METODIKE OSNOVE ZA INTERPRETACIJU POEZIJE

1. INTERES UENIKA ZA POEZIJU

Razliite su odrednice knjievnih interesa: sadraj, knjievni rod i vrsta,
pisac, stilske znaajke djela, idejno-tematske osnove djela, jezik i stil.
Knjievni interesi uvjetovani su socijalnim (drutvena sredina) i
psiholokim (dobnim) faktorima. Istraivanje opredijeljenosti uenika
osnovne kole za poeziju i prozu pokazalo je da se uenici (od 5. do 8.
razreda) u mnogo veem postotku opredjeljuju za prozu. Na temelju
rezultata vie istraivanja knjievnih (itateljskih) interesa zakljuuje se da
mlai itaoci radije itaju roman i pripovijetku, te ih u znatno manjoj mjeri
privlai lirska poezija i drama. Takvi zakljuci aktualiziraju ulogu nastave
knjievnosti u razvijanju interesa za itanje poezije.
Istraivanje opredijeljenosti uenika za naine komunikacije (primanja,
upoznavanja) poezije pokazuje veu zainteresiranost za sluanje poezije (s
ploa, kompaktnih diskova, radija i televizije) nego itanje. Ovo
istraivanje vano je za izgraivanje metodikih pristupa poeziji.
Suvremena tehnika pomagala otvaraju nove mogunosti prezentiranja
poezije u koli.1 No, i jedan i drugi nain imaju svoje posebnosti. Ozvuena
pjesnika rije sugerira nove mogunosti doivljavanja, dok se itanjem
poezije u sebi ostvaruje mogunost polaganijeg poniranja u svijet pjesme.
Sluanjem poezije itatelj se angaira emotivno, dok se itanjem poezije
aktivira mata, pamenje i miljenje to omoguava pokretanje kritike
refleksije. Zadatak nastave je da ui itati poeziju (glasno i poluglasno,
skandiranjem2) i razmiljati o njoj (analitiki pristup poeziji).
Istraivanje o odnosu uenika prema poeziji pokazalo je da veinu uenika
osnovne kole poezija zaokuplja, no razliiti su stupnjevi zainteresiranosti
za odreene vrste lirske poezije. Uenici 5. i 6. razreda opredjeljuju se za
vedru poeziju, pejzanu poeziju i poeziju o rodnom gradu. Uenici 7. i 8.
razreda vie se usmjeruju prema intimnoj, socijalnoj i rodoljubnoj poeziji.
Osim ovih sadrajnih dimenzija, potrebno je njegovati i uenikov odnos
prema posebnostima lirske poezije. Posebnosti lirske poezije oituju se u:
melodioznosti i muzikalnosti (naspram proznog govora), drukijoj
organizaciji jezika, zgusnutosti izraza i semantikoj slojevitosti, slikovitosti,
ekspresivnosti i sugestivnosti. Uenici osnovne kole u sloen sustav
1

Iako tehnika pomagala pruaju nastavi nove kvalitete, uloga nastavnika u itanju
poezije ostaje vrlo znaajna.
2
Skandiranje je poseban nain itanja poezije kojim djeca poinju itati stihove.
Skandiranje se moe primijeniti u didaktike svrhe radi uoavanja ritmikog ustrojstva
pjesme.

odnosa u strukturi lirske pjesme ulaze postupno. Shema tog sustava

(prema J. M. Lotmanu) obuhvaa ove elemente: odnos fonema prema rijei
i meusobni odnos fonema; odnos morfolokih elemenata prema rijei;
odnos rijei prema stihu kao jedinstvu i meusobni odnos rijei u stihu;
odnos stiha prema strofi i meusobni odnos stihova; odnos strofe prema
kompozicijskim dijelovima; odnos kompozicijskih dijelova prema tekstu u
cjelini; odnos teksta prema izvantekstovnoj strukturi; odnos teksta prema
viim umjetnikim jedinstvima.
Prepoznavanje poezije, njezino doivljavanje, razumijevanje i tumaenje
povezuje se s razvitkom linosti i razvijenou knjievne kulture. Naznaen
sustav odnosa u strukturi lirske pjesme otkriva se interpretacijom.
Ostala istraivanja usmjerena su na uenikov spontani odnos prema
elementima lirske strukture: pjesnikoj slici i muzici stiha. Ustanovljeno je
da se uenika panja zaustavlja na razliitim elementima lirske strukture;
afiniteti se kreu u rasponima od pjesnikove emotivnosti do stilskih
odrednica (pjesnike rijei).
Ova istraivanja imaju vanu ulogu u uspostavljanju sustava vrijednosti
koje uenici otkrivaju u poeziji.

2. SPONTANO DOIVLJAVANJE (UIVANJE U POEZIJI) ILI ANALIZA PJESAMA

U obradi poezije prisutna je dilema izmeu spontanog doivljavanja i
tumaenja poezije. Umjetnika djela su predmet uivanja koliko i predmet
spoznavanja. Spoznavanje zahtijeva osnovne misaone operacije: analizu,
sintezu, usporeivanje i sl., rezultat ega su zakljuci i sudovi koji ne
moraju biti jednoznani. Subjektivnost je u spoznavanju pjesnikog djela
vrlo znaajna kategorija.
Uenici se najvie opredjeljuju za spontano doivljavanje poezije, dok se
interes za analizu pojavljuje kod uenika kasnijih razreda. U razvoju
italake kulture pridonijeti moe analiza uz oznaavanje biljeki
(zapisivanje zapaanja, misli, asocijacija pri itanju poezije). Biljeenje
pomae u otkrivanju pojedinosti, razvoju kulture miljenja, ukusa i
senzibilnosti.
Uenikov odnos prema poeziji odreuju i izvannastavni initelji, poput
prvih susreta s poezijom, i tko je prvi uenika uveo u svijet poezije. to se
tie nastave poezije, ankete pokazuju da kolski razgovor i nastavnikovo
tumaenje poezije ne privlai panju uenika.
Nepovjerenje u nastavu poezije polazi od metodikog pristupa
tradicionalne nastave koja je lirsko djelo uzimala kao predloak za uenje
2

