3.

2 Financijska struktura U ovom dijelu rada donosi se financijska struktura u kojoj su prikazani godinji prihodi, trokovi i dobit uporabom postojeih programa i sadanjim nainom rada, te financijska struktura nakon uvoenja novog programa i prikaz njegove isplativosti. Prva tablica prikazuje cijenu materijala po kilogramu izraenu u kunama, dok su u drugoj prikazane potrebne koliine pojedinog materijla za kubni metar betona izraene u kilogramima. Tablica 1: Cijena materijala Cijena kotanja materijala po kg Agregat 0,07 kn Cement 0,63 kn Aditiv 7,00 kn Tablica 2: Potrebni materijal Potrebni materijal po m3 u kg Agregat 1860,00 Cement 300,00 Aditiv 2,00 U treoj tablici prikazani su trokovi u procesu proizvodnje. Trokovi materijala u koje se ubraja agregat, cement i aditiv, trokovi energije, struja i voda, te ostali troovi koji ukljuuju trokove zaposlenika, odravanje pogona i izvanredne trokove. Svi trokovi izraeni su u kunama po m3 radi lakeg daljnjeg izraunavanja. Tablica 3: Trokovi u kunama po m3

Agregat Cemet Aditiv Energija Ostali UKUPNO

130,20 189,00 14,00 5,00 35,00 373,20

Sljedea tablica prikazuje odnos prihoda od prodaje i ukupnih trokova, odnosno dobit. Prilikom izraunavanja prodajne cijene uzete su u obzir tri najprodavanije marke betona i njihove cijene, te je dobivena prosjena prodajna cijena. Broj radnih sati godinje izraunat je na nain da su uzeta 262 radna dana i prosjek od sedam sati rada dnevno. Proizvodnja po satu u sadanjem nainu rada iznosi 40 m3. Pomou ovih podataka izraunati su prihodi od prodaje koji godinje iznose 29.344.00,00 kn i trokovi u iznosu od 27.377.952,00 kn, te dobit iznosi 1.966. 048,00 kn. Tablica 4: Financijska struktura sadanjeg naina rada Prosjena prodajna cijena Broj radnih sati godinje Proizvodnja m3 po satu Godinja proizvodnja Prihod od prodaje Ukupni trokovi Dobit 400,00 kn 1834 40 73360 29.344.000,00 kn 27.377.952,00 kn 1.966.048,00 kn

U nastavku slijedi financijska struktura nakon uvoenja novog programa. Uzevi u obzir skraenje proizvodnog procesa i bru i sigurniju komunikaciju izmeu svih zaposlenika, dolazi se do pretpostavke da poduzee moe poboljati proizvodni proces za 25%, odnosno da u jednom satu moe proizvoditi 50 m3. Uz pretpostavku da prodajna cijena ostaje ista, kao i broj radnih sati godinje, godinja proizvodnja se poveava za 18.340 m3, te prihodi od prodaje sada iznose 36.680.000,00 kn. Trokovi uvoenja programa iznose 5.000.000,00 kn, a njegovo odravanje priblino 100.000,00 kn, odnosno 1 kn po m3, to u konanici daje ukupne trokove od 34.314.140,00 kn, te dobit sada iznosi 2.365.860,00kn.

Tablica 5: Financijska struktura nakon uvoenja novog programa Prosjena prodajna cijena Broj radnih sati godinje Trokovi uvoenja novog programa Trokovi odravanja sustava po m3 Trokovi proizvodnje po m3 Proizvodnja m3 po satu Godinja proizvodnja Prihod od prodaje Ukupni trokovi Dobit 400,00 kn 1834 5.000.000,00 kn 1,00 kn 374,20 kn 50 91700 36.680.000,00 kn 34.314.140,00 kn 2.365.860,00 kn

Razdoblje povrata ulaganja u novi program prikazano je sljedeom tablicom u obliku kumulativnog ekonomskog tijeka. Iz tablice se jasno moe isitati da e prve dvije god ine poduzee poslovati s minusom, zbog visokih trokova ulaganja, dok u treoj godini ostvaruje povrat uloenih sredstva i posluje pozitivno, a u etvrtoj godini posluje s punom planiranom dobiti. Tablica 6: Vrijeme povrata ulaganja Vrijeme povrata ulaganja (kn) -5.000.000,00 -3.033.952,00 2.365.860,00 -668.092,00 2.365.860,00 1.697.768,00 2.365.860,00 4.063.628,00 2.365.860,00 6.429.488,00

1 2 3 4 5

4. Zakljuak
Prilikom prouavanja rada poduzea, te programa koje koristi uoeno je nekoliko nedostataka. Kako bi se ti nedostaci uklonili uvodi se novi program koji prua bolje rezultate, poveava se sama proizvodnja, jer se proizvodni proces odvija bre, te se mogue greke svode na minimum. I sama komunikacija u poduzeu je bra, jednostavnija, te su povezani svi zaposlenici. Veliku ulogu ima i povezivanje unutar poduzea koje omoguuje i olakava internu provjeru, u svakom trenutku. S time se dobiva i na motiviranju zaposlenika za bolji rad i ispunjenje svojih obaveza. Investicijsko ulaganje u program i informacijsko komunikacijsku infrastrukturu se isplati jer poveava dobit u budunosti, te se investicija isplauje ve u treoj godini, a tu su jo i mnoge druge koristi za poduzee koje imaju veliku ulogu u olakavanju daljnjeg poslovanja, a koje se ne mogu financijski izraziti.