Izborna strategija i razrada izborne kampanje

etiri osnovna pravila politikog marketinga (Maarek, 1995)

Pravilo dosljednosti (konzistentnost politikih kampanja, politike i djelovanja) Pravilo sistemskog prevrjednovanja prethodnih kampanja (kritiki osvrt na (ne)uspjenost prethodnih kampanja Pravilo minimalne razlike (prepoznatljivost) Pravilo maksimalne sigurnosti (NE otvarati pitanja za koja ne postoje konkretna rjeenja)

Pri analizi izborne kampanje, neophodno je uzeti u obzir sljedede komponente (Smit, 1990)
Pravila (izborna i pravila sprovoenja kampanje) Kandidati (nosioci lista) Problemi (Izbore dobija onaj ko nametne kljune probleme oko kojih de se birai opredijeliti) Izborno tijelo (popularnost meu onima koji izlaze na izbore) Sredstva (ljudi, novac i vrijeme) Strategija kampanje

Razlikovati...
Izborni program- javni, objavljeni dokument koji je namijenjen najirem krugu birakog tijela; sadri ciljeve, vrijednosti i programske principe kojima se ele pridobiti birai Izborna strategija- interni dokument, sadri analize i akcije kojima se eli postidi to je mogude vedi uspjeh u sprovoenju kampanje

Osnovni elementi izborne strategije

Da bi izborna kampanja bila sprovedena na najbolji mogudi nain uz adekvatne rezultate, neophodna je razrada izborne strategije, to ukljuuje analizu deset elemenata

1. Osnovna obiljeja ukupne politike situacije

(ne)stabilnost drutvenih uslova Izborna strategija se mora prilagoavati promjenama situacije u drutvu

2. Istraivanje osnovnih potreba, vrijednosnih usmjerenja i emocionalnih orijentacija

Krizne situacije dovode do promjene mentalnog sklopa, to zahtijeva prilagoavanje novim vrijednosnim orijentacijama i potrebama U nestabilnim situacijama dolazi do izraaja potreba za sigurnodu, koja podrazumijeva: bioloku, nacionalnu i socijalnu sigurnost Dominantne emocije: mrnja, strah, nada

3. Analiza komparativnih prednosti i nedostataka sopstvene ponude

Samokritiki analizirati kvalitet svoje politike ponude
Prednost stranke koja je na vlasti: stabilnost, sigurnost, odsustvo rizika Prednost opozicionih partija: situacija koja, na osnovu potreba birakog tijela, zahtijeva promjenu

4. Analiza komparativnih prednosti i nedostataka konkurencije

Jaanje sopstvenog imida Anuliranje prednosti konkurentnih partija/kandidata Voditi rauna o tome da stranke veoma esto imaju razliita socijalna uporita i ciljeve Prednosti jedne stranke su veoma esto nedostaci druge

5. Odreivanje nivoa sopstvenih aspiracija i ciljeva

Svako eli da doe na vlast, ali to realno nije mogude... Nivo oekivanja bi trebalo da zavisi od: prethodnih izbornih rezultata, sopstvenih mogudnosti, konkurencije, analize realne drutvene situacije, istraivanja javnog mnjenja Treba idi iznad onoga to se moe postidi, ali NE PREVIE Uvijek unaprijed treba odrediti ciljeve i smjerove/naine saradnje

6. Analiza potencijalnih saradnika

predizborne/postizborne koalicije
Saradnja sa pokretima i pojedincima Ne napadati nikoga bez dokaza, jer se na taj nain vrata za saradnju zatvaraju

Uzeti u obzir i odnos biraa prema potencijalnim saradnicima (na osnovu istraivanja)

7. Utvrivanje negativnih ciljeva

Negativni ciljevi= ono to po svaku cijenu treba izbjedi

Sprjeavanje dogaaja koji imaju negativan uticaj na imid i djelovanje stranke

8. Odreivanje socijalnog uporita kampanje

Svaka stranka je manje ili vie usmjerena na ispunjavanje interesa odreene socijalne grupe Treba naglasiti koje je socijalno uporite kampanje, ali interno Stranke iskljuivo nacionalne orijentacije u modrenom svijetu- rijetkost

9. Odreivanje ciljih grupa

Stratifikovani pristup- prilagoavanje politikog programa pojedinanim grupama, u skladu sa njihovim potrebama, ciljevima i interesima Mogude ciljne grupe: ene, mladi, nezaposleni, manjinske grupe (etnike, vjerske)

10. Segmentacija birakog tijela

Svakoj se grupi biraa treba obratiti na nain koji de ona najbolje prihvatiti etiri oblika segmentacije:
geografski- razliita kulturno-istorijska obiljeja ljudi koji ive na odreenom prostoru bihejvioralistiki- birai ne ulau napor da razumiju program stranke, ved u njihovom izbornom ponaanju dominira princip stranake lojalnosti psihografski- stavovi biraa o nekim osnovnim problemima u drutvu demografski- objektivne osobine biraa- pol, starost, obrazovanje, zanimanje

Dakle, izborna strategija mora da sadri sljedede elemente:

1. Analiza osnovnih obiljeja politike situacije 2. Istraivanje osnovnih potreba,vrijednosti i orijentacija 3. Analizu prednosti i nedostataka sopstvene ponude 4. Analizu prednosti i nedostataka ostalih aktera 5. Odreivanje nivoa vlastitih ciljeva i aspiracija 6. Analiza potencijalnih saradnika 7. Negativni ciljevi 8. Odreivanje socijalnog uporita/ciljnih grupa 9. Segmentacija birakog tijela 10. Organizacija kampanje