Vje zba 6.

Spregnuta njihala
Marko Jer ci c Fizi cki odsjek, PMF, Bijeni cka 32, 10 000 Zagreb 12. studenog 2013.

Uvod i teorijska razmatranja

U ovoj vje zbi promatrat cemo dva njihala pod utjecajem gravitacijskog polja. Njihala medusobno povezujemo oprugom. Time smo dobili slo zena titranja koja cemo u nastavku prou cavati. Momenti koji djeluju na njihala: Ms,0 = mgLsin0 mgL0 Moment od gravitacijskog polja. MF,0 = DF x0 lsin0 DF x0 l0 (2) (1)

Moment od opruge. DF je konstanta opruge koja ve ze dva njihala, x0 produljenje te opruge, 0 otklon njihala, l duljina sprezanja, tj. udaljenost od osovine njihala do mjesta na kojem opruga djeluje na njihala te L duljina njihala. Znamo da je: M =I d2 dt2 (3)

Gdje je I moment inercije njihala oko osovine. Za oba njihala imamo sustav od dvije vezane diferencijalne jednad zbe: I d2 1 = M1 = mgL1 + DF l2 (2 1 ) dt2 d2 2 = M1 = mgL2 + DF l2 (2 1 ) dt2 (4)

I Uvodimo pokrate:

(5)

2 0 =

mgL I DF l 2 I

(6)

2 =

(7)

Diferencijalne jednad zbe sada postaju: d2 1 2 + 0 1 = 2 (2 1 ) dt2 (8)

d2 2 2 + 0 2 = 2 (2 1 ) (9) dt2 U na sem daljnjem prou cavanju ovoga sustava cemo imati tri razli cita slu caja koja se razlikuju po po cetnim uvjetima. Titranje u fazi: 10 = 20 = A Titranje u protufazi: 10 = 20 = A Slu caj udara: 10 = A ; 20 = 0 Op ca rje senja diferencijalnoh jednad zbi (8) i (9) za navedene slu cajeve su: Titranje u fazi: 1 (t) = 2 (t) = A cos 0 t Titranje u protufazi:
2 + 22 t) 1 (t) = A cos ( 0 2 + 22 t) 2 (t) = A cos ( 0

(10)

(11)

(12)

(13)

(14) (15)

Slu caj udara:

2 + 22 0 0 2 + 22 + 0 0

1 (t) = A cos (

t) cos (

t)

(16)

2 (t) = A sin ( Ubudu ce cemo ozna cavati:

2 + 22 0 0

t) sin (

2 + 22 + 0 0

t)

(17)

c =

2 + 22 0

(18) 2 20

1 =

2 + 22 0 0

(19)

2 Jo s cemo denirati faktror sprezanja K : K=

2 =

2 + 22 0 0

0 +

2 20

(20)

DF l2 mgL + DF l2

(21)

Kombiniraju ci izraze (6), (7) i (21) faktor sprezanja postaje: K= 2 2 + 2 0 (22)

Uvr stavaju ci (18) u (22) za slu caj titranja u protufazi dobivamo: K=

2 2 c 0 2 + 2 c 0

(23)

A uvr stavaju ci (19) i (20) u (22) za slu caj udara imamo: K= 21 2 2 + 2 1 2 (24)

Eksperimentalni postav i metode mjerenja

Za mjerenje kuta njihala u vremenu koristit cemo potenciometar koji na izlazu daje napon odreden kutom njihala u datom trenutku. Preko dvokanalnog analogno - digitalnog konvertera koji je spojen na ra cunalo i upravljan programom u LabView u bilje zit cemo taj napon za oba njihala i analizirati dobivene ovisnosti kuta o vremenu. Program na ra cunalu prikuplja podatke se analogno - digitalnog konvertera, crta napone na ekranu te po potrebi sprema iznose napona u datoteku. Takoder ra cuna Fourierov transformat dobivenih napona za oba kanala. Tra zene frekvencije cemo i s citavati iz Fourierovih transformata titranja. Trebali bi se pojavljivati siljci. Iznos frekvencije za svako titranje odredujemo tako da izra cunamo o cekivanu vrijednost za nekoliko to caka oko siljka. Pogre sku mjerenja cemo izra cunati kao srednju kvadratnu pogre sku pomo cu tih nekoliko to caka. Za odredivanje konstante opruge koristit cemo nekoliko utega i ravnalo te mjeriti produljenja za razli cite sile koje djeluju na oprugu.

