1

UVOD U JUDAIZAM

SKRIPTA

KNJIEVNOST BIBLIJSKOG DOBA

USMENA TORA - petoknjije - prvi i najvaniji pisani izvor idovske literature - sva kasnija literatura oslanja se na pisanu toru (sve proroke knjige i spisi, te usmena tora) - ona ima najviu svetost u hijerarhiji svetih spisa (slijede ju proroke knjige, pa spisi zbirke mudrih rijei proroka, kraljeva i vasta idovskog naroda, te je svjedoanstvo za idovsku povijest od foshinog doba i ulaska u zrael do doba drugog !rama Mesora - tradi"ija koja se s o"a na sina prenosila o svemu vezanom za knjigu #ore (rukom ispisan konati svitak namotan na dva draa - sefer knjiga$ neki drugi sreli felustari % knjiga o &ster, namataju se na samo jedan dra - megiba svitak - mesora dolazi od 'ojsija, nakon njega poeli su soferi svakog novog narataja prepisivati #ore iz njegovog vremena, stvaraju(i nove knjige Ketiv pismo #ore pie se "rnom tintom na pergameni od koe iste ivotinje asirsko pismo, hebrejski jezik 'ojsije je napisao #oru bez interpuk"ijskih znakova i bez znakova za pravilno itanje 'esora gedola velika predaja u njima su rabini napisali koliki je 'esora hetana mala predaja broj rijei u tori, koliki se razmak mora ostaviti izme)u rijei i odlomaka

Parae - tjedni odsje"i - itaju se na *abat (tu podjelu su odredili rabini) Pet ha aa - pet knjiga petoknjija (+ostanak, zlazak, ,evitski zakonik, -rojevi, +onovljeni zakon) - mnoge parae u #ori nisu napisane kronolokim redoslijedom nego kako ih je -og ispriao 'ojsiju USMENA TORA - sva halaha koja nije iznesena u pisanoj tori, tj. 'ina, +osefta, #almudima, idovski svjetonazor, to je i objanjenje pisane tore i potvrda njene istinitosti - usmena #ora prvi put je zapisana 1/00 godina nakon dobivanja 'ina Ta!ah - -iblija - 1rati"a (tora, neviim (proro"i), keturim (spisi)

A 3kupno 24 svete knjige % halahka pravna literatura, proroka, proza i poezija, rasprava od davanja #ore do razdoblja 5ilrama +odjela na poglavlja je kr(anska 5a vrijeme .!rama, nakon &zre i 6ehemije, nastala je golema literatura koja nema obvezuju(i vjerski znaaj % iz nje se moe mnogo nauiti o ivotu 7idova, tumaenju #ore, filozofiji i povijesti

Pa"ir#si - o ivotu 7idova u &tephantini (/.st.pr.1r.), na aramesjkom, dosta pravnog materijala iz idovskog prava Pri$evo%i Se%a %esetori&e - grki prijevod #ore - latinski naziv 8eptuaginta - napisali ga 92 rabina po nalogu kralja +tolomeja, - prevodili neovisno jedan o drugome, prijevodi se podudarali do posljednjeg slova - oko 222. +r. 1r. S"isi 'i(o!a A(e)sa!%ri$s)o* - idovski filozof - knjige o tumaenju #ore - pravna knjiga :; zasebnim zakonima< A"o)ri+i - :skrivene< ili :odloene< knjige - nisu uvrteni u svete spise - ve(ina napisana u doba . !rama - sadre povijest, mudrost, norme, pjesme i pripovijesti - knjige =ubileja, 8ira, #obija, knjiga o 'akabej"ima, >ristijadovo pismo, ;poruka iz plemena usmena #ora nije zapisana, jer ako je neto veliko napisano, notko to ne(e itati, knjige se mogu unititi?

KNJIEVNOST IZ DOBA MI,NE

MIDRA, - metoda prouavanja #anaha (-iblije) i vrsta vjerske knjievnosti - :midra< @ istraivati, to je traganje za znaenjem teksta #anaha NA-INI PROU-AVANJA TORE 1. Peat % znaenje % uenje na razini doslovnog znaenja 2. Re e. % znak % tekst alegorijski ukazuje na dodatno znaenje A. Dera % tumaenje % istraivanje dubljeg znaenja 4. So% % tajna % najdublja razina tumaenja

4 VRSTE MIDRA,A 1. /a(ahi0)i i%rai % naglasak na pravnom gleditu biblijskog teksta, njegovim znaenjima i pou"i, iz doba #anaita (B0.-200.), hebrejski jezik 2. a*a%i0)i i%rai % pouavaju #oru, etiku, nain ponaanja prema -ojem primjeru, napisani izme)u /. i 12. stolje(a, na hebrejskom i aramejskom ZO/AR - temeljna knjiga 1abale, odnosno idovske mistike, nauka o tajnama - on je #ora za kabaliste - idejaC svaka rije i tema u #ori ima sjajnije znaenje i smisao od onog koji se pojavljuje u prvome redu - autorC rabi *imun bar =ohaj - populariziran u *panjolskoj - tiskan od 1//D. do 1/B0. - 8adri mistina tumaenja i objanjenja reeni"a i odsjeaka #ore PRIJEVODI TORE NA ARAMEJSKI - u doba . !rama koje poinje oko A/0. godine pr. 1r. govorio se (u zraelu) aramejski, a ne hebrejski, pa su rabini poduprijeli prijevod na govorni jezik - prijevodi nastali tijekom . stolje(a - #argum ;nkelos ;nkelosov prijevod$ doslovni prijevod #ore na aramejski - #argum =onatan -en 3ziel prijevod =onatanam sina 3zielovog$ egzegetski prijevod na aramejski, namjera je bila unijeti tradi"iju tumaenja #ore kako bi se istaknula veza poznatih halaha i agada s odgovaraju(im mjestima iz #ore MI,NA - naziv osnovne idovske literature u usmenoj #ori - minajski rabini @ tanaiti @ onaj koji ui i ponavlja da ne bi zaboravio ("ijela usmena #ora prenosila se samo usmeno te su je morali pamtiti i na glas ponavljati) - najve(i i najvaniji izvor !alahe, idovskog prava - najranije doba 'ine doba parova (2. st. +r. 1r.) - posljednji lan Eelikog 8abora *imon !a"adile prvi rabin iz doba 'ine, u svakom narataju 2 tanaita na elu naroda - kasno doba 'ine (B0-ak godina prije ruenja . !rama, traje oko 200.njak godina) RAZLIKE IZME1U MIDRA,A I MI,NE 1. halahe (propisi) u 'ini su samostalne (ne odnose na neku reeni"u u #ori), razvijene su pomo(u 1A naela deduk"ije kojima se ui iz #ore 2. 'ina je ure)ena prema irim i uim temama, a 'idra slijedi "ijeli tekst #ore A. u #ori se svaka tema pojavljuje na vie mjestaC 'idra slijedi #oru ne unose(i red, a 'ina unosi red % podjela na teme i podteme URE1IVANJE I ZAPISIVANJE MI,NE - nastajanje 'ine bio je postupak unoenja, sakupljanja i sre)ivanja zbiraka mina koje su se usmeno prenosile od doba . !rama - rabi >kiva ju je zapisao zbog straha od zaboravljanja - rabi =ehuda !avasi podijelio je 'in na B dijelova ili redova (o sjemenju, blagdanu, etvama, stetaima, o svetim stvarima, obrednoj isto(i)

/ svaki je podijeljen na traktate (BA) pa na odlomke % mine

BERAJTA I TOSE'TA - -erajta neuvrtene mine$ zbirka tanaitskih halaha i agada koje Fabi nije uvrstio u 'inu, uredili ih amaraji, Fabijevi ueni"i - #osefta dopuna$ glavna zbirka berajta, ure)ena paralelno sa B dijelova 'ine$ gotovo za svaku masehtu postoji tosefta, uglavnom sadre izreke Fabijevih prethodnika$ objanjava i tumai halahe u 'ini, proiruje ih i dodaje im nove pojedinosti, pisana hebrejskim