tropa i figura i za razvijanje pamenja. Pobornici ovog nepovjerenja

istiu nemo kolske analize pred lirskom pjesmom. kolski pristupi poeziji
esto zavravaju na opisivanju formalnih elemenata, ime se ueniku
oduzima mogunost spontanog i stvaralakog komuniciranja s lirskom
pjesmom. Pobornici dalje upozoravaju na vulgarizaciju lirske pjesme u
ovakvoj formalistikoj i deskriptivnoj analizi. Zadatak kolske analize je da
uenicima otkriva smisao poezije, da ih uvodi u njezin svijet i rasvjetljuje
njezino organsko jedinstvo.
Metodiki pristup lirskoj poeziji izgrauje se na predloku knjievne
znanosti, psiholokih, pedagokih i gnoseolokih odrednica.
Teorija knjievnosti odreuje bit lirske poezije, koja se krije u oitovanju
unutranjeg svijeta lirskog subjekta (stvaraoca). Taj unutranji svijet
razotkriva se u posebnim lirskim formama. Lirika ponajprije otkriva
stvaraoevo intimno bie; u takvom pjesnikovom ispovijedanju itatelj,
zavisno od svojih sklonosti i iskustava, prepoznaje i produbljuje vlastite
intimne zaokupljenosti. Sadrajno tkivo lirske pjesme uvjetuje posebnost
njezine strukture i izraajna sredstva kojima se ona ostvaruje. Ishodite
lirske pjesme ini proivljavanje lirskog subjekta u odreenu trenutku,
zbog ega u njenoj strukturi nema dogaaja, fabule i likova koji pokreu
radnju. Lirska se pjesma izgrauje kao emocionalno intonirana slika i kao
muzika pjesnikog govora koja izraava pjesnikov unutranji svijet. Jezik
lirske poezije najkondenziraniji i najeskpresivniji je tip govora.
Teorija knjievnosti razvrstava lirsku poeziju u skupine prema dvama
kriterijima: tematskom (tematska usmjerenost lirske poezije) i formalnom
(formalno-povijesni kriterij). Oba kriterija, meutim, imaju odreene
nedostatke. Ista lirska tema moe biti izraena razliitim lirskim formama.
Tematski kriterij takoer ne uzima u obzir stav lirskog subjekta prema
temi. to se tie forme, pravila koja su vrijedila za odreene forme u
antikoj knjievnosti, knjievnosti klasicizma i novijih razdoblja ne vrijede u
suvremenoj knjievnosti. Klasifikacija lirske poezije prema formalnim
kriterijima sve vie gubi svoj smisao.
Metodiki pristup izgrauje se i prema pedagoko-psiholokom kriteriju, i
to pri izboru knjievnog gradiva, njegovoj sistematizaciji, opsegu i
interpretaciji koji se prilagouju doivljajno-spoznajnim mogunostima
uenika, te pri izboru metodikih postupaka, organizaciji nastavnog
procesa, odreivanju uenikova poloaja u nastavi, izboru nastavnih
metoda i oblika nastavnog rada. Na temelju uenikova odnosa prema
knjievnim pojavama pedagoko-psiholoka istraivanja uspostavila su
nekoliko faza u knjievnom obrazovanju uenika osnovne kole. U prvoj
fazi (od 1. do 4. razreda) uenike se usmjeruje prema lirskoj poeziji koja
sadri motive djejeg i ivotinjskog svijeta i pejzane motive. Na drugom
3

stupnju (5. i 6. razred) uenici pokazuju interes za zanimljive i uzbudljive

fabule (bez polaganja panje na povijesne i socioloke odrednice), stoga
im se predoava lirska poezija s motivima koji odgovaraju njihovim
sklonostima (aljivi motivi, motivi iz djetinjstva). Otkrivanje raznovrsnih
emocionalnih oitovanja koja nudi lirska poezija uglavnom je nedostupno
uenicima te dobi. Uenici te dobi lirsku pjesmu itaju spontano, a lirika na
njih djeluje inspirativno, to probuuje ljubav prema poeziji. Daljnjom
panjom i ozbiljnim radom na izraajnom itanju razvija se stvaralako
miljenje pri prouavanju lirskih djela. U treoj fazi (7. i 8. razred) uenici
pokazuju pojaan interes za ovjekov psihiki ivot. Usmjeravanje prema
unutranjem svijetu pribliava uenike potpunijem doivljavanju (intimne)
lirske poezije, a javlja se i interes za pjesnika i njegov odnos prema svijetu.
U skladu s doivljajno-spoznajnim mogunostima uenika odreuju se i
razine interpretacije (stupanj razvijenosti interpretacije). U prvoj fazi
prevladava spontano, imaginativno, sluno i vizualno primanje poezije.
Nastava poezije na toj razini uenike ui promatrati, sluati muziku
pjesnike rijei, zamiljati pjesnike slike i izraavati osjeaje koje budi
pjesma. Uenici usvajaju tek osnovne pojmove (pjesma, stih, kitica, slika,
pjesnik, doivljaj). U drugoj se fazi uz emocionalno i imaginativno povezuje
i intelektualno usmjeravanje prema lirskom ostvarenju. Uvodi se
knjievnoteorijski komentar (najee biografski komentar) koji omoguuje
uenicima dublju spoznaju to vodi bogatijem doivljaju pjesme.
Pri sastavljanju programa lirske poezije u osnovnoj koli primjenjuju se dva
kriterija: tematski i knjievnoteorijski. Prema tematskom kriteriju odabiru
se lirske pjesme koje svojom tematikom i motivima odgovaraju duhovnom
svijetu uenika odnosno dobi uenika (primjerice, pjesme rodoljubnih i
pejzanih motiva za uenike prva etiri razreda, a 7. i 8. razredu pjesme
intimnog i refleksivnog karaktera). Polazei od strukturnih obiljeja lirske
pjesme, programi donose sistem kategorija, od kojih su temeljne:
pjesnika slika, motiv, raspoloenje, ritam, jezik i stil. Kategorije se
provode u svim razredima prema razgranienim razinama koje odgovaraju
dobi uenika (primjerice, u prvom razredu uenike se usmjeruje na
izraavanje emotivnih reakcija na proitanu pjesmu, dok se elementi poput
lirske slike i stilskih obiljeja predstavljaju od petog razreda). Pri analizi i
provoenju analize vano je imati na umu organsko jedinstvo lirskog izraza
koje se sastoji od saivljenosti sadraja i forme, to se u praksi provodi
isticanjem povezanosti elemenata i njihovih meusobnih odnosa.
Pjesnika slika ukljuuje se u interpretaciju poezije od treeg razreda.
Pristup pjesnikoj slici tad se ostvaruje na razini zamjeivanja, zapaanja
(uenik izraava vizualnu i auditivnu impresiju, a od 7. i 8. razreda i druge
osjetilne senzacije). Osim toga, afirmira se i imaginativno-emocionalno
4

