SKRIPTA ZA ESEJ-2012

1. Camus, Albert, Stranac 2. Dostojevski, Fjodor Mihajlovi, Zloin i ka na !. Dr"i#, Marin, Dundo Maroje $. Flaubert, %ustave, %os&o'a (ovar) *. %oethe, +ohann ,ol-.an., /atnje mlado. ,erthera 0. 1a-ka, Fran , /reobra ba 2. 1rle"a, Miroslav, %os&oda %lembajevi 3. 1rle"a, Miroslav, /ovratak Fili&a 4atinovic a 5. Marinkovi#, 6anko, 6uke 7novele8 6uke, Za.rljaj, An'eo, /rah9 1:. ;ehajev, Milutin Cihlar, (ije. 11. /oe, <d.ar Allan, Crni maak 12. Salin.er, +erome David, 4ovac u "itu 1!. So-oklo, Anti.ona 1$. =imi#, Antun (ranko, /reobra"enja 1*. =oljan, Antun, 1ratki i let.

Camus STRANAC IVOTOPIS: Albert Camus 7151!. > 150:.9, -rancuski je romano&isac, dramatiar i esejist. Ateist s du?om kr?#anina. Camus "eli da se s&ase moralne i duhovne vrijednosti ovjeka8 one a nje.a &redstavljaju jedini smisao u a&surdnosti "ivota. Dobitnik je ;obelove na.rade a knji"evnost 15*2. .odine. @itav se Camusov o&us temelji na ideji a&surdnosti ljudske sudbine. A&surdnosti svijeta, Camus su&rostavlja stvaralaki akt koji tu a&surdnost &orie 7Astvarati nai dva&ut "ivjetiB9. Cstie &o.uban utjecaj .rada na modernu civili aciju koja je i .ubila dodir s &rirodom, sa isto#om krajolikaD umorna i neurotina, ne &o naje mir, vedrinu duha, bla.ost veeri. Moderno. ovjeka na iva hladnim, cininim monstrumom. ;asu&rot svijetu dana?njice, evocira &rimjer stare %rke, koja je Au svemu nala na#i &ravu mjeruB. /o.inuo je u automobilskoj nesre#i. KNJIEVNOST 1929.-1952. -eks&erimentira sa je inim mo.unostima Eeuro&ski romani ve ani su u e. istencijalnu -ilo o-iju Estalna te"nja da se nadma?e &rethodnici Eos&oravanje tredicije KNJIEVNI ROD: e&ika VRSTA DJELA: roman lika JESTO RADNJE: Al"ir O DJEL!: FFStranacFF je kratak roman u dva dijela, u kojem se o&isuje jednolian i besmislen "ivot mlado. slu"benika Mersaulta u Al"iru od trenutka kad je sa nao a smrt svoje majke &a do i?ekivanja vlastite smrti na koju je osu'en ato ?to je be &ravo. ra lo.a ustrijelio neko. Ara&ina, koji se &rethodno &otukao s nje.ovim &rijateljima. Svi ti do.a'aji is&riani su u obliku is&ovjedi .lavno. junaka, koji u tamnici, s &odjednakim mirom i ravnodu?no?#u, .ovori o &roteklim bivanjima, kao i o smrti koja mu &reostaje. Djelo je &isano i vanrednim stilom, a iska je dan u jasnim, &reci nim i kratkim reenicama. /rema romanu je FFStranacFF 1502. .. snimljen istoimeni -ilm. Camusov FFStranacFF jest roman s &o&rilino uskom usmjereno?#u, jednostavan je u svijetu &unom nedokuivosti i ravnodu?nosti, do.a'aji koji se ni"u nemaju o&ravdanja, nemaju smisla i svi su a&surdni, kao ?to je &rimjer sukob 6a)monda i Mersaulta s dvojicom Ara&ina. G&ravo u tom sukobu, Camus "eli &rika ati unutarnje na&etosti, nela.ode, osje#aje kri nih situacija. Camus to &rika uje Mersaultovim ra mi?ljanjem u tim trenicima. FFStranacFF se ra likuje od dru.ih suvremenih romana i &o tematici, koja ne .ovori o &olitici, o ratu, o .os&odarskim i kulturnoE&siholo?kim ra lo ima, ve# .ovori o neem &osve dru.om8 o &rivatnim stvarima, .odama i ne .odama jedno. mladi#a, Mersaulta. KARAKTERIZACIJA LIKOVA: MERSAULT: Sitni je bankovni inovnik koji ni od ko.a ni?ta ne tra"i, i koji &ri naje dru.ima &ravo da rade ?to "ele. Htu'io se od majke. ;akon majine sahrane a&oinje ve u s Marijom. Hna ho#e da se oni vjenaju, no njemu je svejedno. Hn je ravnodu?an, ne ainteresiran a sve. /re&ustio se "ivotu. ;i?ta ne &odu ima da bi bolje "ivio. Gbija Ara&a te mu sude a to ubojstvo. ;a su'enju je tako'er ne ainteresiran, kao da se to nje.a ne tie. MARIJA: Mersaultova je &rijateljica, biv?a daktilo.ra-kinja u nje.ovom uredu. Srela je Mersaulta na ku&anju i od tada su oni u ve i. Ieli se udati a nje.a, ali njemu je svejedno. /osje#uje .a u atvoru i ras&lae se na su'enju.

RAYMOND: . ;ajbolji je Mersaultov &rijatelj. Gvijek je bes&rijekorno obuen.. Cmao je ljubavnicu koju je &retukao jer .a je varala. Mersault je &ristao svjedoiti da .a je ona varala i i vr.la ru.lu. CELESTE, Mersaultova majka EMANUEL, nadstojnik i u&ravitelj starako.a doma ANALIZA JEZIKA I STILA: - epiteti: mrtvaka kola, be uba usta, nehotini tr aji, is&u&eni trbuh - usporedbe: kao da mama nije ni umrla, kao i obino, kao krv ?to se kotrlja &o maminu lijesu, kao da se lutak ra .lavio KRATAK SADRAJ: 6adnja se romana do.a'a u Al"iru. %lavni je junak mali namje?tnik Mersault, mladi# s banalnim "ivotom be broja malih, be naajnih ljudi. 6oman, &isan u &rvom licu, a&oinje jednostavnom konstatacijom8 ADanas je majka umrlaB. Hd te &rve jednostavne reenice u romanu svi do.a'aji djeluju tako na .lavno. junaka E oni naj.lavniji, &resudni, kao i svakodnevni. G&ravo je ta be naajna svakodnevnost i is&unila &rvi dio ove is&ovjedi. Mir i ravnodu?nost kojom Mersault &utuje na &oko& majke, mir koji u njemu vlada, &rodu"uje se do &osljednje. retka knji.e. G nje.ovu "ivotu nema &otresa. Cmati &rijatelja, djevojku, i la iti s njima, ljubiti E to je okvir nje.ova "ivota, okvir koji is&unjava i dana u dan na isti nain. +edan do.a'aj odjednom unosi &romjenu u taj "ivot. Za uobiajno. i leta u okolici .rada Al"ira s &rijateljem i djevojkama, dola i do sukoba sa koji je a Mersaulta bio &resudan. ;je.ov &rijatelj 6a)mond i on &otukli su se sa dvojicom Ara&ina. ;aj.ore je &ro?ao 6a)mond koje. je Ara&in ranio no"em. 1ad su se strasti smirile i inilo se da je sve aboravljeno, dola i do &reokreta. Mersault &i?toljem ubija to. Ara&ina. Dru.i se dio romana odvija u atvoru be ikakvih do.a'aja osim is&itivanja i su'enja, on sadr"i osje#anja i misli Camusova junaka, koji ne mo"e dati nikakvo obja?njenje a svoj &ostu&akD isto tako ne mo"e &rona#i nijedan ra lo. &okajanja, niti se "eli s&asiti. Smrt na koju je osu'en &rima &ot&uno ravnodu?no, uvjeren da je, na&okon, sve svejedno, da nema vrijednosti bo. kojih bi trebalo ne?to &odu eti. G"asavanje koje i a iva svojom otvorenom ravnodu?no?#u oito je u"asavanje koje ovjek &oka uje &red otkri#em besmislenosti, a&surda svo. &ostojanja. Mersault ide miran u smrt uvjeren da ona nije ni u emu .ora od "ivota, ni besmislenija, uvjeren da je ona a&solutni kraj. O majci: ''Dje o!i"e je i #bo$ to$% &is%! u pos jed&ju $odi&u d%&% $oto'o uop(e posje(i'%o) *% i #%to +to bi, t%d% i#$ubio "ije u &edje ju - % d% &e $o'ori! o &%poru .oji je bio potreb%& d% ode! &% %utobus, .upuje! .%rtu i putuje! d'% s%t%)'' Nakon majine smrti: ''))) uost% o!, &is%! se i!%o #bo$ /e$% ispri/%ti) 0%pr%'o je treb% o d% !i o& i#r%#i su(ut) 1jeroj%t&o (e to u/i&iti pre.osutr%, .%d% bude! u "r&i&i) 0%s%d .%o d% !%!% &ije &i u!r %) A &%.o& po.op% bit (e to &e+to s'r+e&o i s'e (e popri!iti s u2be&iji i#r%#)''

ZLO"IN I KAZNA # $%&'&( Ra.'&/0%*: REALIZA

. D&s)&%*+s,-

trajanje8 od !:Eih do 3:Eih i 5:Eih .od. 15.st. vode#u ulo.u ima -rancuska, ruska i en.leska knji"evnost naj&rije se javio u Francuskoj, &od utjecajem dru?tvenih &romjena 7Francuska revolucija9, ali i &od utjecajem teoretiara racionali ma i &o itivi ma i enciklo&edista cilj > ?to istinitije i ?to i vornije o&isati svijet u kojem ovjek "ivi, radi nje.ova &obolj?anja i na&retka objektivno i be osobne &risutnosti 7JobjektivniA &ri&ovjeda > er -orm9 &ojaano animanje a &rirodne nanosti i jaanje &o itivistikih -ilo o-ija na.la?avanje odnosa knji"evnosti i bilje roman > .lavni knji"evni "anr, J rcalo stvarnostiA -abula slijedi kronolo?ki slijed bivanjaD u ornoE&osljedini odnosi jedini estetski kriterij reali ma je istinitost S)*1'2a0 > aetnik reali ma > JCrveno i crnoA us&oredio roman s o.ledalom koji nosi cestom obilje"ja realistiko. djela8 kritinost 7kritika dru?tevnih &roblema djelo na njih u&o orava i nudi rje?enja9, ti&inost 7o&isani lik ima sve i vorne, autentine osobine koje imaju i ostali &redstavnici nje.ove sku&ine n&r. ti&ini .ra'anin je &romi?ljen, obra ovan, &o?tuje akon...9, objektivnost 7vidjeti svijet istinski, onakvim kakvim on aista jest9 3-&4(a5s,- 6&'a7- & au)&(u: $%&'&( -2a%0&+-8 D&s)&%*+s,1321. > 1331. Eruski romano&isac, u Kolstoja najve#i &redstavnik rusko. reali ma Esudjelovao u uto&ijskoEsocijalistikom kru"oku /etra?evsko.a, bo. e.a je osu'en na smrt, atim &omilovan i &ro.nan u Sibir, .dje je &roveo deset .odina na &oetku svo. stvaranja kretao sto&ama %o.oljeva reali ma i astu&ao na&redne dru?tvene &o.lede 7roman (ijedni ljudi, 13$0.9 > nakon &ovratka s robije 7koju je o&isao u Za&isima i mrtvo. doma, 1301.9, na&u?ta i osu'uje revolucionarnu djelatnost 7roman Demoni, 1321.9, te a&ada u mistici am i mesijani am, &ro&ovijeda ne&rotivljenje lu silom, tra"i i la u &ravoslavlju i svjesno &ristaje u cari am i slaveno-ilstvo mijenja se i tematika nje.ovih djela moralni as&ekti ljudske e. istencije, &itanja dobra i la, krivnje i od.ovornosti animljiv kriminalni a&let &oslu"it #e mu samo kao okvir u kojem #e ras&ravljati o &roblemu loina i ka ne kao takvome, u "elji da otkrije tajne &obude ljudskih &ostu&aka &reka&a &o najskrivenijim &redjelima ljudske &sihe, a u tra.anju a od.ovorima na &itanja koja .a mue, ra vija du.otrajne ras&rave i diskusije o moralnim, etikim i -ilo o-skim &roblemima dvije vrste likova > s jedne strane cinici i buntovnici &rotiv dru?tva, ra vratnici i nemoralni ti&ovi, a s dru.e strane &o"rtvovne, nesebine linosti, koje su u "ivotu odabrale &ut ljubavi, &atnje i &asivne &odlo"nosti sna"no djelovao na ra voj moderne a&adnoeuro&ske &ro e 2:. stolje#a .lavna djela8 /H;CI<;C C GL6C+<M<;C, Z4H@C; C 1AZ;A, CDCHK, (6ANA 1A6AMAZHLC 7sve romani9

ZLO"IN I KAZNA SADRAJ: /rvi dio Mjesec sr&anj. 6odja 6omanovi 6askoljnikov je siroma?ni nesvr?eni student &rava u S. /etersbur.u. ;a &oetku romana .a susre#emo kako sa svoje dvadeset i dvije .odine i bje.ava .a daricu jer mjesecima nije &latio stanarinu. Hdla i kod stare lihvarke Aljone Cvanovne alo"iti d"e&ni sat, a ona mu daje samo rublju i 1* ko&ejki jer nije na vrijeme otku&io &rija?nji &rsten &a je ostao du"an. 6askoljnikov ljutit odla i. G .lavi mu se stvara ra bojniki &lan. 1asnije sa najemo 7i nje.ovih meditacija i sje#anja9 da je jednom u krmi uo ra .ovor mladi#a koji se "alio svom dru.u na staru lihvarku koja se bo.ati lukavim otku&om vrijednih &redmeta od siroma?nih ljudi a male novceD &ritom je stra?no .ruba &rema svojoj dobro#udnoj &olusestri 4i veti koja radi a nju. Mladi# je ra vio teoriju kako bi babu valjalo ubiti jer je kao stjenica koja &ije krv, a stra?no je bo.ata. 6askoljnikovu je taj ra .ovor bio &oetak kovanja &lanova o ubojstvu i kra'i. ;akon &osjeta lihvarki 7koji je bio &roba jer je oslu?kivao ?to i kako ona kljuevima otvara9 u krmi je u&o nao &ro&alo. inovnika Marmeladova koji mu je otvorio du?u tu"nom &riom o obitelji koju je u&ro&astio a&iv?i sav svoj novac, a k#i Sonja je &ostala &rostitutka da bi &rehranili ostale dvije djevojice i jedno. djeaka. 6askoljnikov .a ot&rati ku#i .dje nije bio &et dana, a "ena .a &oe vu#i a kosu i tu#i. 6askoljnikov i vue i ostavi *: ko&ejki i nestane kad je &oela vikati i na nje.a. G &rljavoj sobici slu?kinja ;astasja mu donese majino &ismo &uno ljubavi koje .a ra nje"i i rastu"i. Mati .a je i vjestila o te?kom "ivotu Dunje, nje.ove sestre koja je slu"ila u .os&odskoj ku#i a .a da se aljubio u nju &a ju je htio iskoristiti. Iena mu je to do nala &a je is&rva okrivila Dunju, &ukla je sramota u selu, no uskoro je sa nala istinu &a je &onovo rehabilitirala Dunju. ;jih dvije su te?kom mukom slale sinu novac u .rad i &ola.ale su velike nade u nje.a. Mati mu je &isala i o skoroj Dunjinoj svadbi a dvorsko. savjetnika /etra /etrovia 4u"ina. O/ou dan i imu#an, ima dodu?e $* .odina ali jo? se mo"e svidjeti "enama.O 6askoljnikov je bio i van sebe jer su .a dovele &red .otov in. ;isu .a &itale a mi?ljenje o ovjeku koji je Oini se dobarO i ot&rema na &ut a S. /etersbur. ?krinju Ona svoj raunO, a majka i Dunja &utuju o svom tro?ku. 6askoljnikov se udio Dunji i bio ljut na nju. Hn stalno &reis&ituje sebe, svoje &ostu&ke, moral ljudi i vremena. SA; E umoran je as&ao i sanjao mraan san o kobili koju su &retukli "elje nim ?i&kama jer nije mo.la trkom &ovu#i a&re.u. G snu je 6askoljnikov djeak i &lau#i ruicama udara vlasnika kobile a otac .a odvlai nemo#no. /robudiv?i se aklinje se kako on ne mo"e uiniti OonoO, ali atim ra mi?lja o do.a'aju koji je odredio nje.ovu sudbinu. G &rola u je uo ra .ovor tr.ovca s 4i vetom da #e sutradan u sedam sati naveer do#i tr.ovcu. Shvatio je da #e lihvarka tada biti sama i da je to &rilika a ubojstvo. G ka&utu je a?io traku u kojoj #e visjeti sjekira, nije mo.ao u eti sjekiru i kuhinje jer je u njoj bila ;astasja 7ne&redviMeno9 ali imao je sre#e kad je avirio u ku#e&a iteljevu ku#icu .dje nije bilo niko.a. /o vonio je na vrata, no lihvarka je ne?to sumnjala &a nije odmah otvorila. Cijelo to vrijeme je 6askoljnikov ra mi?ljao o svom &ona?anju i jo? uvijek dravom ra umu. /ru"io je starici vrsto sve ani smotuljak koji je trebao biti srebrna tabakera. Kri &uta ju je udario sjekirom &o tjemenu i atim u sobi i ?krinje natr&ao d"e&ove ra nim latnim &redmetima. Hdjednom je auo korake u susjednoj sobi, a&re&astio se kad je u.ledao 4i vetu i &otom ju je ubio. OStrah .a je hvatao sve vi?e i vi?e E osobito nakon to. dru.o., sasvim neoekivano. umorstva.O 1ad je htio &obje#i, auo je korake i akraunao vrata E dvojica su lu&ala i shvatila da se biva ne?to neobino. +edan je krenuo &o &omo#, a kad se dru.i nakratko i .ubio

6askoljnikov se s&ustio kat ni"e i sakrio u stanu koje. su liili &a su vrata bila otvorena. ;isu .a a&a ili. OZnoj je curio s nje.a, ?ija mu je bila &osve mokra E &rola nici su mislili da je &ijan. Lratio je sjekiru na mjesto sve u bunilu...1omadi#i i odlomci nekakvih misli rojile su mu se u .lavi, ali ni jedne misli nije mo.ao uloviti, ni na jednoj se nije mo.ao adr"ati, koliko se .od trsio..O Dru.i dio 4e"ao je vrlo du.o i ra ne misli su mu se rojile .lavom. Sakrio je ukradene stvari u ru&i u idu. ;astasja mu je donijela &o iv od &olicije E &rotrnuo je. ;o u stanici je sa nao da .a je .a darica tra"ila jer nije &la#ao stanarinu. G stanici se &osvadio s &orunikom Cljom /etroviem. Hdahnuo je, ali kad je ins&ektor Fomi# &riao o ubojstvu lihvarke E sru?io se u nesvjest. G strahu je Obla.oO skrio u .radu is&od neko. te?ko. kamena. @udno se &ona?ao 7u?ao kod 6a mihina i odmah i a?ao, buncao je, sanjao da je Clja istukao .a daricu9, &ao je u .ro nicu, a 6a mihin .a je s &rijateljem Zosimovim, doktorom &o"rtvovno nje.ovao. Za to vrijeme su svi &oeli komentirati ubojstvo, u &rvi mah su o&tu"ili soboslikareP Dok je bio u krevetu &osjetio .a je 4u"in, a 6askoljnikov je slu?aju#i komentar na &ismo nje.ove majke rekao8OKornjajte se dovra.aPO +o? onako slab &obje.ao je i sobe i lutao .radom, u?ao u neku krmu i majinim novcem na.radio neku &rostitutku i isto. hira. Za ?ankom je drsko i a ivao Zamjotova &riaju#i mu o loinu i i a ovno .a .ledaju#i u oi. ;a vrh je ika mu je bilo da &ri na. OA ?to ako sam onda ba? ja ubio babu i 4i vetuQPO ;eki vra. mu nije dao mira i u?ao je u ku#u i sobu .dje se bilo ubojstvo, &rovocirao je radnike koji su ureMivali stan. O/od je o&ran, ho#e li .a o-arbatiQP ;ema krviQPO Htjerali su .a. ;a cesti je uo .raju i &ribli"io se E a&re.a s konjima je &re.a ila &ijano. Marmeladova. 6askoljnikov se au eo a nastradalo. i &omo.ao da .a odnesu u ku#u. Iena 1atarina Cvanova bila je i van sebe. /o& .a je is&ovijedio okrvavljeno.. Dirljiv &ri or kada "ena &oma"e mu"u, a &o& moli da mu o&rosti. OMa ta je &ijanica a&ila sve ?to je imala... u&ro&astio mi je "ivotP Rvala (o.u ?to umire. (it #e manje ?tetePO %ovore#i to, ona je davala sve od sebe da mu olak?a &osljednje trenutke, da mu &omo.ne. ;a vratima se &ojavila Sonja i Marmeladovu su asu ile oi. 6askoljnikov je adivljen Sonjinom mr?avom &rilikom s &redivnim &lavim oima. Dao je 1atarini sve rublje ?to je imao i rekao da on snosi tro?kove s&rovoda. 1ad je odla io mala sestrica je dotrala i rekla da Sonja &ita a adresu. Lrativ?i se ku#i doekale su .a majka i sestra vri?tav?i od u buMenja. OAli on staja?e kao mrtav... nije ni ruke &odi.ao da ih a.rli E nije mo.ao.O Sru?io se u nesvijest. 6a mihin ih je smirivao, uvjeravao da mu nije ni?ta. Kre#i dio 6a mihin je na.ovorio Dunju i majku da odu ku#i, da #e se on &obrinuti a 6askoljnikova. 6askoljnikov je samo us&io re#i da je 4u"in &odlac i da se on &rotivi vjenanju. OCli on ili jaPO 6a mihin ih je &ratio do stana umiruju#i ih. (io je &ijan jer se u&ravo vratio s tervenke, ali se na &rvi &o.led aljubio u visoku, &onosnu i naoitu Dunju. Hbe#ao je da #e do#i sa Zosimovim i odr"ao obe#anje. 4u"in im je &oslao &ismo i do.ovorio sastanak S Dunjom i majkom &od uvjetom da 6askoljnikov ne bude tamo. Dunja i mati su se tome us&rotivile. Sutradan se 6askoljnikov na?ao s njima, ali je ra .ovor svejedno a&injao, mati nije mo.la &re&o nati sina, on se su&rotstavljao sestrinoj svadbi, Dunja je o tome "eljela odluiti sama.... Kada u sobu uleti Sonja da &o ove 6askoljnikova na &o.reb E svi se bune, a 6askoljnikov se rastri oko nje u&o nav?i ju sa svima, majci je sve to bilo sumnjivo. 6askoljnikov je 6a mihinu otkrio da je i on ala.ao neke &redmete kod stare lihvarke i 6a mihin .a je u&utio k &rijatelju /or-iriju /etroviu, ins&ektoru. /or-irij se &oka ao lukavac i ?alama i &itanjima je &rovocirao 6askoljnikova. Samo su jo? nje.a i ekali, jer su na amotuljcima kod starice na?li na&isano i nje.ovo ime, ras&itivao se i o smrti Marmeladova.

