Kristal

Kristal
Kristal je krutina u kojoj su atomi, molekule ili ioni koji ju ine pravilno rasporeeni po odreenom uzorku koji se ponavlja u svim trima dimenzijama. Dakle, to su simetrijska tijela. Imaju tri vrste simetrijskih elemenata koje moemo zapaziti kako u njihovoj strukturi, tako i po vanjskom obliku. To su ravnina simetrije, os simetrije i centar simetrije.

Elementi simetrije kristala

Ravnina simetrije je ona ravnina koja dijeli kristal na dva zrcalno jednaka dijela. Os simetrije ili gira je os (pravac) oko koje moemo okretati kristal da se pri tom pojavljuju istovrsni poloaji kristala. Ti poloaji se oko gire mogu pojavljivati dva, tri, etiri ili est puta, pa prema tome postoje digire, trigire, tetragire i heksagire.

Kristal kvarca

Centar simetrije je toka u geometrijskom sreditu kristala, kroz koju prolaze pravci koji na oba kraja imaju istovrsne usporedne kristalografske elemente, i to plohe, bridove ili uglove. Elemente simetrije opaamo ve u elementarnoj eliji strukturne reetke kristala. Broj elemenata simetrije je ogranien - postoje 32 kombinacije simetrijskih elemenata, po kojima razlikujemo i 32 kristalne klase. Mineralne forme jedne kristalne klase imaju iste elemente simetrije.

Kristalografski sustavi
Sve plohe koje se nalaze na kristalu fiksiramo na zamiljeni koordinatni sustav, koji nazivamo kristalografskim osima. Plohe piramide poloene su tako da sijeku sve tri kristalografske osi, plohe prizme sijeku dvije osi, a s treom su paralelne, dok plohe pinakoida sijeku samo jednu os, a s ostale dvije su paralelne. S obzirom na kristalografske osi, nekoliko kritalnih klasa moemo spojiti u jedan kristalografski sustav. U jednom kristalnom sustavu nalaze se kristalne klase s razliitim elementima simetrije, ali sve imaju isti poloaj kristalografskih osi. Postoji 6 kristalografskih sustava, a to su: kubini kristalni sustav obuhvaa kristalne forme (njih 15 ukupno) koje se mogu svesti na tri jednake i meusobno okomite kristalografske osi. Prostorna reetka takvog sustava je jednostavna, plonocentrirana ili volumnocentrirana kocka. Kubini sustav ima 5 kristalnih klasa. heksagonski kristalni sustav obuhvaa forme (njih 9) koje se mogu svesti na 4 ktistalografske osi. Tri su jednake, lee u horizontalnoj ravnini i sijeku se meusobno pod kutom od 120, a etvrta, dua ili kraa os na njih je okomita. Prostorna reetka je heksagonska ili romboedrijska. Ovaj sustav ima 12 kristalnih klasa. tetragonski kristalni sustav - obuhvaa forme (njih 5) s tri meusobno okomite kristalografske, od kojih su dvije jednake i lee u horizontalnoj ravnini, a trea kraa ili dua lei okomito na njih. Prostorna reetka je jednostavna ili volumnocentrirana tetragonska prizma. Tetragonski sustav ima 7 kristalnih klasa. ortorompski kristalni sustav obuhvaa forme (njih 3) koje se mogu svesti na 3 nejednake i meusobno okomite osi. Prostorna reetka je jednostavna ili volumnocentrirana rompska prizma. Sustav ima 3 kristalne klase.

Kristal monoklinski kristalni sustav obuhvaa forme (njih 3) koje se svode na 3 nejednake kristalografske osi, od kojih su samo dvije meusobno okomite, a trea je kosa. Prostorna reetka je jednostavna ili baznocentrirana monoklinska prizma, a sustav ima 3 kristalne klase. triklinski kristalni sustav obuhvaa forme (njih 3) koje se mogu svesti na tri kristalografske osi nejednake duine i koje se meusobno sijeku pod kosim kutom. Prostorna reetka ima samo centar simetrije.

Vidi jo
Kristalna reetka Nedovreni lanak Kristal koji govori o kemiji treba dopuniti. Dopunite ga [1] prema pravilima Wikipedije.

Izvori
[1] http:/ / hr. wikipedia. org/ w/ index. php?title=Kristal& action=edit

Izvori rabljeni u lanku i suradnici

Izvori rabljeni u lanku i suradnici

Kristal Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?oldid=4086551 Doprinositelji: Andrej alov, Archaeodontosaurus, Dalibor Bosits, Dean72, Dmitar Zvonimir, Kreimir Iakovi, Kurtelaci, Tycho Brahe, 10 anonimne izmjene

Izvori, licencije i suautori slika

Datoteka:Quartz oisan.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Quartz_oisan.jpg Licencija: Creative Commons Attribution-Sharealike 3.0,2.5,2.0,1.0 Doprinositelji: Didier Descouens Slika:P_chemistry.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:P_chemistry.svg Licencija: GNU Free Documentation License Doprinositelji: Booyabazooka, Luigi Chiesa, Mindmatrix, Origamiemensch, Rocket000

Licencija
Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0 //creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/