reagiranje (prodiranje u emocionalni sadraj pjesme). Kad je nasluen

emocionalni sloj pjesnike slike, moe se krenuti dalje u otkrivanje
sredstava kojima je doivljaj ostvaren. Pri analizi pjesnike slike moe se
postaviti ovakav redoslijed u primanju pjesnike slike: pjesnika se slika
prvo prima osjetilno, zatim se slika zamilja (predouje), nakon ega se
slika emocionalno doivljava, te se analizira, i, naposljetku, slika se vraa u
kontekst pjesme. Pjesnika se slika promatra i kao kompozicijska jedinica
lirske pjesme. Pri kompozicijskoj se analizi promatra odnos slika, njihova
organizacija i funkcija u konkretizaciji pjesnikovih misli i osjeaja.
Ritam se u interpretativni proces ukljuuje u treem razredu osnovne
kole, iako interpretacija same pjesme poinje od prvog razreda. U teoriji
interpretacije lirske poezije naglaena je uloga ritma u stvaranju doivljaja
pjesme, zbog ega neki interpretatori uzimaju ritam kao polazite
interpretacije. Zaobilaenje ritma na samom poetku interpretacije
iznevjerava taj bitni element lirske pjesme. Zbog toga se pred suvremenu
nastavu lirske poezije postavlja kao ozbiljan problem prevladavanja
formalistiko-deskriptivnog pristupa. Polazei od suvremenih definicija
ritma, moemo pristupiti funkcionalnijoj i kreativnijoj interpretaciji ritma u
poeziji. Pri interpretaciji ritma polazi se od doivljaja pjesme u cjelini, a
zatim se osmiljava ritmiko ustrojstvo pjesme povezano s ostalim
elementima. Analiza ritma ne obuhvaa samo metrike jedinice, ve se
povezuje i s logiko-gramatikim ustrojstvom pjesme (te se tako povezuje
nastava jezika i knjievnosti). Razine interpretacije ritma prilagouju se
doivljajno-spoznajnim mogunostima uenika. Uvoenje uenika u ritam
poezije te razvijanje osjeaja za ritam postie se sluanjem
interpretativnog itanja lirske pjesme. Moe se primjenjivati i slunomotoriki proces (oznaavanje naglaenih i nenaglaenih slogova rijei u
stihu dizanjem i sputanjem ruke). Osim glasnog itanja, primjenjuje se i
tiho usmjereno itanje. Razvijanje osjeaja za ritam povezuje se i s
uoavanjem tempa govora, te doivljavanjem intonacije, intenziteta i
timbra.
Interpretativni proces temelji se na otkrivanju pjesnikog jezika tj.
posebnosti organizacije, djelovanja i sugestivnosti pjesnikog jezika, to
uenici zamjeuju ve u prvoj fazi tog procesa. U poeziji jezik ima
konotativnu funkciju, a uoavanje odnosa meu rijeima i otkrivanje
njihova znaenja u svijetu pjesme suptilan je posao kolske interpretacije.
U niim razredima osnovne koli uenici spontano otkrivaju izraajne
mogunosti pjesnikog jezika. Razumijevanje elemenata pjesnikog
izraavanja (epitet, onomatopeja, poredba, metafora, i dr.) u pjesnikom
tekstu afirmira se u viim razredima osnovne kole. Osim tih pojmova u
interpretativni proces ukljuuju se i gramatiko-stilska sredstva. Panja se
usmjeruje i prema zvukovnim elementima pjesnikog govora, u vezi s im
5

se promatra i rima kao jedan od glazbenih i semantikih elemenata u

izgradnji pjesme. Interpretacija gramatikih oblika u tekstu odvija se po
razinama (morfonostilistika, sintaktostilistika, semantostilistika razina)
koje se odmjeravaju prema prirodi teksta i doivljajno-spoznajnim
mogunostima uenika.

3. MOTIVIRANJE UENIKA ZA PRIHVAANJE PJESNIKOG DJELA

Motivacija se odabire u skladu s idejno-estetskim znaajkama pjesme i
doivljajno-spoznajnim
mogunostima
uenika.
Tipovi
doivljajnospoznajnih motivacija su:
-

motivacije utemeljene na osobnim iskustvima uenika (emocionalnim,

socijalnim, moralnim i intelektualnim);
motivacije utemeljene na glazbenim, likovnim i filmskim predlocima;
motivacije utemeljene na knjievnoteorijskoj i knjievnopovijesnoj
osnovi;
motivacije utemeljene na opekulturnim sadrajima;
motivacije utemeljene na lingvistiko-stilistikoj osnovi;
motivacije utemeljene na filozofskoj, sociolokoj i povijesnoj osnovi.

Motivacije otvaraju put za dublje doivljavanje pjesnikog djela te

istodobno slue kao sredstvo kojim se odreuje stupanj literarnog razvitka
uenikove linosti, sposobnost imaginacije, emotivna razvijenost, socijalna
i moralna osjetljivost. Razliiti su metodiki postupci kojima se ostvaruju
motivacije (prvenstveno motivacije utemeljene na osobnim iskustvima
uenika). Jedan od naina upoznavanja karaktera uenikovih osobnih
iskustava jest primjena anketa, koje mogu djelovati inspirativno na
uenika te potaknuti interpretaciju lirske pjesme. Motivacije utemeljene na
primjerenim glazbenim, likovnim i filmskim predlocima stvaraju odreeno
raspoloenje, ugoaj i doivljajni kontekst u kojem uenik postaje
otvoreniji za primanje estetskih doivljaja i angairanije prihvaa pjesme,
te unose poticaje za pokretanje stvaralake mate, stvaralakog miljenja i
izraavanja.
4. UVOENJE UENIKA U SAMOSTALNO ITANJE POEZIJE
Suvremena organizacija nastavnog procesa zasniva se na integraciji
izvannastavnog (samostalnog rada kod kue i u slobodnim aktivnostima) i
nastavnog rada. Nakon kontakta s poezijom u redovnoj nastavi, uenici
dalje upoznaju poeziju samostalnim itanjem kod kue. Najee dobivaju
zadatke u vidu itanja obavezne lektire (pjesnikih zbirki) ili pjesme iz
itanke te pitanja na koja moraju samostalno pismeno odgovoriti. Jedan tip
zadatka je i biljeenje; nastavnik pokazuje uenicima kako treba oblikovati
biljeke. Pitanja i zadaci prilagoavaju se doivljajno-spoznajnim
6

