Ime i prezime studenta: Studijski odsjek: Povijest umjetnosti Godina studija: 2. god.

diplomskog studija Datum izvoenja nastavnog rada:

PRIPREMA ZA IZV !E"#E "AS$AV" G SA$A

%ko&a: Razred i mentor: "astavni predmet'podru(je: Likovna umjetnost "astavna )je&ina'tema: Povijest likovne umjetnosti hrvatska umjetnost prve polovice 20. stoljea "astavna jedini)a: Hrvatsko slikarstvo u prvoj polovici 20. stoljea *ori+tena &iteratura: a, stru(na: DA !A"#$ !.% Likovna umjetnost 2& 'kolska knjiga% (agre)% *++, -. -nciklopedija hrvatske umjetnosti& Leksikogra.ski /avod 0 iroslav 1rle2a0% (agre)% *++3. 45v. *6 7A 8L9"% 7.% Hrvatsko slikarstvo na prijela/u i/ :9:. u ::. stoljee& "aprijed% (agre)% *++3. 7A 8L9"% 7.% Hrvatsko slikarstvo ::. stoljea& "aprijed% (agre)% *+,;. /, didakti(ko'metodi(ka: P#L!A1: Didaktika% 'kolska knjiga% (agre)% *++*. P0A" IZV !E"#A "AS$AVE 1- Zada)i nastavne jedini)e a, materija&ni: 8svajanje /nanja o hrvatskom slikarstvu i/ perioda umjetnosti prve polovice 20. stoljea. /, 2unk)iona&ni: <a/vijanje intelektualnih sposo)nosti% vi/ualnog mi=ljenja% ra/vijanje percepcije i likovnog sen/i)iliteta% upo/navanje sa osnovnim karakteristikama hrvatskog slikarstva prve polovice 20. stoljea. ), odgojni: <a/voj estetskog odgoja i interesa /a umjetnost i kulturnu )a=tinu. 3- Didakti(ki sustav nastave: mentorski 4- So)io&o+ki o/&i)i nastavnog rada: .rontalni 5- "astavna oprema a, nastavna sredstva: Po>erPoint pre/entacija na ?D@u /, nastavna pomaga&a: ), te6ni(ki ureaji: raAunalo% video@top 7- "astavne metode: metoda usmenog i/laganja% metoda dijaloga% metoda

demonstracije% metoda gra.iAkih radova

8- Struktura nastavnog sata:

1- *ratko ponav&janje pret6odne nastavne jedini)e BC minuteD 3- Provoka)ija B* minutaD 4- "ajava teme 5- Iz&aganje nove nastavne jedini)e BE0 minutaD 7- Sinteza 9zak&ju(ak, BC minuteD 8- Drugostupanjske apstrak)ije BF minutaD :- Doma;i rad

5G<81G8<A 5AGA BP<9HL9I"# $<- -"51# G<A!A"!-D

$I#E* SA$A

P "AV0#A"#E 2

Prisjetit emo se najva2nijih europskih slikarskih pravaca na slikovnim primjerima. C min. $idjeli smo da se krajem *+. i prva polovica 20. stoljea dogodila svojevrsna de/integracija starih vrijednosti =to je i/a/valo ra/liAite i mnogo)rojne reakcije. #va ra/liAitost reakcija odra/ila se i na umjetnost. o2ete li mi o)jasniti na koji naAinJ BPojavom ra/nih stilova& plurali/mom stilova.D Pogledat emo prvi slikovni primjer. Primjer : E- M<"=>? Djevojke na mostu? 1@A1Prepo/najete li stil na ovoj sliciJ BDa% to je ekspresionistiAka slika.D 1ako )iste opisali stilske karakteristike slikeJ B5lika je slikana dugaAkim vidljivim pote/ima kista. ?rte2 je dinamiAan% gotovo napet i u/nemiren. Prostor je na/naAen perspektivnim skraenjem% no dojam plo=nosti je jo= prisutan. Hoje su slo)odno upotrije)ljene. Prika/ani o)lici su stili/irani.D 1oje su jo= odlike ekspresioni/maJ B8Aenici odgovaraju& nadopunjujem njihove odgovore. -kspresionistiAka umjetnost te2i prika/ivanju emocija i nagona. #na se )avi iracionalnim% tajanstvenim% i/vorno=u i spontano=u. "a slikama se to posti2e oslo)aKanjem )oje% rukopisa i kompo/icije. Hoje su inten/ivnije% su)jektivne. -kspresionistiAki rukopis stvaralaAka je i i/ra2ajna gesta% koja i/ra2ava unutra=nju% emotivnu dinamiku. #)lici koje stvaraju slikari su preo)ra2eni i de.ormirani. 1ompo/icija% /ajedno s )ojom i rukopisom% stvara e.ekte nera/rje=ive napetosti te i/a/iva emotivnu reakciju u gledatelju.D 1oje su dvije najpo/natije grupe ekspresionistiAkih umjetnikaJ B Die Brcke i Der Blaue Reiter.D Primjer: P- =EZA""E? Stijene kod Bibemusa? 1B@BP- PI=ASS ? Tri muziara? 1@31o2ete li rei /a=to sam ova dva primjera stavila jedan u/ drugogJ BPrvi primjer je slika P. ?e/annea% slikara koji je i/ravno utjecao na stvaranje ku)i/ma% stila kojem pripada drugi primjer.D Lime se odlikuje ?e/anneovo slikarstvo% =to e kasnije ku)isti nastaviti ra/vijatiJ B?e/anne /atvara predmete% ne kontinuiranim o)risom% ve kao kon/istentne% statiAne o)like geometrijske strukture. 1ratkim pote/ima o)likuje pravilne plohe pravokutnik ili kvadrat. 5lika se gradi tim geometrijskim jedinicama. eKuso)nim prekrivanjem o)lika% mjestimiAnom trodimen/ionalno=u i moduliranjem )oja stvara se mno=tvo planova.D 1ako ku)isti to dalje ra/vijajuJ 'to je najva2nija /naAajka ku)istiAkog stilaJ BPrika/uju predmet kao da je istodo)no viKen sa svih strana da )i se stvorila ilu/ija prostorno@vremenskog kontinuuma. Predmetov o)lik se mijenja tako da mu se negira trodimen/ionalnost. Prostor koji se stvara je slo)odan% otvoren.D 1ako se to ostvaruje na Picassovoj sliciJ B5lika je nalik na kola2 gdje se apstraktne plohe superponiraju jedna na drugu. 5kupina je smje=tena u model