16= 7&E6;8# #>,'3G81;H G;->

TALMUD - sloeno i opseno knjievno djelo koje komentira i pojanjava 'inu - sadri 'inu i Hemaru u jednoj knjizi - vremenski obuhva(a doba od redak"ije 'ine do redak"ije Hemare - >moreja" @ rabin talmudskog doba @ komentatot (zada(a mu je tumaenje 'ine) - Hemara @ aramejski naziv za tekst koji su napisali >morej"i, uenje - +ostoje 2 talmuda =eruzalemski i -abilonski STRUKTURA TALMUDA - trebao se prenositi usmeno i zato nema uvoda, defini"ija, kazala?ve( izravno ulazi u pitanja i odgovore, uspostavljanje teorija i obrazloenja, protuargumente u odba"ivanje - #almud prati 'inu (svaka 'ina ima svoju gemaru @ talmud, tekst koji se odnosi na tu minu) JERUZALEMSKI TALMUD - ure)en u zraelu - rabi =ohanan, 412D. (2BD. pr.1r.) - zapravo ure)en u #iberijasu, ime dobio zbog redak"ije u zraelu - nastajao postupno, na vie mjesta - ure)ivanje jeruzalemskog talmuda je manje kvalitetno od ure)ivanja babilonskog talmuda zbog tekih okolnosti idovskog stanovnitva u /. stolje(u u zraelu BABILONSKI TALMUD - najvanije talmudsko djelo - obvezuju(i prema halahi - mla)i je, opsegom ve(i i tematski sveobuhvatniji od jeruzalemskog - ure)ivan je sloj po sloj sve do velike uredbe u -abilonu % rav >i i Favina /00. godine RAZLIKE 1. rasprave i dijalozi u babilonskom talmudu su dulji 2. aramejski iz babilonskog talmuda razlikuje se od aramejskog u jeruzalemskom talmudu

B A. razlike u halahikim miljenjima (ako postoji razlika izme)u babilonskog i jeruzalemskog talmuda halahe, halaha je prema babilonskom) zbog loije kvalitete jeruzalemskog talmuda i zato to jeruzalemski talmud iznosi tre(inu materijala babilonskog talmuda

MI2VE 3 BOJE NAREDBE IDOVIMA

MI2VA - pravna norma u sustavu idovskog prava - mi"ve iz #ore @ mideorajta$ mi"ve od rabina @ 'iderabanam - u #ori ima B1A mi"vi, zapovijedi (u / 'ojsijevih knjiga) 1. 456 .a"ovi$e%i, prema tradi"iji, broju dijelova ljudskog tijela, aktivne zapovijedi 2. 789 .a:ra!a, prema broju dana u godini, pasivne zapovijedi /UKM - mi"ve iji se razlog ne moe prona(i u #ori i ne moe ga se ra"ionalno shvatiti (zapovijed o "rvenoj hrani) MI,PATIM - mi"ve iji razlog moemo na(i u #ori (*abat) i zapovijedi kojima ne nalazimo razlog u #ori, ali su oigledni (umorstvo, kra)a) RABINSKE MI2VE - zapisane u 'ini i #almudu - njihova snaga proizlazi iz zakonodavne ovlasti rabina koja proizlazi iz #oreC 1. Ge.erot % propisi koje su rabini donijeli tijekom narataja radi udaljavana ovjeka od grijeha u odnosu s -ogom 2. Ta)a!ot % ure)uju odnose me)u ljudima A. neke mi"ve su rabini propisali po svom miljenju (paljenje svije(a na !anuku) 4. mi"ve koje imaju za "ilj osnaivanje idovskog prava prvi ovjek dobio jednu mi"vu % ne jesti s drva spoznaje nakon grijeha dobio je B mi"vi % a noa 1B/0. jo jednu ovjeku doputeno jesti meso - ukupno :8edam 'i"va 6oinim sinovima< dane su "ijelom ovjeanstvu, a B1A 'i"va je dano idovskom narodu - ;i%ovstvo %o"#ta a(i !a%.ire s($e%e<e !a*o!eC 1. za jelom % prije nego prinese hranu ustima, ovjek se mora upitatiC :=e li jelo koerI<, :=e li inae doputeno jelo tog asa doputenoI<, :=e li postI<, :1oliko je sati prolo od zadnjeg mlijenog ili mesnog obrokaI<, zatraiti blagoslov 2. spolni nagon % zabrana prije vjenanja A. nagon za posjedovanjem - vlasnitvo je ogranieno$ dio prihoda s polja izravno pripada siromanima, na otpusnu godinu zemlja se jednu godinu odmara, svake /0. godine prelazi zemlja u prvotno vlasnitvo

IDOVSKI KALENDAR
ODRE1IVANJE DANA= MJESE2A I GODINE - danC odre)en sun"em od zalaska do zalaska - godinaC odre)ena sun"em krug oko 5emlje AB/ dana - mjese"C odre)en 'jese"om od volada do volada (no( u kojoj se prvi put u mjese"u vidi mjese" koji se rodio % slii uskom srpu NASTANAK IDOVSKOG KALENDARA - vani i 8un"e i 'jese" - kalendar nastao 244D. godine, izlaskom idovskog naroda iz &gipta, primanjem drago"jenog dara od -ogaC :drevnoga -ojeg sata< nisan @ poetak mjese"i$ tako su kalendarski mjese"i dobili vano znaenje, a ovisni su o 'jese"u - #ora je naredilaC +esah mora pasti u prolje(e (idovski blagdani su vezani za godinja doba zbog simbolike, promjena u prirodi i poljodjelstva - ;ve dvije zapovijedi nije bilo lako ispuniti budu(i da je izme)u 8unevog i 'jeseevog kalendara 11 dana razlike rjeenjeC 'ojsije na 8inaju dobio !alahu (propis) koja se prenosila s narataja na narataj @ dodavanje jednog mjese"a ( bur !ahade)1 - ;bina godina @ a!a "e#ta - +rijestupna godina @ a!a rotr#%!a - !ilel Grugi @ zadnji predsjednik 8anhedrina, stvorio "iklus od 1J godina (12 obinih i 9 prijestupnih)$ dodatni mjese" (adar) uvijek je posljednji mjese" te prijestupne godine prije nisana - !ilel Grugi je i tvora" trajno zapisanog idovskog kalendara (AD/.KADJ.) - +rije njega svaki mjese" se odre)ivao na temelju iskaza svjedoka koji su vidjeli mladi mjese" i doli posvjedoiti u -et Gin (Erhovni sud povezan s !ramom) u jeruzalemu, a -et din bi proglasio novi mjese" - 3 #ori je prvi mjese" 6isam, a po izlasku #ire NAZIVI MJESE2A - po redu stvaranja svijetaC tire, hevan, kislev, tevet, evat, adar, nisan, ijar, sivan, tamuz, av i elul nazive im dali 7idovi prognani"i u -abilonu, nakon ruenja prvog !rama - danas se koristi kronoloki - u #ori se mjese"i nazivaju +rvi, Grugi? - %va s# re%os(i$e%a $ese&i> 1. od izlaska iz &gipta % 7idovi izali u 6isanu, on je 1. mjese" % #ora (broji mjese"e) 2. od stvaranja svijeta % u mjese"u #ireu stvoren ovjek, on je 1. mjese" to je dananji, kronoloki red TRAJANJE MJESE2I - 2J dana, 12 sati, 44 minute, AA sekunde
1

dodavanje jednog mjese"a pa se tako rjeava problem razlike i tako svaka tre(a godina ima 1A mjese" @ trudna godina

D prvi dan mjese"a @ Ro /o%e poinje krajem prethodnog dana jer mjese" mora imati odre)en broj punih dana zato su neki mjese"i nepotpuni (haser) i imaju 2J dana, a drugi potpuni ( a(e) i imaju A0 dana idovski narod su rabini usporedili s 'jese"omC obnavljanje % usponi i padovi zato to uvijek opstanu unato teko(ama

GODI,NJA DOBA - =ekufot - Te)#+at Tire @ jesen - Te)#+at Teret @ zima - Te)#+at !isa! @ prolje(e - Te)#+at Ta #. @ ljeto RO, /ODE, - mla)ak - prvi dan sljede(eg mjese"a nakon mjese"a od 2J dana - ako mjese" ima A0 dana, A0. dan je istodobno Fo !ode sljede(eg mjese"a, pa tada Fo !ode traje 2 dana - veseli dan - Fo !ode kao blagdanC Fo !ode i blagdani iz #ore % dodatna rtva koju se u !ramu prinosilo samo tada - Goba prorokaC posjet proroku na Fo !ode i *abat - Ganas se radi kao na normalan radni dan ali se radi bolje jelo i oblai se ljepa odje(a - 8efardi naveer pale svije(u - 5abranjeno postiti i drati posmrtni govor - ;biajiC molitve, itanje #ore (rtva na Fo !ode), moli se musaf$ dan prije Fo !odea ita se molitva % molba za oprotenje grijeha proteklog mjese"a, samopreispitivanje?1ipur 1atan TI,RE - "rvi $ese& od stvaranja svijeta #almudC svijet stvoren 2/. elula, a 1. #iren, na Fo !aanu, stvoren je ovjek % ovjeanstvo) - ?@ Tirea @ poetak godine, ro)endan ovjeanstva, prvi blagdan u godini - :#ire< @ aramejski opratanje, otputanje$ - znak mjese"aC Va*a % presuda RO, /A,ANA - 6ova godina - Gan trubljenja trubi se u ofar - 8udnji dan pred Hospodarom svijeta se sudi svima za njihova djela tijekom godine - 6a Fo !aanu poinje su)enje, a presuda se izrie na fon kipur - Da! s)rive!o* M$ese&a 'jese" je skriven, jer je to prvi dan u mjese"u - Da! s$e<a!$a kad se uje ofar, budi se sje(anje na djela koja smo uinili tijekom protekle godine - Fo !aana traje dva dana (prvi dan je odredila #ora, drugi dan su odredili rabini u doba proroka zbog naina na koji se odre)ivao poetak novoga