3
3.1

Rezultati i diskusija
Mjerenje konstante opruge

Konstantu opruge smo mjerili tako da smo razne utega objesili na nju i mjerili duljine opruge. cemo metodu najmanjih kvadrata. Za odredivanje konstante opruge koristit mg = DF (x a) g m+a DF a predstavlja neki ravnote zan polo zaj, nama je bitan samo nagib pravca. x= 3 (25) (26)

Slika 1: Ovisnost duljine opruge o masi utega Dobivamo: g m N = (3.25 0.07) DF = (3.02 0.07) DF kg m
m Gdje smo koristili g = 9.81 s 2.

(27)

3.2

Mjerenje vlastite frekvencije njihala

Frekvencije njihala i s citavamo iz Fourierovih transformata izmjerenih napona za slu caj kad nisu medusobno povezani oprugom.

Slika 2: Fourierov transformat slobodnog titranja njihala A Vlastita frekvencija njihala A iznosi: f = (0.508 0.003)Hz Na isti na cin za vlastitu frekvenciju njihala B dobijemo: f = (0.510 0.005)Hz 4 (29) (28)

Njihala imaju iznose vlastitih frekvencija iste do na gre sku mjerenja kako ih je i trebalo namjestiti prije po cetka mjerenja.

3.3
3.3.1

Odredivanje faktora sprezanja

ci u obzir samo podatke o uredaju Odredivanje faktora sprezanja uzimaju

Odredujemo faktor sprezanja koriste ci samo podatke uredaju. Koristimo L = 1.04m, m = 1kg , konstantu opruge koju smo izmjerili te pripadnu duljinu sprezanja te preko (21) izra cunavamo K , kao i pripadnu pogre sku. Za l = 20cm: K = 0.0117 0.0002 Za l = 40cm: K = 0.045 0.001 Za l = 60cm: K = 0.096 0.002 3.3.2 Odredivanje faktora sprezanja pomo cu mjerenja frekvencija (32) (31) (30)

U ovom slu caju faktor sprezanja odredujemo pomo cu frekvencija izmjerenih u slu caju kada je titranje u fazi i u slu caju kad je titranje u protufazi. Mjerimo frekvenciju 0 tako da je o citamo iz to caka Fourierovog transformata za titranje u fazi te c iz to caka Fourierovog transformata za titranje u protufazi. Frekvencija 0 trebala biti jednaka vlastitim frekvencijama njihala. Za l = 20cm iz Fourierovog transformata imamo: f0 = (0.508 0.002)Hz 0 = (3.19 0.01)s1 fc = (0.515 0.001)Hz c = (3.236 0.006)s1 Koriste ci jednad zbu (23) dobivamo: K = 0.013 0.002 Za l = 40cm: f0 = (0.510 0.002)Hz 0 = (3.20 0.01)s1 fc = (0.532 0.002)Hz c = (3.34 0.01)s1 Faktor sprezanja je: K = 0.042 0.003 (38) (36) (37) (35) (33) (34)

Za l = 60cm: f0 = (0.511 0.003)Hz 0 = (3.21 0.02)s1 fc = (0.563 0.002)Hz c = (3.53 0.01)s1 Faktor sprezanja je: K = 0.097 0.003 3.3.3 Odredivanje faktora sprezanja pomo cu frekvencije udara (41) (39) (40)

Op ce rje senje diferencijalnih jednad zbi za slu caj udara iznosi: 1 (t) = A cos 1 t cos 2 t 2 (t) = A sin 1 t sin 2 t mo Sto zemo zapisati i kao: 1 (t) = 2 (t) = A (cos (2 1 )t + cos (2 + 1 )t) 2 (44) (42) (43)

A (cos (2 1 )t cos (2 + 1 )t) (45) 2 Po sto koristimo Fourierov transformat frekvencije koje o citavamo su upravo 2 1 i 2 + 1 . Za l = 20cm frekvencije su na Fourierovu transformatu su toliko bliske (jer je frekvencija udara vrlo mala ) pa je ne mo zemo o citati s Fourierovog transformata, ali mo zemo iz izmjerenih to caka o citati period u kojem se pojavljuju dva udara te iz toga odrediti frekvenciju udara.

