3
47

Kote nisu lijepo sloene, neke su nepotrebne, neke su dvostruke, a nene nedostaju. Selektirajte u padajuem meniju Tools - Positioning - Dimension Positioning. Time smo uredili poloaj kota.

Nepotrebne kote izbriemo s tipkom Delete na tastaturi ili desni klik - opcija Delete. Ostale kote potrebno je runo dodati. Pri tome se sluimo funkcijama u toolbaru Dimensions.

Ve sam izgled ikona govori koja im je namjena. Nakon klika na ikonu program trai da selektirate elemente koje elite kotirati. U lijevom donjem rubu ekrana moete vidjeti to se od vas trai u tom trenutku.

Zaponimo s kotiranjem kuta na skoenom rubu. Selektirajte ikonu i zatim rub prema slici.

48

Zatim kotiramo radijuse zaobljenja.

3 4

49

Dodajemo kote funkcijom Dimensions.

Moemo primjetiti da nam simetrale na rupama ne odgovaraju. Obriemo postojee i nacrtamo nove koristei funkciju Center Line with Reference.

50

Prvo kliknite na krunicu, a potom na referencu. Ponovite postupak za sve 3 rupe.

Preostaje jo kotirati kut prikazan na slici. Time smo zavrili ovu vjebu.

51

I.TEHNIKA KOLA TESLA

CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE Klaieva 7 , Zagreb
Voditelj: Ante Bubri , dipl.ing.
Na ovom primjeru kreirati emo jednostavne povrine, koritenjem osnovnih funkcija za kreiranje i modificiranje povrina.

Startni model: Button_Start.CATPart

Koritene funkcije:

BOUNDARY PARALLEL CURVE EXTRUDE REVOLVE FILL LOFT JOIN SPLIT TRIM TRANSLATE SYMMETRY

52

Kreiranje osnovnih povrina

Obzirom da je predmet koji kreiramo simetrian (dvoosno) kreirati emo jednu etvrtinu, simetriranjem koje emo na kraju dobiti konaan oblik. Koristei postojeu geometriju generirati emo tri osnovne povrine, i to jednu rotacionu (od Line.1), te dvije extruzijom (od Circle.1 i Circle.2).

Rotaciona povrina
Funkcija: (1) REVOLVE -

Selektirajte krivulju Circle.2 kao profil Selektirajte liniju Line.2 kao os rotacije

(2)

(3)

Upiite vrijednosti kuteva ili pomou grafikog manipulatora definirajte kuteve (Angle 1=0; Angle 2=90) Klikom na OK potvrdite definirane parametre. Kreiran je element Revolute.1.

(4)

3 4

53

Extrudirane povrine
1 Funkcija: (1) (2) EXTRUDE 3 Selektirajte krivulju Circle.2 kao profil Kliknite desnom tipkom mia na rubriku Direction i meu dodatnim mogunostima odaberite Y-os kao smjer extruzije.

(3)

Upiite duljine extruzije: Limit 1=20 i Limit 2=0, ili definirajte Limit 2 pomou grafikog manipulatora.

(4)

Klikom na OK potvrdite definirane parametre. Kreiran je element Extrude.1.

4 2

Na isti nain kreirajte povrinu pomou krivulje Circle.1, u smjeru X-osi. Parametri Limit 1 i Limit 2 su isti kao i za prethodni sluaj. Kreirani element je oznaen sa Extrude.2.

54

Dalje, trebamo kreirati jo dvije povrine u produetku ravnih bridova zadnje kreirane povrine (Extrude.2): (1) (2) (3) (4) Selektiramo gornji rub povrine Extrude.2 koji emo koristiti kao profil nove povrine. Smjer extruzije je Z-os. Duljina extruzije je 25mm. Klik na OK kreirati e novu povrinu oznaenu sa Extrude.3. 3

Na isti nain kreirajte povrinu koristei donji rub povrine Extrude.2, uz smjer extruzije po Y-osi i duljinu extruzije od 45mm. Nova povrina dobit e oznaku Extrude.4. Izgled svih kreiranih povrina je vidljiv na slici:

55

Relimitiranje (odrezivanje) povrina #1

Nakon kreiranja potrebno je odrezati viak povrine kako bismo dobili potrebnu geometriju (oblik tijela).