J mjese"a Fo !ade se odre)ivao svjedoenjem % vijest se prenosila 7idovima u dijasporiC krijesovima s jednog vrha brda na drugi, a kasnije glasni"ima) Fadi izbjegavanja pogreke i oskvrnu(a svetosti tog dana koji je ovisio o dolasku ili nedolasku svjedoka odlueno je da (e se slaviti i drugi dan

OBI-AJI NA EREV RO, /A,ANA A%a! "ri$eB 1. os(o:aCa!$e o% .av$eta % nakon jutarnje molitve prire)uje se osloba)anje od zavjeta, zavjeti koje je netko preuzeo tijekom godine ali ih nije ispunio$ oslobo)enje provodi samo bet din od najmanje troji"e$ to se obavlja me)u vjerni"ima u sinagogi 2. %ava!$e i(o%ara % "edaka A. "os$e<iva!$e *ro:ova &a%i)a (pravednika) PALJENJE SVIJEDA NA RO, /A,ANU - ako pada na *abat, svije(e se pale prije odlaska u sinagogu - na neki drugi dan pali se nakon sinagoge - prije poetka blagdana pale svije(u koja gori 24 sata i iji plamen prenose na plinski plamenik radi kuhanja (doputeno na blagdan ali ne na *abat) - nakon paljenja svije(e majka blagoslivlja - veernja molitvaC na *abat % 'izmar le Gavid, zatim se ita pijut, pozdravlja se blagdanskim pozdravom VE-ERA 1. ha(a (kruna pleteni"a) i e% % vano je da je slatko (da i godina bude takva) 4@ $a:#)a i e% A. o*ra!$ 3 )oti&e (da zasluge budu brojne kao koti"e % B1A koti"a i zapovijedi) 4. %at#($a % da nestanu oni koji nas mrze i progone /. ri:($a i(i $a!$e<a *(ava % da budemo glava a ne rep - neki jedu ribu (simbol blagoslova, uspjeha i razmnoavanja) - op(enitoC obiaj je jesti slatko ,O'AR - "#ha!$e @ jedna od sredinjih mi"vi iz #ore - razlogC -oga proglaavamo kraljem, podsje(amo na sinajsku objavu, podsje(amo -oga na zaslugu nastalu vezivanjem zaka (zbog rtvovanog ovna puemo u ovnov rog), podsje(anje na uskrsnu(e mrtvih, podsje(anje na okupljanje idovske dijaspore u zraelu - ako prvi dan Fo !aane padne na *abat, ne pue se u ofar DESET DANA POKORE ILI STRA,NI DANI - 10 dana od Fo !aane do =an 1ipura - Ge%a($i! "ost % Lom Hedalja A. #irea, Hedalju je ubio =imael iz politikih razloga dan kad je 7idov ubio 7idova @ na"ionalni dan posta JOM KIPUR - dan pomirbe (pratanja) - na taj dan se oprataju grijesi - blagdan koji pada na *abat i tad se smije postiti, a inae se na *abat ne posti

10 dan kada je 'ojsije nakon 40 dana na 8inaju siao s +loama 8aveza i kada se >braham obrezao

OBI-AJI NA EREV JOM KIPUR A%a! "ri$eB 1. os(o:aCa!$e o% .av$eta (podruje odnosa ovjeka prema -ogu) 2. )a"arot % klanje pijetlova (za mukar"e) i kokoi (za ene), zaklanu perad daju siromanima, neki daju nova" A. %ava!$e &e%a(a (milodara) 4. #ra!$a!$e # i)ve (obredna kupelj) SEUDA MA'SERET - obrok prije posta - posti se od veeri prije =om 1ipura - jedu se lako probavljiva jela, ne ljuto i slano - pale se svije(e i jedna dodatna koja gori 2B sati ZABRANE NA JOM KIPUR - zabrana tjelesnih uitaka jesti i piti, kupati se, obuvati konu obu(u, mazati se uljem, imati spolni odnos (vaan br. / na taj dan) - naveer za sinagogu se oblai bijela odje(a % simbol isto(e, ogrnu se talitom % molitvenim platem pri svim molitvama - moli se / molitviC arit, ahrit, musaf, minhu i neilu - na kraju =om 1ipura obilno se jede i pije - zabrana posta bolesnik u ivotnoj opasnosti, trudni"e, dje"a poste samo naveer, mukar"i poste od 1A godina i 1 dan, a ene od 12 godina i 1 dan SUKOT - blagdan koliba (sjeni"a) - 1/. tirea - u zraelu traje 9 dana, a u dijaspori D 1. :(a*%a! )o(i:a % moraju se graditi kolibe prisje(aju(i se onih u kojima su ivjeli 7idovi prije izlaska iz &gipta 2. :(a*%a! :er:e % sezona skupljanja uroda s polja A. :(a*%a! vese($a % to je jedno od tri hodoasnika blagdana (+esah, *arvot, 8ukot)$ sjedi se u kolibi (suki) jer su 7idovi tamo bili smjeteni kad su izlazili iz &gipta svi blagdani spomenuti u #ori u dijaspori se slave 1 dan due, osim Fo !aane prvi i zadnji dan +esaha, dan *arvota, prvi dan 8ukota i dan *emini >"ereta pet su blagdanskih dana u zraelu u dijaspori se svakome doda jo jedan dan (odredili rabini) =om 1ipur se jedini slavio samo 1 dan zbog ivotne ugroenosti (posta) 6a dan polublagdana se izbjegavaju neke aktivnosti -lagdanski propisi su jednaki kao propisi za *abat, osim u 2 razlike kad blagdan pada na radni dan i smije se kuhati jelo za blagdane ali samo uz preneseni plamen i smije se prenositi predmete s mjesta na mjesto izvan doma Po(#:(a*%a!i @ dani izme)u prvog blagdanskog dana i posljednjeg blagdanskog dana % tada je zabranjeno raditi za zaradu, zabranjeno je prati rublje, nema vjenanja, treba jesti ukusna jela

11 3 suko moraju sjediti samo mukar"i, a ene jedu u suki

ARBAA MINIM 3 5 VRSTE 1. plod "itrusa % limeta -1 2. nerazvijeni palmin list %1 A. grana mirte % A 4. grana rijene vrbe - 2

dio usmene #ore, simbol jedinstva i unapre)iva me)uljudskih odnosa

MOLITVE ZA SUKOT - sve dane se ita "ijeli /a(e(, spe"ifina molitva !aana - /oa!a Ra:a 9. i zadnji polublagdanski dan 8ukota i zadnji dan podizanja >rbia 'inim$ izgovara se puno hoanot molitvi$ ujutro se obilazi oko bime (postolje) sedam puta$ to je 21. tirea >braham je pripadao 21. narataju od stvaranja svijeta % monoteizam$ nakon 9 obilazaka u ruke uzimaju / povezanih grana vrbe i / puta se udari o pod @ simbol obilja vode (moli se za kiu)$ no(u se skupljaju u sinagogi i "ijele no(i ue iz #ikuna (+onovljeni zakon i psalmi kralja Gavida)$ ue u 'inu, #oru i #almuds ,EMINI A2ERET - samostalni blagdan nakon 8ukota - slavi se 22. #irea - ita se molitva za kiu - ra.)ir @ spominju se imena preminulih SIM/AT TORA - 22. tirea - tad zavrava "iklus tjednog itanja #ore na *abat (prema babilonskom "iklusu % #ora podijeljena na /4 parae) MAR/E,VAN i(i /E,VAN - 4@ $ese& - znakC )or"io! - sua i e) - :gorak< jer u njemu nema blagdana i veselih doga)aja i zbilo se vie tunih doga)aja (zapoeo potop, umrla pramajka Fahela) KISLEV - 7@ $ese& - znakC stri$e(a& - mjese" kia i duge (prva duga poslije potopa) /ANUKA - 2/. kisleva poinje D dana !anuke - ne dre se nadgrobni govori i ne posti se - to je :novi< blagdan jer nije ni iz #ore ni #anaha - odredio ga je Eeliki sabor, 200-ak godina nakon doga)aja vezanih za !anuku - 1B/. uveli lanovi 8anhedrina - u sreditu proslave paljenje svije(a - /a!#)a @ posve(enje - 8veanost otvaranja nove ili preure)ene ku(e