mogunostima uenika. U prvom razredu uenik zabiljeava ime i prezime

pjesnika, naslov pjesme, emotivnu reakciju na pjesmu, osnovnu motivsku
odrednicu i estetsku reakciju. U drugom razredu uenici, uz izraavanje
emotivne reakcije, uoavaju stihove i jezina sredstva kojima se izraava
odreena emocija. U treem i etvrtom razredu uenici nijansiraju
emocionalno ustrojstvo pjesme, pjesniku sliku i ritam, te usporeuju
motivski srodne pjesme. U viim razredima osnovne kole samostalno
itanje poezije usmjeravat e se u skladu s programskim zahtjevima.

5. PRISTUP PJESNIKOJ ZBIRCI

Pjesnika zbirka sadri vei broj pjesama istog autora ili razliitih autora.
Pjesnike zbirke se oblikuju prema dvama kriterijima: knjievno-estetskom
i pedagoko-psiholokom. Prema prvom kriteriju u pjesniku zbirku ulaze
estetski najvrjednije pjesme pojedinog autora. Prema drugom odabiru se
pjesme koje su dostupne doivljajno-spoznajnim mogunostima uenika.
Pjesnika materija koja ulazi u pjesniku zbirku organizira se na
kronolokoj, tematskoj ili tematsko-formalnoj osnovi. U kolskoj se lektiri
pjesnike zbirke pojavljuju od prvog razreda osnovne kole. U niim
razredima odabiru se pjesme jednog autora ili tematske pjesnike zbirke.
U 6., 7. i 8. razredu pojavljuju se pjesnike zbirke iz novijih razdoblja
knjievne povijesti.
Metodiki pristup pjesnikoj zbirci uspostavlja se prema ovim osnovnim
odrednicama: karakteru pjesnike materije u zbirci, doivljajno-spoznajnim
mogunostima uenika, didaktiko-metodikim rjeenjima koja se mogu
primijeniti pri itanju i interpretaciji zbirke.
Prvi prvom susretu s pjesnikom zbirkom uenike se upoznaje s pojmom
zbirke i antologije, daju im se upute kako zbirku treba itati, te ih se
motivira za itanje. Motivacija uenika moe se postii ovim postupcima:
interpretacijom pjesme iz itanke to je poticaj za daljnje samostalno
itanje pjesama istog autora ili pjesama sline tematike; sluanje radija,
gledanje televizijske emisije ili filma o odreenom pjesniku ili temi; intervju
s pjesnikom ili knjievna obljetnica; organiziranje literarnog kviza.
Interpretacija i itanje pjesama u zbirci odvija se u nekoliko etapa ili razina.
Prva razina ili prvo itanje obuhvaa spontano itanje i doivljavanje
pjesnikog svijeta. Pri prvom itanju biljee se spontane reakcije na
pojedine pjesme, prvi dojmovi, jezine i druge pojedinosti koje nas
posebno zaokupljaju. Drugo itanje obuhvaa pjesme koje su nas najvie
impresionirale. Te se pjesme analiziraju. Ta druga razina, analitika, trai
due zaustavljanje i razmiljanje nad pojedinostima u tekstovima. Istrauju
7

se karakteristike pojedinih pjesama i pjesnike zbirke u cjelini. Uenik

izdvaja uoene pojedinosti, uspostavlja odnose, formira sudove i zakljuke.
Pri treem itanju sintetikom, izvode se sudovi i zakljuci o pjesnikoj
zbirci u cjelini. Sintetika razina oituje se kao pokuaj sistematiziranja
spoznaja, sudova i zakljuaka. U niim razredima osnovne kole analitika
i sintetika razina imaju skromniji karakter nego u viim razredima. U
prvim pokuajima rada s pjesnikom zbirkom zadovoljit emo se da uenici
uoe njezinu strukturu, tj. da odrede motivsku usmjerenost, odaberu
najljepe pjesme i da komentiraju svoj izbor.

6. SAT INTERPRETACIJE LIRSKE PJESME

kolska interpretacija kao metodiki sustav uspostavlja redoslijed situacija
koje izgrauju njezin organizacijski strukturni model: doivljajno-spoznajna
motivacija, najava teksta i njegova lokalizacija, interpretativno itanje,
emocionalno-intelektualna pauza, objavljivanje doivljaja, interpretacija,
sinteza, samostalan rad uenika.
Doivljajno-spoznajna motivacija uspostavlja individualni doivljajni i
spoznajni kontekst za primanje pjesnikih poruka (priprema uenika za
susret s umjetnikim djelom). U taj se kontekst ukljuuje naslov i autor
teksta te popratne informacije koje ga poblie odreuju (izvantekstovne
informacije). Interpretativnim itanjem tekst se dovodi u fokus uenikova
duhovnog svijeta, nudi mu se kao estetski doivljaj, ime se aktiviraju
emocionalni i asocijativni procesi. Poslije interpretativnog itanja koje
probudi estetski doivljaj nastupa emocionalno-intelektualna pauza u kojoj
uenik ostaje sam sa svojim doivljajem pjesme. Nakon toga slijedi
objavljivanje doivljaja i pobuenih emocija, asocijacija koje je razvio,
spontanih misli. Te prve emocije, asocijacije i misli postaju ishoditem
nove faze u komunikaciji s tekstom koja se naziva interpretacijom.
Interpretacija (analiza teksta, literarna analiza) oznaava fazu odgojnoobrazovnog procesa u kojoj se otkrivaju knjievnoumjetnike znaajke
teksta te osmiljavaju doivljaji to ih je tekst proizveo. U toj se fazi
afirmiraju razliiti analitiko-sintetiki procesi koji vode do estetske
spoznaje.
Psiholoko odreenje faze interpretacije obuhvaa utvrivanje doivljajnih
procesa koji se predviaju na temelju cjelokupnog procesa komunikacije s
lirskom pjesmom. Predviaju se postupci koji potiu uenike na zapaanje
estetskih pojedinosti u tekstu, uspostavljanje odnosa meu njima,