trodimen/ionalnog prostora kocke% viKen istodo)no i/ ra/liAitih oAi=ta.D 1oji su najpo/natiji slikari ku)i/maJ BPa)lo Picasso i 7eorges HraMue.D Primjer: V- *A"DI"S*I? Neki krugovi? 1@38P- M "DRIA"? Kompozicija u utom, plavom i crvenom? 1@4:- C 1@531ojoj vrsti slikarstva pripadaju ovi primjeriJ BApstraktnom slikarstvu.D 'to karakteri/ira apstraktno djeloJ BGematski je neodreKeno% .orma je osamostaljena% oslo)oKena konvencionalnih /naAenja. Apstraktno djelo i/ra/ je krajnje redukcije. Apstraktni o)lik je geometrijski ili organski% osnovni% najjednostavniji% )itni o)lik koji postaje nova tvor)ena jedinica vi/ualnog svijeta.D 1oji su osnovni elementi prika/anih slikaJ B"a slici 1andinskog osnovni element je toAka ili krug% a na ondrianovom slici to su linije i )oja.D 1ojem je umjetniAkom pravcu pripadao P. ondrianJ BDe 5tijl ili neoplastici/mu.D

* min.

PR V *A=I#A 8Aenicima poka/ujem dva slikovna primjera% Predveerje -manuela $idovia i Autoportret s psom iroslava 1raljevia. Pitam ih: Prepoznajete li ove slikovne primjere? Znate li moda o kojim je umjetnicima rije? Kojim stilovima moemo pridruiti ove slike? Prvi primjer slika je Emanuela idovi!a" na#e$ slikara sim%olizma ije umjetniko djelovanje o%iljeava kontinuitet kroz pluralizam stilova prve polovice &'( stolje!a( Dru$i primjer slika je )iroslava Kraljevi!a" slikara mnc*ensko$ kru$a na tra$u sezanizma" koji !e" uz ostale slikare isto$ kru$a" *rvatsko slikarstvo na poetku &'( stolje!a pri%liiti #irim europskim umjetnikim kretanjima( "A#AVA $EME + na#oj dana#njoj nastavnoj jedinici o%radit !emo *rvatska umjetnika z%ivanja" oso%e i pojave znaajne za razvoj *rvatsko$ slikarstva prve polovice &'( stolje!a(

E0 min.