Prvo emo odrezati povrinu Revolute.1 pomou povrine Extrude.1: Funkcija: SPLIT

(1)

Selektirajte povrinu Revolute.1 na donjem kraju, kako je prikazano na slici. To je element kojeg sjeemo. Selektirajte povrinu Extrude.1. To je element sa kojim sjeemo.

(2)

Ukoliko ste selektirali na krivoj strani, klikom na gumb Other side moete okrenuti selekciju, odnosno dio koji e biti odrezan.

(3) Klikom na OK potvrdite selekcije i odreete povrinu. Rezultantna povrina oznaena je kao Split.1. Na isti nain ponovite postupak ali tako da prvo selektirate Extrude.1 kao element koji sjeemo, a zatim Revolute.1, kao element sa kojim sjeemo. Obratite panju gdje ete selektirati prvi element. Rezultantna povrina bit e oznaena kao Split.2.

56

Spajanje povrina #1
Da bi jednostavnije relimitirali ostale povrine najprije emo preostale tri povrine (Extrude.2, Extrude.3 i Extrude.4) spojiti u jednu povrinu (element), sa kojim emo dalje manipulirati. Funkcija: (1) (2) (3) JOIN

Selektirajte Extrude.2 Selektirajte Extrude.3 Selektirajte Extrude.4 2

1 3

5 (4) (5) Upiite doputenu toleranciju (0.001) Klikom na OK kreirajte spojenu povrinu Join.1.

Na isti nain spojite povrine Split.1 i Split.2. Sada moemo ii dalje na odsjecanje dijelova povrina koji nam ne trebaju.

57

Relimitiranje (odrezivanje) povrina #2

Nakon spajanja, ostala su nam samo dva elementa (Join.1 i Join.2) koja moramo meusobno relimitirati katko bi dobili traenu geometriju. Da bi ubrzali i pojednostavnili postupak koristiti emo funkciju Trim kojom emo odjednom odrezati obje povrine i spoih zajedno u jedan element. Funkcija: (1) (2) TRIM

Selektirajte povrinu Join.2 Selektirajte povrinu Join.1

Ukoliko prikazani rezultat nije kao na donjoj slici, klikom na gumbe Other side of moemo promjeniti stranu koja ostaje nakon odrezivanja i tako postii ispravan rezultat. (3) Klikom na OK kreiramo novi element oznaen kao Trim.1.

Sve toke, linije, krivulje i ravnine (osim osnovnih) premjestite u Hide podruje (Show/Hide).

58

Izrada cijelog modela zrcaljenjem (Symmetry)

Do sada smo kreirali 1/4 plata gumba (gornja strana). Sada emo zrcaljenjem u dvije faze kreirati kompletnu gornju stranu plata. Funkcija: SYMMETRY

2 (1) Selektirajte element Trim.1 (1/4 plata) (2) Selektirajte YZ-ravninu oko koje emo zrcaliti element. (3) Klikom na OK kreiramo zrcalni element Symmetry.1.

Funkcijom Join spojite Trim.1 i Symmetry.1. Rezultat je Join.3. Ponovite postupak funkcijom Symmetry sa elementom Join.3 oko ZX-ravnine. Kreiran je element Symmetry.2. Funkcijom Join spojite Join.3 i Symmetry.2. Rezultat je Join.4.

59

Kreiranje dna gumba

U ovoj fazi kreirati emo dno gumba. Pri tome emo se pomoi osnovnim elementima wireframe geometrije koje emo kreirati.

Kreiranje rubnih krivulja #1

Na krunom rubu plata kreirati emo krivulju koja e nam posluiti kao referenca za povrinu dna. Funkcija: (1) BOUNDARY

Selektirajte kruni rub povrine Join.4

(2)

Klikom na OK kreiramo rubnu krivulju Boundary.1.

60

Kreiranje povrine dna

Pomou upravo kreirane krivulje kreirati emo krunu povrinu dna gumba: Funkcija: FILL

(1) (2)

Selektirajte rubnu krivulju Boundary.1 Klikom na OK kreiramo povrinu unutar krivulje. Nova povrina ima oznaku Fill.1.