razlikovanje, uopavanje, zakljuivanje, ocjenjivanje. U fazi interpretacije

ostvaruje se poseban tip miljenja koje se naziva literarnim miljenjem. 3
Faza interpretacije pojavljuje se kao dio nastavnog procesa, zbog ega je
njezina organizacija i metodika provedba uvjetovana fazama koje su joj
prethodile i fazama koje slijede poslije nje. Sve faze koje joj prethode imaju
pripremni karakter (pripremaju uenika za doivljavanje, pruaju mu
doivljaj teksta, osposobljavaju ga za interpretaciju). Interpretaciji
neposredno prethodi objavljivanje doivljaja koji mogu postati polazitem
interpretacije.
Ako je polazite interpretacije itateljev doivljaj lirske pjesme,
interpretacija preuzima rezultate faze objavljivanja doivljaja. Cjeloviti
estetski doivljaj uenici mogu iskazati usmeno ili pismeno. Interpretacija
dalje otkriva elemente teksta (estetske poticaje) koji su izgradili odreeni
doivljaj. To mogu biti motivi u pjesmi, pjesnike slike, ritmiko-melodijski
elementi, jezina i stilska sredstva, emocionalno-misaono ustrojstvo
pjesme. Svaki od tih elemenata moe biti ishoditem interpretacije. Izbor
temeljnog ishodita uvjetovan je knjievnoumjetnikim znaajkama lirske
pjesme, recepcijskim mogunostima uenika te ciljevima interpretacije.
Ako se za polazite i predmet uzima emocionalna ustrojenost pjesme, tada
interpretacija tei usklaivanju i proirivanju emocionalnih iskustava
mladog itatelja. Kretanje emocija u pjesmi potie itateljevo emocionalno
reagiranje. Kod mladog itatelja koji esto ne raspolae iskustvima koja
pjesma nudi mogu se javiti zapreke u recepciji lirike. Zapreku stvara
nedostatak sposobnosti proivljavanja, emocionalnog uranjanja u svijet
pjesme, pomanjkanje interesa za tui unutranji svijet. Kod takvog sluaja,
interpretacija usmjerava mladog itatelja prema emocionalnom sadraju
lirike. Kao najuspjenija metodika sredstva kojima se mladog itatelja
uvodi u emocionalnu sferu pjesme istiu se: interpretativno itanje
nastavnika, glumca ili recitatora, interpretativno itanje uenika,
zamiljanje, ilustriranje, transponiranje u likovni ili glazbeni izraz. Ti se
metodiki postupci mogu primjenjivati i u fazama koje prethode
interpretaciji i u fazi interpretacije. U fazi interpretacije primjenjuje se
interpretativno itanje uenika koje potie uenika na proivljavanje i
uivljavanje u emocionalno ustrojstvo pjesme. Tad se otkriva kretanje
emocija u pjesmi, smjenjivanje razliitih emocija ili nijansiranje iste
emocije. Redoslijed nastavnih jedinica izgleda ovako:
1. Poslije interpretativnog (nastavnikova, recitatorova) itanja pjesme i
emocionalno-intelektualne pauze uenici iskazuju svoj doivljaj pjesme.
3

Literarno miljenje je sposobnost zapaanja, razlikovanja, usporeivanja, uopavanja,

zakljuivanja i ocjenjivanja knjievnoumjetnikih pojava.

2. Da bi jo jednom proivjeli pjesmu, pojaali i produbili prvotni doivljaj,

itaju je ponovno u sebi. Tada se odreuje cilj interpretacije. Nastavnik
dijalogom (heuristikim) usmjerava uenike na otkrivanje pjesnikovih
osjeaja koje izraava u knjizi i motivira ih da samostalno otkriju temeljni
osjeaj u pjesmi.
3. Sada se pristupa interpretativnom itanju. Glasno itanje pokazat e
kako uenici doivljavaju pojedine dijelove pjesme i pjesmu u cjelini, koji
osjeaj otkrivaju u pojedinim dijelovima pjesme i kako ga izraavaju
vrednotama govorenoga jezika.
4. Za glasno itanje dijelova pjesme (stiha, strofe) uenike motiviramo
razliitim pitanjima i zadacima. Uenike se motivira za otkrivanje
emocionalnog sadraja u pjesmi i izraavanje tog sadraja ekspresivnou
govora. Postupnim itanjem strofa i stihova uenici uranjaju u emocionalnu
sferu pjesme, otkrivaju i imenuju osjeaje iskazane u pjesmi te ih
izraavaju interpretativnim itanjem. U viim razredima primljeni doivljaji
(osjeaji i pjesnikova proivljavanja) mogu se izraziti usmeno i pismeno.
Otkrivanje emocionalnih sadraja lirske poezije u odgojno-obrazovnom
procesu otvara mogunost za susretanje uenikovih i pjesnikovih
emocionalnih iskustava, za uzajamno konfrontiranje i obogaivanje. Pod
utjecajem doivljaja i spoznaja koje nam nudi poezija na se itateljski
svijet obogauje i preobraava.
Na temelju utvrenih pjesnikovih emocija i proivljavanja pristupa se
njihovoj interpretaciji i aktualizaciji. Uenici mogu uspostavljati odnose
izmeu osjeaja i proivljavanja koja su u pjesmi iskazana. To se moe
initi na vie naina.
Na temelju dobivenih podataka moe se pristupiti traenju sintetskog
pojma u kojem se sjedinjuju sve emocije ime se razvija sintetiki tip
miljenja. Na misaonu aktivnost sintetikoga karaktera uenike moemo
potaknuti pitanjima na koja uenici mogu ponuditi razliita rjeenja.
Prihvaanjem jednog sintetikog pojma koji sabire sve osjeaje i
proivljavanja otvara se mogunost za daljnje analitike postupke.
Sintetiki pojam se poblie odreuje te se opredjeljujemo za najprecizniju
kvalifikaciju tj. sintagmatsku odrednicu. Sintagmatska se odrednica moe
shematski raslojiti, tj. pokazati svojim sastavnicama. Shematski prikaz
emocionalnog sadraja pjesme moe se uenicima predoiti u gotovom
obliku ili u nedovrenom obliku. U tom sluaju uenici sami uvrtavaju
emocije koje su izostavljene. Za taj rad dobivaju potrebne obavijesti i
instrukcije. Zadatak koji dobivaju jest stvaralaki; uenik u njemu oituje
sposobnost uoavanja pojave u tekstu. Ponudimo im li dovreni shematski
prikaz, zatrait emo da protumae emocionalno nijansiranje u pjesmi.
10

