MAGISTRATURA Magistratus znai slubu, koju narod izborom nekomu predaje, i onoga tko slubu vr i!

Magistratska vlast oznaavala se izrazima imperium i potestas! Imperium je znaila najvi u sudbenu i vojniku vlast, koja neogranieno vrijedi samo izvan Rima! Imperium je sadravao" #! pravo kupiti vojsku i zapovijedati joj, $! pravo suditi, %! pravo kazniti, koje je kao i pret&odno pravo pripadalo tribunima i donekle 'enzorima, (! pravo sazivati senat i komi'ije, koje su imali i tribuni! Magistrati cum imperio ) konzuli, diktatori, pretori, izvanredni magistrati! Potestas ) slubena vlast koju su obna ali nii magistrati, koji su imali ne to ogranienija prava od oni& maistrata cum imperio. Imali su sljede*a prava" #! pravo motriti auspi'ije, $! pravo sazivati narod u kon'ije, %! pravo izdavati naredbe, (! pravo smetati uredovne ine svoga druga! +,-./0A MAGISTRATA Magistrati su se dijelili ovako" magistratus patricii i plebeii, magistratus cum imperio i sine imperio, magistratus maiores i minores, magistratus curules i non curules. Magistratus patricii slube koje su isprva bile dostupne samo patri'ijima, kad su pravo na nji& stekli i plebej'i, ostalo im je ime za

razliku od oni& slubi na koje su imali pravo samo plebej'i ) puki tribunat i plebejski edilitet! Magistratus cum imperio bili su konzuli, pretori, diktatori! ,ni inovni'i koji su imali imerij ) najvi u vojniku i sudbenu vlast kao i 'enzori, zvali su se maistratus maiores, oni su zajedno sa kurulskim edilima i magister equitam imali pravo sjediti na stoli'i ) sella curulis otuda im naziv magistratus curules. +o stalnosti razlikovale su se stalne godi nje slube 1konzulat, pretura, edilitet, kvestura2, redovne nestalne slube 1diktatura i 'enzura2 i izvanredne ) samo za osobit sluaj zakonom osnovane slube 1de'emvirat, triumvirat, komisije2!

U3./TI 4IRA5.A 6A S0U74U 8 tko se &tio natje'ati za koju slubu morao se bar $( dana prije izbora sam javiti magistratu koji je upravljao izborima 8 posjed gra9anski& prava, i u starije vrijeme dokaz da je #: godin sluio u vojs'i, a poslije da je navr io %: godina ivota 8 tako9er, bio je ustanovljen red slubi ) prije konzulata se morala vr iti pretra, prije preture kvestura, a od Augusta prije kvesture vojniki tribunat i vignitvirat, a izme9u kvesture i preture edilitet ili puki tribunat 8 izme9u patri'ijski& slubi traio se razmak od $ godine, izme9u plebejske i patri'ijske slube razmak od godine dana 8 ista se sluba mogla vr iti istom nakon #: godina

od izbora do nastupa slube, izabrani inovni'i 1designatio2 morali su se zakleti na zakone, a tako isto kad odstupe, zakleti se da se te zakletve savjesno drao

8 inovnik je po pravilu odstupao po zavr etku slube, iako je to mogao uiniti i prije, kada bi se birao zamjenik
8

produljivanje slubenog vremena bilo je poradi ratovanja ili uprave provin'ija kod konzula, pretora, kvestora inovni'i koji su ostali u slubi, zvali su se proconsules, propraetores, proquaestores.

+,./-I5/ MAGISTRATUR/ ;,56U0AT ) zamijenio je kraljevstvo, ali je konzulska sluba trajala samo godinu dana i bila podijeljena na dva inovnika! U poetku su se konzuli po najznaajnijem svom djelovanju nazivali praetores 1vojskovo9e2 i iudices. +ravo 'enzure koju su konzuli posjedovali s vremenom je ono bilo predano 'enzorima 1((%! g!2, a sudbena vlast pretorima 1%<=! g! 2, dok su kraljevska i ostala prava pripala senatu i narodnim skup tinama, tako da je sve djelovanje konzula u gradu bilo poglavito u tom, da su upravljali raspravama u senatu i komi'ijama, predlagali zakonske prijedloge i izvodili zakljuke! U vrijeme unutra bje opasnosti povisila bi se slubena vlast konzulska na diktatorsku! ;onzuli su prije svega bili vojskovo9e, te im je onda pripadao neogranieni imperij! ,vo su vojniko zapovjedni tvo izgubili zakonom Sulinim, koji je odre9ivao da konzuli godinu dana slube moraju provesti u Rimu, a nakon toga kao prokonzuli oti*i u provin'iju! ;onzulska je sluba od poetka bila pristupana samo patri'ijima, a od %<=! g! mogli su je dobiti i plebej'i!