IZ0AGA"#E " VE "AS$AV"E #EDI"I=E <vod "a prijela/u i/ *+. u 20. stoljee hrvatska je umjetnost jo= Avrsto ve/ana u/ umjetniAka sredi=ta koja su joj geogra.ski )liska. eKu njima su HeA% Prag i 9talija. 1oji pokret ve2emo u/ HeA kraja *+. stoljeaJ B5ecesiju% sim)oli/am.D Dodire sa =irom umjetniAkom scenom donijet e Hukovac i kratke epi/ode mNnchenskog kruga. eKutim% kao i u -uropi% i u Hrvatskoj )ujaju paralelna likovna /)ivanja i plurali/am stilova koje iska/uju nagle smjene grupa i grupacija. 5ve je to u slu2)i stvaranja prve cjelovite hrvatske umjetnosti i hrvatske umjetniAke scene. Prijelomno /naAenje /a poAetak hrvatske moderne umjetnosti imao je dola/ak la*e Bukovca B*,33.@*+22.D u (agre) *,+E. Go je trenutak njegove .a/e radikalnog lumini/ma i divi/ioni/ma% posve suprotne prvom HukovAevu pari=kom ra/do)lju koje je proteklo u duhu ?a)anelova BHukovAev pro.esor u Pari/uD akademi/ma i t/v. galerijskog tona. HukovAeva prisutnost na na=em tlu /naAila je otvaranje prema =irokim hori/ontima i prema svjetskoj umjetnosti% ali% na2alost% nije /naAila i otvaranje prema modernim kretanjima impresionista. #tvoren HukovAev kolori/am usmjeruje Aitavu mladu slikarsku grupaciju koja je u)r/o stekla na ino/emnoj sceni na/iv O=arene /agre)aAke =koleP. Go je generacija +0.@ ih godina koja je *,+;. nasuprot dotada=njem Dru=tvu umjetnosti 9se 1r=njavog osnovala Dru=tvo hrvatskih umjetnika s Hukovcem na Aelu% saAinjavajui% /apravo% slikarsko krilo Hrvatske oderne i roKenje Ohrvatske =koleP kakvu je /ami=ljao 5trossmaQer. "e% dodu=e% s jasno pro.iliranim programom i poetikom% nego u smislu prvog Opove/anog umjetniAkog postojanja kod nasP BLj. Ha)iD. #snivanjem Dru=tva hrvatskih umjetnika pokrenula se hrvatska umjetniAka secesija i poAetak oderne% =to je pokrenulo i knji2evnu secesiju i odernu. "o ta secesija u=la je u tok politiAke opo/icije% /)og Aega su stradali umjetnici% a sam Hukovac% ogorAen polemikama i uvredama% uskoro napu=ta OumjetniAku kolonijuO i grad. $ratio se *,+,. na nekoliko dana da otvori tek osnovani 5alon. 5alon je o/naAio po)jedu pleneri/ma i =arene palete u hrv. umjetnosti% Aime poAinje hrvatska moderna umjetnost% ali umjetnicima nije donio Odru=tvenu po)jeduP% /)og Aega se umjetniAka kolonija rasula odlaskom umjetnika u ino/emstvo. Primjer: V- Dukova)? Portret /aruni)e Rukavina? 1B@B!edno od naj)oljih HukovAevih platna ovog ra/do)lja jest OPortret )arunice <ukavinaP% kao neka invencija manetovske vrste% s kontrastima tamne

haljine% ru2iAastog cvijea i plave va/e% ovaj portret doka/ je slikarevih mogunosti koje su se u sretnijim prilikama mogle ostvariti. Primjer: S- Ra+kaj? 0opo(i u /otani(kom vrtu I? 1B@@1ao i Hukovac% i ,elestin -)ato. )edovi! B*,3;.@*+20.D je na i/maku *+. stoljea u/digao hrvatsko slikarstvo na rang akademske -urope% nadasve u )ravuro/nom akademsko@realistiAkom svladavanju velikih historijskih tema. "apokon% njegov pleneri/am poslije *+00. ukljuAuje se u kompleks t/v. =arene /agre)aAke =kole% koja je svoj vijek protegnula i u drugo desetljee 20. st. 8 njoj prednjaAe /ton 0vekovi! B*,F+.@*+E+.D koji je pove/ao historijske teme s tehnikom i metodom impresioni/ma% )enci ,lement ,rni! B*,F3.@*+E0.D koji je% nakon poAetnih )eAkih akademskih slikarskih iskustava te utjecaja reali/ma mNnchenske =kole% svojim marinama i primorskim pej/a2ima ra/vio Aisti pleneri/am visokog koloristiAkog na)oja i nagla=ene pasto/nosti )oje% te 1erdo Kovaevi! B*,;0.@*+2;.D% takoKer Aisti pejsa2ist% s mnogo vi=e intimistiAkog raspolo2enja u /naku melankolije% mekoe i lokalnog kolorita u slikama. #so)itom pro.injeno=u tonaliteta unijela je 2lava Ra#kaj B*,;;.@*+0F.D u slikanje pej/a2a posve lirsku% intimnu% notu. 5vojom svijetlom tehnikom akvarela% diskretnim pote/ima toAno ra/vodnjene )oje te pro/raAnim plenerom% /a na=e slikarstvo 5lava <a=kaj )ila je nada koja je )r/o ugasla. 1rugu OmladihP% okupljenih oko Hukovca% pripadao je i 0van 3i#ov B*,;0.@ *+2,.D% Aije su slikarstvo u najveoj mjeri apsor)irali dekorativni /adaci% a koji se u prvom desetljeu 20. stoljea priklanja .olklornom sim)oli/mu. Primjer: D- Eiko+'Sesija? Sa&oma? 1@A@Pitanje modernosti% meKutim% i pitanje ula2enje u novo% 20. st.% odluAivalo se i prelamalo na liniji sim)oli/ma i secesije% u .okusu sna2nih impulsa /a nadrastanjem vidljive pojavnosti svijeta% /a transcendentnim% tajanstvenim i nei/recivim. AntinaturalistiAki stav secesije% /aokupljenost literarnim sadr2ajem% temama i/ klasiAne mitologije i literature u/ visoki stupanj vi)rantnog% iskreeg rastvaranja .orme% prvi e ukljuAiti i ostvariti u svojim uljima i pastelima Bela 4iko#52esija B*,FC.@*+E*.D. 8/ Hukovca i u manjoj mjeri edovia i Ro%erta Auera B*,;E.@*+32.D% predstavnik je prvog vala hrvatske secesije koji e otvoriv=i dveri Onove umjetnostiP /atvoriti hori/ont OvjeAnih /akonaP slikarstva na kojima je poAivala vjera europskog akademi/ma i slu2)enog slikarstva *+. st. openito. Hela Liko=@5esija =kolovan je apsolutno akademski i i kon/ervativno% no% kao pandan Hukovcu Bduh opservacije i impresije% OekstrovertP% Pantisim)olistiAanPD% on je najintrovertiraniji umjetnik na=eg sim)oli/ma% sanjar% najmisaoniji i najvi=e pro)lemati/iran. $elike sim)ole 2ivota i njegovih )itnih pojava Bteme lju)avi i smrti% erosa i otkupljenjaD u poAetku je htio o)likovati i naslikati akademi/mom. Dolaskom Hukovca Liko= prela/i s akademi/ma na secesiju i suvremene sim)olistiAke te2nje% a s tona na )oju.