Zatim se ins&ektor interesirao o lanku 6askoljnikova i a?lom u O/eriodinoj rijeiO u kojem je 6askoljnikov i lo"io misao o obinim i neobinim ljudima koji vuku svijet &a im se mo"e o&rostiti ak i loin ako to nai na&redak ovjeanstva. /or-irij je to &ove ao s &sihikim stanjem loinca u trenutku loina 76askoljnikovu se inilo da mu je /or-irij nami.nuo9. ;a kraju .a je ak &itao je li vidio soboslikare one no#i E 6askoljnikov se nije dao &revariti, a 6a mihin se ra bjesnio na /or-irija. 6askoljnikov stalno ra mi?lja i &reis&ituje svoj in. OLrlo va"no a babuskaruPOE mislio je u rujano i &alhovito. Mo"da sam tu i &o.rije?io, ali nije sad to va"no. Ko je bila tek bolest... htio sam ?to &rije &reskoiti .ranicu.. nisam ubio ovjeka ne.o naeloP ;aelo sam aista ubio, ali nisam &rekoraio .ranicu, nisam, ostao sam na ovoj strani..Majka, sestra, koliko sam ih volioP Za?to ih sada mr im, ne tr&im ih u svojoj bli ini.... %rliti je i misliti8 kad bi ona nala... &a da joj ka"emQP H kako sad mr im tu babuskaruP Mislim da bih je i &o dru.i &ut ubio kad bi o"ivjelaP Sirota 4i avetaP Za?to se ona morala tamo ate#iQ @udno je i&ak a?to na nju i ne mislim, ba? kao da je nisam ni ubioP 4isavetaP SonjaP Sirotice moje krotkih oiju....Mile mojePO E ovaj je komentar najbitnija odrednica romana, obra lo"enje nje.ova &ostu&ka i &ojava unutra?nje. monolo.a inae kate.orije moderno. romana. Zas&ao je u bunilu, sanjao da udara babu sjekirom, a cijelo je &redsoblje &uno ljudi. 1ad se &robudio kraj kreveta je sjedio Svidri.ajlov. @etvrti dio Svidri.ajlov je mu" &okojne Mar-e /etrovne koji je &oku?ao na&astvovati Dunju kad je radila a nje.a. 6askoljnikov .a je htio otjerati, ali mu je ovaj &onudio 1:::: rubalja a Dunjeku be ikakvih &rotuuslu.a. 6askoljnikov je bio i van sebe, a Svidri.ajlov neobino hladan i miran. Htkrio je da je Mar-a o&oruno ostavila Dunji !::: rubalja i nek se ne udaje a 4u"ina jer je nitkovP ;a i la u .a je vidio 6a mihin. G svrati?tu majke i Dunje sastaju se 4u"in, 6a mihin i 6askoljnikov. 4u"in je u "unoj ras&ravi na&ao 6askoljnikova i &o vao se na svoju velikodu?nost &rema Oo lo.la?enojO djevojci i siroma?noj majci koje je htio s&asiti od neima?tine. Dunja je &objesnila i ajedno s bratom otjerala i nena'eno. 4u"ina. 4u"in je ak atra"io da mu vrate tro?kove &uta. 6askoljnikov se odmah atim o&ra?ta od majke i sestre i taj o&ro?taj i .leda konaan. 6a mihin .a je &oku?ao austaviti, ali 6askoljnikov .a je nijemo .ledao, &o.led mu je &rodirao u du?u. Hdjednom se 6a mihin lecne.. ;e?to udnovato kao da je &rostrujalo i meMu njih.... ;ekakva misao &roleti kao kakav na.ovje?taj, ne?to u"asno ru"no, ?to su obojica shvatila. 6a mihin &roblijedi kao kr&a. O6a umije? li sadQ E u&ita 6askoljnikov a lice mu se iskrivi od bola. Lrati se k njima i uvaj ih uvijekPO C nenada se okrene i ode. Hd te veeri 6a mihin im je &ostao sin i brat. 6askoljnikov je &o?ao Sonji koja se odu?evila kad .a je vidjela. Hn ju je is&itivao o nje inu "ivotu, bio je .anut nje inim i .ledom, sudbinom i "rtvovanjem a dobrobit svoje &orodice, &itao ju je vjeruje li u (o.a i kako on mo"e do&ustiti takvu bijedu, natjerao ju je da mu ita (ibliju E uskrsnu#e 4a arovo, itavo vrijeme osje#aju#i kako mu se vra#a "elja a "ivotom, smisao kako se ne?to budi u njemu. 6ekao joj je da je danas raskrstio sa sestrom i majkom. OSad imam samo tebe. Rajdemo ajedno... Hboje smo &rokleti, &a #emo dalje ajednoPO Ako sutra o&et do'e re#i #e joj tko je ubio 4i avetu E bila je a&re&a?tena. 6askoljnikov je &o?ao /or-iriju koji mu je natuknuo da .a "eli is&itati. /or-irij .a je u ?aljivom tonu doveo do ludila i 6askoljnikov je avikao da to ne do&u?ta. OGha&site me ako "elite, ali nemojte se &oi.ravati sa mnom. /or-irij je nao da je 6askoljnikov odla io babi, da je &itao a krv. /or-irij mu je obe#ao i nena'enje, ali u jednom trenutku u'e ;ikolaj, soboslikar s &ri nanjem da je on ubojica, a /or-irij se bunio. 6askoljnikov je do?ao sebi i u vratio mu8O;e#ete mi &oka ati ono na?e malo i nena'enjeQPO G stanu, u trenutku kad je htio i i#i otvorila su se vrata i &ojavio se ovjek koji mu je na ulici

?a&nuo da je ubojica. Okao da je i nikao i emljeO 6askoljnikov se sledio. ;o ovaj mu se stane i vinjavati ?to .a je krivo o&tu"io i &roka ao /ro-iriju jer je vidio 6askoljnikova onu veer kad je avitlavao stanare i &a iku#u, a on je obrtnik E kr nar, i iste ve"e i nije htio da 6askoljnikov &roMe neka"njeno. 7Hn je bio to i nena'enje o kojem je /or-irij &riao, stajao je i a vrata i uo ra .ovor, no kad se ;ikolaj &ojavio, &okajao se i do?ao u stan is&riati se.9 OH&rostite mi bo. klevete i lo#e.O 6askoljnikov je i a?ao i sobe bodriji ne.o ikad. OSad #emo se jo? o.ledati.O ree smje?e#i se &akosno. /eti dio 4u"in se nije &redao i u .lavi je smi?ljao osvetu. Iivio je u sobi sa studentom 4ebe jatnikovom 7koji je imao moderna naela E "ivot u komuni, "ena mo"e varati mu?karca jer mu nije rob....9 i &oslao .a &o Sonju kojoj je velikodu?no dao 1: rubalja &rave#i se du?ebri"nik, ali joj je skriveki .urnuo u d"e& &resavijenih 1:: rublji kane#i je o&tu"iti &red svima da mu je Sonja ukrala novac da bi okaljao nju i 6askoljnikova &red Dunjinim i majinim oima i vratio i .ubljeno &ovjerenje. Sre#om je na da#i 7obredu u ast &okojnika9 &red raskala?enom .omilom koja uo&#e nije do?la o&lakati Marmeladova ne.o najesti se, 4ebe jatnikov osu&nut 4u"inovim &ostu&kom i rekao &ravu istinu, ne naju#i ni sam 4u"inove &orive. Sve to nije s&rijeilo Sonjinu ma#ehu 1atarinu Cvanovu da se &ou&a s .a daricom ;jemicom koja se &ravila dama i smje?no .ovorila ruski. 6askoljnikov je odluio Sonji &ri nati loin. Dok joj je s mukom .ovorio, onako nemo#na &odsjetila .a je na 4isavetu. G"asnuto je u dahnula8O(o"ePO Hdmah .a je &otom uhvatila a ruke, objesila mu se oko vrata. OHnda ne#e? me ostaviti SonjaQ E ree on .ledaju#i je .otovo u nekoj nadi. E;e#u, ne#u, nikad i ni.djeP, u viknu Sonja. ESvuda #u a tobom, kud ti tud i jaP H (o"eP H jadne li meneP C a?to, a?to te &rije nisam u&o nalaPO 6askoljnikov se lomio u sebi a?to joj je rekao jer ona nije mo.la shvatiti motiv loina, a on se nije kajao E to nije mo.la ra umijeti. O;isam ubio bo. to.a da &omo.nem majci E koje?taP ;isam ubio ni bo. to.a da se domo.nem sredstava i vlasti &a da &ostanem dobrotvor ovjeanstva. +ednostavno sam ubio, bo. sebe sam ubio, samo bo. sebeP ;e?to sam dru.o morao shvatiti, morao sam do nati jesam li .njida kao svi ili sam ovjekQ Ro#u li mo#i &reskoiti a&reku ili ne#u. +esam li &u av stvor ili imam /6ALH.O Sonja mu nije &ovla'ivala i u&itao ju je ?to da radi. Sjevnula je oima i od.ovorila neka &o'e do raskri"ja. OStani i &okloni se, &oljubi emlju koju si oskrvnio, a onda se &okloni cijelom svijetu, na sve etiri strane, i reci svima, na sav .las8OGbio samPO /a #e ti (o. o&et vratiti "ivot. Ro#e? liQO Znao je da ona misli na robilu, da &rihvati ka nu. Dala mu je drveni kri"i# da .a objesi oko vrata. 6askoljnikov je u sebi odluio. 1atarina Cvanova je imala histerian na&adaj, odvukla je djeicu na cestu, jer ju je .a darica istjerala i stana, i &jevala, tjerala ih da &le?u i &rosila novac, oti?la je ak do neko. .enerala. Gmrla je u hro&cu na cesti okru"ena nati"eljnom .omilom. 6askoljnikovu je &ri?ao Svidri.ajlov obavjestiv?i .a da je &reu eo bri.u o mali?anima i Sonji i da #e tako utro?iti onih 1:::: rubalja namjenjenih Dunji. ;a 6askoljnikovo a&re&a?tenje i rekao mu je iste rijei koje je 6askoljnikov i rekao Sonji. C Svidri.ajlov mu je &ri nao da stanuje stan do Sonje i da je &rislu?kivao njihov ra .ovor. O/a rekao sam vam da #emo se nas dvojica jo? bli"itiPO Sad .a je imao u ?aci. =esti dio OZa 6askoljnikova su &oeli udni dani8 kao da .a je odjednom obavila ma.la i atoila u be i la nu, munu osamljenost. 1ad se &oslije, ve# mno.o kasnije &risje#ao tih dana, &oimao je da mu se svijest .djekad mutila i da je tako bilo, u stanovite &rekide, sve do konane katastro-e. ;a mahove .a obu imao bolestan i muan nemir ?to je &rela io ak u &anian strah.O ;ajvi?e .a je muio Svidri.ajlov. S 6a mihinom se o&rostio i &onovio mu da .a Dunja voli i neka mu uva majku i sestru, a 6a mihin mu je u vratio da mu je sada sve jasno, da na da je 6askoljnikov nevin jer mu je

/or-irije sve ra jasnio. 6askoljnikov je u nedoumici E ?to /or-irij s&remaQ C aista, ins&ektor mu je sam do?ao na vrata. Cs&oetka je hinio da mu se do?ao is&riati bo. neu.odnosti ?to mu je adao, ali je onda na svoj stari lukavi nain &oeo rekonstruirati loin i &siholo?ki &ortret &oinioca. ;ikolaj &ri&ada ruskoj sekti 6AS1H4;C1A koji su rado &rihva#ali na sebe &atnju. O;e, dra.i moj 6odione 6omanoviu nije ;ikolaj ni?ta krivP /osrijedi je -antastino, mrano nedjelo, suvremeno, sluaj na?e. doba kad se smutilo ljudsko srce ... ubio je, a sam sebe smatra a &o?tena ovjeka, ljude &re ire, &ona?a se kao kakav anMeo, ne dra.ovi#u moj, nije ;ikolaj ni?ta krivPO 6askoljnikov je samo adrhtao kao da .a je ne?to &resjeklo. O/a tko je onda ubioQO ne odoli da ne u&ita jedva di?u#i. O1ako tko je ubioQ E &onovi ba? kao da ne vjeruje svojim u?ima E /a vi ste ih ubili 6odione 6omanoviuP Li ste ih ubili... doda .otovo ?a&tom, duboko uvjerenim .lasom.O 6askoljnikovu su se odu ele no.e. /oku?ao se &obuniti ali .a je ovaj &roitao. /redlo"io mu je da se sam &rijavi &a #e mu smanjiti ka nu i "ivot je &red njim. OSmanjit #e mi ka nu... nasmijao se.O /or-irij mu je dao rok od &ar dana i obe#ao da .a do tada ne#e &rijaviti. 6askoljnikov je &ohitao do Svidri.ajlova. ;a?ao .a je u nekom bijednom svrati?tu, a ovaj je &ak bio ras&olo"en i &riao mu o do.odov?tinama i "ivota 7 avo'enje siroma?nih maloljetnih djevojaka, o svojoj mani E neuta"ivoj .ladi a "enama9, &oka ao se u svijetlu ra u dano. i &erver no. ovjeka. 6askoljnikov mu je a&rijetio da #e, bude li dirao Dunju, .a ubiti. Svidri.ajlov .a se jedva otarasio i &o?ao na u.ovoreni sastanak s Dunjom. /rethodno joj je na&isao &ismo u kojem joj je natuknuo o bratovom loinu. Hna je us&lahireno do?la na mjesto sastanka, a on ju je, kuju#i u .lavi &lan, namamio u dobro i olirani stan akljuav?i a njom vrata. Znao je da je sudbina nje ine obitelji u nje.ovim rukama E &onudio joj je da #e uvati tajnu, a a u vrat #e joj biti OrobO do kraja "ivota. Dunja je istr.la i i vadila &i?tolj, &ucala je samo jednom, ali .a je samo okr nula. Hn joj se &olako &ribli"io i rekao neka &oku?a jo? jednom, no ona je bacila oru"je, a on ju je a.rlio. Dunja .a je amolila da ju &usti. O;e voli? me dakleQ E tiho &riu&ita. ;e. C ne bi mo.laQ ;ikadQ ;ikad. E ?a&ne Dunja. Svidri.ajlov slomljeno s&usti ruke, &ustiv?i ju da i a'e.O Svidri.ajlov se o&rostio od Sonje, ostaviv?i njoj i Dunji &uno novaca. G?ao je u neko svrati?te i &oku?ao as&ati. ali san mu nije dola io. ;a&oslijetku je i a?ao i s&ustio se do Male ;eve 7most9. Stra"ar .a je mucaju#i htio &otjerati, ali Svidri.ajlov u me &i?tolj i na&ne .a. OHvdje vam nema mjesta. <, &a brate moj, svejedno. Mjesto je dobro i ako te budu ?to &itali, reci im da sam ot&utovao u Ameriku.O C ubije se. 6askoljnikov se o&rostio od majke, ne rekav?i joj ni?ta, atim od sestre kojoj je bilo te?ko, ali o&rostila mu je u svojoj ljubavi i a.rlila .a. /obje.ao je od Dunje i uinio na ulici kako mu je Sonja rekla8 kleknuo je nasred tr.a, &oklonio se i &oljubio &rljavu emlju, sav &ro"et nasladom i sre#om. 4judi su se smijali misle#i da je &ijan. Malo dalje od nje.a stajala je Sonja, i tada je shvatio da #e ostati s njim do kraja. G?ao je u &olicijsku stanicu i naletio na Clju /etrovia, koji .a je u.odno &rimio, nije mo.ao &ri nati loin i i a?ao je van. ;o, tada je u.ledao Sonju na ijem licu je u.ledao slaba?an smije?ak. Lratio se i rekao8 O+a sam onda ubio sjekirom onu staru inovniku udovicu i nje inu sestru 4i avetu.O C /etrovi ine. Sjati?e se ljudi sa svih strana. <&ilo. Zbo. olakotnih okolnosti 7sam je &ri nao loin a koji je dru.i ve# okrivljen, nije ka"njavan, &ot&oma.ao je studenta bolesno. od tuberkulo e, &oko&ao siroma?no. Marmeladova9 dobio je samo osam .odina Sibira. /or-irij je odr"ao obe#anje. Majka mu je oboljela i umrla vjerovatno naju#i a stra?nu istinu, Dunja se udala a 6a mihina, a Sonja je &o?la u Sibir s njim. 6askoljnikov je ?utke radio i svi su .a ka"njenici mr ili. Ke?ko se ra bolio i Sonja je

&ismom javila Dunji da le"i u atvorskoj bolnici. ;o nije se ra bolio od te?ko. rada i &osne hrane E ra bolio se od &ovrije'eno. &onosa. Stidio se ?to je on, 6askoljnikov, &ro&ao tako .lu&o i slije&o, ?to se mora &oni iti i &okoriti &red besmislom. O1ad bi mu bar sudbina &oslala kajanje... Ali, nije se kajao bo. svo. loina.... <to ?to je jedino on dr"ao a svoj loin8 samo to ?to nije us&io i ?to je sam &ri nao svoju krivnju.O ;ije shva#ao kako su svi ka"njenici avoljeli Sonju 7&osredovala je u slanju &isama i &osjetama ka"njenika9, svima se osmjehivala. Za bolesti je o&et u bunilu sanjao o &ro&asti svijeta i nekolicini odabranih koji su &re"ivjeli. (olno se &risje#ao to. sna. +ednom je u.ledao Sonju kod bolniko. ula a Okao da .a je ne?to ujelo a srceO, br o se odmakao od &ro ora. Sonja se ra boljela i neko vrijeme nije dola ila. 6askoljnikov se u nemirio i stalno ras&itivao a nju. /oslala mu je &ismo &isano olovkom E srce mu je tako sna"no tuklo dok je itao, ne?to se u njemu &relomilo. Sjedio je &okraj rijeke, ona je sjela do nje.a, stra"ar ih nije .ledao. O;ije ni sam nao kako se to do.odilo, ali najednom kao da .a je ne?to .rabilo i bacilo do njenih no.u. /lakao je i .rlio joj koljena. Hna se u &rvi mah stra?no &re&ala i &roblijedila kao kr&a. Skoila je s mjesta i a.ledala se u nj dr?u#i. Ali, aas u isti tren, sve &ojmi. G oima joj asja beskrajna sre#a. /ojmila je i vi?e nije sumnjala da ju on voli, da je na&okon do?ao taj as... Gskrisila ih je ljubav, srce jedno. mrsilo je u sebi neiscr&ne i vore "ivota a srce dru.o..O ;ikad do tada nije u ruke u eo evan'elje ?to mu je Sonja dala 7nikad .a nije davila vjerom9, ali .a je sad otvorio. Sedam .odina im se inilo kao sedam dana. (ili su sretni. O6askoljnikov nije nao da nije dobio "ivot na dar, ne.o da #e .a jo? i te kako sku&o stajati, da #e &latiti a nj velikim &othvatom u budu#nosti... E ali to je ve# nova &ri&ovijest.O naj&o natiji i do danas najitaniji roman Dostojevsko.a "anrovski te?ko odrediti kriminalistiki, dru?tveni, &siholo?ki, ali &rije sve.a roman ideja, u kojem Dostojevski na vrlo itak nain ras&ravlja o &itanjima koja su .a muila nakon &ovratka i Sibira i koja #e otad &ostati nje.ovom .lavnom &reoku&acijom 7&roblemi loina i ka ne, .rijeha i is&a?tanja, &rava i &ravde9 sudbina siroma?no.a &etro.radsko. studenta 6askoljnikova, koji se i Jvi?ih ciljevaA odluio na loin 7ubojstvo starice lihvarke ijim je novcem namjeravao &omo#i svima &otrebnima > obitelji, Marmeladovoj obitelji...9 realistiki vjerna dru?tvena slika bijede vele.radske sirotinje i osiroma?eno. &lemstva &siholo?ka ra rada .lavno. lika i nje.ovih unutarnjih sukoba oko vlastitih &ostu&aka, s te"i?tem na ras&ravi o JvjenimA &itanjima, emu &odre'uje i likove i -abularnu osnovu djela na taj nain, kao i estom u&orabom unutarnjih monolo.a Dostojevski antici&irao moderni euro&ski roman 2:. stolje#a radnja se odvija u 5 dana snovi, halucinacije, bolesna svijest &retea moderno. &siholo?ko. romana toka svijesti J;e ubijPA > temeljna &oruka romana evan'elje

D!NDO

AROJE #

a(-1 D(9-:

Ra.'&/0%*: ;RVATSKA RENESANSNA KNJIEVNOST &od utjecajem renesansne umjetnosti u Ctaliji od sredine 1$.st. do kraja 10.st. u ra vijenim .radskim sredinama 7Dubrovnik, S&lit, Zadar, Rvar9 > slobodna Dubrovaka 6e&ublika i mletaka Dalmacija oblikuje se u us&oredbi s humanistikom knji"evnom kulturom na latinskom je iku > usvojila mno.obrojne idejne i duhovne konce&cije humani ma a-irmacija hrvatsko. narodno. je ika naelo o&ona?anja estetski vrijednih u ora HS4A;+A;+< ;A8 klasinu antiku knji"evnost 7Ler.ilije, /laut, Roracije, Hvidije...9 klasine &isce talijanske renesanse 7Dante, (occaccio, /etrarca9 suvremene talijanske knji"evne autoritete iako je u su&rotnosti sa srednjovjekovnim svjetona orom, hrvatska se renesansa u nekim sastavnicama oslanja na srednjovjekovnu knji"evnost i na tijekove doma#e usmene knji"evnosti H1H4;HSKC8 turska osvajanja tijekom 1*. i 10.st., vlast Lenecije i talijanski utjecaj na .radove u moreD u socijalnom smislu nositelji renesanse su &ri&adnici imu#no.a &atricijskoE.ra'ansko. sloja &rimorskih .radova, sredi?ta su tada jo? &od mletakom vla?#u 3-&4(a5s,- 6&'a7- & au)&(u: a(-1 D(9-: rodio se vjerojatno u Dubrovniku, 1*:3... u &uanskoj obitelji klerik, tr.ovac i crkveni or.ulja?D nadimak Lidra u Dubrovniku &ola io ?kolu, neko vrijeme &roveo u toskanskom .radu Sieni nakon &ovratka u Dubrovnik, &oeo &isati drame, najvi?e komedije u Firenci &isao urotnika &isma toskanskom vladaru Cosimu C. deF Mediciju &o ivaju#i .a da svr.ne vlast dubrovako. &lemstva ostav?i be od.ovora i oda iva na bunt, vratio se u Leneciju i na.odinu, 1*02..., umro 7&oko&an u crkvi sv. Cvana i /avla9 knji"evni rad a&oeo kao lirik > &i?u#i ljubavne &jesme u duhu &etrarki ma, no ubr o se &osve &osvetio drami 7oku?ao se u svim tada &o natim dramskim vrstama8 komediji, &okladnoj i.ri, &astorali i tra.ediji9 1a%6&.1a)-%a '%*0a8 komedije DG;DH MA6H+<, S1G/ 7&rerada /lauta9, &okladna i.ra ;HL<4A HD SKA;CA, tra.edija R<1G(A 7&rerada <uri&ida9 te &astirska i.ra KC6<;A D!NDO AROJE SAD6IA+8 Starac je Dundo Maroje sinu Marinu dao &et tisu#a dinara da ode u Firencu, no Maro odla i u 6im i tu tro?i sav novac. Kada Dundo odla i sa slu.om (okilom &otra"iti sina u 6im. Ku susretnu Kri&eta koji im .ovori da mo"da na Maru. Dundo .a moli da ostane s njima i &rimi .a kod sebe. Hn ih odlui u&o nati s 6imom. G 6imu se nala i G.o Kude?ak i nje.ov vjerni slu.a /omet. G.o je strasno aljubljen u 4auru, no ona .a mr i. Maroje, Kri&eta i (okilo na?li su Maru. Maroju aboli srce kad uje kako nje.ov sin tro?i

novac koji je on mukom stekao. G 6imu, Maru tra"i i nje.ova arunica /era, ajedno s D"ivom. /reru?ena je u mu?karca. D"ivulin im .ovori da je i Dundo u 6imu, a /eru je strah da #e naletjeti na nje.a. 1asnije, /etrunjela, 4aurina slu?kinja, .ovori /ometu da je 4aura s Marom i da ne "eli uti a G.a. /omet joj .ovori da ka"e 4auri da je sti.ao Marin otac i da je u"asno ljut na nje.a. Mladi Dubrovani ;iko i /ijero tra"e Maru i "ele i#i kod 4aure. Dola i i Llaho, a /etrunjela im .ovori da je 4aura njena .os&odarica. ;a&okon do njih dola i i Maro te ih s veseljem &o dravlja i hvali se kako je s 4aurom te kako dobro "ivi. Maroje i krme &rimjeti Maru i dola i do nje.a viu#i i sve. .lasa. ;o, Maro se &ravi da .a ne &o naje, a otac u bijesu nasr#e na nje.a no"em. 1a&etan i "biri odvode Maroja u tamnicu jer remeti mir. Llaho, ;iko i /jero odlue &omo#i Maroju i a#i odande. 4ihvar Sadi odlui ostaviti 4auri bisere i .ovori joj da #e do#i a satEdva &o novac. (okilo u&ada u nevolju &a se odlui sakriti sve dok ne nai'e netko od nje.ovih, /omet i vlai Maroja i tamnice. /omet susre#e (okila i, nakon ?to .a &re&o na, ?alje .a /o&ivi, dok Maro "ali ?to se &ojavio nje.ov otac i boji se da #e i .ubiti 4auru. Sadi dola i &o novac, no Maro mu .ovori da do'e &oslije. 4aura &ak .ovori Mari da je Maroje u 6im donio mno.o to.a korisno.a. Sadi na&okon dobiva svoj novac i Maro .a atim tjera. Maro moli /o&ivu a &omo#, a ovaj mu .ovori da se mora &red 4aurom ra metati novcem. Kri&et se kasnije udvara /etrunjeli, a tada dola i G.o Kude?ak i sva'a se s njima te ka"e /etrunjeli da nju i 4auru treba ubiti i nekF ih nosi vra.. /o&iva .ovori Mari da je na.ovorio 4auru da ne vjeruje /ometovim obmanama. Zatim Maro moli 4auru da odobri bankaru da na raun njenih dukata u banci da Sadiju jamstvo a svilu koju od nje.a ku&uju. G me'uvremenu, /era se "ali babi da nije us&jela na#i Maru. 1 njima dola i /etrunjela i na u&it &o naje li Maru, ona od.ovori da je on aruen s njenom .os&odaricom 4aurom i /era se na to rastu"i. (ankar na&okon daje Sadiju jamstvo. /o&iva savjetuje Maru da se &ravi da ne &o naje Maroja i da ostavi 4auru na cjedilu. ;o Maro mu od.ovori da nema ?anse da to uini 4auri, ali ocu Maroju i&ak .ovori da .a &rvi &ut vidi u 6imu. Maroje .a moli da mu ovaj s&remi i uva nje.ovo FFbla.oFF. %ulisav .ovori /ometu da je do?ao tra"iti Mandolijenu, i .ubljenu k#i Hndarda Kude?aka. /rije osam je .odina oti?la s mladi#em, te ju on "eli na#i, a i dat #e na.radu onome tko ju na'e. /omet ju odlui na#i i sa naje od /etrunjele da se 4aurin otac &re iva Kude?ak, da je "ivjela u 1otru i da se vala Mandolijena. Za to vrijeme, Maro na&okon shva#a da .a je otac &okrao, a /omet &rvi shva#a da je 4aura bo.ata nasljednica. G me'uvremenu, /avo i nje.ov sin %rubi?a dola e u 6im i tra"e Maroja. /etrunjela .ovori 4auri da je Maro aruen a dru.u i 4aura se u"asno ra ljuti. Kada dola i 4essandro, tr.ovac svilom, i tra"i od Mare novac. Maro je du"an na sve strane, a /omet likuje. /etrunjela tje?i /eru. 1amilo, Llaho, ;iko i (okilo mole Maroja da o&rosti svom sinu i da .a odvede natra. u Dubrovnik. Maroje se smek?a te umjesto Mare &lati nje.ove du.ove. Sve se avr?i /ometovim djelovanjem8 Maro i /era avr?e ajedno, isto tako 4aura i G.o, a tako'er i /omet i /etrunjela. Dubrovani se vra#aju u svoj .rad. TE A8 ismijavanje ljudske &ohle&e, sukob oca i sina, ludost aljubljenih &et inova dva &rolo.a 7&red.ovora98 1.9 /rolo. Du.o. ;osa, 2.9 /rolo. autora 7.ovori o radnji komedije, likovima, mjestu radnje...9 satiriki odnos &rema vlastitoj sudbini, te &rikrivena ili otvorena &olitika satira, osobito u /rolo.u Du.o. ;osa, ali i u iska ima dru.ih likova 7/omet, Kri&e9 najve#a Dr"i#eva inovacija i &osebnost u komedio.ra-skom o&usu tridesetak najra liitijih likova vrlo o&se"na i dramatur?ki slo"ena komedija sukob oca 7dundo Maroje9 i sina 7Maro > tro?i ka&ital na kurti anu 4auru9

mjesto radnje > 6im sredi?nji motivi8 novac, sukob rastro?ne mlade"i i kon ervativne, ?krte starosti Dr"i# kriti ira sveo&#u &okvarenost i lakomost /rolo. Du.o. ;osa > dijeli ljude na 4+GD< ;ARLAH 7nes&osobna vlastela i dubrovaki senatori > &ohle&ni, rastro?ni, ra vratni...9 i 4+GD< ;AZ(C4+ 7bistri, duhoviti, snala"ljivi, inteli.entni ljudi9 /HM<K > aoku&ljen ovo emaljskim u"icima renesansni ovjekD a&le#e radnju, vodi likove 7Jtrjeba je bit vjertuo u, tko ho#e renjat na svijetuA > tko ho#e vladati, mora biti &un vrlina9D .os&odar smijeha u komediji a-irmacija s&osobnih i &ametnih 7slu.e9 &objeda ovjekove inteli.encije bo.atstvo je ika > dubrovaki, nedubrovaki, talijanski ismijava konvencije &etrarki ma > kurti ana 4AG6A

Flaubert - GOSPOA BOVARY

IVOTOPIS: %ustave Flaubert 71321.E133:.9 -rancuski je &ri&ovjeda i romano&isac. ;astojao je a&solutnom objektivno?#u &rika ivanja evocirati 7&risje#ati se9 u svojim djelima likove i &ri ore i svakida?nje. malo.ra'ansko. "ivota koji .a je okru"ivao i odbijao, kao i sjajne slike i likove daleke &ro?losti, koja .a je neodoljivo &rivlaila. Djela8 FFMadame (ovar)FF, FFSentimentalni od.ojFF, FF+ednostavno srceFF, FF(ouvard i /ecuchetFF, FFSalammboFF, FFCsku?enje sv. AntunaFF, itd. Eti&ian &redstavnik reali maE bijen i sa"et stilEveliku &a"nju &osveuje strukturi reenica E&rvi je u&o orio na slinost ljenika i &isca EMadame bovara) i a vala sudski &roces bo. nemoralnih djelova,oslobo'eni o&tu"aba Ra.'&/0%*: REALIZA trajanje8 od !:Eih do 3:Eih i 5:Eih .od. 15.st. vode#u ulo.u ima -rancuska, ruska i en.leska knji"evnost naj&rije se javio u Francuskoj, &od utjecajem dru?tvenih &romjena 7Francuska revolucija9, ali i &od utjecajem teoretiara racionali ma i &o itivi ma i enciklo&edista cilj > ?to istinitije i ?to i vornije o&isati svijet u kojem ovjek "ivi, radi nje.ova &obolj?anja i na&retka objektivno i be osobne &risutnosti 7JobjektivniA &ri&ovjeda > er -orm9 &ojaano animanje a &rirodne nanosti i jaanje &o itivistikih -ilo o-ija na.la?avanje odnosa knji"evnosti i bilje roman > .lavni knji"evni "anr, J rcalo stvarnostiA -abula slijedi kronolo?ki slijed bivanjaD u ornoE&osljedini odnosi jedini estetski kriterij reali ma je istinitost S)*1'2a0 > aetnik reali ma > JCrveno i crnoA us&oredio roman s o.ledalom koji nosi cestom obilje"ja realistiko. djela8 kritinost 7kritika dru?tevnih &roblema djelo na njih u&o orava i nudi rje?enja9, ti&inost 7o&isani lik ima sve i vorne, autentine osobine

koje imaju i ostali &redstavnici nje.ove sku&ine n&r. ti&ini .ra'anin je &romi?ljen, obra ovan, &o?tuje akon...9, objektivnost 7vidjeti svijet istinski, onakvim kakvim on aista jest9 KNJIEVNI ROD: e&ika VRSTA DJELA: roman KARAKTERIZACIJA LIKOVA: likovi8 <mma (ovar), Charles (ovar), 4eon, 6udol&he, Charlesovi roditelji, <mmin otac... EMMA 3O1ARY: Hdrasla je u samostanu, a svijetu snova i ma?te, &otaknuta mno.obrojnim je-tinim romanima &re&unih ljubavnika i ljubavnica, &ro.onjenih .os&o'a ?to se onesvije?#uju u samotnim &aviljonima i slinih romantinih sudbina, i ona je sanjala o jednoj takvoj. C a?av?i i samostana i vrativ?i se na selo .dje joj je bilo dosadno, s nestr&ljenjem je ekala da "ivot &one, da se ma?tanja obistine. 1ada je Charles a&rosi, ona &ristaje misle#i da .a voli, ali ona je nakon udaje sve &rije ne.o sretna. 1ad je ahvati de&resija oni se ak sele u +onvilElS Abei. Hndje <mma ra'a, ali curica joj uo&#e ne mijenja ras&olo"enje iako je voli. (udu#i da je dosta neuravnote"ena, ona se anosi svakakvima mislimaD jednom se trudi da bude ?to bolja doma#ica i majka > sve onako kako stoji u romanima, a &onekad je veseli i aoku&lja misao da &ri&ada kolu ljubavnica kojima su do voljene abranjene slasti, no sve to i&ak joj ne donosi "eljenu sre#u jer ona misli da Aljubav dola i i nenada, s burom i munjama, kao nebeski ura.an koji se s&u?ta na "ivot, otresa .a, u&a volu kao li?#e i cijelo srce nosi u &onor... B a ne na da su &rave ljubavi tu"ne i da se vrlo rijetko do.a'aju. ''O&% je bi % tu, i #% &ju je postoj%o s%!o p es - s'e je ost% o po.ri'% % &e.% t%!%)'' ''Nje#i&o je sr"e bi o &% i. &% &ji,: bo$%tst'o $% je dodir&u o i ost%'i o je &% &je!u s'oj &ei#brisi' tr%$)'' C4ARLES 3O1ARY: Lrlo dobar ovjek, &rostodu?an, ne &revelikih ambicija, slije&o obo"ava <mmu i kad na kraju sve sa naje o svojoj "eni a koju je smatrao da je savr?ena to .a ubija i on umire nesretan jer je nije usre#io i jer mu ona nije u vratila ljubav, a nije ni &rona?la sre#u. O DJEL!: FF%os&o'a (ovar)FF je naj&o natiji Flaubertov roman, na kojem je radio &et .odina. Fabula je romana vrlo jednostavna i ne obiluje u budljivim do.a'ajima, ve# i nosi &ovijest "ivota mlade <mme (ovar), djevojke koja je odrasla na bo.atome seoskome imanju, od.ojena u djevojakom internatu, udana a dobra i &rostodu?na seosko. lijenika Charlesa (ovar)ja, s kojim &rovodi jednolian "ivot u malo.ra'anskoj sredini &rovincijskih .radi#a. ;e adovoljna svojim "ivotom, u&u?ta se u dvije strastvene ljubavne avanture i, na&u?tena od oba ljubavnika, konano se ubija. Sadr"aj djela ima &odlo.u u istinitom do.a'aju. 6oman je &odijeljen na tri dijela, sva tri s ra nih as&ekata koncentrirana oko lika .lavne junakinje. 3OVARIZA <<s+&%s)+& '(9a)- s* '(u4-m 1*4& )& 8&+%*, %*s)<<: 4ik se <mme (ovar) &retvorio u simbol nemo#ne e"nje osrednjih duhova &rema visinama, melankoline volje a juna?tvom i &oe ijom u atvorenoj kuli u.a?enih "elja, neostvarivih

ambicija, avisti, sva.da?nje dosade... <mma (ovar) "rtva je svojih snova. Hna nije sebe mo.la amisliti kao .ubitnicu, kao obinu doma#icu koja &luta &o dosadnoj svakodnevnici u svo. tako &rosjeno. mu"a. ;je in se svijet, koje. je tako &a"ljivo slo"ila od detalja svoje ma?te, sru?io i nestao. C ato, is&ijanje je otrova maestralan avr?etak sasvim u stilu <mme (ovar). KRATAK SADRAJ: *R1I DIO 6adnja a&oinje s Charlesom (ovar)em kao djeakom, nes&retnim i nesnala"ljivim uenikom, koji unato svemu tome u svome "ivotu us&ije do#i do titule lijeniko. &omo#nika s &ravom lijeenja. Ieni se &ostarijom udovicom koja br o umire i ne ostavlja mu &revelik imetak, iako se u&ravo bo. to.a njome i o"enio. Dok mu je "ena jo? bila "iva, Charles u&o naje <mmu 6ouault jer je dola io lijeiti nje ino. oca na selo. (ila je drukija, ato se aljubio u nju i uskoro ju i a&rosio i o"enio. <mma se, me'utim, udala i krivih ra lo.a > selo joj je bilo dosadno, a Charles joj se uinio kao .odna &rilika a bije.. Mislila je da #e sre#a do#i sama od sebe, ali to se nikada nije do.odilo. /ostaje o.orena i brakom i "ivotom u Kostesu. Charles, s dru.e strane, uvijek jednako voli <mmu i ne &rimje#uje koliko je ona ne adovoljna. Hna &oinje mr iti nje.ovu sre#u, is&od &rividno. mira u njoj bujaju bijes i "udnja a drukijim "ivotom. Za&u?ta ku#u i mu"a, na&oslijetku se ra boli i Charles se bo. nje ino. dravlja odlui na selidbu i Kostesa. 1ada su odla ili, <mma je bila trudna. DRU5I DIO Dola e u Tonville, a&u?ten &okrajinski .radi#. Hdmah &rvu veer u&o naju 4Uona koji svojom &ojavom i interesima u <mminim oima &ostaje idealni mu?karac, a s time Charles sve dublje tone. <mma &oinje .ajiti osje#aje &rema njemu. G to je vrijeme i rodila djevojicu (erthe, koju daje dojilji. 6astr.ana je E i vana i &rema dru.ima je dra.a i &ristojna, ali ne mo"e se rije?iti mr"nje i nemira u du?i. Rtjela je &otra"iti &omo# kod "u&nika, ali on je tome nedorastao i ato ona odla i. 4Uone odla i u /ari jer vi?e ne "eli ekati da mu <mma u vrati ljubav. Hna ostaje nesretna, ali ne adu.o jer se u njihovom "ivotu &ojavljuje bo.ati &osjednik 6udol&he (oulan.er. Hn amje#uje <mmu i shvati da #e ju vrlo lako osvojiti, ?to se i do.odi. /ostaju ljubavnici, ak &laniraju ajedno &obje#i, ali to se naravno ne do.odi jer je on <mmu a&ravo samo htio iskoristiti i nikada bo. nje ne bi naru?io vlastiti u.led, a niti bi se ve ao a cijeli "ivot. ;akon ?to je ostavljena i od nje.a, &omi?lja na samoubojstvo, ali .a i&ak ne &oini. Slomljena je, a&ada u te?ke i du.e &sihike kri e. G sve ovo, na&ravila je o.romne du.ove koji sada dola e na na&latu. 1ada je o dravila, odla i s Charlesom u ka ali?te u 6ouen .dje nakon tri .odine sre#e 4Uona. TRE6I DIO Hna ostaje u 6ouenu s 4Uonom, a Charles &utuje ku#i. /ostaju ljubavnici. Kada <mmin "ivot &ostaje mre"a la"i koje su vodile jednom cilju > sastancima s 4Uonom. G to vrijeme na.ovori Charlesa da joj omo.u#i &unomo# nad njihovom imovinom, na ?to on &ristaje. Kako se jo? vi?e a&litala u lihvarovu mre"u, &ravila sve ve#e du.ove i sve ih vi?e od.a'ala. Zbo. to.a dola i do &ljenidbe i &rodaje svih njihovih &okretnina. <mma ne "eli da se to do.odi, moli a &omo# sve koje &o naje, ali svi oni ju odbijaju. 4Uon se u&la?io i &obje.ao, &onovno ju ostavljaju#i. +edini i la a <mmu bila je smrt.

/ro.uta arsen i u sljede#ih nekoliko sati umre. Charles &ati, &ovlai se u sebe, kao da vi?e ne "ivi. G ku#i &ronala i ljubavna &isma koja je <mma &rimala od svojih ljubavnika. Za sve krivi sudbinu. Gmire.

%oethe > /AK;+< M4ADH% ,<6KR<6A

IVOTOPIS: +ohann ,olh.an. %oethe 712$5.E13!2.9 najve#i je njemaki &jesnik, knji"evnik i mislilac. Ete"i dru.aijim temama od &rethodnika Eu me'uljudskim odnosima te"i iskrenosti Eutemeljitelj drame u modernom smislu 6oman O/atnje mlado. ,ertheraO uinio .a je naj&o natijim i najslavnijim njemakim autorom. /rvi je njemaki &isac koji je &osti.ao svjetsko naenje. Djela8 FFFaustFF, FF /atnje mlado. ,ertheraFF, FF 6imske ele.ijeFF, FF Srodne du?eFF, FF ;aukavanje ,ilhelma MeisteraFF... RAZDO3LJE-RO ANTIZA -&oetak 15.st Eo&reka klasici mu Eumjesto ra uma romantiari nude du?u Eor.inalnost Esloboda umjetniko. i ra"avanja KNJIEVNI ROD: e&ika VRSTA DJELA: roman ANALIZA JEZIKA I STILA: E meta-ora8 .utao one crne oi, kako su mi samo svje"e njene usne i svje"i osmjesi mamili du?u E e&iteti8 crne oi, svje"e usne, umni ovjek, istinska sre#a 0NA7ENJE ROMANA: 6oman je &isan u e&istolarnoj -ormi 7-orma &isanja koja &o.oduje i ra"avanju misli i osje#aja9. Znaenje je romana8 1. dokumentarnoEsocijalno E sklonosti su i te"nje mlado. ,erthera djelomino sklonosti i te"nje %oetheova vremena 2. &siholo?ko E o&isana su ,ertherova unutarnja &romi?ljanja i te"nja a slobodnim ra vojem ljudske linosti DR!=TVO -a(-s)&,(a7-%aEomalova"ava .a,ne &rihva#a,i olira E%oethe kriti ira njihovo licimjerje i &okvarenost7&roblem klasnih ra lika9 -4(a>a1s)+&Esve ?to ,erther uini ?e- je ne adovoljan E&roblem karijeri ma 8ERT4ER 9AO ROMANTI7ARS9I JUNA9: ,erther je romantiarski junak kojim u&ravlja strast, a ne ra um, sklon je ma?tanju, u"iva u &rirodi, u o&reci je s dru?tvom i esto &esimistian. 1arakteri ira .a hi&erboli acija osje#aja.