12 -lagdan svjetlosti Me!ora @ sedmerokraki svije(njak /a!#)i$a @ svije(njak koji je dobio naziv prema !anuki, kad se na njoj pale svije(e$ ima J krakova od kojih jedan nosi svije(u kojom se pali ostalih D, svaki dan blagdana jedna +aljenjem svije(a se razglaava udo !anuke (mi"va) 8vatko ih mora platiti (i siromasi) >kenazi pale 1h za svakoga 8efordi pale 1h za sve uku(ane (pali ku(edoma(in) +ali se maslinovo ulje ali i normalno ulje u sve svije(e *ama @ svije(a kojom palimo sve ostale, dok gore svije(e ne radi se Fedoslijed stavljanja svije(a na hanukijuC s desna na lijevo, red paljenjaC s lijeva na desno (od novododane svije(e nadesno) 8misao paljenjaC objavljivanje uda, hanukija se postavlja na mjesto vidljivo prolazni"ima na uli"i GobaC od zalaska sun"a do pola sata nakon izlaska zvijezda

OBI-AJI ZA /ANUKU 1. (at)es (jelo od prenog krumpira) i ha!#)a #ti"&i (punjeno i preno tijesto, jela se pre u ulju jer to podsje(a na udo posuda za ulje) 2. ha!#)e *e(t % novi(i naveer nakon paljenja svije(a dje"i se daju novi(i A. %ra$%( @ zvrk % dje"a se igraju zvrkom, na svakoj od 4 strane zvrka pie po jedno hebrejsko slovo % 6, H, !, + (veliko udo se dogodilo ovdje) kao nevjerski blagdan !anuka simbolizira hrabrost, oslobo)enje od tuinske vlasti i dravnu samostalnost

TEVET - 5@ $ese& - nema blagdana, samo postovi - znak> $ara& (nakon kie ima trave pa ov"e pasu) - post J. teveta obiljeava poetak opsade =eruzalema (glad) - postoviC 19. tamuzam J. ava, A. tirea (Hedaljin post) i 10. teveta - Da! o"<e* )a%ia uspostavom Grave zrael, Hlavni rabinat odredio je 10. kevet za Gan op(eg kadia u sje(anje na rtve plamena !olokausta kojima nije poznat smrtni dan$ pale se dui"e, a u sinagogi se moli kadi) ,EVAT - 9@ $ese& - znak> vo%e!$a) (bunari i vjedra puni vode, prelijeva se) - na ro ode evata 'ojsije poeo objanjavati #oru TU BI,VAT E ?9 - svako slovo u hebrejskom ima brojevnu vrijednost - raunanje slovima prema njihovim brojevnim vrijednostima @ *e atri$a PRVI NISANA - nova godina za kraljeve - brojanje godina kraljevanja - idovsko kraljevstvo poinje do tog dana

1A tri hodoasna blagdana u #ori su +esah, *arvot i 8ukot

PRVI TI,REA - nakon godine za sud, otpusna godina je svaka 9. godina - kad se zemlja odmara - zabranjeno uzgajati poljoprivredne kulture (samo zrael) - tad se otputaju i dugovi - blagdan sa)enja (drve(a), jede se vo(e - se%a vrsta> 1. peni"a % najvanija (kruh) 2. jeam % uspijeva na jugu u pustinji (treba malo vode) A. vinova loza % plod, vino, gro)i"e 4. smokva % mirnodopski simbol, nema nita za odba"iti /. mogranj % brojne koti"e B. maslina % plod i ulje 9. datulja % palma plod (jelo), list (mi"va), vlakna (ue), stablo (ku(a) ADAR - 8@ $ese& - znak> ri:e (mnoe se), znak blagoslova - A%ar ,e!i dodatni mjese" u prijestupnoj godini - 3 prijestupnoj godini svi doga)aji koji se doga)aju u adaru (abat hahode, &sterin post, purim) padaju u adar eni - 'jese" veselja - 9. adar @ dan ro)enja i smrti 'ojsija OSOBITE SUBOTE U ADARU 1. a:at e)a(i % ro hode adara$ pla(anje ekela za nabavljanje rtava za !ram, popravke i ure)ivanje !rama i prebrojavanje naroda 2. a:at .ahor % abat prije +urima iznosi se dodatni svitak tore, prisje(aju se na 8mabeke i tetu koja je nanesena 7idovima A. a:at "ara % prvi ili drugi abat poslije +urima$ obredna isto(a, pepeo "rvene hrane 4. a:at haho%e % prvi nakon abat para i zadnji dan u adaru ili na ro hade nisana se ita o +esahu ESTERIN POST - podsjetnik na &sterin trodnevni post u *uanu prije nego to je otila priznati kralju da je 7idovka - 1A. adara (ako je abat, posti se 11. adara) - daju se A novi(a u spomen na A dana posta - posti se od jutra do veeri - trudni"e, dojilje i bolesni ne poste PURIM - pur @ drijeb (!aman odredio dan kad (e 7idovi biti pobijeni) - 14. adara +urim se slavi svugdje osim u =eruzalemu - 1/. se slavi u =eruzalemu u znak sje(anja na 7idove u *uanu koji su se borili 1A. i 14., a odmorili se 1/. - Za"ovi$e%i Ai. svit)a o EsterB@

14 1. itanje megile % ujutro i naveer, mora biti koer (sofer, pergamena), ne ita se na abat$ za itanje svitka - (da bismo ispunili zapovijed brisanja spomena na >mateka) 2. purimski obrok % meso i piti puno vina ("iljC isti"anje tjelesne pobjede nad !amanom) A. darivanje siromanih %dvama siromasima po jedan dar (nova", jelo, odje(a) danju nakon jutarnje molitve 4. slanje hrane % danju, 2 vrste jela ili jelo i pi(e, gotov obrok, priprema za jelo, daje se barem jednoj osobi ("iljC osnaivanje prijateljstva i jedinstva naroda) - mukar"i od 1A. godine i ene od 12. godine duni ispunjavati mi"ve +urima (zato to su i ene bile obuhva(ene purimskim udom % &ster, inae su ene oslobo)ene ispunjavanja zapovijedi koje se ispunjavaju u odre)eno vrijeme) - zabranjeno trgovati i postiti, doputeno je raditi OBI-AJI ZA PURIM - pe(i kolae punjene pekmezom i makom (!amanove ui) @ /a a!atee! - "rer#ava!$e % u "ijelom svitku o &ster -oje ime se ne spominje, on djeluje skrivaju(i svoje li"e$ >matek %&zav mrzio =akova jer se preruio +urim je ve(i i vaniji od =om 1ipura (u budu(nosti (e svi blagdani biti ukinuti osim +urima, a sve knjige (e izgubiti vanost osim svitka o &steri bit (e uz bok #ori i #almudu jer sve ostale knjige trebaju poduprijeti #oru

NISAN - 1. mjese" prema #ori - F@ $ese& - 7idovi tada izali iz &gipta i postali narod - 5nakC ova! (na +ashu se prinosi kao rtva) - -lagoslov mladi"a, blagoslov sun"a (jednom u 2D godina), sakuplja se nova" za siromane da mogu dolino proslaviti +esah - ,a:at ha*a%o( % abat prije +esaha - Jo /aoa % 29. nisana dan stradanja i junatva (sje(anje na B milijuna mrtvih idova u !olokaustu) - ;biajiC ne odravaju se alobni obiaji PESA/ - tada su 7idovi izali iz ropstva i postali narod - traje 9 dana, od 1/. do 21. nisana - prvi i zadnji dan su blagdani, a ostali su polublagdani 1. Pesah % kad je -og u &giptu ubio prvoro)enad, kazna je preskoila prvoro)enad 7idova % blagdan potede 2. :(a*%a! :es)vas!ih )r#hova % pri izlasku iz &gipta jeli su ma"es 7@ :(a*%a! s(o:o%e 5@ :(a*%a! "ro($e<a - !>'&L od trenutka dolaska brana u dodir s vodom do kraja peenja pro)e vie od 1 minuta - '>L&8 manje od 1D minuta - 6a +esah se svih 9 dana u ku(i ne smije nalaziti nita od ukvasanog kruhaC 1. traenje hame"a prije +esaha - trai se svaka preostala mrvi"a