Primjer: M- Ra(ki? < do&ini kra&jeva? 1@1ADuh moderni/ma i 5tila *+00. produ)it e se s drugim valom secesije. )irko Raki B*,;+.@*+,2.D% slikar danteovske ljudske i )o2anske drame% ostvarit e do poAetka 9. svj. rata opse2an secesijski kompleks radova oso)ito sna2nih kompo/icijskih ten/ija. irko <aAki u prvom je redu ilustrator% slikar pripovjedaAke imaginacije% no ograniAene stilom% ponajprije secesijskim sim)oli/mom% u kojem se ostvario i iscrpio. 5liAna je sud)ina i 3omislava Krizmana B*,,2.@*+33.D koji e se pri)li2iti )eAkom secesijskom dekorativi/mu i lineari/mu% i to primarno na podruAju gra.ike. 1ronolo=ki poAetak povijesti hrvatskog slikarstva 20. stoljea ne /)iva se i ne odvija se jednolinijski nego u vi=e pravaca istodo)no& ono postaje vi=eslojno. !edna od najsna2nijih pokretaAkih sila i novih stremljenja )ila je polari/acija i/meKu Nnchena i Pari/a% pro)oj i/ kruga slikarskog ideali/ma BsecesijaD prema slikarskom materijali/mu Bimpresioni/amD% =to e imati dalekose2ne posljedice po hrvatsko slikarstvo u toku cjelokupne prve polovice stoljea prekid sa srednjoeuropskim tradicijama i usvajanje /asada modernog .rancuskog slikarstva% orijentacija prema Aistom slikarstvu% kako e se ono tijekom vremena iskristali/irati oko pojave i pojma mNnchenskog kruga. 5uprotno toj tendenciji Oracionali/acije slikarske predmetnostiP BH. 7agroD javlja se patos velike geste programatske grupe O eduliP B*+0,.@*+*F.D koja je svoje najglasnije te/e i/vodila i/ s.ere politiAkih ideja panslavi/ma% tra2ei nacionalnu samo)itnost likovnog i/ra/a na tematskoj ra/ini narodnih legendi i junaAkog mita. Gaj e duali/am A. 7. ato= jo= krajem prvog desetljea i/ra/iti u distinkciji e=trovieve OnacionalneP linije i linije OeuropskeP% Aiju je potvrdu nala/io u 1raljevievu djelu. 5redinom drugog desetljea govorit e se o djelima <aAia% 1raljevia i Hecia kao o slikarstvu koje nosi o)ilje2ja Oeuropskog (apadaP i koje je do=lo u usku ve/u Os najvi=om suvremenom .rancuskom umjetno=u% s impresioni/momP B1. 5trajniD. 5 tree strane% paralelno djeluje generacija umjetnika koja je )ila okupljena oko $. Hukovca% pa je linija pej/a2i/ma% secesije% .olklora% historijskog slikarstva i dalje prisutna i traje% /apravo% sve do kraja treeg desetljea. Go je i vrijeme polaganja prvih temelja )udue /agre)aAke umjetniAke akademije. . ?l. ?rnAi i H. Liko= osnovali su *+0E. privatnu slikarsku =kolu% a i/ $i=e =kole /a umjetnost i umjetni o)rt nastala je reorgani/acijom *+2*. Akademija /a umjetnost i umjetni o)rt% sada=nja Akademija likovnih umjetnosti u (agre)u. Primjer: E- Vidovi;? Ange&us? 1@A8-'A:8 toj sve slo2enijoj i ra/vedenijoj perspektivi ra/vitka moderne hrvatske umjetnosti speci.iAno mjesto /au/ima slikarstvo Emanuela idovi!a B*,;0.@*+3E.D% Aija vi=estilnost i vremenski raspon o)uhvaa posljednje desetljee *+. i prvu polovicu 20. st. 'kolovanje na venecijanskoj