8ERT4ERO1 ODNOS *REMA LJU3A1I I SMRTI: 4jubav je a ,erthera &atnja, bolest koja mu onemo.u#uje racionalno &rosu'ivanje. Hn joj se ne mo"e odu&rijeti i jedini je i la i te kri e samoubojstvo. Smrt je a nje.a oslobo'enje od boli i &atnje, ali i otvara nadu u ostvarenje sre#e s 4ottom u nekoj novoj dimen iji &ostojanja. KRATAK SADRAJ: Mladi &ravnik ,erther dola i u neki .rad. Zadivljen je lje&otom krajolika, koju o&isuje svome dra.om &rijatelju ,ilhelmu. ;o, ,erther o&isuje i mno.e do.a'aje ve ane u .rad. G .radu na nekakvom balu susre#e &ukovnikovu k#er 4ottu, koja .a isti tren oara svojom lje&otom. ;o, ona je aruena a Alberta, ali ,erther i&ak &rovodi dosta vremena s njom. 9%.o s%! j%, #% 'rije!e ti, r%#$o'or%, $ut%o o&e "r&e o/i))) 9%.o su !i s%!o s'je2e &je&e us&e i s'je2i os!jesi !%!i i du+u: ;aravno, to se sve odvijalo dok je Albert bio na &oslovnom &utu. ,erther je bio tu"an naju#i da 4otta nije nje.ova, no ona .a o&et na neki nain voli, ?to ,erthera ini jo? de&resivnijim. Ali, do?ao je i taj dan kada se Albert odluio vratiti ku#i i &ovu#i se i &osla. ,erther se s njim i&ak s&rijateljio i svo troje &rovode sretne dane u"ivaju#i u be a lenoj dru?tvenosti i &rirodnim lje&otama .radske okolice. O& !e s!%tr% u!&i! /o'je.o!, i to !e /i&i sret&i!) Za ro'endan ,erther dobiva jedno i danje Romera koje. obo"ava i vr&cu s 4ottine haljine koju je nosila kad su se u&o nali. ,ertherova ljubav &rema 4otti svakim danom bila je sve jaa i on je bio sve tu"niji jer je vidio da 4otta nikad ne#e biti nje.ova. 0%r !or% t%.o d% bude; O&o +to /o'je.u predst%' j% isti&s.u sre(u, d% !u to bude i i#'or &je$o'% j%d%; Kada ,erther shva#a da mu vi?e nije tu mjesto i, kako ne bi naru?io sklad me'u arunicima, on odla i. Ne, j% &e !o$u be# &je 2i'jeti, % ip%. !or%!) Te+.o je, % i !or%! oti(i od%'de, s o'o$% $ro#&o$ !jest%) Rote#i se &raktino a&osliti da bi i makao mislima na 4ottu, mladi# se dade na.ovoriti da &rimi mjesto tajnika kod jedno. di&lomata. Ke?ko &odnosi slu"bu jer nije birokrat ne.o &jesnika du?a. A kako nje.ov .os&odar voli sitniavo abadati, .ubi volju a slu"bu koja .a nikad nije &rivlaila. /oslanik tu"i ,erthera ministru, no ministar &oka uje vi?e ra umjevanja i daje mladi#u oinske savjete kako se u budu#e ima vladati. ,erther &odnosi ostavku i stu&a u slu"bu neko. kne a kome # na ladanjskom imanju kratiti vrijeme .,ertherov novi .os&odar nije lo? ovjek, ali je &rosvjetiteljski suho&aran &a .a romantini mladi# te?ko &odnosi i doskora na&u?ta slu"bu. ;eus&io &oku?aj da se a&osli i da u tom &oslu na'e adovoljstvo &ojaava &otisnute osje#aje &rema 4otti, koja se udala a Alberta. ne mo.av?i odoljeti "elji da je o&et vidi, ,erther se vra#a u .radi# .dje su se bili u&o nali. Stanje doskora &ostaje nei dr"ivo. Albert s koji, se neko# dobro sla.ao sada mu je omr nuo, a sve mu se ini da 4otta u tom braku nije srtna koliko bi aslu"ila. G dru.u ruku ,ertherova ekscentrinost vrije'a trije no. Alberta koji mutno naslu#uje da bi mu ,erther mo.ao &ostati o&asan. C 4otta koja je du.o avaravala samu sebe, &oinje uvi'ati da nje ini osjeaji nisu be a leni. C me'u ,erthera i nje.ove okoline nes&ora umi se mno"e i 4otta bi se htjela i vu#i i te situacije, ali sama ne na kako. Da bi s&rijeila svakodnevne ,rtherove &osjete, ona mu nare'uje da &ar dana i ostane, a ,erther koje. ve# du"e vrijeme salije#u misli o samoubojstvu i vr?ava sada &osljednje &ri&reme. Lra#a se jo? jednom 4otti, &ada joj oko vrata i njihove se usne &rvi &ut sjedinjuju. ;akon trenutano. anosa 4otta se &ribere i daje ,ertheru do nanja kako .a vi?e ne "eli vidjeti, ,erther odla i ku#i sav rastresen. &oruiv?i Albertu da mu &osudi &i?tolje jer se s&rema na &utovanje, on ih dobiva, a &ri tom .a bla"i misao da ih je sa ida skinula 4otta i obrisala svojim mekanim rukama.

0 o s%! ti #% dobro 'r%tio, A berte, % i ti (e+ !i oprostiti) 0bo$o!, A berte: 7i&i! s'e!u to!e .r%j) Ne.% !i s!rt bi % &% sre(u: *u& je) - ud%r% d'%&%est) Ne.% se d%. e #$odi +to treb%: Lott%, #bo$o!, #bo$o!:: Jed%& susjed 'idio je .%d je p %&uo b%rut, i /uo je pu"%&j) A i, .%.o je i d% je ' %d%o !ir, &ije 'i+e obr%(%o p%2&ju) Slu.a je te veeri oti?ao naju#i da #e se ne?to lo?e do.oditi. ,erther je &o&io a?u vina, u eo &i?tolj te o&alio metak ravno u desnu slje&oonicu. Slu.a .a je &rona?ao ujutro jo? "ivo., no u te?kom stanju. G &odne je &reminuo... /rije smrti, ,erther je i ra io "elju da .a &oko&aju i van .roblja, tj. u bli ini, i me'u dvije vitke li&e. ;a &osljednji &oinak is&ratila .a je 4ottina rodbina, nosili su .a obrtnici, a sve#enika nije bilo. *re!i&uo je u pod&e) <)))= No(u, o.o jed%&%est s%ti, d%o $% je o& po.op%ti &% !jestu .oje je s%! bio i#%br%o) St%ri je s% si&o'i!% i+%o #% ijeso!, A bert &ije !o$%o) 3oj% i su se #% Lotti& 2i'ot) 8ert,er% su &osi i obrt&i"i) S'e(e&i. $% &ije ispr%tio))) LIKOVI: 8ERT4ER: sanjar, romantini, idealni 7lije&, obra ovan, u.la'en, &rilino bo.at9 mladi#. ;ositelj je Asvjetske boliB u kojem itatelji vide ili "ele na#i sebe jer on je u or kako treba osje#ati. %aji ljubav &rema 4otti koja je od &oetka osu'ena na &ro&ast. /ona?a se kao da ona nema arunika te stvara ilu ije o ajednikom "ivotu s njom, ime se sve vi?e udaljava od stvarnosti. ;je.ov emocionalni svijet dominira nje.ovom osobom i on se, svjestan da mu 4otta nikad ne#e &ri&asti, li?ava "ivota i ka"njava dru?tvo. LOTTA: nje"na i iskrena djevojka koja doka uje da je s&osobna &ridr"avati se moralno. kodeksa. G svojim osje#ajima nije &ovr?na, ali &o?tuje Alberta i adanu rije &a, iako &oka uje naklonost i mo"da ak ljubav &rema ,ertheru, nastoji je atomiti i odbija .a. Hsu'ena je na is&ra an "ivot u svakodnevnom "ivotu malo. .radi#a. AL3ERT8 stabilan i realan lik. Su&rotnost je ,ertheru. Loli 4ottu, &o?tuje nje inu obitelj, a ona je si.urna u nje.ovu ljubav. Cijeni je i &o?tuje &ru"aju#i joj nadu i si.urnost a sretan i miran budu#i "ivot. Kime je ?to nije otjerao ,erthera od 4otte doka ao da je ba? on njena vrsta ruka koja je uva da ne &rekorai konvencije dru?tva. O DJEL!: Djelo ima u orke i &i?eva "ivota. /rijatelj +eru alem se ubio bo. ljubavi, taj in .a je &otaknuo na &isanje ove knji.e. 4ottu mo"emo &odijeliti na dvije osobe i %oetheova "ivota, Charllotu i MaVa. 6oman je &isan u &ismima kako bi i .ledao realniji i bli"i svakodnevici. Mo"emo .a &odijeliti u dva djela. /rvi dio do nje.ova odlaska u .rad, a dru.i do nje.ove sahrane. Kema samoubojstva se oituje na kraju djela. ))) .u.%'%& je o&%j .oji sebi 2i'ot odu#i!%, .%o +to bi bi o &epristoj&o re(i d% je .ri' o&%j, .oji bi u!ro od .%.'e op%.e $ro#&i"e) Treb%o bi 'idjeti .%.o $ upi! se /i&i! .%d% se u dru+t'u $o'ori o &joj: A .%d% !e jo+ i upit%ju .%.o !i se o&% s'i>%: - S'i>%: S!rt&o !r#i! tu rije/) 9%.%' bi !or%o biti /o'je. .o!u bi se Lott% s%!o s'i>% %, .o!u &e bi ispu&j%'% % s'e !is i, s'e osje(%je: S'i>%:

PREO3RAAJ # $(a1. Ka5,a Ra.'&/0%*: ODERNA KNJIEVNOST &osljednja velika knji"evna e&oha &olitiko obilje"je koje je &rethodilo modernoj knji"evnosti &onaj&rije je ni revolucija koji je &ratio &ovijest <uro&e vi?e od cijelo. stolje#a8 od Francuske revolucije u 13.st., &reko revolucija 13$3. i 1321. do Hktobarske revolucije 1512. .odine kulturni "ivot > obo.a#en <insteinovom teorijom relativnosti, obnova olim&ijskih i.ara, &okretanje svjetskih i lo"bi, stvaranje -ilmske industrije, ra voj radija nanost i tehnika > do &oetka 1. svjetsko. rata i umljen je automobil, radio, avion, dana?nji sustav &roi vodnje i distribucije elektrine ener.ije te -ilm i .ramo-on, tj. a&is slike i vuka &ojava a&straktno. slikarstva i atonalne .la be na.ovje?taji moderne knji"evnosti &risutni su u &oe iji ,alta ,hitmana, Charlesa (audelairea i Arthura 6imbauda, drami Renrika Cbsena, Au.usta Strindber.a i Al-reda +arr)a, &ro i Renr)a +amesa i Fjodora M. Dostojevsko. 7u -ilo o-iji to su bile amisli F. ;iet chea i Renr)a (er.sona, a u &siholo.iji nauk ,illiama +amesa i Si.munda Freuda9 mijenja uvrije"ene oblike knji"evne komunikacije i o&#e&rihva#ene kulturne vrijednosti -uturistiki mani-est J/ljuska dru?tvenom ukusuA, 1512. mno?tvo smjerova i strujanja unutar moderne knji"evnosti, &osebice &oe ije i drame 7eks&resioni am, -uturi am, dadai am, nadreali am, ima"ini am, vortici am, akmei am, simboli am itd.9 svjedoe da moderna knji"evnost nije samonikli antitradicionalistiki od.ovor &rvih desetlje#a 2:.st., ve# slo"ena, vi?e nana kulturna &ojava koja us&ostavlja vi?estruko ra liit odnos s&ram knji"evne tradicije i svakida?nje.a dru?tveno. "ivota AVAN?ARDA 7-ranc. '%'%&t $%rde > &redstra"a, &rethodnica9 > knji"evnoE&ovijesna odrednica koja ajedniki o naava neke smjerove i strujanja koja nisu ve ana iskljuivo a jednu nacionalnu knji"evnost 7eks&resioni am, -uturi am, dadai am, nadreali am9 obilje"ja8 stalna te"nja da se nadma?e &rethodnici isticanje individualnosti i ori.inalnosti os&oravanje tradicije ili njeno tumaenje na nov nain novi -ormalni &ostu&ci8 odbacivanje ve ano. stiha, inter&unkcije i sintakse antiestetici am de&ersonali acija umjetnosti sta&anje ra liitih knji"evnih "anrova ra bijanje sintakse dosada?nje. &jesniko. i ra a -ra.mentarni tekstovi otvorene strukture MHD<6;A /6HZA8 strukturna slo"enost na&u?tanje tradicionalno. &ri&ovijedanja s vrstim a&letom

 &rika ivanje unutarnje. stanja svijesti unutarnji monolo., &ri&ovijedani monolo., struja svijesti junaci slijede unutarnju lo.iku svijesti, &re&u?taju se mislima 7snovi, sje#anja, us&omene, o&isi...9D esto im &redmetWbojaWokus slu"i kao &ovod a &riu, retros&ekciju vrijeme radnje je kratko, ali bo. usmjerenosti na svijest lika do.a'ajno i nimno bo.ato 3-&4(a5s,- 6&'a7- & au)&(u: $RANZ KA$KA 133!. > 152$. austrijski &ri&ovjeda ro'en u /ra.u, u ortodoksnoj "idovskoj obitelji nesretno djetinjstvo &od nesmiljenim autoritetom oca, koji #e ostaviti nei brisiv &eat na nje.ovoj osjetljivoj &sihi i slabom tjelesnom ustroju, te #e do smrti "ivjeti kao osamljenik o&us sadr"i elemente *,s6(*s-&1-.ma 7osje#aj straha i usamljenosti, &rotest &rotiv dru?tveno. mehani ma koji u.ro"ava slobodu &ojedinca i ahtijeva slije&o &okoravanje, u&oraba .roteske9 i nadreali ma 7halucinantne vi ije9 knji"evnu ostav?tinu sredio i ve#im dijelom objavio MaV (rod djela imaju obilje"ja aktualne dru?tvene kritike, ali &rije sve.a odra"avaju vlastiti 1a-kin svijet, nje.ovu e. istencijalnu osamljenost i nemo# da na'e mjesto u dru?tvu, da odredi svoj stav &rema svijetu i reli.iji, nje.ov strah i ko?marske vi ije kojima je bio &odlo"an JIivim stranije od stranca.A kristalno jasni stil i jednostavni reali am kojim o&isuje .ra'ansku stvarnost, u koju smje?tava -antastine do.a'aje svojih junaka Jka-kijanstvoA > o&#i &ojam a stanje duha kakvo nala imo u 1a-kinu svijetu D+<4A8 J/reobra"ajA 7151*.9, JGmjetnik u .ladovanju 71522.9, J/rocesA 7152*.9, JDvoracA 71520.9, JAmerikaA 71522.9 PREO3RAAJ SAD6IA+8 5re$or S%!s% jed&o$ se jutr% probudio preobr%2e& u .u."%) 5re$or je po #%&i!%&ju tr$o'%/.i put&i. i s'e te2e pod&osi stres .oji !u do&osi pos%o, &o &e !o2e $% pro!ije&iti do. &e otp %ti du$o'e s'oji, rodite j%) N%.o& +to s,'%ti d% .%s&i &% ' %., &% 'r%t% !u po.u"% !%j.%, % o&, od$o'ori'+i joj, up %+i se s'o$ $ %s% i .oje! se osjeti o &e.%.'o bo &o j%u.%&je) Usto s,'%(% d% se &e !o2e t%.o %.o i#'u(i i# .re'et%) 7u>e&je i su!&j% u.u(%&% #bo$ #%. ju/%&i, 'r%t% &je$o'e sobe s'e 'i+e r%stu, % us.oro sti2e i pro.urist i# &je$o'e t'rt.e pro'jeriti #%+to 5re$or% &e!%) 0bo$ to$% se 5re$or !u.o! i#'u/e i# .re'et%) U#bu>e&je pred 'r%ti!% post%je s'e 'e(e i i%.o i, 5re$or po.u+%'% u!iriti, to se &e do$%>% jer !u je $ %s to i.o pro!ije&je& d% $% &e r%#u!iju) I%.o je ,tio od$oditi tre&ut%. poj%' ji'%&j%, pro.uristo'i o+tri prije.ori &%tjer%ju $% d% se ip%. po.%2e, &%.o& /e$% !u !%j.% p%d% u &es'ijest, % pro.urist pobje$&e od str%,%) 5re$or .re&e #% &ji! u &%!jeri d% !u obj%s&i s'e, &o ot%" $% +t%po! potjer% &%#%d u sobu) *ro' %/e(i se .ro# tijes&% 'r%t% boje(i se ud%r"%, 5re$or se o# ijedio i te. se &%'e/er probudio i# &es'jesti"e jer je &%!iris%o s'oju o!i je&u ,r%&u, .oj% !u 'i+e &e prij%) *%d% &o( i &je$o'% $% prostr%&% sob% po/i&je ispu&j%'%ti str%,o!) Sutr%d%& !u ujutro sestr%, .oj% je jedi&% !o$ % pod&ijeti &je$o' &o'i i#$ ed, pri!jeti'+i d% &i+t% &ije o.usio, do&osi s'%.%.'e 'rste je % d% ispit% &je$o' u.us) 5re$or ot.ri'% .%.o !u

prij%ju s%!o je % #%,'%(e&% tru je&je!) 3ri$u o &je!u preu#i!% sestr%: do&osi !u ,r%&u, /isti i pro#r%/uje sobu, do. o& e2i po.ri'e& p %,to! .%.o $% o&% &e bi 'idje %) I%.o &e .o!u&i"ir% s ost%t.o! obite ji, s%#&%je d% je ot%" &%.o& s o!% s'o$ podu#e(% uspio sp%siti &e+to &o'"% .oji (e po!o(i obite ji d% se oso'i &% &o$e s%d .%d je i#$ubi % s'o$ ,r%&ite j%) ?to se ti/e 5re$or%, sestr% je od u/i % ispr%#&iti !u sobu .%.o bi !o$%o pu#%ti po #ido'i!%) I .%d% 5re$or osjeti d% !u odu#i!%ju s'e +to $% podsje(% &% &je$o'u juds.u pro+ ost, pr'i put re%$ir% %$resi'&o) O/%j&i/.i se ustr/%o sobo! po.u+%'%ju(i sp%siti b%r &e+to, #bo$ /e$% &je$o'% !%j.%, u2%s&ut%, p%d% u &es'ijest) T%d% do %#i ot%" i !is e(i d% je 5re$or po/i&io &%si je, r%&j%'% $% j%bu.o!, .oj% ost%je dubo.o #%ri'e&% u &je$o'o! tije u) R%&% #bo$ .oje 5re$or te+.o p%ti urodi % je ip%. ti!e d% !u u'e/er ot'%r%ju 'r%t% d% !o2e pro!%tr%ti obite j o.up je&u u d&e'&oj sobi) 5re$or bi s &ost% $ijo! pro!%tr%o o"%, .oji se po&o'&o #%pos io, te !%j.u i sestru #%b%' je&e +i'%&je!) *ostup&o, obite j s'e 'i+e potis.uje 5re$or% i# s'oje s'ijesti) U&%j!i i su d'or.i&ju, .oj% $% je u2i'% % 'rije>%ti, d% ob%' j% &%jte2e pos o'e, do. bi sestr% ost%t.e ,r%&e i# &je$o'e sobe u. o&i % jed&i! #%!%,o! !et e) 5re$or $oto'o 'i+e &i+t% &e jede, % u &je$o'u su sobu po/e i st%' j%ti s'e su'i+&e pred!ete) Rodite ji u#i!%ju st%&%re p% 'r%t% &je$o'e sobe ost%ju i u'e/er #%t'ore&%) Jed&e je 'e/eri /uo sestru .%.o s'ir% 'io i&u, % 'r%t% su &je$o'e sobe s u/%j&o ost% % ot'ore&% te se o& prib i2io 'r%ti!% .%.o bi ju 'idio) N% &esre(u, 'idje i su $% st%&%ri, usp%&i/i i se i po/e i prijetiti tu2bo!) T%j do$%>%j po$or+%'% 5re$oro' po o2%j, % sestr% i#j%' juje d% $% se !or%ju rije+iti) *or%2e&, 5re$or se 'r%(% u sobu /u'+i .%.o se #% &ji! o.re(e . ju/) Te &o(i, prisje(%ju(i se obite ji, 5re$or u!re) Sutr%d%& $% &% %#i d'or.i&j%, % &% &je#i&u je 'ijest d% je u!ro s'i!% %.&u o) *ro je(e je) Ot%", !%j.% i sestr% od %#e &% i# et i#'%& $r%d% r%#!i+ j%ju(i o po'o j&i! perpe.ti'%!% #% budu(&ost .oje su i! se ot'ori e 5re$oro'o! s!r(u) &ri&ovijetka na&isana u ranijoj -a i 1a-kina stvaranja 71512.9 jedno od malobrojnih djela objavljeno a nje.ova "ivota otu'en ovjek u svijetu otu'enih ljudskih odnosa simbolinost kukca &rika uje abnormalnost t v. normalno. .ra'ansko. dru?tva J+e li "ivotinja kada .a .la ba toliko diraQA audna &ria in medias res8 @9%d se 5re$or S%!s% jed&o$ jutr% probudio &%.o& &e!ir&i, s&o'%, pri!jetio je d% se u .re'etu bio pret'orio u $o e!o$ .u."%)A ukidanje &rirodno nanstvenih akonitosti i u ronoE&osljedinih odnosa osje#aj bes&omo#nosti, osamljenosti i straha .roteskna i halucinantna stanja &rika ana realistiki vjernim i je ino jasnim iska om &ri&ovjeda u tre#em licu bacanje tru&la na smetli?te obitelj ra mi?lja o budu#nosti osamljenost %re.ora Samse na naena ve# u &rvoj reenici slavenskim korijenom nje.ova &re imena 7Sam > sa9 u tijeku radnje Samsa &ostaje svjestan da .a je odbacilo ne samo surovo dru?tvo ot&ustiv?i .a s &osla ve# da .a u sada?njem nje.ovu obliku ne &rihva#a kao ljudsko bi#e ni nje.ova obitelj, a koju se cijela "ivota "rtvovao, a sada joj i sama nje.ova &risutnost &ostaje i dana u dan te"im bremenom, iako to nitko ne "eli otvoreno &ri nati