61

Kreiranje paralelne krivulje unutar povrine

U nastavku emo kreirati stepenicu na dnu gumba. Za to nam je potrebna nova krivulja na udaljenosti 25mm unutar rubne krivulje. Nova krivulja e leati na povrini Fill.1. Funkcija: PARALLEL CURVE

2 5 5 1 4 3

(1) (2) (3) (4) (5) (6)

Selektirajte rubnu krivulju Selektirajte povrinu Za Parallel mode opciju odaberite Geodesic Ukoliko crvena strelica pokazuje prema van, klikom na nju promjenite smjer prema unutra. Definirajte udaljenost 25mm Klikom na OK kreirajte krivulju. Nova krivulja ima oznaku Parallel.1.

62

Relimitiranje (odrezivanje) povrina #3

Da bi na sredini povrine dna napravili stepenicu moramo povrinu izrezati krivuljom Parallel.1. Funkcija: SPLIT

3 4

(1) (2) (3) (4)

Selektirajte povrinu Fill.1 Selektirajte krivulju Parallel.1. Ukljuite opciju Keep both sides Klikom na OK kreirajte nove dvije povrine, Split.3 i Split.4.

63

Translacija povrine
Povrinu Split.4 (unutar krivulje Parallel.1) moramo translatirati u smjeru Z za visinu stepenice. Funkcija: TRANSLATE

3 5 4

(1) (2) (3) (4) (5)

Selektirajte sredinju povrinu Split.4 Definirajte Z-os kao smjer translacije Kliknite na gumb Hide/Show initial element Postavite duljinu translacije 10mm (smjer Z) Klik na OK kreira novu povrinu Translate.1.

64

Kreiranje rubnih krivulja #2

Na translatiranoj povrini kreirati emo rubnu krivulju koja nam treba za kreiranje prstenaste povrine kojom emo zatvoriti plat gumba. Funkcija: BOUNDARY

(1) (2)

Selektirajte povrinu Translate.1 Klik na OK kreira rubnu krivulju oko selektirane pobrine.

Sada imamo potrebne elemente za kreiranje prstenaste povrine. Krivulju Boundary.1 premjestite u Hide podruje (Show/Hide).

65

Kreiranje prstenaste povrine izmeu rubnih krivulja

Da bi zatvorili plat gumba potrebno je jo kreirati prstenastu povrinu izmeu krivulja Parallel.1 i Boundary.2.

(2) (3)

Selektirajte krivulju Boundary.2 Kliknite na crvenu strelicu u toki Closing Point2 da bi promjenili smjer kao i strelice u toki Closing Point1 Kliknite desnom tipkom mia na text Closing Point2 i selektirajte opciju Replace. Na krivulji oznaenoj sa Section2 selektirajte implicitnu toku koja se nalazi u ravnini sa Closing Point1 na Section1 krivulji.

(4)

(5)

6 Ovime smo kreirali sve potrebne povrine plata gumba. Ostaje nam jo samo da ih spojimo skupa.

66

spajanje svih povrina plata

Spajanjem svih kreiranih povrina u jedan element pojednostavljujemo kasnije operacije, npr. Prelazak u Part Design i kreiranje solida. Funkcija: (1) (2) (3) (4) JOIN

Selektirajte povrinu Join.4 Selektirajte povrinu Split.3 Selektirajte povrinu Loft.1 Selektirajte povrinu Translate.1

4 3

2 5

(5)

Klikom na OK kreiramo povrinu plata gumba. Povrina je oznaena sa Join.5.

Ovime smo zavrili kreiranje plata gumba koristei CATIA Wireframe and Surface produkt.

67

I.TEHNIKA KOLA TESLA

CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE Klaieva 7
Voditelj: Ante Bubri , dipl.ing.

Generative Structural Analysis

Nosa

Ispitivanje modela pod statikim optereenjem

Zadatak:

Na modelu je potrebno provesti ispitivanje metodom konanih elemenata. Koristit emo se opcijama i funkcijama unutar workbencha Generative Structural Analysis.

Ova aplikacija je namijenjena za korisnike prosjenih zahtjeva. U nekoliko jednostavnih koraka je lako izraunati i zatim analizirati mehanika svojstva modela. Na taj nain je mogue u ranom procesu dizajniranja uoiti pogreku i napraviti potrebne izmjene na vrijeme.

