MARKETING- skripta k1

Kriman- Pavlovid AMA (Amerika marketinka udruga)2004. - Marketing je organizacijska funkcija i skup procesa kojima se stvara, priopdava i isporuuje vrijednost kupcima te upravlja odnosima s kupcima na nain koji koristi organizaciji i dionicima. Marketing se bavi prouavanjem razmjenskih odnosa. Strane koje sudjeluju u procesu razmjene - marketinki strunjak i potroa. Za razmjenu potrebni: dvije strane, svaka strana mora imati neku vrijednost, sposobne komunicirati i isporuiti dobro ili uslugu, svaki moe prihvatiti ili odbiti ponudu, moraju vjerovati da je prikladno suraivati s drugom stranom. Marketing= stupanje u razmjenski odnos. Korisnost- cilj= zadovoljstvo primljenom vrijednosti u razmjeni Kotler 1994., 4 oslonca koncepcije marketinga: - fokusiranje trita- neophodnost usmjerenja k trinom segmentu, orijentacija na kupca, koordinirani marketing, profitabilnost- rezultat napora Sudionici u razvoju trine orijentacije: top menad., marketinki menaderi, nemarketinki menaderi, potroai. Marketing- proces: - slijed aktivnosti koje povezuju proizvodnju i potronju. Aktivnosti marketinga (Kotler, 2000.): - analiza trinih prilika, istraivanje i izbor ciljnih trita, oblikovanje marketing strategije, planiranje programa marketinga (miksa), organiziranje, primjena i kontrola marketinkih napora. Marketing prema ciljnim tritima: - tri input javnosti (podupiratelji, zaposlenici, dobavljai) , dvije output javnosti (zastupnici i potroai), etiri sankcionirajude javnosti (vlada, konkurencija, posebna i opda javnost). Marketing dobara: - prema vrsti proizvoda- (proizvod, usluga, organizacija, osoba, mjesto, ideja). Marketing u turizmu- orjentacija turistikom tritu. Faze u razvoju turizma i uporaba marketinga: 1. Poeci razvoja turizma do II. svj. rata= Uvoenje marketinga- razvoj proizvoda 2. Suvremeni (masovni)turizam od kraja II. svj.rata do sredine 80-tih g.= Marketing s naglaskom na pojedine funkcije- distribucija, cijena, promocija 3. Posebni oblici turizma/Odrivi razvoj od sred.80-tih nadalje= Integralni marketing, marketing miks usmjeren na potroaa i dionike destinacije Krippendorf: - Marketing u turizmu je sustavno i koordinirano prilagoavanje poslovne politike tur.poduzeda i tur.politike drave ka potrebama potroaa za postizanje profita.

Mobilnost (kretanje turistike potranje prema tur ponudi): - nemogudnost skladitenja i nedjeljivost tur. usluga - zemljopisna udaljenost emitivnih trita od receptivnih prostora Heterogenost- raznolikost turistike potranje: - zemljopisna obiljeja - demografska obiljeja - psihografska obiljeja - bihevioristika obiljeja Turistika potranja izrazito je elastina= reagira na promjene nastale kod odreenih pojava o kojima ovisi. Primarna elastinost: - u odnosu na ekonomske promjene Sekundarna elastinost: - u odnosu na promjene u tur. ponudi. Sezonalnost- odgovorna za ponudu i potranju. Turistika ponuda: - heterogena - statina - neelastina - sezonalna Kupnja u turizmu= realiziranje potranje Turistika potronja: - neproizvodni karakter - pripadnost osobnim potrebama - specifina struktura =ostvaruje se prije putovanja, za vrijeme putovanja, za vrijeme boravka, nakon povratka u stalno boravite. etiri okruenja marketinga: 1. interno okruenje unutar organizacije (to su: istraivanje i razvoj, proizvodni kapaciteti, ljudski potencijali, financijski resursi, imid organizacije, lokacija) 2. Ciljno trite trite krajnje potronje i proizvodne potronje 3. Dionici organizacije- interesne skupine 4. ire okruenje - na koga organizacija ne moe utjecati Turistika destinacija- odredite, mjesto u koje se putuje. 1993. u Generalnom turistikom planu Hrvatske upotrijebljen termin tur. destinacija. Turistika destinacija: - turistiki organizirana i trino prepoznatljiva prostorna jedinica, koja skupom svojih turistikih proizvoda potroaima nudi cjelovito zadovoljenje turistike potrebe. Turistiko mjesto: - pretea destinacije s tono defniranim granicama u prostoru. -mjesto~kompleks~rivijera~sredite~zona/regija~destinacija