Slika 3: Ovisnost izlaznog napona o vremenu Iz ovoga mjerimo da je frekvencija udara: 21 = (0.039 0.002)s1 (46)

Slika 4: Fourierov transformat za slu caj udara l = 20cm (samo pozitivne frekvencije) Dok 2 + 1 odredujemo iz Fourierovog transformata: 2 + 1 = (3.20 0.01)s1 2 = (3.18 0.01)s1 Uvr stavamo u (24) da bi dobili faktor sprezanja. K = 0.013 0.002 (48) (47)

Za l = 40cm frekvencije nisu toliko bliske pa mo zemo sve i s citati iz Fourierovog transformata. 2 + 1 = (3.34 0.02)s1 2 1 = (3.21 0.01)s1 Iz (49) i (50) odredimo 1 i 2 ta uvrstimo u (24) da bi dobili faktor sprezanja. K = 0.039 0.003 Za l = 60cm: (51) (49) (50)

Slika 5: Fourierov transformat za slu caj udara l = 60cm (samo pozitivne frekvencije)

2 + 1 = (3.519 0.006)s1 2 1 = (3.19 0.006)s1 Iz (49) i (50) odredimo 1 i 2 ta uvrstimo u (24) da bi dobili faktor sprezanja. K = 0.098 0.002

(52) (53)

(54)

3.4

Ovisnost kvadrata duljine sprezanja o frekvenciji udara

Da bi provjerili ovisnost kvadrata duljine sprezanja o frekvenciji udara iskombiniramo izraze (21), (23) i (24). Dobijemo:
2 1 = 2 2DF 0 2 l2 + 0 mgL

(55)

za slu Sto caj udara vodi na: 1 = 0 DF 2 l 2mgL (56)

Sad cemo uvrstiti izmjerene vrijednosti te provjeriti linearnu ovisnost.

Slika 6: Ovisnost kvadrata duljine sprezanja o frekvenciji udara Odsje cak na osi y iznosi B = 0.002 0.007 sto odgovara teorijskom predvidanju. Iz grafa vidimo da je ovisnost linearna.

3.5

Ovisnost kvadrata duljine sprezanja o kvadratu frekvencije za slu caj titranja suprotne faze

Kombiniraju ci izraze (21) i (23) dobivamo: l2 = mgL 2 mgL 2 c 2D 2DF 0 F (57)

Pomo cu programskog paketa QtiPlot napravimo linearnu regresiju za unesena mjerenja. 8

Slika 7: Ovisnost kvadrata duljine sprezanja o kvadratu frekvencije kod titranja u protufazi Vidimo da graf prati linearnu ovisnost sto bi zna cilo da se izmjerene vrijednosti frekvencije poklapaju s teorijskim predvidanjem.

3.6

Odredivanje vlastite kru zne frekvencije

Pomo cu podataka iz prethodnog zadatka mo zemo odrediti vlastitu frekvenciju 0 . Iz linearne ovisnosti nagibu pravca nam odgovara: mgL (58) 2 2 D F 0 Iz prethodnog zadatka iz linearne regresije pomo cu metode najmanjih kvadrata smo izmjerili A = (0.161 0.003)m2 s2 . Pomo cu (58) mo zemo odrediti 0 . Vlastita kru zna frekvencija njihala iznosi: A= 0 = (3.23 0.05)s1 f0 = (0.514 0.008)Hz (59)

Dobivena vlastita kru zna frekvencija je ista kao ona izmjerena u drugom zadatku do na pogre sku mjerenja.

Zaklju cak

U ovoj vje zbi smo mjerili frekvencije titranja dva spregnuta njihala za razli cite na cine titranja (po cetne uvjete) i razli cite duljine sprezanja. Odredivali smo faktor sprezanja za razli cite duljine sprezanja. Mjerenja se poklopaju s teorijom, dobili smo prave linearne ovisnosti, odredili smo vlastite kru zne frekvencije njihala na dva razli cita na cina. Izmjereni iznosi se poklapaju. Pogre ske u mjerenju su uglavnom zbog nemogu cnosti to cnog pu stanja njihala u gibanje. Nemogu ce je posti ci da se njihala gibaju savr seno u fazi ili u protufazi. Ali nema nikakvih velikih ili sistematskih pogre saka.

Literatura
[1] A. Dul ci c, Skripta iz Op ce zike 3, poglavlje 3.