1/ 2. spaljuje se, pri spaljivanju se ponitava hame" (odrie se preostalih mrvi"a koje moda nije naao) A. prodaja hame"a ne 7idovima - ha*a(a i(enje posu)a za pesah - Ma&es % neukvasani kruh, tijesto samo od brana i vode i izrada traje manje od 1D minuta - obveza jedenja ma"esa je 1 dan prije +esaha a ostale dane se ne mora jesti ali je zabranjen hame" - Erev Pesah % dan prije uranjanje u nikve (nakupina prirodne vode), ianje, pee se ma"es, post prvoro)ena"a, uzdravanje od jela, paljenje svije(a - Mi&ve .a se%erC jedenje ma"esa, pripovijedanje o izlasku iz &gipta, jedenje gorkog bilja, piti 4 ae vina - /a*a%a % govori o izlasku iz &gipta, redoslijed mi"vi za no( sedera IJAR - 6@ $ese& - znakC :i) (zadnji mjese" u kojem se bik u zraelu zasiti pae) - 14. ijaraC Grugi +esah % za one koji su bili sprijeeni prinijeti pashalnu rtvu 14. nisana i to ako su bili obredno neisti zbog dodirivanja mrtvog tijela i nisu se do +esaha stigli oistiti (pomo(u pepela "rvene krave) ili ako su se vra(ali iz inozemstva i nisu na vrijeme strigli do =eruzalema - Da! s$e<a!$a 4. ijara, krvoproli(e nakon uspostave drave zrael 1J4D. - Da! !eovis!osti /. ijara (14./.1J4D.) , natje"anje u poznavanju #anaha - Da! Jer#.a(e a 2D. ijara, estodnevni rat SIVAN - G@ $ese& - znakC :(i.a!&i (primljena #ora putem 'ojsija i >rona) ,AVUOT 1. blagdan % od +esaha do *avouta pro)e 9 tjedana 2. blagdan etve A. blagdan prvina @ prvi sin, donosile se prvine od 9 vrsta u !ram 4. A&eret % *avout prekida razdoblje koje poinje s +esahom @ doba bojanja ;mera /. blagdan davanja #ore na 8inaju jednodnevni blagdan (zbog doba etve @ puno posla)$ paljenje svije(a (magla)$ molitva ista kao i na +esah i 8ukot - a)%a #t @ poznata molitva na *avout % hvala -ogu za stvaranje svijeta$ kabalisti "ijelu no( ue #oru zbog primanja #ore na taj blagdan OBI-AJI ZA ,AVOUT - ita se 8vitak o Futi ili iz tiskanog #anaha - jedu se mlijena jela, a iza toga i meso jer na blagdan se mora jesti meso i piti vino - %a! s$e<a!$a !a )ra($a Davi%a ita se knjiga psalama

1B TAMUZ - ?H@ $ese& - znakC ra) (zbog topline se razmnoavaju) POST ?F@ TAMUZA - jedan od pet postova u godini - posti se zbog razbijenih ploa 8aveza - prestalo svakodnevno prinoenje rtve kad je =eruzalem bio pod opsadom, probijene zidine =eruzalema, spaljena #ora - post traje od jutra do veeri RAZDOBLJE BEN /AME2ARIM - traje A tjedna - od 19. tamuza do J. ava - tada se ne slua glazba, ne ia i ne smije se, nema vjenanja - u tjednu u kojem pada #ia beav ne jede se meso i ne pije vino AV ??@ $ese& znakC (av (>riel @ -oji lav), jedan od naziva za =eruzalem i !ram u >vu se manje veseli ne kupuje se nova odje(a i ne oblai se (kao i 10. tamuza i J. teveta)

TI,A BEAV - narodni dan alosti zbog ruenja !rama i poetka prognanstva - dogodile se brojne nesre(e - sruena oba !rama (prvi !ram sagradio 8alomon, sruen za vladanja Ledekije i prorokovanja =eremije$ ruenje . !rama 90. godine po. 1r. % rimski "ar #it) - J. ava izgon iz &ngleske, Mran"uske, *panjolske - zatvaranja poljskih 7idova u logore - prije #ia beava prire)uje se se#%a a+se)et % otok odvajanja i zapoinje post jede se le(a i tvrdo kuhana jaja (to je hrana za doba trgovanja zbog krunog oblika % krug ivotaC ro)enje i smrt)$ obrok se jede sjede(i na podu % zabranjeno jelo i pi(e, pranje, mazanje uljem, noenje kone obu(e i spolni odnos TU BEAV - 1/. ava - jedan od najradosnijih dana - ukinute smrtne kazne zadnjem narataju u pustinji - donoenje drva za rtvenik % tad poinje zimska polovi"a godine ELUL - ?4@ $ese& - elul @ traenje (istine, samopreispitivanje i pokajanje prije dostizanja vrhun"a pokajanja na kraju mjese"a pred poetak tirea te na 1. tirea % ro haanu a zatim i na =om 1ipur - znakC %$evi&a

19 Se(ihot @ molitve s molbom za oprotenje grijeha i s priznanjem naih postupaka, mole se prije jutarnje molitve 40 dana i "ijeli elul i tijekom 10 dana od Fo !aane do =om 1ipura (ne lose na ne Fo !aanu, abat i =om 1ipur) #ijekom elula se pue u ofar % uznemiruje sr"a i potie za kajanje 2/. elula dovrio 6ehemija zidove =eruzalema dani elula i 10 dana od Fo !aane do =om 1ipura su dani pokajanja "#tovi te#veC naputanje grijeha (odluka da se vie ne ini grijeh), grinja savjesti (duboko aljenje), usmena ispovijed, odluka za ubudu(e #euva pomae samo u prijestupima protiv -oga 3 prijestupima protiv ovjeka teuva nije mogu(a, za njih nema oprotaja na =om 1ipur 8vatko je duan drugome se ispriati, a u vrijeme elula osveta je oprostiti mu

IDOVSKO PRAVO
SUDSKE INSTAN2E 1. sa!he%ri! % vrhovni sud % zasjedao u !ramu, zatim se selio, a zadnji put je bio u #iberijasu$ 91 suda" kao 'ojsijev et din$ rabi je uvijek bio najueniji ovjek, za svaki narataj on je bio nasljednik 'ojsija, desno je sjedio bet din, ostali u polukrugu, redoslijed s lijeva na desno prema starosti i uenosti$ sudio u predmetima koji su se odnosili na "ijeli narod % imenovanja kralja, imenivanja malog sanhedrina za svako pleme i grad, su)enje lanom proroku? 2. :et %i! % 2A lana, mali sanhedrin$ smrtna kazna A. :et %i! se% ori&e % proglaenje prijestupne godine 4. :et %i! "etori&e % kad se na)e mrtvo tijelo a ne zna se uzrok smrti /. :et %i! tro$i&e % proglaenje punog mjese"a, sluajevi tete, spornih ugovora, kra)e? KRITERIJI ZA SU2A - 8anhedrinC mudri, ueni u #ori, znati jezike i biti ueni u medi"ini, matemati"i i astronomiji - 8ud troji"eC ueni, sloni, voljeti istinu, ugledni 5 VRSTE SMRTNE KAZNE 1. kamenovanje 2. spaljivanje A. probadanje maem 4. guenje - to je redoslijed po teini (kamenovanje najtea) 7 RAZLOGA ZA RIJETKO PROVO1ENJE SMRTNE KAZNE 1. moral naroda visok 2. zahtjev za svjedoenje (2 svjedoka, upozorenje) A. lanovi sanhedrina traili olakotne okolnosti - posljednji pokuaj obraneC objava i poziv nekome tko zna olakotne okolnosti 7 IZVORA IZRAELSKOG PRAVA 1. otomansko pravo % malo

1D 2. englesko pravo % iz doba britanskog mandata prije uspostave drave zrael A. izraelsko pravo % izravno izraelsko pravo uz utje"aj amerikog, engleskog i europskog prava s neto utje"aja idovskog prava VRSTE SUDOVA 1. dravni 2. vjerski

KA,RUT 3 PROPISI O /RANI

ivotinje koje su koer pripitomljene su, doma(e ivotinje, kojima je hrana iskljuivo biljna, nisu osobito samostalne i prihva(aju ovjeka kao gospodara me)u pti"ama zabranjene su grabljivi"e i pjevi"e Fambanova kola tumai to eljom #ore da udalji ovjeka od jela koje bi loe utje"alo na njegova moralna i duhovna svojstva, ine(i ga okrutnim i agresivnim u simbolinom ili stvarnom smislu

SMISAO KA,RUTA - !igijenaC svinjetina zabranjena zbog toga sto je lako pokvarljiva i prenosi trihinelozu MESO ZABRANJENO ZA /RANU 1. meso neiste ivotinje % nije koer 2. heve(a % meso koer ivotinje koja je uginula ili nije provedeno koer klanje A. tere+a % koer ivotinja i koer klanje, ali je bolesna - kopnene ivotinje razdvojeni pap"i N preivanje - vodene ivotinje peraje i krljut (rakovi, kampi, koljke, meku"i % zabranjeni) - pti"e % popis zbog toga to je ve(ina doputena (zabranjeneC orao, jastreb, sokol, gavran, noj, galeb, lastavi"a, sova, labud, pelikan, roda, imi?) - zabranjeni su i kuk"i, muhe, komar"i, pele, skakav"i - koer klanje je obavezno za pti"e i kopnene ivotinje, a za ribe nije (jer ugibaju kad se izvade iz vode) - zabranjeno je zajedno jesti meso s mlijekom, ali je doputeno jesti ribu i mlijeko zajedno - zabrana jedenja krvi - zabranjeni dijelovi tijela koer ivotinjeC krv, helev i gid hanae - koeriranjeC ispiranje mesa od krvi i namakanje u mlakoj vodi, soljenje sa svih strana i ispiranje tri puta - kod pti"a se odstranjuju vratne ile, kod sitne stoke gid hanae, kod krupne stoke loj - ohet kolje ivotinje= e!aher odstranjuje helev i gid hanae, a nadzire ih rabin TERE'OT - bolest ivotinje zbog koje ona ne bi poivjela vie od 12 mjese"i - npr. kaverna u plu(ima, prirasli"a na porebri"i