68

Zapoinjemo otvaranjem modela kojeg elimo ispitati. U naem sluaju otvaramo model Vilicasti nosac.CATPart.

Ukljuimo opciju za prikaz materijala Wiew Customize View Meterials.

Zatim ulazimo u workbench Generative Structural Analysis putem menija Start Analysis & Simulation - Generative Structural Analysis. Pri tome se otvara prozor New Analyssis Case. Po defaultu je ukluena opcija Static Analysis. Kliknemo na OK i ulazimo u workbench, te se pojavljuju odgovarajue funkcije.

69

Na modelu moemo uoiti zelenu oznaku kaja predstavlja parametre za mesh. Ukoliko napravimo dvostruki klik na simbolu pojavi se prozor u kojem je mogue promijeniti parametre (veliinu i gustou) mesha.

Istovremeno se promijenio i PartEditor. Pojavile su se neke dodatne oznake kako je vidljivo na slici. Takoer se mogu primjetiti simboli za Update na oznakama. dakle moramo definirati optereenje, uvrenje i ostale parametre.

70

Najprije kliknemo na oznaku Restraints. Zatim kliknemo na ikonu Surface Slider, te se otvara prozor Surface Slider.

2 1

Selektiramo 4 povrine prikazane na slici. Udrvetu se pojavljuje odgovarajua oznaka.

Zatim u Kliknemo prozor u

drvetu selektiramo oznaku Loads. na ikonu Distributed Force i otvara se kojem definiramo parametre.

71

U prozor upisemo 50 N kao silu koje djeluje u smjeru osi z. Upisujemo 50 N kako bi promijenili smjer. Selektiramo pokazanu stranicu na modelu. Pojavljuju se strelice kao oznaka za silu.

3
Kliknemo na OK. U drvetu se pojavi odgovarajua oznaka.

Kliknemo na ikonu na kojem e se snimiti

Storage kako bi odredili mjesto izraunati podaci.

72

Preostaje da kliknemo na ikonu Compute. CATIA e sada napraviti mesh na modelu i izraunati naprezanja i deformacije u modelu.

1 2

U donjem desnom uglu ekrana moemo pratiti tijek procesa raunanja. Nakon odreenog vremena (ovisno o snazi hardware-a) dobit emo rezultate. U drvetu nestanu oznake za Update. Takoer se promijeni boja Restraint-a u plavo.

Sada smo spremni za analizu rezultata. Ovdje emo pogledati optereenja po kriteriju Von Misesa i deformacije. Kliknemo na ikonu Displacement i pojavi se niz strelica koje predstavljaju polje deformacija.

1 2

73

Zatim kliknemo na ikonu Stress Von Mises. Pojavi se grafiki prikaz naprezanja u modelu.

Takoer se u drvetu pojavljuju oznake za izraunati sluaj.

Ikonama u Analysis Tools je mogue tako dobiveno rjeenje animirati, rezati ravninom, mijenjati koeficijent deformacije i slino.

74

I.TEHNIKA KOLA TESLA

CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE Klaieva 7
Voditelj: Ante Bubri , dipl.ing.

Generative Structural Analysis

Definiranje vijanog spoja

75

U sljedeoj vjebi je objanjen postupak definiranja vijanog spoja. Koristit emo funkciju Bolt Tightening Connection.

Otvorite Vijcani_spoj.CATProduct.

Kako je vidljivo na slici model se sastoji od dva jednostavna parta, vijka, podlone ploice i matice. Partovi su postavljeni u odgovarajui poloaj uz pomo constrainta Assembly designa. Prelazimo u modul Generative Structural Analysis.

Za definiciju vijanog spoja koristimo funkciju Bolt Tightening connection. Nakon klika na ikonu pojavljuje se prozor u kojem je potrebno selektirati odgovarajue parametre.

76

Kao referenca (support) za vijani spoj mogu posluiti coincidence constraint ili surface constraint.

Najjednostavnije je koristiti coincidence constraint izmeu vijka i matice odnosno navojne rupe. U ovom primjeru selektirajte Coincidence.10 u drvetu ili direktno na 3D modelu. Preostaje jo upisati silu prednatezanja u vijanom spoju.