akademiji uputit e $idovia na liniju suvremenog talijanskog pleneri/ma kao i 5egantinijeva divi/ioni/ma% da )i se /atim okrenuo sim)oliAkim du)inama% slikarstvu nematerijalnog svijeta ugoKaja% kako su ga uspostavile srednjoeuropske secesije% i /atim kro/ naredna desetljea do ose)ujnog ekspresioni/ma tehnike i vi/ije. -manuel $idovi slikar je ugoKaja% kojeg pronala/i na na=em moru i na o)ali% u sutonima i mijenama svjetla. "akon povratka i/ $enecije sudjeluje na OHrvatskom salonuP% te u 5plitu preu/ima glavnu pokretaAku i prijelomnu ulogu: osniva O1nji2evno@umjetniAki klu)P% pokretaA je OPrve i/lo2)e dalmatinskih umjetnikaP tePDru=tva eduliP B*+0,.D% Aime je uspje=no pove/ao dvije hrvatske secesije. Nnchenski krug% grupa mladih slikara =kolovanih u Nnchenu i/meKu *+03. i *+*0.% pro=ao je mimo slo2enih sim)olistiAkih i pleneristiAkih ukr=tanja i utemeljio svoje osjeanje slikarstva na )a=tini velikih 'panjolaca B$ela/Mue/D% na ranom anetu i njemaAkim majstorima u kojima su nala/ili neposrednu potvrdu svojih opredjeljenja u Lei)lu% Lie)ermannu% Ha)ermannu. "jihovo neanegdotsko% OAistoP slikarstvo% du)oka svijest o .ormi% uAinit e ih modernima% u mnogo )itnijem smislu od nai/gled modernijih pleneristiAkih% sim)olistiAkih i secesijskih shvaanja. Primjer: #- Ra(i;? Pont des Arts? 1@AB"ajvi=i stupanj tonskog sa2imanja volumena i visoke tehniAke i etiAke discipline slikanja% koja se ogleda u konstruktivnoj gradnji masa% u ravnom i ve/anom pote/u kista% uspostavljen je u slikarstvu 6osipa Rai!a B*,,3.@ *+0,.D. "jegov Oimpresioni/amP nikad ne dotiAe prag Aiste )oje% kao =to i njegovo i/ravno opa2anje motiva svagda pretpostavlja akt pastiAke transpo/icije% stvarajui od slike umjetniAki /ase)an i samo)itni svijet. Primjer: M- *ra&jevi;? Par) du 0uFem/ourg? 1@139 )iroslav Kraljevi! B*,,3.@*+*E.D% i ladimir Beci! B*,,F.@*+3C.D i /skar 7erman B*,,F.@*+;C.D pola/e od istih ili sliAnih plastiAnih i duhovnih pretpostavki% ali su im re/ultante ra/liAite: 1raljevieva u/nemirena .aktura naginje veoj plastiAkoj desta)ili/aciji slike% pa i onda kad se najvi=e pri)li2ava ?R/anneu. Primjer: V- De)i;? Akt djevojke kod sto&a? 1@A:Dje(ak s kukuruzom? 1@47Heci je u poAetku naj)li2i <aAiu% oso)inama Avrste tonske gradnje tjelesnosti% da )i nakon *+**.% u toku relativno dugog 2ivota% promijenio stilistiAke oso)ine svog slikarstva kro/ nekoliko .a/a se/anistiAku% neoklasicistiAku% koloristiAku. Primjer: - >erman? "agovaranje? 1@48Herman se najpotpunije okrenuo od konstruktivnosti kao )itne sastavnice mNnchenskog kruga. "ajprije u pravcu romantiAnog sim)oli/ma% pa