Tur. dest. kao sustav: - atrakcije+receptivni sadraji+pristupanost+dostupni paket aranmani+aktivnosti+pomodne usluge. Turistike destinacije: - primorske - planinske - jezerske Tipovi tur. destinacija: - glavni gradovi - razvijeni tradicionalni centri - touring centri - svrhovito izgraeni tur.centri. Prema WTO tipologiji tur destinacija: - udaljena destinacijanajudaljenija u odnosu na domicil - glavna destinacijagdje se provodi najvie vremena - motivirajuda destinacija- mjesto primarnog cilja posjetitelja. Lue, Crompton i Fesenmaier: - u jednu destinaciju - kruno putovanje - osnovna destinacija - regionalno kruno - lanano putovanje. Buhalis prema atrakcijama: - urbana, morska, alpska, ruralna, autentini tredi svijet, jedinstvena egzotinaekskluzivna. 1992. Rio de Janeiro- UN konvencija o okoliu i razvoju- Agenda 21 Odrivi razvoj: razvoj koji zadovoljava sadanje potrebe, a da se pri tome ne umanjuje mogudnost bududih generacija da zadovolje svoje potrebe. 3 glavna naela odrivog razvoja: ekoloka, drutveno-kulturoloka i ekonomska odrivost. Cilj: zadovoljiti potrebe i unaprijediti kvalitetu ivota lokalnog stanovnitva, razviti visoko kvalitetan turistiki proizvod i zadovoljiti potrebe i zahtjeve turista te sauvati resurse za budude generacije. WTO 2005.: 12 ciljeva: ekonomska odrivost, lokalni napredak, kvaliteta zapoljavanja, drutvena jednakost, zadovoljstvo posjetitelja, lokalna kontrola, blagostanje zajednice, kulturno bogatstvo, fiziki integritet, bioloka razliitost, uinkovitost resursa, istoda okolia. Poela odrivoga turizma: - odrivo koritenje resursa, reduciranje prekomjerne potronje i otpada, odravanje raznolikosti, integriranje turizma u planiranje, podupiranje lokalnog gospodarstva, ukljuivanje lokalnih zajednica, konzultiranje dion ika, treniranje osoblja, odgovorni marketing u turizmu, provoenje istraivanja. Imid tur. dest.: - skup vjerovanja, ideja i utisaka koje ljudi imaju o mjestu i destinaciji.