K(0*9a - ?OSPODA ?LE 3AJEVI IVOTOPIS: Miroslav 1rle"a ro'en je u Za.rebu :2.:2.135!., a umro je, tako'er u Za.rebu, 1531. /oslije rata, &olitiki o&redijeljen a komunistiku o&ciju, "ivi u.lavnom kao slobodni knji"evnik, &utuje u SSS6 te /ra. i Lar?avu. 15*:. je .odine imenovan direktorom leksiko.ra-sko. avoda u Za.rebu, na ijem elu ostaje do smrti. Djela su mu8 FF/anFF, FFKri sim-onijeFF, FF(alade /etrice 1erem&uhaFF, FF/ovratak Fili&a 4atinovic aFF, FF%os&oda %lembajeviFF, FFZastaveFF, itd. ;RVATSKA KNJI. 1929.-1952. Esmirivanje avandaristikih stilova E&ovratak realistinom konce&tu knji". Ebrojnost stilova Eborba a slobodu umjetniko. i ra"avanja KNJIEVNI ROD I VRSTA DJELA8 drama u tri ina 7&siholo?koEsocijalna9 JESTO RADNJE8 Za.reb VRIJE E RADNJE: jedna kasnoljetna no#, .odinu dana &rije rata 151$.E1513., od jedan do &et u no#i 71. in8 i me'u jedan i &ola triD 2. in8 i me'u &ola tri i &ola etiriD !. in8 oko &et9 O DJEL!8 6adnja se u drami odvija u ! ina8 1. in8 &rika uje sukob 4eona s .lembajevskom sredinom 2. in8 sukob 4eona i ocaD %lembajeva smrt !. in8 4eone > barunica Castelli > (eatriceD baruniina smrt Drama je dio ciklusa o %lembajevima 7%os&oda %lembajevi, G a.oniji, 4eda9 i temelji se na sukobu8 4eone > otac > barunica Castelli %lembajevi su bo.ata aristokracija u ijim "ivotima &ostoji dvojnost i me'u8 /6CLCDA EX 4AI E bo.atstvo E lje&ota E sre#a E mo# i SG=KC;< EX CSKC;A

E la"ljivci E kradljivci E ubojice E &otvr'ena i u (arboc )jevoj le.endi 74eone je ubojica, %lembaj je varalica, Charlotte je bludnica i ubojica...9 Y3a(/&7.@%*+a 0*4*1'a > svi su %lembajevi la"ljivci, kradljivci, &rokletnici i ubojice 6asi&ni?tvo, ludilo, ubojstva i samoubojstva rje?enja su svih .lembajevskim kri ama TE A8 /ro&ast bo.ate i u.ledne aristokratske obitelji %lembaj KARAKTERIZACIJA LIKOVA: I?NJAT ?LE 3AA, bankar, direktor &odu e#a %lemba) 4td. 705 .odina9 3AR!NICA CASTELLI-?LE 3AA, nje.ova dru.a "ena 7$* .odina9 D(. LEONE ?LE 3AA, sin C.njata i &rve su&ru.e ro'. (asilidesEDanielli 7!3 .odina9 AN?ELIKA ?LE 3AA, udovica starije. %lemba)evo. sina Cvana 725 .odina9 $A3RICZA, bankar %lemba)a, veliki "u&an 705 .odina9 D(. P!3A $A3RICZA, advokat, &ravni savjetnik &odu e#a %lemba) 4td. 723 .odina9 D(. m*'. ALT AN, lijenik 7*1 .odina9 Dr. theol. et &hil. SIL3ER3RANDT, baruniin is&ovjednik 7!5 .odina9 OLIVER ?LE 3AA, sin barunice Castelli i C.njata %lemba)a 712 .odina9 Sobarice, .osti LEONE - I?NJAT ?LE 3AJ8 4eone i otac su ra liiti8 C.njat je &oslovan i racionalan bankar, &redstavnik .ra'anstva koji u"iva u .omilanju i udobnosti, ovjek kojem je novac &ret&ostavka svih vrijednosti, &reduvjet ovjekove sre#e. Hn je ne ainteresiran a 4eonovo slikarstvo, smatra .a be vrijednim kao i 4eonov &o iv, a 4eoneu je kao umjetniku stran nje.ov materijali am, a mr"nja se &ojavljuje i bo. C.njatova odnosa &rema nje.ovoj majci. Svoju vi iju oca 4eone &rika uje crtaju#i oevu &osmrtnu masku koju, na "alost svih na onih, uni?tava jer nije &rika ao kako treba donju eljust koja je a nje.a materijalno obilje"je .lembajev?tine, toliko bitne u vi iji oeva lika. 4eone je sru?io oevu vi iju sretno.a braka 7koja se temeljila na vjerovanju da .a Charlotte voli9 ra otkrivaju#i nje in &reljub sa Silberbrandtom, ?to je &oetak %lembajeva kraja. 1rle"a nam likove i njihove sukobe otkriva kro dijalo.e i didaskalije. Dijalo i su nositelji dramsko.a jer kro njih i bijaju osje#aji i unutra?nji sukobi i odnosi. G &oetku su ti dijalo i kratki. Kon je &rividno smiren, este su stanke, na.la?avanje &ojedinih rijei, ali kako se do.a'aji odvijaju i tem&eratura raste, ton se &ovisuje &a se 1rle"a slu"i .radacijom u ra vijanju dijalo.a. KRATAK SADRAJ8 P(+- 8-1 Crveni salon. ;a idovima se nala i &etnaestak &ortreta obitelji %lemba). Sve je &uno .ostiju. ;a sceni stoji sestra dominikanka An.elika, udovica Cvana %lemba)a 7najstarije. sina C.njata %lemba)a9 i &romatra &ortrete. Litka je i otmjena, ruke skriva u naborima rukava. G nju stoji 4eone %lemba). Cma &rosijedu kosu, rijetku bradu, be brkova. G ustima ima lulu. 4eone &oinje ra .ovarati o 1antu i <uleru, te o lo.ici i matematici. /rvi &ut i la i na vidjelo da je 4eone aljubljen u An.eliku kada joj .ovori da je ona jedino u ?to vjeruje u .lemba)evskoj ku#i. %ovori joj da ju je .ledao cijelu veer. An.eliki &ostaje neu.odno. Dola e do &ortreta

An.elike i &oinju ra .ovarati o njemu. Dola e Fabric ) i Silberbrandt. Svi ra .ovaraju o &ortretu. Dok .a Fabric ) i Silberbrandt hvale, 4eone u njemu stalno nala i &o.re?ke. An.eliki &ostaje neu.odno &a odla i do dru.ih &ortreta. Svi dola e a njom. Hna &oinje is&itivati Fabric )a o ljudima na &ortretu. Dok Fabric ) .ovori o njihovim dobroinstvima, 4eone &ria da je tono da su svi %lemba)evi varalice i ubojice kako je rekla stara (arboc )jeva. Fabric ) je bio au'en tim nje.ovim stavom. Dola i /uba tra"e#i barunicu. Sav je ra dra"ljiv jer se nitko osim nje.a ne brine a nedavni do.a'aj. %ovori o na&isima u tisku koji ne&ovoljno .ovore o obitelji %lemba) i &osebno barunici. Smatra da to treba demantirati u novinama. Gto dola i %lemba) i .ovori da to nije &otrebno. Svi &risutni oituju se ?to treba na&raviti. /oslije svirke na klaviru u &rostoriju dola i barunica. %ovori da su ju oslobodili i da o tome vi?e ne .ovore jer ju u rujavaju. /uba &ita %lemba)a ?to da radi. Hvaj od.ovara da se tome &rotivi, a barunica .ovori da ju boli .lava. /uba &oinje itati lanak u kojem se sve obja?njava8 Sino# se oko devet sati s tre#e. kata bankarove ku#e bacila krojaka radnica Fanika Canje., ajedno sa sedmomjesenim djetetom, nakon ?to je bila i baena i %lemba)eve ku#e. /rije to.a nje inu je svekrvu &re.a ila barunica sa svojom koijom, ali bila je oslobo'ena o&tu"be. @lanak o&tu"uje barunicu a ubojstvo svekrve i krojaice. %lemba) vi?e ne mo"e slu?ati i tra"i /ubu da &rekine itati. /uba &oinje .ovoriti kako bi trebali na&raviti demante na takve lanke u tisku. %lemba) o&et ustaje &rotiv to.a. 4eone im, cijelo vrijeme &o orno slu?aju#i, .ovori da nikakvim rijeima ne mo.u o"ivjeti mrtvu "enu. (arunica se buni ne misli li on da je ona a to kriva. Hn &rije'e &reko to. &itanja. /one .ovoriti da je ra .ovarao s tom "enom i da je ona tra"ila samo jednu sin.ericu 7stroj a ?ivanje9. Hn joj je rekao neka se ne &oni"ava i neka ode. 1ad je oti?la, oti?ao je i ku&io sin.ericu te &oslao na nje inu adresu. /uba u tome vidi &riliku da se demantiraju novine, a 4eone to ne mo"e vjerovati. (arunici je sve.a dosta, ove &sa i s &ratnjom i la i i sobe na terasu, a atim i u vrt. G daljini se uje .rmljavina. Dola i do sva'e i me'u 4eonea i Silberbrandta. Silberbrandt .ovori da je uo ra .ovor i me'u 4eonea i krojaice i da je uo da je 4eone rekao da bi najbolje bilo da se baci kro &ro or. 4eone na to od.ovara o&tu"uju#i barunicu i nje ino la"no dobroinstvo. Silberbrandt ju &oinje braniti, a 4eone .a o&tu"uje da je baruniin ljubavnik. Ko sve slu?a %lemba) na terasi. %osti odla e. ;eki od njih &riaju o ve i 4eonea i An.elike. D(u4- 8-1 Zbiva se trideset minuta &oslije, u sobi 4eonea %lemba)a. Hn &akira kove.e. Ku se nala i i Silberbrandt. H&tu"uje 4eonea da .a nije trebao o&tu"iti &red svima. Da mu je to rekao u etiri oka, jo? bi mu i mo.ao o&rostiti, ali ovako ne na. 4eone se .otovo i ne oba ire na Silberbrandta. ;etko &okuca. Gla i %lemba). 4eone mu .ovori da sjedne, no %lemba) ostane stajati. Silberbandt se is&ria i &ovue i sobe. ;astavlja se dijalo. i me'u oca i sina. /oinju .ovoriti o 4eonovu slikanju, .rmljavini, nekom nUcessaireu, stalno i bje.avaju#i temu. 1onano 4eone u&ita a?to je do?ao. %lemba) mu .ovori da je uo svaku nje.ovu rije i &ita je li to istina. 4eone .ovori da je suvi?no da ra .ovaraju. %lemba) "eli da &rijateljski ra .ovaraju, ali 4eone to odbija. %lemba) tra"i doka e, a 4eone ka"e da ih nema. 4eone &oinje ra .ovarati o obitelji. %ovori da je barunica a sve kriva. ;je.ova se sestra Alis uto&ila jer je sa nala da je mladi# u koje. se aljubila baruniin ljubavnik. Kako'er o&tu"uje barunicu a smrt majke koja se otrovala. %ovori kako se sje#a da je odmah sljede#e. dana barunica do?la k njima s buketom ljubiica i &som i da nije ni i molila Hena?, a ve# se &rekri"ila i oti?la u salon. %lemba) mu .ovori da mu je mjesto u ludnici i da je to Daniellijeva krv, a ne %lemba)eva. 4eone o&tu"uje oca da je barunici ku&ovao darove i vile dok je jo? majka bila "iva i da jo? uvijek od nje.a u ima novac kojim bi se mo.la nahraniti cijela emlja. %lemba) od.ovara da .a je barunica nauila "ivjeti i da nema nikakva &rava da ju

o&tu"uje. Kada se &oinju sva'ati o novcu i imovini koju je u obitelj donijela 4eoneova majka. /onovno se vra#aju na to kako je 4eone o&tu"io barunicu da ima ljubavnika. 4eone %lemba)u daje &isma, na'ena kod neko. Skomraka koji se ubio bo. barunice, &isana baruniinim ruko&isom i &ot&isom Mi.non. %lemba) &isma ne &ri naje. Kad 4eone &oinje vrije'ati barunicu, ?to re ultira &rovalom bijesa kod %lemba)a koji konano dva &uta udari 4eonea raskrvariv?i mu lice. 4eone na&okon &ri naje da je barunica i nje.a avela i da bo. to.a jedanaest .odina nije dola io. %lemba)a &oinje &robadati srce. Zove slu.u da ode &o barunicu. ;e mo.u je na#i u sobi. %lemba) &ostaje sumnjiav. (arunica dola i, a %lemba) je &ita .dje je bila. Hna sla"e da je bila u vrtu jer ima mi.renu. %lemba) &onavlja8 A MEmEmEiE.reEnaQB G tom mumljanju &adne. (arunica i van sebe tra"i da netko donese leda. T(*:- 8-1 %lemba)eva s&ava#a soba. ;a &ostelji le"i %lemba). Do nje.ovih no.u, na klecalu, klei sestra An.elika. 4eone slika oca. G naslonjau sjede Fabric ), Silberbrandt i doktor Altmann. Svitanje. ;a tele-onu ra .ovara /uba Fabric ) do.ovaraju#i sastanke odbora. Fabric ), Altmann i Silberbrandt ra .ovaraju o smrti. Dr. Altmann o smrti .ovori s medicinsko., a Silberbrandt s vjersko. stajali?ta. 4eone nije adovoljan skicom i &okida ju, a /uba u ima komadi#e i na stolu ih sla"e u cjelinu. 4eone .ovori o svom snu o mrtvim ribama .ovore#i da to nije dobro. /uba .ovori &reko tele-ona i sa naje da je u banci &asiva vi?e od &et milijuna. Dola i barunica i moli An.eliku da ode &o kravatu a %lemba)a. Hstaje sama s 4eoneom. /ita .a a?to ju mr i, ?to mu je skrivila. Hn ?uti. %ovori 4eoneu da je on bio jedina traka svjetlosti u .lemba)evskoj ku#i. %ovori kako je nje in sin ve# &o&rimio .lemba)evska obilje"ja, kako se u njemu ve# ra vija loin. Lra#a se An.elika. Donosi kravatu. 4eone odla i na tele-on. Lra#a se i .ovori barunici da ju treba direktor Kr.ovake banke. An.elika i 4eone ostaju sami. 4eoneu &ostaje slabo. An.elika .a dovodi do divana. Hn le.ne. 4eone joj .ovori kako je dotukao %lemba)a. %ovori da &ostoji samo jedno rje?enje, a to je ubiti se. Dola i barunica &o&ut lu'akinje. %ovori da je %lemba) nitkov, hulja, da ju je &okrao. An.eliki .ovori da .lumi, da je drolja, da je ljubavnica kardinala. 4eone ju tjera van. Hna mu .ovori da je ta ku#a nje ino vlasni?tvo, da ju nitko ne mo"e otjerati. H&et o&tu"uje %lemba)a. 4eone joj .ovori da je u eo samo ono ?to je ona od nje.a krala sve te .odine. %ovori joj da ?uti. (arunica o&tu"uje da su svi %lemba)evi ubojice i varalice. 4eone u ima ?kare i .ovori8 B;i rijei vi?ePB (arunica &one vikati ?to ho#e od nje. 4eone ju "eli &o.rabiti, ali ona &obje.ne. Hn &otri a njom. @uje se lu&anje vratima, ra bijanje stakla. (arunica vie8 A/omo#PB Gla i slu.a i u ima instrumente dr. Altmanna. %ovori da je barunica aklana. An.elika stoji &o&ut ki&a. Cvrkut &tica u vrtu.

K(0*9a - POVRATAK $ILIPA LATINOVICZA IVOTOPIS: Miroslav 1rle"a ro'en je u Za.rebu :2.:2.135!., a umro je, tako'er u Za.rebu, 1531. /oslije rata, &olitiki o&redijeljen a komunistiku o&ciju, "ivi u.lavnom kao slobodni knji"evnik, &utuje u SSS6 te /ra. i Lar?avu. 15*:. je .odine imenovan direktorom leksiko.ra-sko. avoda u Za.rebu, na ijem elu ostaje do smrti. Djela su mu8 FF/anFF, FFKri sim-onijeFF, FF(alade /etrice 1erem&uhaFF, FF/ovratak Fili&a 4atinovic aFF, FF%os&oda %lembajeviFF, FFZastaveFF, itd. ;RVATSKA KNJI. 1929.-1952. Esmirivanje avandaristikih stilova E&ovratak realistinom konce&tu knji". Ebrojnost stilova Eborba a slobodu umjetniko. i ra"avanja KNJIEVNI ROD8 e&ika VRSTA DJELA8 monolo?koEasocijativni romanD romanEesej VRIJE E RADNJE8 ra doblje i me'u 152:. i 15!:. .. JESTO RADNJE8 Za.reb i okolica KARAKTERIZACIJA LIKOVA: $ILIP LATINOVICZ8 lik intelektualca i umjetnika, nesi.urno. u vlastiti identitetD on je &re relo, neuravnote"eno dijete, iskom&leksirana osoba. ;ajvi?e je bio aoku&iran "enom, dodirom "enina tijela, ma?tanjem o "eni. G odnosu je na svoje vr?njake nao vi?e. /reosjetljiv, sna"no je emocionalno do"ivljavao i do.a'aje i ljude oko sebe. ;je.ovo je djetinjstvo bilo inten ivno, krvavo, traumatino, duboko &ro"ivljeno. ;akon dvadeset tri se .odine vra#a u domovinu. 3O3O"KA BKSENIJAC8 ti& -atalne ili &ak vatrene "ene. Hna je u ranoj mladosti ve# do?la u dodir s mu?karcima. Gvijek se &oi.ravala mu?karcima, uni?tavala im brakove, "ivjela je ludo, nastoje#i .rabiti ?to vi?e od ono. ?to joj "ivot &ru"a. KRATAK SADRAJ8 Fili& se nakon dvadeset tri .odine vra#a u rodni .rad, 1a&tol. Sje#a se svo. djetinjstva dok &rola i ulicama i .leda .rade. /risje#a se svoje majke i ra mi?lja o tome kako .a je uvijek &ro.anjala "elja da sa na tko mu je otac. %ovorilo se da mu je otac bisku&, kod koje. je nje.ov slu"beni otac bio sobar. Sje#a se jutra kad .a je majka i bacila jer joj je ukrao stotinjarku i &otro?io u bordelu. Sada .a majka ove da ju &osjeti i on se &remi?lja.

Majka se sastajala s biv?im velikim "u&anom 4ie&achom koji je materijalno &ro&adao. Fili& .a nije &odnosio, no dru"io se s njim bo. majke. Fili& je bio slikar i majka je htjela da ju on naslika. Fili& &ristaje, ali &rekida rad jer s emajka bunila. Fili&u se svi'ala (oboka a koju se sva?ta &rialo, &a i to da mo"e uni?titi brak (aloansko. koji se aljubio u nju. Kro?io je sve novce na nju, iako je imao "enu i djecu. Materijalno je &ro&ao &a mu se "ena bacila kro &ro or, a on je avr?io u atvoru. Fili& i (oba se &oinju sastajati, ali ona se vi'ala i s dru.im mu?karcima. Dola i 1)riales, (obin stari &rijatelj. (io je inteli.entan i uen, uvijek je dominirao u ras&ravama s Fili&om. %ovorio mu je da nje.ove slike ni?ta ne vrijede te da nema smisla slikati. Fili& .a je mr io. 1)riales se ubio baciv?i se &od vlak. (oba "eli oti#i u Rambur. i tra"i od Fili&a da joj &osudi novac, no (aloanski dola i k njemu i .ovori mu da joj ne &osu'uje. Dola i i (oba te odla i s (aloanskim, ali daje Fili&u nak da #e &rije veere do#i &o novce. Fili& ju eka i sva'a se s majkom. Majka mu .ovori da mu je 4ie&ach otac. Zatim dola i (aloanski i .ovori da (oba nikamo ne ide, ?to je Fili&u bilo sumnjivo i ato odla i k njoj, .dje ju nala i mrtvu. (aloanski joj je &rere ao .rkljan. O DJEL!8 Hsnovni je motiv u romanu motiv &ovratka. 6adnja se romana odnosi na ra doblje i me'u 152:. i 15!:. Lremenski, sam roman obuhva#a nekoliko mjeseci > &rolje#e, ljeto, jesen. Sve se vrti oko &ovratka i radnja je nje.ova &osljedica. +avljaju se &itanja koja su &ove ana u .lavni lik > Fili&a 4atinovic a8 &itanje identiteta, &itanje &ri&adnosti dru?tvu, &itanje umjetnosti i ljubav. Hbra'en je Fili&ov &ovratak. ;akon dvadeset tri se .odine vra#a u mjesto .dje je &roveo djetinjstvo. /ovratkom on o"ivljava stvari, lica i do.a'aje ve ane u nje.ovo djetinjstvo. Za ra voj ovakve radnje ka"emo da je simultana radnja. 1ada se u isto vrijeme odvija radnja i &ro?losti i sada?njosti, n&r. id sa reklamama je onda i sada, i onda je bio &ekarski &omo#nik i sada je, straha kada je dola io ku#i nakon bordela > strah i sada ?to #e ate#i kod ku#e, vrt sada i vrt onda... FF/ovratak Fili&a 4atinovic aFF te"ak je, .ust i slo"en tekst. G liku je Fili&a &okrenuto nekoliko munih slojeva svijesti i &odsvijesti mutno Fili&ovo &orijeklo, nje.ov ne&restani &siholo?ki kom&leks u odnosu na oca, nje.ov sukob s majkom, i ostanak i ku#e i bije. u ino emstvo. 6oman i a&oinje retros&ektivom8 Fili& se vra#a u rodni .rad, ajedno s njime vra#aju se, kao &tice i dalekih emalja, davne us&omene a koje mu se inilo da su oti?le u ne&ovrat, odnosno da se mo.u &revladati. @itav je Fili&ov &ovratak 7koji u mno.ome nalikuje na &ovratak 4eonea %lemba)a u roditeljski dom9, u&ravo a ra liku od 4eonova, jedan tihi monolo., solilokvij koji se odvija u &omo# neobine, u&ravo udesne orkestracije us&omena ?to naviru kro ustre&tala osjetila. /rete"e, naravno, koloristika kom&onenta8 sve ?to vidi i sve e.a se sje#a Fili& instinktivno &retvara, &revodi u boju, u slikarski i ra uo&#eD ali u isto vrijeme nje.ova je sen ibilnost &ot&uno otvorena svim dojmovimaD vukovi, mirisi, davno videne bojeD u.ledni &ri ori, okus jela i dodir &redmeta njihova hladno#a i hra&avost, sve to vra#a se silovito u dramatske no#i, ovdje &ratimo korak &o korak, u nastajanju i u sve sna"nijem rastu. 1rle"in FF/ovratak Fili&a 4atinovic aFF treba &rije sve.a shvatiti kao roman jedno. slikara i roman jedno. &ovratka8 slikarova &ovratka i .ubljenom djetinjstvu. (e te dvije osnovne kom&onente .otovo je nemo.u#e dokuiti sav doma?aj ovo.a veoma &a"ljivo kom&onirano.