kratkotrajnog renoirovskog kolori/ma i /atim duge slikarske ela)oracije unutarnjeg svijeta ekspresije% =to je u periodu poslije 99. svj. rata do=lo do svog punog oAitovanja. Pojavom OProljetnog salonaP B*+*F.D% godi=nje i/lo2)e koja je u svojoj osnivaAkoj intenciji imala Oda pomakne kamene meKa=eP% nastavlja se progresivna nit modernog hrvatskog slikarstva. Do *+2,.% dokle je trajao% )io je popri=tem glavnih struja s kraja drugog i u toku treeg desetljea se/ani/ma% secesije% ekspresioni/ma% neoklasici/ma. 8ju%o Ba%i! B*,+0.@ *+;C.D% koji je sudjelovao u njegovu osnivanju% imao je u tom Aasu ve i/a se)e secesijsku .a/u i godine u)r/anog ra/voja prema ekspresioni/mu koji e kulminirati krajem desetljea. 9 Zlatko 9ulenti! B*,+E.@*+;*.D jedan je od osnivaAa OProljetnog salonaP i Aini njegovu ekspresionistiAku komponentu koja e s vremenom )iti smirivana veom sintetiAno=u o)lika% a /atim ponovno inten/ivirana )ojom% =to e oso)ito doi do i/ra2aja u njegovu stvarala=tvu nakon 99. svjetskog rata. Primjer: M- $artag&ia? Autoportret? 1@1:)arino 3arta$lia B*,+C.@*+,C.D% pak% nakon povratka i/ 9talije B*+*,.D% gdje se kretao u dru=tvu talijanskih avangardista% unosi u moderno hrvatsko slikarstvo radikalnu koloristiAku te/u ekspresioni/ma koja se% meKutim% naglo smiruje sve do delikatnog tonskog tretmana slike% poluAiv=i u tom pro)lematskom krugu ose)ujnu varijantu se/ani/ma. Primjer: V- Ge)an? =inik? 1@31Po discipliniranoj i graditeljskoj strasti svoga rasvijetljenoga slikarstva i po =irini o)avije=tenosti o aktualnim /)ivanjima u modernim i avangardnim strujanjima% prerano umrli )ilan 2teiner B*,+C.@*+*,.D )io je /naAajni prethodnik Onovog duhaP i drugog vala modernistiAke o)nove u hrvatskom slikarstvu. "osioci te o)nove )ili su Alanovi grupe OLetvoriceP% pripadnici generacije OProljetnog salonaP% koji dola/e s pra=ke akademije: )ilivoj +zelac B*,+;.@*+;;.D% )arijan 3rep#e B*,+;.@*+FC.D% ilko :ecan B*,+C.@*+;E.D i ladimir arlaj B*,+3.@*+F2.D. Primjer: M- <ze&a)? Magda&ena? 1@31M- $rep+e? Dama s &epezom? 1@4A$e/ivanje na 1raljevieve slikarske ideje% se/anistiAka komponenta uope% te radikali/acija volje /a kon/istentno=u o)lika% sada u liku ku)istiAkih i postku)istiAkih% tipiAno srednjoeuropskih ela)oracija i inovacija /naAe% /apravo% unutarnji kontinuitet onih slikarskih stremljenja koje su prvi aktivirali i artikulirali slikari mNnchenskog kruga. -kspresionistiAka diver/ija koja takoKer ula/i u strukturu ovog OkonstruktivnogP slikarstva treeg desetljea posljedica je ope situacije nera/luAenog moderni/ma% konglomerata ku)istiAkih% .igurativno i apstraktno ekspresionistiAkih i apstraktnogeometrijskih tendencija. 5liAne ideje /agovara poAetkom treeg desetljea iciev O(enit% meKunarodna revija /a novu umjetnostP%