1J NA-ELA ZA PROIZVODNJU KO,ER VINA 1. sva pomagala moraju biti namijenjena proizvodnji koer vina, sve to se dodaje vinu mora biti koer 2. "ijeli pro"es moraju obavljati 7idovi (poboni)

TE'ILA I MOLITVA
'olitva je zamjena za rtve koje su se prinosile dok je postojao hram. =utarnju molitvu je ustanovio >braham. +oslijepodnevnu je ustanovio zak. Eeernju molitvu je ustanovio =akov. 'ukar"i i ene su obvezni moliti. 7ene obino mole jednom dnevno nakon ustajanja i pranja ruku, a mukar"i AO. S isao o(itveC molba -ogu da ispuni potrebe$ molitvom do izraaja dolazi dar govora koji ovjeka ini jedinstvenim me)u svim stvorenjima. 1>E>6>- usredotoenost na rijei koje se izgovaraju tijekom molitve. ' 6=>6- zajednika molitva 8 6>H;H>- treba biti izgra)ena u svakom mjestu gdje ima 10 idovskih mukara"a- 3 dijaspori treba biti okrenuta prema zraelu . 3 zraelu prema =eruzalemu, u =eruzalemu prema mjestu hrama. 7idovstvo doputa molitvu samo na hebrejskom jer mu nije "ilj privlaenje pripadnika drugih naroda. *>!F #- jutarnja molitva nakon ustajanja peru se ruke, lijeva se voda po lijevoj pa po desnoj ru"i AO. 1>G *- izjava o svetosti mena -ojeg % sastavljen na aramejskom >FE #- veernja molitva #>, # % molitveni ogrta % veliki vuneni plat koji do kraja, uzdu "ijele irine ima "rte, a "i"it (rese) su mu zavezane na kutovima. 8ee od glave do nogu. 6jime se ogr(e preko odje(e pri jutarnjoj molitvi. 'ali talit % isti ali manji i u sredini ima prorez za glavu, nosi se "ijeli dan ispod odje(e. #alitom se ogr(u mukar"i.

- ;bveze injenja mi"vi oslobo)eni suC 1. maloljetni"i % 12 godina za "ure i 1A za deke (jer ne mogu izdrati sueljavanje due i tijela pri injenju mi"va. 2. mentalno zaostali, gluhonijemi A. ene oslobo)ene zapovijedi :odre)enih vremenom< - ;d BA mi"vi preostalo je 290 % 222 zabrane i 4D zapovijedi, jer su danas nakon ruenja drugog hrama ostale mi"ve vezane za hram. SEDAM MI2VA NOINIM SINOVIMA - 5apovijedi koje je -og dao "ijeloj ljudskoj zajedni"i kako ne bi sama sebe unitila. - #o su prirodne i logine zapovijedi. - +rvi ovjek dobio je est mi"vi (1 prije grijeha i / nakon grijeha), a 6oi je dao jo 1C

20 1. 5>-F>6> G;,;+;1,;68#E> - 5abranjeno vjerovati u druga boanstva osim jednoga -oga 1. 5>-F>6> +F;1, 6=>6=> -oga 2. 5>-F>6> 1FE;+F;, P>- zabrana 3-;=8#E> A. 5>-F>6> ;#1F E>6=> H;,;# 6=& % zabrana nekih spolnih vezaC zabrana odnosa s majkom, s oevom enom, sa svakom udanom enom, s majinom sestrom, homoseksualni odnos i odnos sa ivotinjom 4. 5>-F>6> 1F>Q& %dua (radi prodaje u roblje), nov"a, ene putem prisile u brak, kra)a misli (stvaranje zabluda, neispla(ivanje naknade za rad /. zapovijed o uspostavi sudova B. zabrana jedenja mesa jo ive ivotinje NOINI SINOVI - 6oin sin je svaki ovjek bilo kojeg naroda koji nije idov. - 7idovi su sinovi zraela (=akov) % tad je poeo postojati idovski narod - 12 sinova @ dvanaest plemena idovskoga naroda.

KRUG IVOTA U IDOVSTVU

BERIT MILA 3 OBREZIVANJE 1. zapovijedC o plodnosti$ embrij je ivo bi(e od trenutka zae(a - obveza o"a prema sinu (kao i obveza pouavanja Tore, nalaenje ene, pouavanje obrtima, pouavanje u plivanju i otkup prvoro)en"a)$ - ako ne moe ota", mora bet din ili ako on ne moe, onda se dijete mora samo dati obrezati kad odraste. ;brezivanje obavlja MOHEL, a to je mi"va za o"a. #ri koraka obrezivanjaC 1. mila % rezanje prepu"ija$ 2. peria % odmi"anje tanke koi"e$ A. mecica % isisavanje krvi iz rane 8EF!>C -oja namjera da ovjek svojom rukom sklopi savez u svakom narataju, svaki put iznova % tako svatko zasebno donosi odluku o idovskom identitetu. F>5,;H je pea(enje na naem tijelu svetog saveza izme)u ovjeka i -oga. ako je netko prije prelaska na idovstvo ve( bio obrezan, mora mu se pustiti kap krvi radi saveza. ;brezanje se obavlja D. dana nakon ro)enja (ak ako je tada abat ili Jom kipur). ;dga)a se zbog uti"e djeteta ili premale tjelesne teine. ;bavlja se danju (obino ujutro). 5ato D. danI Eitamin 1 se ne stvara u dovoljnoj koliini do 9. dana (vaan faktor za gruanje krvi). Gruga tvar za gruanje je protrombin (110R D. dana, 100R J. dana). 5a sveanost obrezivanja sakupljamo minjan. ;bino se obrezuje u sinagogi nakon jutarnje molitve, ili u roditeljskoj ku(i. +ratio"i uzimaju i predaju djeaka u majine ruke. ;ta" predaje dijete ?.. a ovaj sandaku (uvaeni rabin ili djed) % njemu na krilu lei dijete dok ga obrezuju. -lagoslov. +ije se vino, kap popije i dijete. Gijete dobiva ime koje se uva u tajnosti sve dok ga ota" o blagoslovu ne spomene prvi put. 8lijedi sveani objed.

21 PIDJON HABEN 3 OTKUP PRVORO1EN2A - prvoro)ene sinove treba otkupiti. +rvoro)ena" je onaj sin koji se rodi iz prve trudno(e majke. #ako jedan ota" moe imati vie prvoro)ena"a ako se enio sa vie ena. - F>5,;HC vezan je za izlazak iz &gipta % egipatski prvoro)en"i su umrli kad je -og poslao kaznu, a izraelski su preivjeli. +rije zlatnog teleta prvoro)en"i su prinosili rtvu u !ramu, a kasnije je -og odabrao levite za tu svrhu jer oni jedini nisu sagrijeili. 1ad se rodi prvoro)ena", otkupljuje se od kohena (levita) koji slui umjesto njega. 8veanost otkupa prire)uje se A0. dana od ro)enja (tada sin nije vie u opasnosti). ;ta" otkupljuje / kovani"a od kohena (/ ekela). Gijete se otkupljuje i ako je bolesno, neobrezan ili nije prisutan A0. dana. >ko ne bude otkupljeno, mora otkupiti sam sebe kad odraste. BAR MI2VA ASIN ZAKONAB I BAT MI2VA AKDI ZAKONAB Bar micva (Ssin zakonaS) % deko sa 1A godina i 1 dan obavezan je ispunjavati sve -oje zapovijedi iz Tore za mukar"e. Bat micva (Sk(i zapovijediS) % djevoji"a sa 12 godina i 1 dan 8imbol sazrijevanja % pojava dviju dlai"a. +F;8,>E> B ! M"#$E - 8veanost prire)uju roditelji. Gjeak prvi put ispunja dvije micveC vezivanje te%ilina i alija k Tori (poziv na itanje Tore), odrava se ponedjeljkom i etvrtkom. +roslava poinje vezivanjem te%ilina ujutro na dan Bar micve. B T H T & ' abat poslije bar micve kada djeak sam ita ha%taru. +F;8,>E> B T M"#$EC odrava se u krugu obitelji i prijatelja. 7ena od tada biva oslobo)ena zapovijedi vezanih uz odre)eno doba dana (npr. vezivanje te%ilina). 5abrana kuhanja na abat vrijedi za oboje. TE("L"&"C dvije kutiji"e od ivotinjske koe u kojima su odlom"i iz Tore napisani na pergameni. =ednu privr(uje na ruku, a drugu na elo. HATUNA 3 IDOVSKO VJEN-ANJE 6ajvanija idovska privatna institu"ija, temelj za ispunjavanje mnogih -ojih zapovijedi. +rvi uvjet za vjenanje je da su oba partnera 7idovi. 2 korakaC 1) E!)*"& (zaruke) ili +",)"& (posveta) 2) &"*)"& (enidba) KIDUIN % mukarevo stje"anje ene uz njezin pristanak. ;bred zahtijeva i dva koer svjedoka. 'oe se obaviti na tri nainaC 1) nov"em koji mukara" daje eni 2) ispravom koju mukara" daje eni % Sposve(ena si mi ovom ispravomS. 6a nju se potpisuju svjedo"i A) spolnim odnosom partnera radi ostvarenja braka 4) NISUIN % vjenanje, nakon oko godinu dana % obred pod hupom (baldahin) koji obuhva(a sedam blagoslova i davanje ketoe (brane isprave), nakon ega ena odlazi u dom svoga mua.