teksta. Sto.a #emo tekst naj&ot&unije ra umjeti amislimo li .a kao jednu .olemu, ne&restanu i lo"bu slika8 to je intimni akon ovo.a teksta i .lavni nain nje.ova &ostojanja. FF/ovratak Fili&a 4atinovic aFF nije, naravno, samo to. Hn je i mno.o vi?e. Hn je, &onaj&rije, or.anski dio 1rle"ine .oleme -reske o %lembajevima i o .lembajev?tini kao ti&u "ivota. G njemu se, &red ras&adom, kre#e isti taj svijet koji je ocrtan u dramama %os&oda %lembajevi, 4eda i G a.oniji, atim u nenadma?nim &ro nim -ra.mentima o %lembajevima. Ko &ro&adanje klase koja je ve# &osve trula i koja se &red nama &osve ra jeda, to je E u ?irem smislu E tema ove knji.e. NAR!=ENA SLIKARSKA VIZIJA SVIJETA8 C u&ravo tu .dje misli da &ro?iruje dija&o on do"ivljavanja i da &ojaa FF.ovorFF svojih slika, tu Fili& ujedno odaje tajnu svojih kri a8 jer ono. asa kad sumnja da je boja kadra i ra iti sve ?to nije boja, im ho#e boji da dade samo ono ?to je njeno, da je FF&oni iFF na njenu ulo.u u stvarnosti, time je naru?io slikarsku vi iju svijeta8 no u tome i jest nje.ova kri a, odnosno tematika ove knji.e. SI 3OLIKA POVRATKA8 Dramatina toka u kojoj roman &oinje jest su&eriorno odabrana koincidencija me'usobno su&rotstavljenih junakovih nemira8 &ovratak -i iki i &ovratak &sihiki, &otra.a a i .ubljenim vremenom i a svje"inom &rvih emocija 7koje &rete"no i nisu emocije ne.o &sihike traume9, neobian moment sumnje u vlastitu linost i u vlastite stvaralake s&osobnosti, i u isto vrijeme duboka svijest o tome kako bi a&ravo trebalo slikatiD a to dalje, u krajnjoj liniji, a junaka ovo. &ovratka nai8 kako bi trebalo &o"ivjeti da "ivot bude cjelovit, smislom is&unjen, aktivan &roces. /ovratak je i ami?ljen takoD bar .a je junak ostvario u toj namjeri8 Fili& je ne.dje u dalekoj mladosti ostao na ulici, te otada "ivi na ulici ve# mno.o .odina, a ni?ta se nije &romijenilo u.lavnom. Sto.a je taj &ovratak ami?ljen kao &redah, kao is&unjenje odisejske &otrebe da se lutalac vrati &ola i?tu i da ostvari najve#u radost ovjeka8 da u.leda sivkastu astavu dima nad vlastitim o.nji?tem i &onovo auje davne vuke djetinjstva. Koj romantinoj &otrebi &rinosi Fili& "rtvu u asu &ovratka8 FFosjetiti se domaFF, o#utjeti ne.dje vrsto tlo &od no.ama, uroniti u simbole koji su i na?i i o&#i 7ili bar ?iri od na?ih linih9, to je e"nja Fili&ova. !SPORED3A $ILIPOVO? I $LA!3ERTOVO? POSJETA 3L!DNICI8 Flaubertov do"ivljaj8 1on umiran susret s bludnicom, &oetski ostvaren u nje.ovu A;ovembruB 7jednom od najlje&?ih tekstova Flaubertovih9 a&ravo je ista romantika. ;jemu je javna "ena i vor &atetine ljubavne strasti, ak simbol ulne ljubavne iskrenosti, dru?tveni &roblem on u njoj ne vidi. FFKek kad je le.la &okraj mene, i lo"ila je &red mojim oima s &onosom kurti ane, sav sjaj svo. mesa. Lidio sam otkrite njene .rudi, tvrde i uvijek na&ete kao od neko. u burkano. romorenja njen trbuh od sede-a s udubljenim &u&kom, njen .i&ki i .reviti trbuh, tako mekan da u nj a.njuri? .lavu kao u u .lavlje od to&le svile. Cmala je divne bokove, &rave "enske bokove kojih linije &rela e#i u okru.li but, &odsje#aju uvijek u &ro-ilu na ne nam koji .i&ki i avodljivi oblik mije i loduhaD noj od koje.a je njena ko"a bila vla"na, inio ju je svje"om i lje&ljivom, u no#i su njene oi sjale u&ravo stra?no, a narukvica je od jantara, koju je nosila na desnoj ruci, a veketala kad bi se ona uhvatila a drvo od kreveta.FF

Fili&ov do"ivljaj8 Gmjesto romantike &rika ana je itava jedna ljudska tra.ika. Fili&u je javna "ena .ruba dru?tvena istina i, u isto vrijeme, odvratna mora jedno.a djetinjstva. FFG vla"nom, kiselkastom sla&u mirisa, &oslije &uno. sunano. ljetnje. sjaja kao oslije&ljen, ta&aju#i u &ot&unoj tmini, Fili& je kod ?kuro. osvjetljenja otvorenih vrata vidio samo lavore, naslone stolica s &rebaenim "enskim haljinama, &elar.onije na &ro orskoj dasci i ra .lednice na stijenama, a i ne&ro irne tmine &o vao .a je neiji .las da &ristu&i bli"e k &ostelji. Ku obasjana sno&om svjetlosti ?to je &adala kro maleni kolut na &ro ornoj &loi, le"ala je "ena, a trbuh joj je bio raskriven, o.roman i sasvim bijel kao svje"i hljeb kada le"i na &ekarskoj lo&ati. Samo to, da je taj trbuh o.roman, naduven, mekan i na.injio kao kvasac &od &rstom, da ima &u&ak, kao &rijesan hljeb na &ekarskoj lo&ati, to je bila jedina slika ?to mu je ostala u &ameti sasvim "ivo i nei brisivo.FF C slikarski je i ra"ena ra lika i me'u ova dva do.a'aja. 1od Flauberta sve je to svijetlo i isto, nestvarno i sladunjavo kao tijelo Cn.resovih odaliska, a kod 1rle"e je sve trulo, naduveno i &rijesno. Kko je od tih ti&ova u toj &aklenoj knji i moj otacQ Slikati vukove i mirise je nemo.u#e, a slike su ne ami?ljive u svojoj savr?enoj reali aciji be vukova i be mirisaP <to, &rola e ulicama .radske .omile, nestaju u sumraku i slikarstvo im je &ot&uno suvi?no. @emu bi ovim ljudima bile &otrebne slikeQ Svitalo je kada je Fili& sti.ao na ka&tolski kolodvor. Dvadeset i tri .odine nije .a a&ravo bilo u svom akutku, a nao je jo? uvijek kako sve dola i...

Ranko Marinkovi: RUKE ICLHKH/CS 6A;1A MA6C;1HLCNA8 X 6o'en je u Lisu 151!., a umro 2::1. .odine u Za.rebu. X Hsnovnu ?kolu &ola io u rodnom mjestu, .imna iju u S&litu i Za.rebu, a Di&lomirao na Filo o-skom -akultetu u Za.rebu. X /oslije Dru.o. svjetsko. rata radi u Ministarstvu &rosvjete, ;akladnom avodu Rrvatske i kao direktor Drame R;1 u Za.rebu. X Hd 15*1. &ro-esor na a.rebakoj Akademiji a ka ali?nu umjetnost X (io je redovni lan RAZG O DJEL!: E N&+*0a E /ri&ada ra doblju '(u4* m&'*(1* B1952.-19D9.C EG vrijeme &isanja novele Marinkovi# je bio anti-a?ist, u djelu indirektno &re-erira lijevu ruku. EDosljedno je ra vijena meta-ora "ivota kao .lume i svijeta kao ka ali?taD to je "ivot u malom sa svim svojim re.istrima ras&olo"enja, ali &ri&ovjedaeve oi uvijek su usmjerene &rema a&surdnim detaljima i crnohumornim situacijama. Zbirka novela 6anka Marinkovi#a 6uke jedna je od najboljih, a svakako i najslavnija i naje?#e &retiskivana novelistika knji.a jedno.a hrvatsko. &isca u &oslijednih &edest .odina. /rvo i danje, i 15*!..od, sadr"avalo je deset novela, ali su dvije od njih naknadno &ostale sastvani dio romana 1iklo&, a jedna je u?la u knji.u novela ranije Marinkovi#eve -ra e. Sadr"ak birke, s osam tekstova, de-initivno je oblikovan 1502..od, kada je na uvodno mjesto uvr?tena novela Samotni "ivot tvoj. 1ada su se &ojavile 6uke, Marinkovi# je ve# bio a-irmirani &isac, ali .a je ta knji.a uinila &rvim imenom &oslijeratne hrvatske novelistike. /isana rukom ske&tino. intelektualca sklono. ra noj ironiji, disci&linirano. Mediteranca s analitikim nervom i &isca s&osobno. da naoko obine, trivijalne teme u di.ne na univer alnu ra inu, nadasve nenadma?no. stilista, ta je umjetnost otvorila u suvremenoj hrvatskoj knji"evnosti nove vidike i &ostavila joj vrlo visoke kriterije. Mno.i as&ekti Marinkovi#eve &ro e, &a i tekstova i birke 6uke, mo.u se danas tumeiti u sklo&u &oetike &ostmoderneD n&r. metaliterarnost novela Samotni "ivot, An'eo i naroito Za.rljaj, u kojoj je autor u &rvi &lan doveo stvaralaki in i &i?evu muku da i kaosa .ra'e stvori umjetniko djelo. 6ealistiku &odlo.u od koje u svojim novelama uvijek kre#e, &isac ra ara brojnim narativnim &ostu&cimaEinver ijom slike svijeta, neuobiajenim s&ajanjem

ra liitih "anrovskih obra aca i stilova, im&ostiranjem likova kao ambivalentnih karaktera, ironijskim &omakom, .roteskom. SADRAJ R!KE: @ovjek hoda &rekri"enih ruku na le'ima. BLije'% se &% %#i u &%ru/ju des&e, spret&ije, s&%2&ije, p%!et&ije, o#bi j&ije)BKu nastaje dijalo. i me'u lijeve i desne ruke. Stalno se sva'aju koja je &ametnija, korisnija i sl. BJ% b%re! #&%! ist%ti .&ji$u, % ti &i to &e #&%+) Ti #&%+ s%!o dr2%ti .&ji$u do. j% ist%!) O& /it%, j% ist%!, % ti, .%o st% %.-dr2i+)B. G sva'i je lijeva ruka okrivila desnu da je ubojica, da ju je htjela ubiti8 BJ% &is%! uboji"%: To bi ti u/i&i %) Uost% o!, jed&o! si 'e( i po.u+% % to u/i&iti)B, smatra se robom desne ruke8 BDo. se $o % prostituir%+ u .oje.%.'i! ru.o'%&ji!%, j% dr2i! t'oju ru.%'i"u, .%o ri!s.i rob)B ;a kraju dola i do &reobrata &rie. @ovjek &omiluje rukom djeaka &o .lavi i kvrcne .a &o nosu, mali vrisne kako .a je ovaj udario. Dola i djeakov otac....Bt%d% se !%.&e i Lije'%) Stre o'ito se di$&e i #$r%bi O"% #% .o+u ju &% prsi!%) To je dru$i! rije/i!% bio !i$ Des&oj: udri:B))))*od sobo! ost%'e .r'%'e otis.e &% p o/&i.u) No o&e se &isu os'rt% e)))B 4ijeva ruka je dru.a strana ljudske linosti, ona je nje"nija, osje#ajnija, iskrenija i s&ontanija, ali ima &odre'enu ulo.u. Hna uvijek ima ulo.u &omo#nice, hvataljke, &seudo&odija koja mora &o?tovati akon jae.a. ;o, u sluaju o&asnosti i ;je.ove u.ro"enosti one sura'uju i s&osobne su ajediko nedjelo. G sceni tue s djeakovim ocem one se udru"uju ne bi li obranile ;je.a, ime je na.la?ena slika ovjeka kao nedjeljivo. stvorenja. Zadnja scena je .roteskan &rika &ljuvanja obra a ne bi li o&rao ruke od blata i krvi.

P(a2 Htoanin Konko +ankin &rimio je &ismo koje. mu je donijela stara 4ucija. Lratila mu se us&omena na Anu koju je jo? uvijek volio. Hna .a je ostavila jer se aljubila i udala a jedno. .eometra. Sada "ive u S&litu. 4askalo mu je ?to .a Ana nije aboravila, ve# od nje.a tra"i uslu.u tj. &omo#. Ieli krstiti sina ali tako da nje in mu" ni?ta ne an a to. /oslije &roitano. &isme se ra ljuti ali kasnije su mu se vratile dra.e us&omene i trenuci ajednike ljubavi i odmah se odluio da &rvim jutarnjim brodom ot&lovi a S&lit. G luci .a je doekala Ana jo? uvijek a nje.a vrlo &rivlana lije&a, ali nedosti"na. G ku#i su .a lije&o &rimili i sve te okolnosti su .a skrhale. 1ad se na?ao sam u sobi &oku?ao si je odu eti "ivot tako ?to se je objesio na kono&i# na &ro or. A&surd je u tome ?to su tim kono&i#em tj. u icom bila ve ana nje.ova &isma koja mu je Ana ovom &rilikom vratila staviv?i ih is&od nje.ovo. jastuka. G ku#i su uli nje.ov &ad. Dotrali su do nje.a, a on im je rekao8 ALi ste mislili da sam ja nesretan... i da #u se najmanje... objesiti bo. to.aQ Dobro sam se s vama na?alioQ ReQB. /risutnost ironije, tako dra.e Marinkovi#u, osje#a se ve# u samom naslovu novele 8 ilu ije o sre#i i ljubavi &retvaraju se u &rah.G ovoj &siholo?koj noveli tema je neu vra#ena ljubav i "elja a osvetom.6adnja se do.a'a u S&litu i na Lisu &oslije CC. svjetsko. rata.Konko je bio ludo aljubljen u Anu 7u njenom je o&isu va"na simbolika bijele boje, naka iste, neu&rljane ljubavi, kako ju je Konko ami?ljao E mo"e se vu#i &aralela simbolike bijele boje s Mato?evom novelom Cvijet sa raskr?#a 9. Ali Ana .a je ostavila i udala se a .eometra, komunistu7 Konko &lemeniti +ankin &ri&ada dru.om, &ro?lom svijetu9. +edanaest je .odina

&ro?lo kako je Ana oti?la "ivjeti u S&lit, a Konko je ostao na otoku 7 vjerojatno na Lisu9. 1ada je sti.lo nakon 11.odina Anino &ismo u kojem .a moli da bude krsni kum nje inom sinu, ali to njen mu" ne smije nati radi svojih uvjerenja, Konko smi?lja osvetu. Gmotava u dar a dijete bombu, ali odustaje od sve.a. 1ad na kraju u Aninoj ku#i &oku?ava i vr?iti samoubojstvo, umjesto kao tra.edija, &ria avr?ava kao komedija.Simbolika kljua 7 Konko sku&lja kljueve 9E a nje.a je klju simbol raja kojim #e otkljuati vrata sre#e i Anine ljubavi.

ANEEO Mjesto radnje8 6adnja djela je smje?tena u Za.reb, u ku#u bolesno. majstora Alberta 1ne a, koji umire. S njim "ive nje.ova dru.a "ena Frida te nje.ov ?e.rt 4oj . 1ratki sadr"aj8 Majstor Albert je, &rije ne.o ?to .a je shrvala bolest, isklesao veliko. an'ela a svoj .rob i "eli .a dovr?iti. 1ako majstor sve vi?e obolijeva, u nje.ovoj se .lavi ra'aju sve mranije misli. (oji se da 4oj ne dovr?i an'ela, &oinje o njemu ra mi?ljati kao o ovjeku koji mu &ri"eljkuje smrt. ;je.ova nada sve vi?e tone u more mranih misli. Hsje#a se usamljenim, na&u?tenim, &oinje sumljati da mu "ena voli 4oj a. +edne no#i ustaje, sku&iv?i adnje sna.e i &otvr'uje svoju sumnju. ;akon to.a dovr?ava skul&turu svo.a an'ela i umire. An'eo je simbol "ivotno. stvarala?tva &ojedinca koje on uva, i "eli .a dovr?iti da ono &ostane trajna vrijednost i simbol nje.ove muke.

G ovoj ale.orijskoj noveli i reena je o&omena ovjeku da se sre#a uvijek mo"e &reokrenuti u nesre#u i "ivot u smrt. Kek ostaje slika mrano. dvori?ta na kraju novele u kojo vi?e nema sta e &osute vije dama, ne.o tek slije&e neis&isane nad.robne &loe koje ekaju svoje vlasnike.

Bijeg - Milutin Cihlar Nehajev (ije. E Milutin Cihlar ;ehajev -0u)-1 C-20a( N*2a%*+ ro'en je 133:. .odine u Senju, u doseljenikoj e?koj obitelji. ;je.ov otac kao uitelj, do?ao je u 1raljevicu i o"enio se 4udmilom /oli# i u.ledne kraljevike obitelji. %imna iju je &oha'ao u 1raljevici i Za.rebu, a studij kemije avr?io u (eu, .dje je stekao doktorat nanosti. (io je .imna ijski &ro-esor u Zadru. G Za.rebu radi kao novinar i knji"evnik. %odine 1520. C abran je a &redsjednika Dru?tva hrva tskih knji"evnika. Gmro je u Za.rebu 2. travnja 15!1. .odine. Hn je svestrani stvaralac8 novelist, romano&isac, dramatiar, knji"evnik i ka ali?ni kritiar, &revoditelj, &ublicist, svestrano obra ovan intelektualac 7&o navatelj likovne i .la bene umjetnosti, &o navatelj &rirodnih nanosti9. G trideset .odina knji"evno. rada stvorio je &o ama?an broj djela 7novela, dva romana, drame, kritike i veliki broj lanaka9. Zanimao se i a hrvatsku &olitiku &ro?lost. ;ehajev &ri&ada elnicima hrvatske moderne, osobito svojim esejistikoEkritikim tekstovima i romanom (ije.. Ko je jedan od &rvih romana u Rrvatskoj knji"evnosti u kojemu dola i do naajne de-abulari acije, &ri emu se &isac &oslu"io modernom tehnikom &isanja, &oku?ajem atvaranja interesno. kru.a na bitne &robleme ovjeka. /ri tome sve dru.o ostaje u dru.om &lanu, a &osebno nacionalna i socijalna motivacija. ;RVATSKA -1351.E1510. Dvije -a e u ra voju moderne8 1. -a a > &revladavaju kritiarska djela. Djeluju beka i &ra?ka sku&ina &isaca koji su bili oku&ljeni oko svojih knji"evnih aso&isa. (<@1A sku&ina > mladi > ideolo. Milivoj De"man Cvanov > aso&is Mladost > cilj Z stvoriti lje&otu 7estetska -unkcija9 /6A=1A sku&ina > stari > ideolo. Milan =ari#, aso&is Rrvatska misao > cilj Z da knji"evnost &o&ravlja svijet 7utilitarnost9 2. -a a > nastaju naj&o natija djela hr. moderne. C la i Lidri#eva Zbirka &jesama, nastaju Mato?eve &jesme. C la i 1o arev roman Muka (e.ovi#. Znaajke8 &isci se okre#u svojoj unutra?njosti i "ele i ra iti ono nedokuivo, &odsvjesno i neistra"eno. /rate se do.a'anja u ovjeku. /jesni?tvo je osje#ajno, ali &uno boja, vukova, mirisa i nastojanja da se to ?to &reci nije, e-ektnije i bolje i ra i. Zajednika je naajka8 ot&or tradiciji, ukljuivanje u euro&ske kulturne i knji"evne tokove, kritinost, sloboda umjetniko. stvaranja. G hrv. knji"evnosti mo"emo .ovotiti o &lurali mu stilova8 odjeci reali ma, im&resioni ma, naturali ma i simboli ma. T*ma8 (ije. od svakodnevno. "ivota i odluka o smrti. P(&/0*ma)-,a ,&%a s* &/(a>u%*8 E H&is &rilika i "ivota ljudi koji se oblikuju u ne&osrednom odnosu &rema dru?tvenim bivanjima. ODERNA