po svom programu neka vrsta O.uturo@dada@ekspresionistiAkog pokretaP BLj. iciD% koja i/la/i u (agre)u *+2*.@2E.% a /atim u Heogradu do *+2F.% Aiji je suradnik )io i 6osip 2eissel B!o 1lek% *+0C.@*+,;.D. "ajAi=i i/ra/ ku)istiAke doktrine ostvario je 2ava 9umanovi! B*,+F.@*+C2.D. 5mjerom OklasiAneP .a/e Picassove kretao se 0vo Reek B*,+,.@*+;+.D do poAetka tridesetih godina% a /atim podaje svom tvrdom reali/mu ose)ujni socijalni na)oj. Primjer: #- P&an(i;? Goz/a? 1@4A9maginarni svijet% naprotiv% slikarska mekoa i ra.inman% dimen/ija sjeanja i pro=losti koja stilistiAki prodire sve do Satteaua i Tragonarda% ispunjava nakon kratkog utjecaja poetike OProljetnog salonaP slikarstvo 6urja Plani!a B*,++.@*+E0.D. Primjer: *- >egedu+i;? Rekvizi)ija? 1@44OProljetni salonP ugasio se *+2,.% a ve idue *+2+. osnovane su O(emljaP i O7rupa trojiceP% dvije umjetniAki i estetiAki suprotstavljene grupacije koje e dati osnovni ton hrvatske umjetnosti prve polovice Aetvrtog desetljea. O(emljaP je nastala kao plod istodo)nih ra/mi=ljanja 1. Hegedu=ia i L. !uneka u Pari/u% te #. Postru2nika i 9. Ga)akovia u (agre)u o potre)i .ormiranja revolucionarne grupe mladih umjetnika i )ila je logiAna posljedica umjetniAke lijeve misli kojoj je (agre) u tom Aasu )io sredi=tem. 7lavni ideolog i voKa grupe je Krsto 7e$edu#i! B*+0*.@*+;3.D% koji )itne plastiAke poticaje nala/i u starim .lamanskim majstorima kao i u suvremeniku 7. 7ros/u% kako )i radikali/irao svoj stvaralaAki stav o )itnoj pove/anosti umjetnosti sa socijalnim miljeom i kritiAkim anga2manom kao vidljivim sadr2ajem djela. Primjer: 0- #unek? =rta(? 1@5A5likarstvo 8ea 6uneka B*,++.@*++E.D posve je speci.iAno unutar grupe. 9ntrovertirano i istodo)no koloristiAno% !unekovo slikarstvo krajem Aetvrtog desetljea poluAuje kvalitete liri/ma neo)iAnog% iracionalnog pred/naka. 5 veim uAe=em kritiAke o=trice rade )arijan Detoni B*+03.@ *+,*.D i ilim 2venjak B*+0F.@*++E.D% dok su /ton Postrunik B*+00.@ *+;,.D i ;uro 3iljak B*,+3.@*+F3.D neutralniji% a Kamilo Ruika B*,++.@ *+;2.D% sa ose)ujnom ku)istiAkom predigrom u svom ra/voju% sav u .a)uli. O(emljiP se prikljuAuju i slikari seljaci 0van :enerali! B*+*C.@*++E.D i 1ranjo )raz B*+*0.@*+,*.D. Primjer: #- Mi+e? Djevoj(i)a? 1@43Listi slikari% Alanovi O7rupe trojiceP BHa)i% Heci% i=eD tra2ili su u svom osnovnom opredjeljenju Onastavljanje likovnih smjernica koje su u na=oj sredini /apoAeli <aAi i 1raljeviP BLj. Ha)iD% a to je /naAilo ispunjenje potpune slikarske reali/acije u tehniAkom i estetskom smislu rijeAi. "jihova ideolo=ka )a/a kao OantipokretaP jest umjetnost )e/ ideologije% a nasuprot kolektivistiAkim aspiracijama O(emljeP stavlja se individualni

C min.

10

umjetniAki Ain. 5va trojica pripadnika grupe /rele su i i/graKene slikarske liAnosti% pa tako i 6erolim )i#e B*,+0.@*+;0.D% koji upravo u trenucima .ormiranja grupe napu=ta svoj koloristiAki natopljeni se/ani/am u korist Oo)jektivi/acije nagonaP% =to njegovu rukopisu i .akturi podaje ekspresivniji ritam i nagla=enu omek=anost .orme. F min. Policijska /a)rana i/lo2)e O(emljeP *+E3. /naAila je i kraj grupe% a i=eovo istupanje poAetkom *+EF. /naAilo je raspad O7rupe trojiceP. 1rajem *+EF. stvara se O7rupa hrvatskih umjetnikaP koja je potrajala do *+E+. i postupno okupila nosioce o)je suprotstavljene grupe. 8ope% druga polovica Aetvrtog desetljea poprima jedinstveni koloristiAki pred/nak% prevagu )oje nad skulpturalnom .ormom treeg desetljea. 8mjesto konceptualne slikarske ela)oracije postojanog% nepromijenjenog% trajnog svijeta nastupio je povratak trenutku i vi/ualnoj sen/aciji% intimi i nadahnuu. 8 tom opem raspolo2enju i nagnuu slikaju odjednom sve generacije O/agre)aAke =koleP i dojuAera=nji OkonstruktivniP slikari i njihovi kratkotrajni pratioci% i O/emlja=iP% i Alanovi )iv=e O7rupe trojiceP% i slikari koji upravo dola/e i stiAu svoje prve a.irmacije. Antun )otika B*+02.@*++2.D rasvjetljava )oju gotovo do granica dematerijali/acije i posti2e u svom slikarstvu oso)itu slikarsku notu. 9mpresionistiAku tehniku i estetiku )oje i svjetlosti slikarski su /astupali jekoslav Para! B*+0C.@ *+,F.D% 2tojan Aralica B*,,E.@*+,0.D% 8judevit 9esti! B*+00.@*+F2.D. $eu ulogu gesti u svom koloristiAkom opredjeljenju podaju ladimir 1ilakovac B*,+2.@*+;2.D% ilko 9e<erov B*,+3.@*+;C.D i =evenka ;or>evi! B*,++.@ *+;3.D. Poetskoj impresiji te2i )arta E*rlic* B*+*0.@*+,0.D% a oso)itom koloristiAkom tkanju 2lavko 9o*aj B*+0,.@200E.D. Primjer: I- #o/? "edje&ja? 1@43-'445 manjim ili veim udjelom tonske i koloristiAke osjeajnosti i nemira% ovaj krug slikara ostaje u /naku apolonske jasnoe i 2ivotnog optimi/ma. !edino e 0$njat 6o% B*,+3.@*+EF.D ra/viti do krajnjih granica dioni/ijsku stranu tog koloristiAkog i gestualnog pro)oja Aetvrtog desetljea% i njegov van goghovski preo)ra2aj re.lektira se kao graniAna mogunost slike kao totalne emocije% i/jednaAenja umjetniAkog i 2ivotnog stava. $i=e u tragu stapanja )oje i emocije /apoAinje svoj 2ivotni opus Ante Ka#telani! B*+**.@*+,+.D% a Bruno Buli! B*+0E.@*++0.D tra2i slikarsku individualnost ekspresivi/acijom slikarske geste. "ajvi=e koloristiAke sinte/e ostvarit e na samom kraju Aetvrtog desetljea neki od pripadnika O(emljeP: L. !unek% . Detoni% #. Postru2nik% a slikari OProljetnog salonaP B7ecan% 8/elac% Gartaglia% 'ulentiD /ajedno s O7rupom trojiceP davat e mu osnovni ton. #stali slikari lirski koloristi i intimisti nastavit e svoj ratom prekinuti i nametnutom estetikom socijalistiAkog reali/ma potisnuti koloristiAki put poAetkom =estog desetljea. #ni e /a mladu generaciju koja nastupa pedesetih godina /naAiti 2ivu tradiciju onih umjetniAkih vrijednosti koje su