22 Ganas je od E!)*"& preostao obiaj zaruka % one nemaju pravnu snagu ve( su izraz me)usobnog dogovora partnera i njihovih obitelji o namjeri budu(eg vjenanja. Fazbije se tanjur, sklapa se ugovor, mau se ruke hanom (ostaje na rukama tjedan dana kao dokaz). Ganas se +",)"&" i &"*)"& prire)uju istoga dana ( kena-i kad poste i to traje do kraja obreda pod hupom). KETUBA % ugovor, prvo potpisuje mladoenja pa dva svjedoka. 3 njoj se navode obaveze mua i prava ene. 8tvorili su je lanovi Eelikog vije(a u doba !rama. +etuba treba osigurati prava ene u braku u sluaju smrti mua ili rastave. 'u joj obe(ava osigurati hranu i odje(u i odravati s njom spolne odnose. ;bvezuje se brinuti za njezino lijeenje i pogreb. ;sigurava joj isplatu odre)ene svote nov"a u sluaju rastave ili svoje smrti. Fanije neudavana ena dobiva dvostruko ve(u svotu nov"a od rastavljene ene ili udovi"e jer su one ve( dobile ketubu bivih mueva. 6avodi seC miraz donesen iz roditeljske ku(e, na to mu dodaje svotu od ketube. #a dodatna svota je 1KA miraza. 3 ketubi se ne navode iznosi nov"a. #ekst isprave je na aramejskom jeziku. 8amo uz enin pristanak mogu(e je oeniti se, ali se mu mogao rastati i bez njenog pristanka (valjan razlog). Hatan - mladoenja % dva o"a Kala % mlada % dvije majke Hupa 3 komad tkanine razapet pomo(u motki poput nadstreni"e pod kojom se odrava vjenanje. Ganas se nova" za kiduin daje u obliku prstena. GERUIN 3 RASTAVA BRAKA FazloziC neplodnost, nevjera, bolest, mana (tjelesna ili duevna) koji su otkriveni tek nakon vjenanja, odbijanje spolnih odnosa zbog odbojnosti ili nemogu(nosti. .ET % isprava o rastavi Mani !r % dijete preljubni"e

SMRT U IDOVSTVU
A"ELUT obuhva(a sve ono to mora initi osoba koja je izgubila nekog bliskog. 8astoji se od etiri dijelaC 1) &"&)T % od trenutka smrti do pogreba, najtee razdoblje tugovanja. On!n je oslobo)en od svih -ojih zapovijedi kako bi mogao biti uz preminuloga i prirediti pogreb. 3 to vrijeme ne jede se meso i ne pije vino. ;brok za oalo(enog pripremaju znan"i ili ro)a"i, a jede ga dan nakon pogreba. #o je obina le(a i tvrdo kuhana jaja (zbog okruglog oblika). 2) "$ % 9 dana nakon pogreba, sjedi se na podu, jede se na klupi"ama i spava na madra"ima na podu. 7alosni"i ne rade i ne izlaze iz ku(e. Erata ku(e su otvorena zbog tjeenja. 5abranjeno je kupati se, brijati i iati. 6e jede se meso i ne pije vino, nema spolnih odnosa, ne prouava se Tora, pale se svije(e. A) ELO"M % A0 dana nakon pogreba, nakon ive kupa se i mijenja odje(a, smije se i(i na posao, ne brije se i ne ia. 6e posje(uju se veseli doga)aji i ne slua se glazba. A0. dana posje(uje se grob i podie nadgrobni spomenik. 4) & % 12 mjese"i nakon pogreba, vezano uz smrt o"a ili majke, izbjegava se veselje (glazba, zabava, promjena stana i kupovanje su)a ili odje(e).

2A TKO JE OBAVEZAN ZA A"ELUT# 8vatko za o"a i majku, brata, sestru, suprunika, sina, k(er. HE$! + ," ' skupina ljudi koji se brinu za sve potrebno oko pokojnika i njegova pogreba. $",)J ' ispovijest umiru(ega. 5a to vrijeme ga se ne smije dirati. 6akon smrti otvaraju se prozori i izlijeva se sva voda u ku(i. #ijelo se stavlja na pod, priljubljenih nogu i ruku na prsima. ;i se zatvaraju, a li"e prekriva plahtom. +ali se svije(a pokraj glave. 6etko uvijek mora biti pokraj njega i itaju se psalmi. +ranje pokojnika. 'azanje mirisima, ia se i oblai u odje(u za preminule (od bijelog lana), umotava ga se u talit i odmotava se prije ukapanja. spra(aj zapoinje sakupljanjem u mrtvani"i, posmrtni govor (hesped/0 deranje odje(e (za majku i o"a zadere se ovratnik s lijeve strane do prsa, za ostale s desne strane. Geranje ( keria/ obavlja se i prigodom smrti uitelja Tore0 predsjednika *anhedrina i presjednika vrhovnog suda *anhedrina0 kad zaujemo nekoga da proklinje -oga, kada je zapaljena Tora i kada se vidi !ram u =eruzalemu u ruevinama. +okojnika se pokapa istoga dana, osimC kad je pokojnikov sin na putu (jer on mora moliti kadi/1 na abat i na blagdan se ne pokapa mrtve. 5a pogreb nije potreban lijes, tijelo je samo zamotano u tahrihim (pogrebnu odje(u) i polae se izravno na zemlju$ nakon zatvaranja groba moli se kadi2 +ri izlasku iz groblja peru se ruke ali se ne briu. Micva ' tjeenje oalo(enih % razgovara se o lijepim svojstvima pokojnika. + ," 3 LOB&"+ ' obaveza za svih 9 bliskih lanova obitelji, moli se u sina4o4i u tri dnevne molitve tijekom 11 mjese"i. =&G6;8#>E6;8# 8+F>P>=> % jer svaka "eremonijalnost slui ivima a ne mrtvima, i ne smiju se razlikovati bogati od siromanih.

SMRT I DU,A
SMRT % toka prijelaza iz materijalnog svijeta u duhovni. 9 STUPNJEVA DU,E> 1. &E(E ' krv kola kroz sve dijelove tijela 2. !) H ' sr"e % ispunjavanje -ojih zapovijedi A. &E M ' mozak % prouavanje Tore 4. JEH", ' i /. H J ' razine do kojih se dopire dugim i napornim radom na ostalim dijelovima due. EUTANAZIJA % Sdobra smrtS ili Slagana smrtS, ubojstvo iz milosr)a. - 5a 7idove svaka sekunda ovjekova ivota je vrijedna (nema razlike izme)u ubojstva zdrave ili bolesne osobe), ak i za bolesnika na umoru mora se prekriti abat ako (e mu to omogu(iti da poivi makar jo jedan sat. - -olesnik ima dunost lijeenja, aktivna eutanazija je zabranjena. - Pasiv!a e#ta!a.i$a % suzdravanje od terapije koja bi produljila ivot (prikljuak na aparate) ili prekid terapije iji je "ilj produljivanje ivota (iskljuivanje aparata).