4 karakteristike imida tur.dest.: - sloenost, vieslojnost, relativnost, dinaminost. Imid utjee na : - izbor tur. dest. i na poslijekupovno ponaanje turista. Imid treba biti: - jednostavan i grafiki dobro uoblien; po sadraju usmjeren prolosti, tradiciji i sadanjem ivotu; lako razumljiv; nezaboravan; znaajan za destinaciju; istin it. 3 najutjecajnija imbenika formiranja imida: - identitet turistike destinacije; osobni imbenici; vanjski imbenici. Identitet: - nacionalna, regionalna, lokalna razina Nacionalni- povedanje i odravanje panje potencijalnih i bivih turista Regionalni- konkretniji, informiranje turista u destinaciji Lokalni- najkonkretniji, najjasniji, promovira mjesto turistikog boravkanajodgovornija razina zadovoljstva turista. Na formiranje imida utjeu: - osobni imbenici, stimulativni imbenici. Osobni- psiholoki i socijalni Stimulativni- izvori informacija, prethodno iskustvo i distribucija. Mjerenje imida tur. dest.: - 3 faze: organska, inducirana i kompleksna. 1. Organski imid- prije izlaganja turista bilo kakvim informacijama 2. Inducirani imid- kada se elja za putovanjem pojavi i potencijalni turist aktivno trai informacije. 3. Kompleksna faza- stjecanje iskustva turista u destinaciji. Trina marka- znak, lik, slogan, jingl, pakiranje, internet adresa, dodijeljene objektu razmjene na koji nain obavjetavaju trite o jedinstvenosti. Uloga trine marke: - identificiranje, sredstvo pravne zatite, znak kvalitete, sredstvo obogadivanja proizvoda, izvor prihoda. Proces oznaavanja turistike destinacije: - Koja je pozicija tur. dest. kao trine marke u svijetu? PROCJENOM I PRAENJEM - Po emu de tur. dest. kao trina marka biti prepoznatljiva? ANALIZOM I PREDNOSTIMA - Je li trina marka tur. dest. usklaena s drugim podmarkama? ARHITEKTUROM I USKLAIVANJEM - Kako trina marka moe biti vizualno i verbalno iskazana? ARTIKULACIJOM - Kako de trina marka oiviti? AKTIVIRANJEM - Kako dionici mogu poduprijeti trinu marku? USVAJANJEM - Kako de trina marka biti odravana svjeom i relevantnom? ODRAVANJEM.

Berc- Radiid Zajednika obiljeja destinacija: - amalgami, kulturoloke potvrde vrijednosti, podruja neodvojive proizvodnje i potronje, podruja s vie korisnika. 1. Amalgam- elementi: atrakcije, ugodnosti, ljubaznost, zadovoljstvo, pristupanost, lokalne usluge. 2. Kulturoloka potvrda vrijednosti- ocjena zadovoljstva turista od uloenim novcem i vremenom za posjet destinaciji, saznanjima o kulturi, gastronomiji, destinaciji. 3. Neodvojivostprocesa proizvodnje od potronje, konzumacija u odreditu. 4. Podruje viestruke uporabe- korisnici destinacije su lokalno stanovnitvo ali i turisti, poduzeda, ustanove. Prema razvojnom putu tur. dest. su: - tradicionalne i suvremene Tradicionalne- dugo postojede destinacije Suvremene- ira regionalna tur. podruja, administrativno neovisna, raznolike ponude, trino omeene, kvalitetne. Prema veliini trita destinacije su: - regionalne, nacionalne i meunarodne. Regionalne ui prostor sa specifinim tur. proizvodom. Nacionalne tur. ponuda jedne drave. Meunarodne prostori vie regionalnih zajednica i vie drava, one su itinerer skupina stranih turista. Prema udaljenostima i motivima dest. su: - udaljene tur. dest. - glavne tur. dest. - motivirajude tur. dest. Prema duini boravka: - primarne i sekundarne Primarne- glavni cilj, najdue zadravanje Sekundarne- izmeu domicila i primarne, usput se posjeduju, krade zadravanje. Prema vrsti putovanja: - putovanja u osnovnu destinaciju; kruna putovanja; regionalna kruna putovanja. Osnovna destinacija- polazite za posjete okolnim destinacijama. Kruna putovanja- dui viednevni posjet i mogude zadravanje u usputnim dest. Regionalna kruna- ue tur. podruje Uspjenost razvoja turizma: - prometna dostupnost, atraktivnost ponude, razvijenost receptive, uinkovitost promocije, kreativan menadment.