E 6etros&ekcija do.a'aja .lavno. lika i dana ?kolovanja. E H&is unutra?nje. "ivota .lavno. lika koji je bio bujan i ra nolik, be silnih do.a'aja sa mladenakim dobom jakih kri a koje su udarile bilje. nje.ovom kasnijem na iranju na svijet. E 6a'anje sumnje da je knji"evnost vrlo malo vrijedna &rema vrijednosti "ivota. E H&is ;iet sche sa svojom anarhistikom mi?lju o ubijanju samo.a sebe 7nadovjek sam sebe "rtvuje, odriu#i se ovje?tva9. E H&is nastu&a in-eriornosti &rema "ivotu koja se dade i vrsno slo"iti u [a&solutno istinite\ ideje. E /ribje.avanje alkoholu kao jedinome rje?enju i nastale situacije, jer on o&ija, omamljuje i savladava sve, tr a i ru"ne sada?njosti. E Smije?na istina o &otiskivanim -ra ama o materijalnosti du?evnih -unkcija. E Sje#anje na &osljedica du?evne klonulosti, nemo#i "ivaca nakon jedne kri e. E ;a&ola re i.nirani ovjek &risje#a se svoje ljubavi i bivanja, koji su se is&re&letali sa dojmovima sada?nje. osamljeno., dosadno., besmisleno. nje.ovo. "ivota i be nadni &olo"aj u kojem je sada. E /revladava moderna &ri&ovjedaka tehnika 7autoanali a9. E /siholo?ka ra matranja i &ri"eljkivanje kraja "ivota i smrti. S)(u,)u(a '%*0a8 6oman kao &ri&ovjedako sredstvo, kojim se lik &redstavlja u &rvome licu i slu"i se &ismom i dnevnikom u oblikovanju romana. 6oman na?e. vijeka, &siholo?ki, realistiki, socijalni sa mno.o ustaljeno. oblika i nove knji"evne -orme > de-abulativni roman. K1%-9*+1a +(s)a8 6oman. I1s6-(a7-%a -. s0-81&4 '%*0a8 G svojim djelima se osje#a utjecaj Kur.enjeva i nje.ovo o&isivanje -ilo o-ije utuenih ljudi u malo.ra'anskom "ivotu, sa vjeno istim bri.ama i nikakvim nadama, te &ra nim ra .ovorima o idealima i nei vjesnoj budu#nosti. ;etko a sve "ivotne &robleme &ronala i svoje .otove -ormule, no jedino je istina da se "ivot ne da str&ati u -ormule. ;adahnjivale su .a &jesme ;ordsee od Reina u hrvatskom &rijevodu, te Romerova djela. Leoma su mu se dojmila djela Kolstoja iju je -ormu &isanja i on koristio. Mjesto i vrijeme radnje8 G Krstu krajem sijenja 15:5. .odine. 4ikovi8 Muro Andrija?evi# je mladi daroviti intelektualac koji studira u (eu da &ostane doktor. ;je.ov lik odra"ava ras&olo"enje jedno. dijela mlade .eneracije koja se, mno.ostruko obra ovana i &una snova, nije mo.la &ot&uno sna#i u konkretnim dru?tvenim &rilikama, ve# je na.injala ske&si i de&resiji. 1ro nje.ov lik se i ra"ava tra.ini nemir moderno. ovjeka. /ro&ast talentirano. ovjeka nije i a van uskim &rilikama &rovincijsko. mjestanca u kojem "ivi, ve# je samo tra.ian -inale uslijedio ne?to br"e. Hn u svojoj du?i nosi klicu sloma svojom jako ra vijenom &revla?#u misli i konstantne autoanali e. ;e &redstavlja &rosjenu linost, ami?ljen je kao i ra tra.inih nemira moderno. ovjeka, nervo no., tjeskobno. i umorno., koji je ovu ba?tinu &rimio u naslje'e, &a nije imao dovoljno sna.e, ni biolo?kih uvjeta, da aktivno?#u is&uni "ivot. (artol Andrija?evi# je Murin otac i &omorski ka&etan koji je &lovio .odinama &o morima i na kraju je dobio slu"bu luko. ka&etana u 1raljevici. Koma nje.ov stric 7biv?i tr.ovac drvima i 4ike9 koji je bio be obitelji i avolio je Muru kao

svoje dijete i &oma.ao mu u ?kolovanju koliko je mo.ao. Keta 1lara je uka ivala da #e od Mure &ostati veliina i da se od majine strane sva obitelj sastojala od du?evno silno ra vijenih ljudi, koji su vi?e ili manje &ustolovno avr?ili "ivot. 6ekla je da #e od djeaka biti ili ne?to ili ni?ta. Zora Marakova bila je k#i doseljeno. @eha, ravnatelja tvornice u D. Stasita i ko?tunjava djevojka s licem o&aljenim od sunca i vonkim smijehom. ;ije bila ba? lije&a, ali je sasvim suvereno istu&ala u dru?tvu i svojim otvorenim nainom o&#enja aarala svoju okolinu. Hdijevala se sa mno.o ukusa i uvijek bila s&remna na svaki &othvat ako je s tim bilo s&ojeno ne?to novo i osobito. Lera Rrabarova je djevojka i dobre obitelji koju su &re&oruali Muri, darovita, avr?ila .imna iju, nauila .ovoriti tri strana je ika, svirala .lasovir, a u dru?tvu nala bes&rijekorno voditi konver aciju. (ila je visoka, suha djevojka sa latnom kosom i mirnim elenim oima. Ko?o nje.ov najbolji &rijatelj, koji .a je uvijek ra umio u te?ko#ama. +a.an novi nanac, bio je nabit, ni ak, debeo, kratko &odre ane kose i &lav, o?tar brk inili su crvenu, dosta #elavu .lavu karakteristinom. (ijele, vodene oi i &odbuhli obra i .ovorili su da se ne bavi &uno o biljnim &oslovima, ne.o ve#i dio svo. vremena &rovodi u krmi. Ku je bilo nje.ovo carstvo. /o ulici se vukao tromo, &os&ano, .otovo &la?ljivo, kao da se stidi svo. odr&ano. odijela. A u krmi, ?to je bila &rostija, jae .a je dojmila. (io je uman ovjek, ne.o ?to se na &rvi &o.led mo.lo akljuiti. Sa &re.r?t duhovitih &aradoksa nao je braniti svoje mi?ljenje o?trom &ora nom dijalektikom. (io je kruta &ijanica i navikao na neuredan "ivot. +eo je vrlo malo i to naj&rostija jela, a odijevao se vi?e ne.o siroma?no. Za &rijatelja dao bi sve, &od uvjetom da se taj sla"e s nje.ovim obiajima kada se na dravljalo. 1ratka bilje?ka o djelu8 6oman o mladom darovitom intelektualcu Muri Andrija?evi#u, koji &i?e &ismo &rijatelju Ko?i i u tom o&ro?tajnom &ismu sa"ima temeljne odrednice nje.ova "ivota i koji se u sudaru sa "ivotnom biljom slama, &redaje se &i#u i avr?ava samoubojstvom. Sadr"aj8 Mladi daroviti intelektualac Muro Andrija?evi# je i mjesta studiranja &utovao ku#i, &a se tako &risje#ao &rohujalih .odina i bivanja. Koliko se na&utovao u svom "ivotu da je imao neku odvratnost &rotiv svako. &utovanja. /risje#ao se mirnih dana i 'akih obiaja kada se kretao i me'u mjesta stanovanja, sveuili?nih .rada i kavane. (ilo mu je lije&o studirati u (eu i kada bi a&ao u tromost, ne brinu#i se ni na ?to i ne od.ovaraju#i na materina &isma, sam sebi je .ovorio da treba svr?iti studiranje a doktora i vratiti se u svoj rodni kraj. G (eu se .ovorilo da je svaki 'ak doktor a .a daricu i kelnere, a kada bilja dobije doktorat svi .a &romaknu u &ro-esora. Svaki &uta kada bi trebao dalje &utovati u&ravo je bio bolesno nervo an bo. dolaska u neku nesi.urnu i stra?nu nei mjernost, o besku#ni?tvu i vjenom nes&okoju. /risjetio se kako su .a &osljednji &uta is&ra#ali Rrabarovi na &ut u (e. Dok je ekao da vlak krene, nje.a je svaka minuta tako u rujavala, da je bio &rema svojoj arunici Leri u&ravo ne&ristojno hladan, ?to mu je ona u &ismu &ri.ovorila. Muro je od.ovorio i muio se da joj objasni to svoje nesretno ras&olo"enje, ali ni sam nije mo.ao da na'e &ravih rijei. ;jemu se &riinjalo da u svakom odla"enju ima ne?to u"asno i tajnovito, kao da i a nje.a ostaje komad "ivota koji nikada ne#e mo#i dosti#i. Rvata .a strah da #e u onom dru.om svijetu na#i ne?to ne&o nato i novo na ?to se ne#e mo#i &riviknuti. Ko je mo"da jo? i djetinjstva, kada je svo.a

oca slabo vi'ao, koji je na kratko dola io ku#i i uvijek ne&restano odla io, jer je tako ahtijevala slu"ba &omorsko. ka&etana. ;akon dvadeset i &et .odina &otucanja &o morima ka&etan (artol Andrija?evi# je dobio slu"bu luko. ka&etana u 1raljevici, .dje je dosta nes&retno obavljao slu"bene -ormalnosti. @im je sin dorastao do &uke ?kole dao mu je is&isivati liste o svjetionicima i barkama. 1ada je otac umro, mati se &reselila u 6ijeku .dje je i najmljivala sobe 'acima. Dalje je u &ismu nani ao nekoliko is&rika koje je Lera rado &rimila, no .os&o'a ;ina Rrabarova nije jo? du.o vremena mo.la da ra umije Andrija?evi#evo &ona?anje. /utuju#i dalje bio je svjestan da ne radi lije&o ?to &utuje u Slavoniju k &rijatelju, a ne ide u Za.reb, .dje su si.urno raunali da #e kao doktor do#i i slu"beno a&rositi Leru. Gistinu je da #e oni &omisliti da on bje"i od njih, a osobito stara #e imati &ravo. (ojao se da jo? nije s&reman a taj trenutak, jer bi .a stara a&itala a aruke. Hn je mislio dalje nastaviti nauke i &rijaviti &ro-esorski is&it, da nije umro taj nevoljeni stric Koma i ostavio adu"enu ku#u, a svi su mislili da #e i a nje.a ostati imetak. Andrije?evi# je sve svoje misli i ra"avao rijeima, tako je i sada misli .otovo .lasno avr?io ra .ovor sa samim sobom. G dnu du?e je nao da to nije rje?enje, da sa Lerom samo od.a'a stvar i da o tome ovisi njena sre#a. /risjetio se da je u tre#oj .odini sveuili?ta u&o nao Leru i aljubio se. Hna ljubav &ri naje majci, dobiva do volu do&isivanja, inae &red ljudima sve mora ostati tajno. /redoio si je kao rje?enje da mu Rrabarovi vrate obave u i udaju Leru a neko.a dru.o.a. G alud je tu adnju misao &oku?avao otjerati. Ako bi se u eli morao bi imati a&oslenje i nekakvu &la#u i da li bi im ona bila dovoljna a "ivot, jer &ro-esorske &la#e su male. Sve je to lije&o rekao svojoj budu#oj &unici, no ona je i dalje bila jako ne&ovjerljiva. (ilo bi najbolje sve &re&ustiti vremenu, kada bi se ticalo samo nje.a. /risjetio se kako su &ro-esori u .imna iji &otvrdili da takvo. talenta kakav je on nije bilo a njihovo. vremena u ?koli. +o? jae se ra?irilo to uvjerenje kada su u omladinskim listovima &oeli i la iti neki Murini knji"evni &oku?aji i &oka ivao se kao si.urna budu#a veliina. G Lijencu je i a?ao nje.ov &rvi ve#i rad i svi su se udili -ormalnoj savr?enosti koju je imao taj &oetnik. H&inila .a je "elja a slavom i &rvi knji"evniki us&jesi dali su nje.ovom mi?ljenju novi &ravac. /ra nike nakon sjajno &olo"ene mature &roveo je u 1raljevici u ku#i strica Kome, koji je &reko ljeta i najmljivao sobe ku&ali?nim .ostima. Kamo je u&o nao .os&o'icu Zoru Marakovu i njeno. brata Marka. Mladi#i ubr o &ostado?e vjerni dru.ovi na i letima i abavama. ;jihovim i letima se &ridru"ila .os&o'ica Zora i &oslije &ar susreta Muro je osjetio da njena bli ina na nje.a djeluje neobino. ;je.ov &ojam o "eni kretao se i me'u dva kontrasta. +edno je bila umilna djevojica, vrijedna ljubavi, a dru.o kao majka, &o"rtvovna i bri"na. ;ije bila ba? lije&a, ali je sasvim suvereno istu&ala u dru?tvu i svojim otvorenim nainom o&#enja aarala svoju okolinu. Hdijevala se sa mno.o ukusa i uvijek bila s&remna na svaki &othvat ako je s tim bilo s&ojeno ne?to novo i osobito. Muro je i &oetka osje#ao neku anti&atiju &rema njoj i nije mu se svi'alo ?to ona tako mu?karaki .ovori i radi. Cnstinktivno je osje#ao da mu se ona ne ukla&a niti u jedan nje.ov ra red koji si je on stvorio u svojoj -anta iji. Zorina iskrenost ra bila je br o ne&ou danje i &lahost i sve su se vi?e dru"ili. Muro je Zori itao &jesme i dru.a knji"evna djela i nakon ras&redanja sve se svr?ilo u ljubavi. 1ao san bija?e ta ljubav. Muro je &ratio Zoru do usamljenih morskih rtova, .dje su mo.li nesmetano usisavati sav ar na.lo ro'ene ljubavi. ;akon &ar dana su oti?li Zora i njen brat i Muro je osjetio .ri"nju savjesti na tu ljubav i &ro&atio je do trenutka kada je trebao krenuti u (e da se u&i?e na sveuili?te. Hsje#ao se slabo da ra mi?lja o tome kako je &ostu&io &rema njoj i &oku?ao se i jadati u &jesmi u kojoj je htio o&isati svoju slabost i tako je &rvi &uta osjetio da nema vjere u &isanu rije. /rvi &uta rodila se u njemu sumnja da je knji"evnost vrlo malo vrijedna &rema vrijednosti "ivota. ;a&isao joj je &ismo &roklinju#i je i u isti mah stra?no i samilosno "ale#i. G vele.radu se Andrija?evi# &reobra io u dru.o. ovjeka i nakon &rve navale boli radi jadno. avr?etka ove dru.e ljubavi

do'e &okajanje. @ekao je danima ne#e li od Zore do#i nekakav od.ovor i tako se njihov roman nije nikako mo.ao avr?iti. Hsje#ao se ve anim a tu djevojku i nije nao kako da &o&ravi ?to je skrivio &ismom, &oslanim u oma.lici &rvo. ra oaranja. Mislio je da se njena ljubav &retvorila u &re ir, da .a ona dr"i kukavicom, slabi#em, koji je u makao kada je do?ao as o biljnih obave a. C muiv?i "ivce, i .ubio je interes a nauku i stane tra"iti naine da sam sebe &oni i jo? .ore, misle#i da vi?e nije vrijedan "ivota. Hsje#ao se i sam star, &ro&ao, nes&osoban a bilo kakvu odluku, ranjen u du?i i tijelu, kretao se u naj.orim 'akim dru?tvima i do?ao na .las &okvareno. ovjeka. ;ije se javljao ku#i boje#i se da su i do njih do&rli .lasovi o nje.ovom "ivotu. 6u"na su bila ta vremena i do?le su materijalne bri.e, ne&la#eni rauni, du.ovi. Glo.a oajnika &ostala mu je dru.om naravi i stane se o&ijati i no#i u no#, da svoj nemir uto&i u alkoholu. C bje.avao je susret sa &o natim ljudima, da ne bi oni vidjeli kako je duboko i auvijek &ro&ao. C&ak je oti?ao ku#i i majka i stric Koma su oekivali da #e im objasniti u ?to je &rotratio dvije .odine boravka u (eu. ;a&isao je &ismo dru.u Ko?i i .imna ije da .a ovaj &od bilo kojim i .ovorom &o ove u .oste. Hti?ao je kod &rijatelja Ko?e i nakon neko. vremena se okanio svojih lo?ih navika. /oste&eno se oslobodio jadi i &ovjerio se &rijatelju ?to .a je muilo. Hn mu je rekao da je &ro"ivio normalno ra oaranje u &rvoj ljubavi i da je lo?e ?to je a&ustio svoj knji"evniki rad. Muro je &oslu?ao savjet i tre#u .odinu studija u&isao u Za.rebu. /oeo je objavljivati u novinama kritike i novele. G&isao se u .la benu ?kolu na na.ovor .a darice kod koje je stanovao, udovice majora 6. (io je uveden u ku#u vi?e. inovnika Rrabara, bolje reeno u ku#u nje.ove "ene. 1od &rvih susreta nije mo.ao da &rodre u Lerinu du?u. ;ovi osje#aj .a je odveo dalje od oajanja bo. &rijeloma sa Zorom, koji mu je &ostao daleka us&omena. Lera je bila lije&a &ristala djevojka i njen i .led je &ristajao u sliku djevianstva i netaknutosti koju bija?e amislio. Sve sna"nije je &rimje#ivao da mu se Lerina du?a &ribli"ava. ;evidljiva ve a i me'u njih dvoje sve se vi?e ste ala i Murino us&avano srce stalo se buditi, kucati sve jae i hrliti njoj u susret. C&ak je Muro uvjeravao sebe da je odvi?e star i .re?an a tu novu, veliku ljubav i da se ne mo"e i brisati &ro?lost koja .a ini be vrijednim &red Lerinim ahtjevima. /ovukao se u sobu i &ar dana si je &onavljao isu -ra u8 [=to se ti &okvareni, i mo"deni ovjee usu'uje? kao loinac ula iti u njen svijetP Kko ti daje &ravo da djevici muti? s&okojnost du?eQ\ ;a&isao je i objavio &jesmu u ijim stihovima je is&riao cijelu svoju is&ovijest i &la?io se &ri &omisli da #e Lera ra umjeti nje.ovu &jesmu. Hti?ao je u svoj stan da je vi?e ne vidi i na&isao joj &ismo, kako je ovo sve ludost i loin ?to radi. H&isao je svoju ljubav &rema njoj i svoj strah radi te ljubavi, te da je nje.ov "ivot sa.ra'ena na o.romnom ra oaranju. Sti.lo je &ismo na br inu na&isano8 [Ako vjerujete u me da mo.u biti tje?iteljica La?ih boli, ja sam s&remna. \ Kako je Muro ot&utovao &rijatelju Ko?i i u &rilikama odmora &isao dnevnik do.a'anja. Sluajno je u novinama &roitao o imenovanjima i &remje?tajima da je Zora Marak, uiteljica vi?e &uke ?kole &remje?tena na vi?u djevojaku ?kolu u L. Kako je sa nao .dje je avr?ila Zora kao uiteljica, od.ajaju#i djecu, s vremenom stara djevojka sa &ra nim domom. Ke?ko je &omislio, kako je &ro"ivjela te .odine. Da li .a je aboravila i smirila se. Da li je adr"ala us&omenu na na?u ljubav, a to si.urno jest jer se nije udala i mora da ju to mui. 6u"no je misliti na to, ali se ni?ta vi?e ne da &o&raviti. Sjetio se kako je bio oajan nakon do.a'aja sa Zorom i bio mu je jasan ;iet sche sa svojom anarhistikom mi?lju o ubijanju samo.a sebe 7nadovjek sam sebe "rtvuje, odriu#i se ovje?tva9, a kod Sho&enhauera .a je smetao nje.ov smisao a umjetnost, jer je .ledao sve crno i nemilo. Ko?o mu je rekao kako .a otac "eli na.ovoriti da se o"eni a Dikli#evu k#er, jer bi se onda dva susjedna imanja slo"ila u jednu cjelinu. ;o on se aljubio u nje.ovu Anku, koja nije ocu u raunici. Ko?o je uitelj sa stalnom &la#om i "ivi u obiteljskom "ivotu sa Ankom. 1ako malo treba da se ostvari ta sre#a, ako se ima hrabrosti.

Do?lo je &ismo kojim Muru &o ivaju Rrabarovi da do'e. ;o .os&o'a Rrabar na da Muro treba &olo"iti &ro-esorski is&it, a a &rijavu nema novaca. Kako #e &rote#i .odine, a Lera #e biti u dvadeset osmoj i nema vi?e ekanja a njenu udaju. Smislili su da ra vr.nu aruke i da ju udaju a neko.a dru.o.a. /remda .os&o'a mama nije nala da je Muro u&ravo Leri a volju na&ustio &ravni -akultet, u koji je bio u&isan ve# etiri semestra i &o?ao na -ilo o-iju samo da br"e avr?i. ;o ra mi?ljali su ako i avr?i studije treba se a&osliti. ;o imala je Lera i dru.ih &rosaca, koji su svi bili bes&rijekorno odjeveni, u dru?tvu duhoviti, mu ikalni. Svi su mu?karci "ivjeli u atmos-eri odmjerene etiketnosti, .ovorili o ka ali?tu, literaturi. Andrija?evi# nije bio ovjek i to.a svijeta, nije mno.o .ovorio i o biljnije od ostalih je shva#ao svoje rijei. 1od Lere rije [ljubav\ joj nije dola ila na um. Svoje osje#aje tumaila je kao sim&atiju, a kako je bila &una reminiscencija i literarne &ovijesti o &rijateljstvu duhovitih "ena i .enijalnih mu"eva, njeno &o nanstvo s Murom, umnikom i knji"evnikom, dobivalo je a nju &osebnu aureolu. Murine &jesme, jasne i bolne is&ovijesti ljubavi, doimale su se kod nje kao &rava oluja. ;ina je adovoljno .ledala kako njena k#erka &omalo dobiva navike .os&o'ice koja vi?e nije mlada. Mati je htjela svoju k#er vidjeti kao sretnu mladu .os&o'u, udatu a mu"a koji joj mo"e dati bar ono na ?to je kod ku#e nauena, no sve je vi?e vidjela kako se udaljava od te budu#nosti. %os&o'a ;ina je odluila da ne &o&usti i svoju k#er oslobodi od u&liva Andrija?evi#a. Majka se sjetila kako se obe#ala 'aku i ?kole, klonila dru?tva, a on nema nikakvih obave a. ;ije avr?io studij, &ri&ovijedao je o imetku od koje.a nema ni?ta. Mo"e re#i da .a nije bri.a i onda #e dra.a k#erka ostati neo&skrbljena i biti velika "alost roditeljima &od stare dane. Andrija?evi# je sti.ao u ku#u Rrabarovih .dje mu je .os&o'a .ovorila da je njena k#er a udaju a on nema osi.uranu e. istenciju i dok ne avr?i ne smije se do&isivati s Lerom. (ilo mu je jako neu.odno i &ostalo jasno da je u njihovoj ku#i suvi?an, te da .a tjeraju bo. nje.ove nesi.urne budu#nosti. /omislio je da ?to &rije ne.dje &obje.ne i &reda se alkoholu kao jedinome rje?enju i nastale situacije, jer on o&ija, omamljuje i savladava sve. ;jemu ne odolijeva ni?ta, nisu &otrebne -anta ije ni osje#aji, &retvara te u dru.o. ovjeka, tr.ne i ru"ne sada?njosti. Sa u"itkom alkohola raste i ironija. Sav rad &roteklih .odina mu je bio besmislen, oto&io je i &iljio u dim od ci.arete, .ledaju#i sebe kao ubo.a &rosjaka koji je bio lud i nadao se milosti od dobrih ljudi. S&o&ao .a bijes na samo.a sebe, srd"ba, oaj, lakovjernost, sulude snove. Sti.ao mu je od.ovor na molbenicu, da je namje?ten a su&lanta u Senj. ;ije javiti Leri, ne.o da ona vijest &roita i novina. , te se u&uti u svoje novo boravi?te. G ?koli je mno.o lje&?e ne.o je oekivao, ima mno.o dosadnih i suvi?nih stvari koje su s&ojene sa &eda.o?kim du"nostima 7-ilo o- sa ?ibomP9. (io je &revi?e -ino odjeven &rema ostalim kole.ama i u malom .radu ljudi slabo &a e na toaletu. /rvih dana je rje?avao statistike i &o&ise, a kasnije je imao vremena da se bavi u laboratoriju. 4judi oko nje.a nisu li niti odvratni, ali su u"asno &ra ni i jednaki. Svi .ledaju jedan na dru.o.a, imaju jednake navike i sjetio se kada je i on "ivio tako mrtvo, be osje#aja i monotono. Ali ono je bila &osljedica du?evne klonulosti, nemo#i "ivaca nakon jedne kri e. Svi ovi ljudi sasvim su normalni i nisu niti ne adovoljni. 4judi se osje#aju mladi sve dokle ih ne uhvati u svoje kolo malo.ra'anski "ivot. /re&oruili su mu da ne &redaje u ra redima &revi?e &ametno, ne.o da treba raditi samo toliko da .a ne mo.u otjerati s &osla. Ke?ko je vjerovati u vrijednosti ono.a ?to sam stvara?, a radi? a dru.e. Hd &la#e koju dobije nije se mo.lo "ivjeti, &a je &osudio od matere jo? novaca. C kako sada da se o"eni, tj. da bje"i i la u jo? .orje. Mladi ljudi aljube se i o"ene, do'u bri.e i oskudijevanja i .otov .lad. @e"nja a Lerom morila .a je jae ne.o ikada. Sve je vi?e osje#ao te"inu obave e ?to ju je &reu eo na sebe obe#av?i da joj se ne#e &ribli"iti dotle dok ne &olo"i is&ite. Gvi'ao je da #e do tada &ro#i vi?e vremena ne.o je mislio. Svako dan donosio mu je nova ra oaranja, jer je u ?koli bivalo sve dosadnije, otkada je morao na&ustiti svoj slobodni ra .ovor sa djecom i dr"ati se suhe ?ablone adavanja i is&itivanje lekcija. Materijalne bri.e su .a ti?tale svaki dan sve