24 Erijednost i svetost ivota % spreavanje muka i patnje, zabranjeno dati terapiju umiru(em bolesniku kojemu nema spasa, ako je ta terapija muna i bolna. POBA-AJ % ne rtvuje se ljudski ivot radi ivota fetusa. - Goputen je ako je ugroen ivot i zdravlje majke (ak i duevno), npr. depresija. - 5abranjen zbog so"ioekonomskih razloga ili zato to nije udana. - 'oe se ubiti dijete dok ne izi)e glava. SAMOUBOJSTVO % 6ae postojanje je injeni"a protiv koje se nemamo pravo pobuniti ili ju promijeniti. - 8amoubojstvo je ubojstvo u svakom smislu. - Gua samouboji"e ne nalazi mir i ne moe se vratiti u tijelo jer je uniteno, a ne moe u(i ni u svijet dua prije nego joj do)e vrijeme. +oast se ne iskazuje samouboji"i, ali se zabranjuje prouzroiti bol njegovoj obitelji pa se odravaju svi alosni obiaji vezani za ast obitelji % posje(uje ih se i tjei. - 8amouboji"u se ne pokapa na sredinjem dijelu idovskog groblja nego u kutu, na rubu. 6e dri se nadgrobni govor. - Ganas se smatra da je samouboji"a duevno bolesna osoba pa ga ne smijemo kazniti jer nije mogao utje"ati na svoje postupke pa ga se pokapa kao sve ostale. OBDUK2IJA I DONA2IJA ORGANA DONA2IJA % doputeno prekriti sve -oje zapovijedi da bi se spasio ivot. +odupire se dona"ija. 5abrana oskvrnjivanja mrtvog tijela$ svaki dio tijela treba biti pokopan % suprotstavlja se dona"iji organa. Gona"ija se doputa kada je organ neposredno potreban za odre)enog primatelja (tie se i presa)ivanja sa ivoga, kao i sa mrtvoga donora). KREMIRANJE je zabranjeno. Goputeno je samo pokopati mrtvo tijelo zbog uskrsnu(a mrtvih u budu(nosti. 1rema"ijom se unitavaju kosti koje bi trebale ustati iz groba i dobiti meso, tetive i kou. #ime (kremiranjem) se izjavljuje da se ne vjeruje u uskrsnu(e. #u se ne ubrajaju oni koji nisu dobrovoljno pristali na krema"iju % bitan je svjesni i slobodni postupak.

IDOVSKA 'ILOZO'IJA
PO-E2I> . Goba . !rama % zlatno doba grke kulture kada je djelovao #ales iz 'ileta. Godir s grkom filozofijom (po. B. st. pr. n. e.). idovski filozof koji je stvarao u okruju grke kulture bio je M ,;6 >,&18>6GF =81 (1. st. pr. n. e.). Ra.(i)e i. eC# *r0)e i ;i%ovs)e +i(o.o+i$e HFL istiu snagu, oblik, lijepo znai dobro, prednost daju sadanjosti pred budu(nosti, prvenstvo daju korisnosti, "ijene "jelovitost tijela, >ristotelovska filozofija obavezuje na robovanje na svijetu. 7 G;E istiu duh, sadraj, dobro znai lijepo, budu(nost ima prednost pred sadanjo(u, prvenstvo daju moralu, "ijene "jelovitost due, zastupaju apsolutnu jednakost me)u ljudima (svi prema -ojem liku).

2/ GLAVNI PREDSTAVNI2I IDOVSKE 'ILOZO'IJE 1. M ,;6 >,&18>6GF =81 ( 1. st. pr. n. e.) 2. F>- 8&>G=> H>;6 (J. st.) A. F>- ';*& -&6 '>=';6 % F>'->' (12. st.) IZVOR IDOVSKE 'ILOZO'IJE 3 teorijskom promiljanju na nekoliko razinaC 1. 1;5';,;*1> F>5 6> F>'->' % Tuda prirode su u >brahamovu ivotu izazvala intelektualnu znatielju i teoloko promiljanje. Fed i harmonija koji vladaju u svemiru dovode onoga koji razmilja do konanog zakljuka da taj divni svijet nije sluajnost, ve( ima pokretaa, tvor"a i vodia. 2. &# T1> F>5 6> % 'oralno vladanje ovjeka vodi k promiljanju o ovjekovom izvoritu i o njegovu odre)enju kao psihofizike, a ne samo tjelesne "jeline. A.+;E =&86> F>5 6> % nastala uvidom u op(u povijest i uspredbom sa idovskom povije(u od njenih poetaka -UDA IDOVSKE POVIJESTI - ivot >brahama, zaka i =akova - nastanak idovskog naroda izlaskom iz &gipta i primanje #ore - preivljavanje nesre(a - babilonsko ropstvo - grka, perzijska i rimska okupa"ija - progon iz europskih zemalja - optube za obredna umorstva holokaust

?7 TEOLO,KI/ NA-ELA
POKU,AJI ZAPISIVANJA TEOLO,KI/ NA-ELA 1. 'i(o! % / naela :; stvaranju svijeta< 2. Rav Se%a$a Gao! % :; vjerovanjima i miljenjima< A. Ra :a % naveo 1A naela i dao im je dogmatsko znaenje kao vjerskim postavkama koje svaki 7idov mora prihvatiti ?@ POSTOJANJE STVORITELJA - 8tvoritelj je iznad prirode i pokre(e ju - 8toji iznad ljudskog razuma koji ga pokuava dokuiti - ,judski um je ogranien u mogu(nosti primanja pa ne moe shvatiti nijednu duhovnu silu, -oju misao ili 6jegovu veliinu - Priro%!e .a)o!itosti )ao %o)a. Bo;$e* "osto$a!$a> a) moralni imbenik u ovjekuC najvia razina spoznaje je ona koja ne treba dokaz b) duhovni pojmovi kao dio ovjekove osobnosti % misao, spoznaja, osje(aj, moral, volja nadmaterijalna duhovna dimenzija ") sloenost tijela ovjeka i ivotinja d) ustroj svemira e) nepromjenjivost prirodnih zakona

2B 4@ JEDINSTVO STVORITELJA - jedan i jedini - >braham ota" monoteizma 7@ BOJA BESTJELESNOST - -og nije od materije i nema oblika 5@ STVORITELJ JE PRET/ODIO SVEMU - prethodnost -oga je apsolutna, ontoloka (uzrok svemu prouzroenomu) 9@ SAMO SE BOGU SMIJE SLUITI - nitko se ne moe postaviti izme)u -oga i ovjeka - ovjek smije molitve upu(ivati samo -ogu (znai ne sve"ima, an)elima, mrtvimaU) - -og nema predstavnika (nije sve(enik bogomdan za otputanje grijehaU) 8@ PROROKOVANJE - -og se na 8inaju objavio "ijelome narodu od A milijuna 7idova - Lijeli narod se uspeo na razinu proroka - 6ajve(i prorokC 'ojsije duom i tijelom predan -ogu, idealan narodni vo)a - Fazina prorokaC tjelesna, duhovna i moralna potpunost - +rorok je utjelovljenje -ojeg nadzora nad ljudima, uzor narodu, predstavlja -oje ponaanje svojim djelima - =edino je 'ojsije primio prorotvo pri stanju potpune svijesti - #ri posljednja prorokaC !agaj, 5aharija i 'alahija - +reduvjet za prorokovanje je bio da ve(ina 7idova ivi u zraelu a za ove troji"e 7idovi su bili u -abilonu ili dalje u progonstvu (od A90. pr. 1r., od dana kad je sruen . !ram) sus nije prihva(en kao prorok zato to se pojavio nakon ovog razdoblja i zato se njegovo prorokovanje protivi #ori F@ UZVI,ENOST MOJSIJEVOG PROROKOVANJA - razloziC a) primio proroanstvo izravno od -oga, bez posrednika (an)ela) b) prorokovanje se dogodilo danju, u budnom stanju (ostali u snu ili privi)enju) ") prorokovanje nije bilo popra(eno tekim tjelesnim stanjem (slabost, strah, drhtanje % zbog pobu)enja mate) d) prorokovao u trenu"ima koje je sam odre)ivao 6@ TORA JE S NEBA - -oje otkrivenje "ijelom narodu - Sa%r;a$ Tore )ao sv$e%o) o !$e!o :o;a!s)o i.vor#> a) etika razina % etika naela iz #ore nisu poznata u drugim kulturama % zatita slabima u drutvu (siroad, stran"i, udovi"e i sirotinja) b) teoloka razina ") razina znanja % #ora iskazuje mnoga znanja o tijelu, za koja se ne zna kako bi mogla biti dostupna u ono vrijeme$ znanje o astronomiji

29 G@ POTPUNOST TORE - potpuna i vjena - ne smije joj se nita dodavati ni oduzimati - nepromjenjiva je ?H@ BOG ZNA ,TO LJUDI -INE - providnost - slobodna volja i izbor -og poznaje sva naa djela i misli ??@ NAGRADA I KAZNA - 7idovska povijest vra(a dobrima dobro, a kanjava zlo ?4@ DOLAZAK MESIJE - kraj vremena, potpuno jednobotvo, zaustavljena bol, savrenstvo svega u svemiru - 'esijaC obian ovjek, rodit (e se na uobiajen nain a ovjeanstvo toga ne(e biti svjesno, s oeve strane mora biti iz loze kralja Gavida - Za%a<a Mesi$e> a) sakupljanje idovskog naroda u 8vetu zemlju i odre)ivanje porijekla unutar idovskog naroda (levit, izrael) b) gradnja tre(eg !rama ") vrhovni suda" me)u narodima d) ne(e biti raznih religija e) uskrsnu(e umrlih ?7@ USKRSNUDE UMRLI/ - jedna od zada(a 'esije - kazna za nevjerovanje u uskrsnu(e je odsije"anje od ivota u budu(em svijetu