U interpretativnom se postupku otkriva i osmiljava emocionalni sadraj

pjesme koji je umjetniki izraen i pripada lirskom subjektu. Meutim, na
odreenim se razinama interpretacije moe postavljati pitanje o
izvantekstovnim odreenjima tog emocionalnog sadraja. Ta se pitanja
obino aktualiziraju u srednjokolskim interpretacijskim modelima.
Osmiljavanje emocionalnog sadraja u pjesmi povezuje se sa
stvaralakim procesom i autorovom biografijom. Dopunske informacije
koje se ukljuuju u interpretativni proces pomau u otkrivanju
predestetske pojavnosti odreenih emocionalnih stanja koja su
oivotvorena u pjesmi. One se mogu pojaviti u razliitim fazama
interpretacije. Za upoznavanje predestetske faze emocionalnih stanja
lirskog subjekta, tj. za upoznavanje izvora pjesnikovih emocija, koristimo
se sekundarnim izvorima informacija: autobiografskim zapisima,
komentarima na pjesme, ostalim tekstovima koji sadre sline informacije.
Informacije o predestetskoj pozadini pjesme utjeu na recepciju teksta.
U metodici nastave knjievnosti podijeljena su miljenja o nainima
ukljuivanja izvantekstovnih informacija u interpretativni proces. Prema
miljenjima nekih teoretiara izvantekstovne informacije odvlae panju
od knjievnoumjetnikog teksta, naruavaju istou doivljaja pjesme.
Drugi, pak, smatraju da izvantekstovne odrednice ire prostor
doivljavanja i otvaraju primaoevo bogatije asocijativno polje.
Izvantekstovne se informacije funkcionalno ukljuuju u interpretativni
proces kao dopunsko sredstvo kojim se: primalac emocionalno i
intelektualno priprema za susret s pjesmom; pojaava, proiruje i
produbljuje doivljaj pjesme; otvara mogunost za teorijska osmiljavanja
odnosa estetske i predestetske stvarnosti. Izvantekstovne informacije
imaju najuspjenije emocionalno i intelektualno djelovanje kad se prenose
u izvornom obliku, tj. u formi autorova autobiografskog zapisa ili
komentara.
U teoriji interpretacije lirske pjesme navodi se i tema (ono o emu pjesma
govori) kao mogui predmet njezina bavljenja. Uz termin tema povezuje
se i termin motiv kojim se oznaava najmanja tematska jedinica. Motiv
je podreen temi, tema se konkretizira motivima.
Uenici, pri usmjeravanju prema motivima u pjesmi, pokazuju sklonost
prema identifikaciji ivotnog i umjetnikog podatka (literarni motiv prima
se kao dio konkretne knjievnoumjetnike strukture; uspostavlja se svijest
o autonomnosti literarnog motiva). Uspostavljanje literarnog motiva kao
samosvojnog i specifinoga umjetnikog svijeta (ija literarno-umjetnika
semantika nadilazi ustaljena znaenja u izvanumjetnikoj stvarnosti)
suptilan je zadatak interpretacije.

11

Faza interpretacije u kojoj se otkrivaju i tumae motivi uspostavlja

proimanje doivljajnih i misaonih procesa (udruuje literarnu senzibilnost i
literarno miljenje). Ta faza integrira rezultate svih prethodnih faza,
obuhvaa probuene asocijacije i doivljaje i ugrauje ih u analitiki
proces. Analitiki proces zapoinje uoavanjem motiva u pjesmi.
Uoavanje motiva moe se kretati na strukturnoj razini pjesme
(raslojavanje pjesme na motivske jedinice), a moe se uspostaviti i
knjievnopovijesni kontekst u kojem se motivi promatraju (najee na
srednjokolskom stupnju).
Odreivanje motiva kao strukturne jedinice pjesme temelji se na znaenju.
Motivom moemo smatrati jedinicu lirske pjesme koja konkretizira temu i
ima status relativno samostalne smislene cjeline unutar teme. Motiv se
moe ostvarivati kao dio stiha, unutar jednog ili nekoliko stihova, a moe
ispunjavati i vee kompozicijske jedinice od stiha. Motiv moe biti svaka
odabrana, pjesniki transponirana pojedinost fizike i duhovne realnosti.
Prema sadraju literarni motivi mogu biti: intimni, rodoljubni, socijalni,
pejzani, refleksivni. Prema anrovskom kriteriju tri su temeljne skupine
motiva: lirski, epski, dramski. Prema stilskom kriteriju razlikujemo:
romantine, realistike, modernistike, ekspresionistike, impresionistike,
i dr.
Motivskom analizom (ralanjivanjem pjesme u motive, pojedinosti fizike i
duhovne stvarnosti) oblikuje se tema pjesnika 4. Motivska analiza obuhvaa
raspored motiva, njihovu povezanost (organizaciju) i funkciju u
konkretizaciji ideje (znaenja). Usmjerenost analize prema rasporedu,
organizaciji motiva u pjesmi, pretpostavlja razvijeniji stupanj literarnog
miljenja. Metodoloki postupak u analizi motiva obuhvaa: a) uoavanje i
imenovanje motiva; b) razvrstavanje prema odreenom kriteriju: prema
kriteriju pripadanja (podruja kojima motivi pripadaju pejzani, socijalni,
religiozni, i dr.), prema nainu percipiranja (auditivni, vizualni), prema
kriteriju stanja (statiki, dinamiki), itd.; c) uoavanje veza i odnosa meu
motivima; d) zakljuivanje (o motivskoj strukturi pjesme na temelju
uoenih veza meu motivima, zakljuci o sredinjem motivu pjesme).
Analiza motiva u lirskoj pjesmi na srednjokolskom stupnju ukljuuje i
povijesno-stilski kontekst. Takav tip analize odvija se ovim redom: a)
uoavaju (utvruju) se motivi pjesme; b) otkriva se raspored (organizacija)
motiva u pjesmi; c) izvode se zakljuci o motivskoj strukturi pjesme i
otvaraju novi pristupi u njihovoj interpretaciji; d) analiza se usmjerava
prema knjievnopovijesnom i stilskom kontekstu (utvrena motivska
struktura pjesme postavlja se u kontekst autorova opusa 5, u kontekst
4

to spada u idejnu sferu pjesme. Tematsko-motivska analiza lirske pjesme tijesno je

povezana s idejnom analizom.
5
Na taj se nain mogu utvrditi tipini motivi pojedinog pjesnika.