4 naela odrivog razvoja: - ekoloki, ekonomski, sociokulturni i tehnoloki. 2 koncepta odrivog razvoja: - kapacitet nosivosti destinacije i dugorono strateko planiranje. Koncept nosivosti: maksimalna apsorpcija turizma bez degradacije prostora. - ocjenjuje se s fizikoga, psiholokoga, biolokoga i socijalnog aspekta. Fiziki- okupiranost zemljita objektima Psiholoki- tolerancija na guve, buku, zadovoljstvo Bioloki- na razvoj flore i faune Socijalni- odnosi turista i lokalnog stanovnitva. Strateko planiranje: dugoroan pristup razvoja. - u izradi stratekog plana sudjeluju lokalno stanovnitvo, zaposlenici, turisti i lokalni organi vlasti. Integralno upravljanje u turistikoj destinaciji podrazumijeva: - definiranje ciljeva, pradenje ostvarenih rezultata, te poticanje kreativnosti i kvalitete u razvoju i poslovanju u destinaciji. - suvremeno tretiranje destinacije i funkcioniranje stratekog menadmenta. Strategijsko upravljanje destinacijom: - ukljuuje odreivanje ciljeva destinacije, formuliranje i realizaciju strategija i kontrolu njihove primjene. Marketinko istraivanje trita: - sustavno pradenje, prikupljanje i analiziranje informacija o kotiranju proizvoda. Marketing istraivanje moe biti: - globalno i segmentirano. Globalno- obuhvada kretanje ponude i potranje tur. proizvoda te konkurencije na tritu. Segmentirano- osnovne marketinke funkcije i aktivnosti, obuhvada pojedine elemente trita tur. proizvoda kao to su potranja, ponuda i konkurencija te kanali prodaje i njegove promocije. HIPOTEZA: - pretpostavka o odreenom problemu ili istraivanju, a temelji se na saznanju o istraivanju problema iz ranije prikupljenih informacija i podataka. Pristupi u istraivanju tur. trita: - izviajni, opisni, uzroni. Izviajni- kada je potrebno prikupiti vie podataka o problemu istraivanja. Opisni kada je potrebno razumijevanje odreenih pojava, detaljnim poznavanjem problema. Uzroni tada kada postavljena hipoteza upuduje na povezanost vie pojava koje su uzrokovale nepovoljno stanje na tritu.

2 izvora podataka: - sekundarni i primarni. Sekundarni- nalazi se unutar destinacije, u marketing slubama nositelja ponude, sakupljeni radi uobiajenog evidentiranja poslovanja. ( u tur. agencijama, statistikim uredima i publikacijama). Primarni od potencijalnih posjetitelja i boravinih gostiju u smjetajnim objektima.(opaanjem, biljeenjem, izravno od ispitanika anketiranjem). Primarni podaci prikupljaju se pomodu 3 metode: - metoda promatranja, metoda ispitivanja, eksperimentalna metoda. Metoda promatranja- istraiva promatra i biljei, osobno ili pomodu tehnike. Metoda ispitivanja postavljanjem pitanja u usmenom i pismenom obliku, osobno, telefonski, potom, internetom. Eksperimentalna metoda u laboratoriju ili na terenu. Faze interpretiranja podataka: - tabeliranje prikupljenih podataka i analiziranje tabliranih podataka. Trita: - masovno i segmentirano. Masovno- destinacija bilra samo jedan marketinki splet. Segmentirano- pronalazak potencijalnih korisnika koji imaju sline elje i potrebe, iste platene sposobnosti i vrijeme za posjet odreditu. Segmentacija: - proces kojim se kupci u raznovrsnim tritima razvrstavaju u manje, slinije ili istovrsne segmente. - omoguduje marketingu da na tritu pronae kupce. - sastoji se od 3 glavna elementa: segmentacije, odabiranja ciljnih trita i pozicioniranje proizvoda. Brend- ime, dizajn, simbol, pravno zatideni elementi identiteta, koji se koriste radi razlikovanja proizvoda, usluga, proizvoaa u odnosu na druge. 4 faze brenda: 1. stvaranje svijesti o postojanju brenda 2. prepoznavanje brenda 3. odluka korisnika o preferenciji ili nepreferenciji 4. lojalnost privlanom brendu. Brend u turizmu ulazi na 2 naina: - indirektno, kroz druge proizvode - direktno, kroz proizvod destinacije. Brend destinacije izraava: - lokaciju, aktivnosti i sadraje unutar njenih granica - dugorono se treba temeljiti na znanju. Krovni ili kiobran brend: - kod kreiranja brenda destinacije, treba stvoriti generalni identitet s kojim de profitirati svi sudionici destinacijskog proizvoda.