11

normativni teoretici u periodu *+C3.@*+30. od)acivali. SI"$EZA Hrvatska od poAetka 20. stoljea )ogatom umjetniAkom aktivno=u pridru2uje se plurali/mu stilova i pokreta u -uropi. HukovAevim prisustvom i aktivno=u O(agre)aAke =arene =koleP hrvatska umjetnost apsor)ira iskustva pleneri/ma% secesije i sim)oli/ma% prvenstveno kro/ djela hrvatskih pej/a2ista i rad H. Liko=a@5esije. Dru=tvo O eduliP okuplja slikare prvenstveno oko politiAke ideje panslavi/ma% a stilom o)uhvaa sim)olistiAke B-. $idoviD i secesionistiAke tendencije. (naAajnija je pojava slikara =kolovanih u Nnchenu B<aAi% 1raljevi% Heci% HermanD koji slikaju na tragu impresioni/ma i se/ani/ma. "a2alost% dvojica od njih B<aAi i 1raljeviD umrli su mladi ne ostvariv=i djelo koje je njihova golema nadarenost o)eavala. 9skustvo slikara mNnchenskog kruga nastavljaju i o)ogauju slikari OProljetnog salonaP% pratei glavne struje se/ani/ma% ekspresioni/ma i neoklasici/ma te kasnije ku)istiAke i postku)istiAke struje. eKu njima istiAe se O7rupa AetvoriceP% slikari 8/elac% 7ecan% Grep=e i $arlaj. "akon OProljetnog salonaP osniva se grupa O(emljaP% koja se .ormira oko umjetniAke lijeve misli% misli da je umjetnost usko pove/ana sa socijalnim miljeom i% stoga% ima socijalnu .unkciju. 5likari grupe O(emljaP slikari su hrvatske naivne umjetnosti: Hegedu=i% Postru2nik% !unek% Detoni% 7enerali% itd. 1ao suprotnost njima pojavljuje se O7rupa trojiceP BHa)i% Heci% i=eD koji /agovaraju umjetnost kao individualni umjetniAki Ain% )e/ ideolo=kog pred/naka. "akon toga umjetniAke tendencije okreu se od apsolutne stvarnosti i vraaju se trenutaAnom nadahnuu% =to je uoAljivo u preva/i )oje nad skulpturalnom .ormom. 8 tom raspolo2enju slikaju sve generacije /agre)aAke =kole. DR<G S$<PA"#S*E APS$RA*=I#E 5-?-59!A: H. Liko=@5esija% Psiha% *,+,. 59 H#L9(A : -. $idovi% 5plit% *+*+. U"?H-"519 1<87: . 1raljevi% Autoportret. P<A'19 5L91A<9: . 8/elac% Autoportret% *+22. $. $arlaj% ?rvene kue% *+E2. 7<8PA (- L!A: 1. Hegedu=i% Podravski motivi. 9. 7enerali% #)je=eni kokot. D MAGI RAD #da)erite i opi=ite dva primjera i/ podruAja hrvatskog slikarstva prve polovice 20. stoljea% te im opi=ite stil i stilske karakteristike. Pro=etajte do 7alerije 8mjetnina u 5plitu% pronaKite i opi=ite slike umjetnika koji su stvarali u prvoj polovici 20. stoljea.

12

13