12

povijesno-stilske formacije kojoj pjesma pripada 6 i u nacionalnu povijest

knjievnosti7).
Metodika istraivanja pokazuju da se uenici osnovne kole ponajprije
usmjeravaju prema motivima u lirskoj pjesmi, to i kolska interpretacija
intencionalno ostvaruje na svim stupnjevima odgojno-obrazovnog sustava.
U zavisnosti od recepcijskih mogunosti uenika podiu se razine motivske
analize i obogauju primjerenim izvantekstovnim odrednicama. Noviji
programi nastave knjievnosti osmiljavaju program interpretacije prema
vertikalnom voenju (vertikalnom razvijanju) pojma. Motiv, kao strukturni
element lirske pjesme, ovako se vertikalno razvija:
3.
4.
5.
6.
7.
8.

razred:
razred:
razred:
razred:
razred:
razred:

tema, motiv, ideja

tema lirske pjesme
motiv lirske pjesme
osnovni motiv u lirskoj pjesmi
poanta u lirskoj pjesmi
intimni i opeljudski motivi lirike

U ovakvom vertikalnom razvijanju pojma nedostaje razina organizacije

(rasporeda) motiva u lirskoj pjesmi. Loginije bi moda bilo uspostaviti
ovakav redoslijed: u 5. razredu pojam motiva i termin, u 6. razredu
raspored (organizacija) motiva u pjesmi, u 7. razredu osnovni (glavni)
motivi u lirskoj pjesmi, u 8. razredu vrste motiva (osim intimnih i
opeljudskih potrebno je spomenuti i ostale vrste motiva).
Srednjokolski program nastave knjievnosti nadovezuje se na
osnovnokolski program. Na temelju spoznaja i sposobnosti koje su uenici
stekli u prethodnim stupnjevima program uspostavlja razvijenije teorijske
pristupe knjievnim pojavama koji su afirmirani u znanosti o knjievnosti i
povijesno-stilsku sistematizaciju i periodizaciju. Pojam motiva na
srednjokolskom stupnju definira se potpunije u odnosu na osnovnokolski
program. Omoguuje se uspostavljanje raspona motiva, preciziranje lirskih
motiva, utvrivanje zakonitosti organizacije motiva u lirskoj pjesmi,
utvrivanje tipinih (karakteristinih) motiva za odreeno knjievnopovijesno razdoblje, odnosno povijesno-stilsku formaciju.
Analiza motiva ostvaruje se primjenom razliitih metoda i sredstava.
Budui da se motivska analiza razvija u odreenim fazama, svaka faza te
analize ima svoje metodike posebnosti.
1. U fazi uoavanja i imenovanja motiva kombiniraju se razliite nastavne
metode, iji je izbor uvjetovan karakteristikama motiva koje treba uoiti,
6

Utvruje se stilska pripadnost pjesme.

Utvruje se uspostavlja li pjesma nove motive u povijesti nacionalne knjievnosti ili
nasljeduje tradiciju.
7

13

spoznajnim aktivnostima uenika, stupnjem znanja i sposobnosti, odgojnoobrazovnim ciljevima. Za uoavanje motiva djelotvornom metodom se
pokazala metoda rada na tekstu. U fazi uoavanja motiva primjenjuje se
usmjereno itanje knjievnoumjetnikog teksta (glasno ili u sebi).
Usmjereno itanje jo se zove itanje sa zadatkom jer uenici dobivaju
zadatak tj. usmjeruje ih se prema problemu to e ga u tekstu rjeavati.
Uenici pamte, podcrtavaju ili zapisuju motive koje uoavaju. Ako se
usmjereno itanje provodilo naglas, rezultati se provjeravaju dijalokom
metodom. Usmjereno itanje u sebi povezuje se s metodom samostalnih
pismenih radova uenika, a rezultati se provjeravaju pojedinanim ili
naizmjeninim glasnim itanjem biljeaka ili dijalogom.
2. U analitikoj fazi, koja se bavi otkrivanjem i interpretacijom organizacije
motiva, uspostavlja se odnos meu motivima te se uoavaju zakonitosti
njihove organizacije, to trai razvijeniji tip analitikih sposobnosti uenika.
Nakon utvrivanja i imenovanja motiva u prethodnoj fazi, pristupa se
uoavanju njihova rasporeda, grupiranju motiva. Utvruju se glavni i
pratei motivi koji se povezuju uz glavne motive metodom asociranja
(dopunski motivi se asocijativno razvijaju iz glavnog motiva). U
organiziranju motiva do izraaja dolazi i kontrastiranje (motiva). Rezultati
analitike faze objavljuju se usmeno ili pismeno. Za svaki se analitiki
postupak odabiru odgovarajui metodiki postupci. Za uoavanje
rasporeda i organizacije motiva potrebne su motivacije i instrukcije koje se
metodiki ostvaruju usmenim objanjavanjem ili dijalogom. Na kraju
instrukcija uspostavlja se pitanje koje trai razvijeni odgovor u obliku
objanjenja. Osim metode objanjavanja i dijaloke metode, moe se
primijeniti i metoda rada na tekstu (citiranje, podcrtavanje dopunskih
motiva u tekstu) te metoda pismenih radova (zapisivanje motiva).
Nastavna situacija u kojoj se uoava organizacija motiva metodiki se
moe oblikovati i postavljanjem tvrdnje i njezinim dokazivanjem. Odnos
motiva moe se shematski (vizualno) prikazati adekvatnim vizualnim
sredstvima. Uz shemu se moe upotrijebiti metoda usmenog objanjavanja
ili dijaloka metoda. Heuristikim se dijalogom prati razvijanje glavnih
motiva. Vizualnim se prikazom sugerira uenicima grananje, razvijanje
motiva. Motivska struktura pjesme uvruje se usmenim komentarom
(objanjenjem) nastavnika ili uenika.
Uspostavljena motivska struktura lirske pjesme slui, u daljnjem
analitikom postupanju, kao podloga za izvoenje zakljuaka i izricanje
sudova. Na temelju utvrene motivske strukture mogu se utvrditi znaajke
motiva (njihovo porijeklo), autorov odnos prema motivima, znaenje
motiva, poloaj motiva u strukturi pjesme, zakonitosti njihova
organiziranja. Utvrivanje tih znaajki trai razvijeni tip uenikova
literarnog miljenja kojeg potiemo odgovarajuim metodikim sredstvima
14