Na modelu se pojavljuje odgovarajua oznaka.

77

Sada je potrebno definirati mjesta gdje glava vijka i matica dodiruju partove. Koristimo funkciju Contact Connections (ako elimo dopustiti odreenu slobodu u spoju) ili Fastened Connections (ako elimo vrsti spoj). Kliknemo na ikonu Fastened Connection i potom na constraint koji definira kontakt glave vijka i povrine parta (u naem sluaju Surface contact.5).

Isto treba ponoviti za kontakt matice i parta (Surface contact.12).

Na modelu se pojavljuju odgovarajua oznake.

78

Takoer treba definirati kontakt L profila i ploe. Funkcijom Contact Connection postavit emo odgovarajui rubni uvjet.

Preostaje jo odrediti mjesta na kojima je model uvren i optereen. Postavit emo Clamp na donju povrinu kako je pokazano na slici.

79

Pretpostavit emo da djeluje sila od 700 N na gornju povrinu L profila kako je prikazano na slici. Koristimo funkciju Distributed force.

Sada moemo napraviti proraun. Nakon klika na ikonu Compute pojavljuje se prozor koji nas obavjetava koliko je resursa potrebno za proraun.

80

Umjesto realnog vijka u proraunu se moe koristiti i virtualni vijak. Kao osnova za definiciju moe sluiti constraint Assembly designa. Nakon klika na ikonu Virtual Bolt Tightening Connection potrebno je selektirati constraint koji predstavlja vijani spoj.

Moemo ponovno provesti proraun i pogledati nove rezultate. Time smo zavrili ovu vjebu.

81

I.TEHNIKA KOLA TESLA

CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE Klaieva 7
Voditelj: Ante Bubri , dipl.ing.

Generative Structural Analysis

Definiranje zavarenog spoja

82

Analiza zavarenog spoja moe se provoditi na vie naina. Moe se modelirati zavareni spoj u 3D kojemu se onda dodaju odgovarajua svojstva. Drugi nain je koritenje virtualnih zavarenih spojeva koji mogu biti tokasti ili kontinuirani. Kao osnova slue veze definirane u modulu Analysis Connections.

Mogue je napraviti 4 vrste spoja:

- Face face connection

- General Analysis connection - Welding spot connection - Seam Weld connection

Tako postavljene veze mogu posluiti umjesto constrainta Assembly designa pri definiranju rubnih uvjeta u analizi. Prilikom definiranja zavarenog spoja dvije povrine ne smiju biti u kontaktu. Mora postojati barem neka minimalna udaljenost.

Zavareni spoj definiramo u dva koraka: 1. Definirati geometrijski spoj koristei alate u modulu Analysis Connection. 2. Takvom spoju dodijeliti svojstva realnog zavarenog spoja koristei modul Generative Structural Analysis.

Otvorite Zavareni_spoj.CATProduct.

83

Na modelu moete vidjeti bijelu liniju koja predstavlja liniju zavara. Na isti nain smo mogli definirati mjesta za tokaste zavare. Kliknite na ikonu Seam Weld Analysis Connection.

1
Donja povrina !

Prilikom selekcije donje povrine moete koristiti strelice kursora na tastaturi.

U drvetu se pojavljuje odgovarajua oznaka.

84

Tako definiranom spoju je potrebno odrediti vrstu materijala. Koristimo funkciju Apply Material.

Prelazimo u modul Generative Structural Analysis.

Na tako definiran geometrijski spoj zavareni spoj unutar modula za Koristimo funkciju Seam Weld Connection.

postavljamo FEM analizu.

Selektiramo liniju koja predstavlja spoj. Na modelu se pojavljuje oznaka.

2
85

Preostaje jo postaviti vezu izmeu donje povrine L profila i gornje povrine ploe. Moemo koristiti funkcije Fastened Connection ili Slider Connection. Kao osnova za ove funkcije mogu posluiti Constrainti iz Assembly Designa ili veze postavljane u modulu Analysis Connections (kao u ovom primjeru).

Na kraju pokrenite proraun i pogledajte rezultate.

86