Izbor se vr io u 'enturijskim komi'ijama pod predsjedanjem konzula, diktatora ili interrega! ;od nastupa slube, konzuli bi u sveanoj povor'i po li na ;apitolij, gdje bi .upiteru prinijeli rtvu , uinili zavjet i odrali prvu senatorsku sjedni'u! Ako su oba konzula zajedno bila u gradu , izmjenjivali su se u vr enju poslova svaki mjese'! ,naj konzul koji je vr io poslove imao je >as'e, poslije je i onaj drugi imao #$ liktora, ali su u li za njim! Ako su oba konzula zajedno bila u ratu, zamjenjivali su se u zapovjedni tvu svaki dan! Ako li je svaki konzul imao biti drugdje u ratu, dogovorili bi se, koje *e podruje kojemu pripasti, ili bi odluio drijeb! U 'arsko je vrijeme konzulat sve vi e postajao izvanja ast! -a bi je moglo posti*i to vi e nji&, skratilo se vrijeme slube na $ mjese'a! ,sim toga ljudi koji nisu bili konzuli tako9er su dobivali konzulsko dostojanstvo i odlija! 5ajznaajniji posao u vrijeme 'arstva bio je predsjedanje u senatu i vo9enje oni& kriminalni& parni'a, u kojima je odluivao senat! +R/TURA ) je kao sudaka sluba za patri'ije %<=! g! ,dijeljena od konzulata, kad su 0i'inijevim zakonom plebej'i dobili pravo na konzulat! %%=! g! plebej'i su dobili i ovu slubu! ,ko $($! g! postavljen je i drugi pretor, pa se i sluba me9u njima podijelila, tako da je pretor urbanus sudio u parni'ama izme9u gra9anima, a pretor pererinus u parni'ama izme9u gra9ana i strana'a! 5emalo zatim postavila su se dva nova pretora za upravu Si'ilije i Sardinije, onda 1#?=! g! 2 jo dva za upravu i jedne i druge @ispanije! 4udu*i da je broj provin'ija jednako rastao i porotniki sudovi, kojima su upravljali pretori, to je za&tijevalo ve*i broj inovnika, nastao je obiaj produljivati im vrijeme slube proroga'ijom, dok Sula nije ustanovio, da pretori, kojima je broj povisio na osam, prve godine vr e

poslove u rimu, a druge preuzimaju namjesni tvo u provin'ijama! 6a vrijeme Aezara skoio je broj pretora na #<! 5akon izbora u 'enturijskim komi'ijama odredilo bi se podruje pojedinim pretorima drijebom! ;od nastupa slube bio je od osobitog znaenja edictum, tj! objava naela, koji& se pretor odluio u vr enju sudake slube drati! 4udu*i da je svaki novi pretor zadrao valjane naredbe svoga pret&odnika, stvorila se malo pomalo stalna jezgra takvi& naredaba, edictum perpetuum, koja se kao izvor prava 'ijenila koliko i leges. U 'arsko vrijeme, osim sudake slube, pretori su se morali brinuti za igre! Ali su iza slube jednako polazili u provin'ije kao namjesni'i! Aarevi su pretorsko dostojanstvo podjeljivali i ljudima, koji nikad nisu bili pretori! A/56URA ) bila je neodgovorna sluba, koja se periodiki povra*ala, a osnovana je ((%! g! , da se izvr i pro'jena imovine 1census2! +ro'jena se vr ila svaki& B godina! -va 'enzora , koji bi se sa svaku pro'jenu izabirali u 'enturijskim komi'ijama, ostali bi u slubi oko #C! mjese'i, koliko imje bilo potrebno za dovr enje poslova oko 'enza! +ro'jena se izvr avala na Martovu polju, gdje je svaki gra9anin morao izjaviti tko je, i koliko imovine posjeduje! 5a osnovu ti& izjava sastavili bi se novi popisi za pla*anje poreza i novaenje! Sa sastavljanjem ti& popisa bilo je u svezi ispitivanje vladanja pojedini& gra9ana, te je slabo vladanje, npr! kukavi vo pred neprijateljem, nemarno izvr avanje vojnike dunosti, moglo dati povod ukoru 1nota2! 5ajtea kazna koja je izlazila iz ukora, bilo je pori'anje gra9anskog po tenja 1ignominia2! 5ajznatnije prosu9ivanje vladanja bilo je za vite ki i senatorski stale! ;od smotre vitezova 1recognitio equitum2 na Dorumu otpusili bi se oni, koji su zakoniti broj godina odsluili, a ostalima, ako nije bilo ukora, zapovjedilo bi se, da

povedu konja 1traduc equitum2, ako li tko nije bio sposoban za slubu ili je bio je bio pod ukorom, oteo bi mu se konj 1equum adimere2! Tako su isto 'enzori imali vlast nedostojne senatore ukloniti 1senatu movere2 i ispranjena mjesta ponovo popuniti 1legere in senatum2! +ro'jena bi se zavr ila sa sveanim oi *avanjem 1lustrum2 sakupljenog gra9anstva na Martovu polju, koje je bilo razdijeljeno po novoj pro'jeni, te bi se rtvovala svinja, ov'a i bik! 5akon rtvovanja narod bi se raspustio! 6atim bi jedan od 'enzora kao znak, da je lustrum vr en bez opoziva, zabio avao u stijenu nekog &rama i nove popise gra9ana stavio u aerarium . ,sim toga su 'enzori davali dravni posjed i dravne do&otke 1vectigalia2 pod zakup, nadzirali gradnju i uzdravanje javni& gra9evina, npr! &ramova, 'esta, vodovodaE +remda 'enzori nisu imali imperija, i nji&ova sluba je u redu slubi bila ispod one pretora, ipak se 'ijenila i vrijedila je kao najvi a republikanska sluba, stoga su je obino vr ili konzulari! +oslije Sule dugo vrijeme se nisu birali 'enzori, a od -omi'ijana prestala je 'enzura kao osobita sluba, jer su njezine poslove preuzeli 'arevi!