i postupcima (problemskim pitanjima i zadacima). Postavljaju se razliita

problemska pitanja i zadaci kojima se utvruju znaajke motiva, poloaj
motiva u strukturi pjesme, zakonitosti njihove organizacije, autorov odnos
prema motivima a kojima se uenike potie na zakljuivanje, kvalificiranje
pojava, izricanje sudova. Primjeri problemskih pitanja i zadataka:
1) Razvrstajte motive u lirskoj pjesmi prema odreenim kriterijima.
2) Na temelju motivske strukture pjesme odredite glavne motive u pjesmi i
protumaite njihov odnos.
3) Na temelju motivske analize moemo otkrivati ideje pjesme. Koje su
ideje izraene u pjesmi?
Navedena problemska pitanja trae samostalan istraivaki rad uenika.
Zadaci se mogu oblikovati deduktivnim (najprije se izrie tvrdnja ili sud
koju treba konkretizirati) ili induktivnim (uvode se podaci na temelju kojih
se izvode zakljuci) postupkom.
Motivska analiza koja ukljuuje knjievnopovijesni kontekst pretpostavlja
znanje iz povijesti knjievnosti. U interpretaciju se ukljuuje
knjievnopovijesni komentar u usmenom ili pismenom obliku i kombinira
se s drugim metodikim postupcima.
1. Motivska struktura pjesme lokalizira se u autorov pjesniki opus. Za
lokalizaciju i uspostavljanje odnosa meu motivima mogu se primijeniti ovi
metodiki postupci.
Ako su uenici samostalno itali ostale pjesme pojedinog pjesnika,
povezivanje motiva iz pjesme koja je interpretirana s motivima pjesama
koje su uenici proitali moe se ostvariti na vie naina. Nastavnik moe
postaviti pitanja, na koja uenici odgovaraju usmeno ili pismeno. Motivi iz
pjesama mogu se ispisati na nastavni listi ili grafofoliju, a uenici usmeno
komentiraju odnos tih motiva prema motivima iz zadane pjesme. Tako
uenici dolaze do zakljuka da se isti motivi mogu ponavljati ali s razliitim
funkcijama i znaenjem. Uenici mogu dobiti istraivaki zadatak za
samostalan rad u kojem e iz pjesnike zbirke izdvojiti i analizirati pjesme
u kojima se pojavljuju odreeni motivi. Kao dopuna samostalnom
istraivakom radu moe se upotrijebiti knjievnokritika literatura koja e
potvrditi, proiriti i obogatiti spoznaje do kojih su uenici doli samostalno.
2. Motivska struktura pjesme lokalizira se u knjievnopovijesno razdoblje
(povijesno-stilsku formaciju). Knjievnopovijesni kontekst uspostavlja se u
okvirima onih spoznaja koje su uenici usvojili bavei se itanjem i
interpretacijom reprezentativnih pjesama. Interpretacija odabrane pjesme
bilo kojeg pjesnika toga razdoblja moe se usmjeriti na otkrivanje
podudarnosti, slinosti i razlika s drugim pjesmama s istim motivima. Za
taj se interpretativni postupak utvruje korpus pjesnikih tekstova na
15

temelju kojega se utvruju ope znaajke (knjievnopovijesne i stilske). Uz

odabrani se korpus pjesnikih tekstova oblikuju zadaci za samostalan rad
uenika. Pri rjeavanju tih zadataka mogu se primijeniti ove metode i
postupci: dijalog, objanjavanje, izlaganje, komentiranje, rad na tekstu,
samostalni ueniki radovi i sl.

Metodika istraivanja o recepciji lirske pjesme pokazuju kako se lirska

pjesma konstituira u svijesti primaoca ovisno o primaoevoj dobi, iskustvu
i
obrazovanju.
Zavisno
od
primaoevih
mogunosti
primanja
knjievnoumjetnikih poruka javljaju se razliiti oblici konkretizacije lirske
pjesme.
Uenja o primanju i spoznavanju umjetnikog djela istiu da se predmet u
knjievnom djelu ne pojavljuje u svim svojim aspektima. Stoga se
primaocu prua mogunost da prikazane aspekte dopunjava drugim
aspektima kojima raspolae u svojoj svijesti. Taj proces dopunjavanja,
uspostavljanja novih aspekata uz prikazani aspekt predmeta u knjievnom
djelu naziva se konkretizacijom. Konkretizacija se zapravo dopunsko
odreivanje prikazane stvarnosti. Uz pojam konkretizacije povezuje se i
pojam aktualizacije, kojim se oznaava aktualnost prikazanog predmeta u
knjievnom djelu.
Recepcija lirske pjesme viestruko je uvjetovana. kolska interpretacija
lirske pjesme uspostavlja sistem postupaka kojima istrauje, pospjeuje i
usmerava recepcijski tok. O primanju knjievnoumjetnikog teksta
odluuje iskustvena, emocionalna i intelektualna zrelost uenika.
Kako se u recepciji knjievnoumjetnikog teksta motivi javljaju kao vaan
element, kolska interpretacija aktualizacijom motiva koji pripadaju
primaoevom iskustvu priprema uenika za susret s motivima kao
estetskim pojavama, kao umjetnikom stvarnou. Tako se uspostavlja
most izmeu motiva koji pripadaju odreenom tipu predestetskog iskustva
i motiva koji pripadaju umjetnikom svijetu.
Aktualizacija iskustava, doivljaja i asocijacija koje se povezuje uz pojedine
motive ostvaruje se razliitim metodikim postupcima. O izdvojenom
motivu ili krugu motiva organizira se dijalog. Pitanjima i zadacima utvruje
se uenikov odnos prema motivima i raspon asocijacija. Uspostavljaju se
gledita aktualizacije zavisno o znaajkama motiva (ako je rije o motivu iz
fizikog svijeta, gledita aktualizacije obuhvaaju senzorne znaajke
motiva i mogue emotivne projekcije). Motiv se u primaoevo duhovno
polje uvodi pitanjima i zadacima koji se oslanjaju na steena iskustva (koja
se oivljavaju sjeanjem).
16

LITERATURA:
Rosandi, Dragutin, Metodika knjievnog odgoja i obrazovanja, K, Zagreb,
1986. (Str. 377-469)

17