jae. /omisao da #e Lera biti nje.ova svakim danom se sve vi?e udaljavala od nje.a. %ledao je o"enjene dru.ove, njihovu bijedu, njihove navike, uvi'ao da ne mo"e sada, a ne#e ni kasnije mo#i dr"ati se na &ovr?ini sa &la#om koju dobiva. Lera je &olako a nje.a &ostajala nedohvatljivo bi#e, la.odan "ivot u njenoj obitelji, navike ljudi koji imaju dosta da si &riu?te luksu a, te je u aludno tra"io i la . /o ajmljivao je novac od majke koja je sve te"e shva#ala nje.ove &otrebe, jer je on sad konano stao na svoje no.e. Hdla ila je sve vi?e u crkvu i udaljavala se od svijeta, te je svaki dan slabije shva#ala &otrebe "ivota. Sti.lo mu je &ismo od matere u kojem .a obavje?tava, da misli da je on avr?io nauke i da mu vi?e ne treba slati novaca, niti vi?e raunati na iiju &omo#, jer ima svoje a&oslenje i &rima &la#u. Zato je odluila Kominu ku#u sa ne?to .otovine &okloniti o&atikom samostanu, a eka #e je o&atice hraniti do smrti, a &oslije smrti itati vjenu misu a s&as njene du?e. /oeo je &rekoravati sebe a taj do.a'aj, jer je slabo obila io mater osim kada je trebao novaca. Ko je nju si.urno boljelo i ato je tra"ila utjehu u crkvi. [Ako je ku#a &oklonjena, ne mo"e tra"iti .osto&rimstvo kod matere. (a? je -atalno sve to. \ +edno.a dana je sti.ao br ojav od Lere, koja .a &o iva da do'e. /omislio je da .a se &o"eljela vidjeti, ali se to. trenutka kod nje.a &ojavila s&o naja vlastite bijede i nemo#i. Slabost, .otovo oaj, ahvati mu itavu du?u. Andrija?evi# se u svojim osje#ajima &ribli"avao njenoj boli i uta&ao se u tu bol, ajedno s Lerom. ;a&ola re i.nirani ovjek &risje#ao se njihove ljubavi, koji su se &re&letali sa dojmovima sada?nje. osamljeno., dosadno., besmisleno. nje.ovo. "ivota i be nadni &olo"aj u kojem je sada. Muro nije ot&utovao ni sutradan ni &rekosutra. (ila su dva dana takve u rujanosti, da mu se inilo da to ne#e mo#i i dr"ati i da #e &oludjeti. Kra"io je kod svojih kole.a novaca na &osudbu, ali svi su tako'er u te?koj situaciji sa ve# alo"enim mjenicama. /oku?ao je kod ravnatelja, koji se slu"beno dr"ao i i javio da [nema naslova\ a &redujam, te .a nije dalje ni slu?ao i .otovo je &obje.ao i sobe. Kre#i dan je Muro nakon u aludno. tranja, &oni"avanja i muka, &ostao sasvim a&atian. ;a&ala .a je takva tjeskoba, da se nije mo.ao niim rastresti. ;o#i nije mo.ao s&avati i na&i?e Leri &ismo. H&isivao je svoj "ivot, ali je &a io da ne istie bijedu, na.lasio je da &reko -erija mora uiti a is&it, te je &isao rijei ljubavi koje mu se nisu tako esto i micale is&od &era i na&okon ju molio da se str&i. 4ist je &oslao, ali .a tre#i dan neotvoreno. dobije natra.. ;a&isao je &ismo &rijatelju Ko?i da ode u Za.reb i da &reda &ismo Leri, jer je .os&o'a Rrabarova &re&o nala ruko&is i odmah .a vratila natra.. Molio .a je da ide odmah, jer je bolestan od nemira i oekivanja. Dobio je &ismo od Ko?e koji .a obavje?tava da je &ismo lutalo jer on nije bio u Zdencima ne.o kod oca koji se &omirio sa Ankom jer je rodila deka. (io je kod Rrabarovih i sa nao da je Lera .otova uiteljica. 6oditelji su bo. bolesti oti?li u =tajersku na o&oravak. Da bi nekako su bio tjeskobu koji &uta je ?etao sa dvjema uiteljicama Darinkom i Minkom. Muro se na na.ovor &rihvatio &osla da bude redatelj diletantsko. dru?tva i &rire'ivali su 'ake abave. Maci su u njemu vidjeli &o?tovana &isca i ovjeka [od imena\. ;ajvi?e .a je adovoljavalo ?to je bio u sredi?tu neke, makar i male akcije, koja .a je uvjeravala o vlastitoj vrijednosti i &o&unjavala &ra ninu u du?i. G a.rebakim dnevnicima i i'e &o iv 'ake .ru&e da se u&i?u u adru.u radi &o&ulari acije kulture i sa imenima &rire'ivaa. C to.a nastane itava bura ne.odovanja &rotivne stranke koji ho#e ru?iti temelje na?e &ro?losti, sada?njosti i budu#nosti. A-era he Muru aboljela i rasrdila, te odlui da se svemu tome i ru.a. ;a&isao je komediju 6at u Idrenju a osobe na &o ornici su se redale same od sebe, a -abuli je trebao ko&irati do.a'aj. Sredi?te borbe je bilo i me'u "aba i mi?eva. G &rvom inu je i?lo lako sa navalom ru.anja, a u tre#em inu mu je &o-alilo ironije. 1omedija se &retvorila u "alosnu sliku malo.ra'ansko. "ivota i be avr?etka. Kako je komedija ostala u ladici nedovr?ena. C&ak je &redstava imala ne.ativno. odjeka sve do bisku&a. ;a &onovljeni na.ovor je na&isao novi komad 6evolucija u Idrenju koja se &rika ivala u Za.rebu. Mislio je da #e .a vidjeti i Lera, ali kada je &roitao ne&ovoljne kritike , jako se

ra oarao i u&ravo radi Lere bilo mu je stra?no. Misao da ne?to radi, da se tr.ne i mrtvila, dola ila je sve rje'e i sve vi?e se o&ijaju#i. Sti.lo je &ismo od Lerina oca u kojem .a obavje?tava da nije is&unio obave e a nje.ovu k#er i da mu vra#a nje.ova &isma natra. i da to isto on uini sa Lerinim &ismima i da &rekine sa svim us&omenama. Muro je a&ao u jo? ve#u de&resiju .ovore#i8 [4jubiti ne vrijedi. ;e is&lati se. Lino je bolje od "ene, ku?a? .a i ako ti se ne svi'a, i baci?, a "ena ti sjedne na vrat. \ 1od ku#e su .a muili vjerovnici. %a darici je bio du"an i tra"ila .a je svaki dan. ;a &ovjerenje mu nitko ni?ta nije davao, hodao je sa &otr.anim ci&elama i i deranim hlaama. ;a Leru je rijetko mislio, ?to je ona morala &retr&jeti radi nje.a, &rije ne.o je &o?la a dru.o.a. Ialio je a i .ubljenim "ivotom i o&ijanje mu je &ostalo -i ikom &otrebom. Dobio je od ravnatelja do&is da nije udovoljio &ro&isima .lede &ro-esorsko. is&ita i da .a rje?avaju slu"be namjesno. uitelja. ;a&isao je o&ro?tajno &ismo Ko?i u kojem .a obavje?tava da je sasvim &ro&ao, dobio otka i da mu u krmi i milosti daju &iti. /ostao je &ro&alica. Lera se udala, a on od "ivota ne mo"e &obje#i. Ko?o je do?ao u ;ovi da &oko&a &rijatelja, ali le?a mu ni.dje nisu na?li, valjda ju je bura odnijela u dubine mora.

/oe E C6;C MA@A1 IVOTOPIS: <d.ar Allan /oe rodio se 13:5. Ameriki je &ri&ovjeda i lirik. 6ano je ostao be roditelja, &a je odrastao u ku#i bo.ata tr.ovca. Hn .a je ?kolovao nekoliko .odina u <n.leskoj. /oslije "ivi od knji"evno. i novinarsko. rada. (io je sklon neurednom "ivotu, u to bole"ljiv, &a nakon smrti mlade su&ru.e ubr o i od umire, .otovo na ulici. /oeove su &rie nastale &od utjecajem en.lesko. Oromana je eO. 6edovito o&isuje mistine teme te je ovita djela i loine. Smatraju ih &rethodnicama suvremene &rie, &osebno kriminalistike. Le#ina ih je u dvjema knji.ama8 O%roteskne &ri&ovjesti i arabeskeO 713$:9 i O/ri&ovjestiO 713$*9. 1ao &jesnik, bio je manje &lodan. /isao je &jesme mistinoEromantino. u.o'aja i bi arnih motiva. ;aj&o natije mu je &jesma OAnnabel 4eeO, a naj&o natija &oema FF%avranFF. Hstala djela8 FFKomerlanFF, FF%roteskne &ri&ovijesti i arabeskeFF, FF/ri&ovijestiFF. RAZDO3LJE-RO ANTIZA -&oetak 15.st Eo&reka klasici mu Eumjesto ra uma romantiari nude du?u Eor.inalnost Esloboda umjetniko. i ra"avanja KNJIEVNI ROD: e&ika VRSTA DJELA: &ri&ovijetka O DJEL!: /ri&ovijetka &rika uje ljudsku sklonost lu, nano?enje la be &ravo. ra lo.a. ;astranost i lo su najiskonskiji &orivi ljudsko. srca, a ovdje se javljaju u ra liitim oblicima8 kao mr ovoljnost, ra dra"ljivost, be ob irnost, okrutnost i, na kraju, hladnokrvno ubojstvo. Crni je maak materijali acija &ri&ovjedaeve le #udi i u njemu se javlja "elja da je uni?ti. Lje?ala na makovom trbuhu .a u&o oravaju da je loinac, ali i da #e biti ka"njen. Maak &obje'uje, ali i &ravda E lo #e biti ka"njeno jer &olicija, ahvaljuju#i maku, otkriva &ri&ovjedaev loin. KARAKTERIZACIJA LIKOVA: likovi8 &isac, nje.ova su&ru.a, maak /CSAC8 Gvijek je bio &o nat kao &o&ustljiv i nje"an ovjek, obo"avao je "ivotinje i svoju su&ru.u, no u jednom je trenutku "ivota ne?to &uklo u njemu i &ostao je hladnokrvni ubojica. ''Od djeti&jst'% bij%, po#&%t po popust ji'osti i /o'je/&osti s'oje (udi) Nje2&ost !o$% sr"% bij%+e to i.o uo/ ji'% d% je i#%#i'% % poru$u !oji, sudru$o'%) *oseb&o s%! 'o io 2i'oti&je, i !oji su !i rodite ji u$%>% i &%b%'.o! &%jr%#&o i.iji, !e#i!%"%) S &ji!% s%! pro'odio $oto'o s'e 'rije!e, i &i.%d &is%! bio sret&iji &o .%d bi, i, ,r%&io i !i o'%o)'' ''))) objesi, $% #%to +to s%! #&%o d% !e jubi, i #%to +to s%! #&%o d% se &ije &i/i! o !e&e o$rije+io - objesi, $% #%to +to s%! #&%o d% ti!e /i&i, $rije, - s!rt&i $rije,)))'' KRATAK SADRAJ: Djelo &oinje tako ?to /oe o&isuje "ivot svo. junaka koji voli "ivotinje. Hn se rano o"enio, imao je &unu ku#u ku#nih ljubimaca, ali najdra"i mu je bio jedan crni maak &o imenu /luton. ;jihovo je &rijateljstvo trajalo nekoliko .odina dok nije &oeo &iti i mijenjati ras&olo"enje. G to je vrijeme sve "ivotinje muio osim /lutona, sve do jedne veeri

kad se vratio &ijan ku#i i kad je, ne &re&o navaju#i samo. sebe, maku isko&ao oko. Zbo. to.a je bio dosta &otresen, ali nije stao dok jedno. jutra nije hladno maku stavio omu oko vrata i objesio .a u vrtu na stablo. ;o# nakon loina a&alila mu se ku#a i, kada je dru.i dan do?ao da vidi ku#u, na idu nje.ove sobe, koji je jedini ostao, bio je otisnut veliki crni maak, a on je mislio da mu je to ka na a lodjelo. ;akon to. je do.a'aja je vi?e vremena &rovodio u krmama, sve dok jedne veeri nije na vrhu jedne bave u.ledao crno. maka. Hdmah je odluio da #e .a u eti, a nje.ova je "ena bila jako adovoljna. Maak je bio isti /luton, nije imao jedno. oka kao i on, samo ?to je ovaj imao bijelih dlaka na &rsima. ;eko se vrijeme sla.ao s tim novim makom, ali odjednom mu se maak &oeo .aditi i &oeo .a je mr iti, a ona bijela mrlja na &rsima &oela je dobivati oblik jedne stvari koju on nije mo.ao &odnijeti E oblik vje?ala. /uno mu se &uta maak a&litao i me'u no.u, ali .a nikad nije udario. Sve do jedno. dana kad je odla io u &odrum i skoro se s&otaknuo na maku. G tom je trenutku uhvatio sjekiru i htio ubiti maku, ali je do?la nje.ova "ena i htjela .a austaviti i on je sjekiru abio njoj u .lavu. Sad je ostalo samo &itanje kamo sakriti le?. Dola ile su mu mno.e ideje na &amet. G jednom mu je trenutku &alo na &amet da mo"e sakriti le? u id u &odrumu i da nitko ne#e &rimjetiti. C tako je on isko&ao ru&u u idu i stavio tamo le? svoje "ene. 1ad je do?la &olicija, bio je miran jer je nao da .a ne#e mo#i otkriti. C bilo je tako, sve do jedno. dana kad je &olicija o&et do?la. 1ad su &re.ledavali &odrum, on je u "elji da doka"e nevinost, &okucao bambusovim ?ta&om ba? &o mjestu .dje je bio le? nje.ove "ene i i ida se javi neka vika, nekakvi .lasovi. 1ad su &olicajci &roko&ali id, u idu su na?li le? nje.ove "ene i crno. maka be jedno. oka. 1o io s%! &%ro/ito 2i'oti&je i rodite ji bi !e osobito obr%do'% i .%d bi !i do&ije i u .u(u &e.e od ti, !%i, st'ore&j%) 7it%'e !jese"e !e u s&o'i!% pro$%&j% % s i.% o&o$ !%/.%) 3ij%+e to o&% &edo.u/i'% /e2&j% du+e d% s%!u sebe i#jed% - d% 'r+i &%si je &%d ' %stito! prirodo! - d% /i&i # o s%!o r%di # % s%!% - .oj% !e tjer%+e d% &%st%'i! i d% &%po.o& o.o&/%! # o .oje &%&eso, &edu2&oj 2i'oti&ji)

JERO E DAVID SALIN?ER: LOVAC ! IT! &'*(1a 6(&.a Eroman &ri&ada kasnom moderni mu ESGL6<M<;C 6HMA;E Eu sredi?tu je .lavni lik Enje.ova svijest i &odsvijest E&ri&ovjeda u 1. licu E-abula je reducirana Elikovi su okrenuti &rema unutra?njem svijetu P(&.a u )(a6*(-7ama E&ri&ovjedanje i &ers&ektive lika Elikovi mladih buntovnih ljudi E"ar.on u &ri&ovijedanju A1a0-.a 40a+1&4 0-,a: 4ik Roldena &rika an je kao lik &rosjeno. tinejd"era. Hn ima svoje &robleme i .leda na svijet na svoj nain. /omalo je &roblematian. /oka uje nakove ra umnosti ali misli da mu svijet ne mo"e &ru"iti ono ?to on "eli. G biti nije lo?. @esto bje"i od &roblema i u&li#e se u svakodnevne .lu&osti. 6ekao bih da je on jedan &rosjean tinejd"er sa svojim vlastitim &roblemima i vlastitim vi'enjem svijeta. C .ubljen je i ne na ?to tra"i tako da je &odosta &odlo"an ra nim .lu&ostima. -+&) 0-,a: C romana mo"emo akljuiti da je Rolden rastao u relativno dobrim uvjetima "ivota. Htac mu je bio &ravnik i &rema nje.ovim rijeima mlatio dosta love. Cmao je sestru i bra#u. /roblemi &oinju smr#u nje.ovo. brata Alleja ?to je vjerojatno i u rok nje.ovo. tmurno. &o.leda na svijet i ljude. Lidimo da on nije lo? ali ba? bo. to.a ?to je i .ubljen i ne na ?to ho#e a kriti ira sve "ivo &ostaje &roblematian, te .a ne&restano i bacuju i ?kola ?to nje.ovim roditaljima stvara &o&rilina muke. Zadnja ?kola koju je Rolden &oha'ao bila je ?kola u /ecna)u. Svi su je hvalili ali on je u njoj vidio samo licemjere. C tako je &ao .odinu i bio iskljuen i ?kole. 6oditeljima je bilo u&u#eno &ismo da je i baen. Rolden se je trebao vratiti ku#i u srijedu. 1ad je na kraju sa.ledao sve svoje &rijatelje i svoj "ivot, odluio je da ode odmah i /ecna)a i &rovede ostatke vremana 7do srijede9 u ;e] Torku, jer .a je /ecne) umarao^ o&et &o.re?ka. Hti?ao je u ;e] Tork ali sve ?to je us&io na&raviti je to da je &otro?io brdo novaca, bio &retuen, &ijan, u&ustio se u sve i sva?ta te se &osva'ao sa nekim svojim &rijateljima. ;a kraju .a je samo#a svladala te se a&utio svojoj mla'oj sestri ku#i u nadi da .a roditelji ne#e uhvatiti, uostalom bilo mu je svejedno. Rolden a&ravo nikad od Allijeve smrti nije bio &ravo sretan. Hti?ao je da bude jo? do srijede kod svo. nastavnika a on mu je &odijelio neke savijete, da se tr.ne i odlui ?to "eli od "ivota. Do?ao je jo? jedan ?ok a Roldena^ nje.ov biv?i nastavnik se &oka ao kao &erver njak^ u"asno^ i to .a je jo? vi?e bunilo. 6a mi?ljao je da &obje.ne od sve.a u neku abit. ;je.ova sestra mu je &oremetila &lanove jer je htjela &o#i s njim tako da su se &osva'ali oko to.a i Rolden joj je obe#ao da nikuda

ne#e i#i^ mislim da je shvatila kako je to besmisleno. C sada dola i trenutak kada je Rolden osjetio neku to&linu u svome srcu^ kada je vidio svoju sestru kako se vrti na vrtuljku^ htio je vikati od sre#e. ;a kraju se vratio ku#i i sada o&et mora u novu ?kolu^ on ni sam ne na ?to da misli o svemu tome^ Da li je &ostao ra boritiji obo.a#en ovim iskustvom > tko na^ &riekajmo lovca u kukuru u. S-m/&0-,a 1as0&+a: Zamislimo lovca kako lovi eca a nala i se u "itu. Zec je malen i lovac .a vjerojatno nikada ne#e uloviti. Kako je i sa Roldenom^ on tra"i ne?to, a ni sam ne na ?to a to je tako nedosti"no^ tra"i smisao "ivota^ i .ubljen je^ ni?ta mu se ne svi'a^ na kraju &ronala i sre#u u svojoj sestri /heobe^ da li je sada na?ao ono ?to tra"iQ Biljeke o piscu: +erome David Salin.er je ameriki knji"evnik, ro'en 1515. .odine. Me'unarodni us&jeh je do"ivio romanom O4ovac u "ituO. Kim romanom je &ostao idol jedne .eneracije amerike omladine. ;a&isao je birku novela ODevet &riaO i birku &ri&ovijetki OFrann) i Zooe)O. %*s)& (a'1%*: H&isuju se ra liiti do.a'aji koje je Rolden do"ivio na ra liitim mjestima 7od ;e] Torka do nje.ove ku#e9, no on sve to a&ravo .ovori u bolnici. V(-%*m* (a'1%*: /redbo"i#no vrijeme T*ma: Iivot Roldena Cau-ielda O '%*0u: 1ro &riu &ostu&no sa najemo o nje.ovu "ivotu, obitelji, &rijateljima, uiteljima i ljubavima. Rolden je dijete dobrostoje#ih roditelja, ima starije. brata D.(.Ea koji je us&je?an u Roll)]oodu i mla'u sestru /hoebe koju voli vi?e ne.o iko.a dru.o.a. Mla'i brat Allie je umro od leukemije ?to je jako utjecalo na Roldena jer je bio jako ve an u nje.a. Rolden je i baen i tri ?kole. ;a kraju .a i bacuju i i ?kole /ence) /re&, bo. nerada i neus&jeha. C ?kole je trebao oti#i &oetkom bo"i#nih &ra nika, u srijedu, no on odluuje oti#i ve# u subotu, nakon &osjeta &ro-esoru i &ovijesti i tunjave s cimerom Stradlaterom. (oji se reakcije roditelja, &a ne odla i ku#i ne.o u hotel u ;e] Torku. Ku se suoava s no#nim "ivotom8 s taksijima, turistima, barovima i sl., ak i s &rostitutkom i nje inim svodnikom. Kada susre#e biv?u djevojku Sall) koja .a nikako ne mo"e shvatiti. Kako'er &osje#uje svoju malu sestru /hoebe. S&reman je oti#i na a&ad, ali se &rije to.a "eli o&rostiti sa sestrom. Hna "eli &o#i s njim &a se oni &osva'aju. ;akon sva'e oni odla e u oolo?ki vrt, a atim i na vrtuljak. Kamo Rolden u sestru &ronala i mir i sre#u. Kim &ri orom avr?ava Roldenova is&ovijest u bolnici, .dje se nejasno

i ra"ava o oekivanjima o budu#nosti i mo.u#nosti &rila.o'avanja svijetu. G romanu se mno.o &a"nje &osve#uje Roldenovom unutarnjem monolo.u, nje.ovim ra mi?ljanjima o "ivotu, svijetu, ljudima koji .a okru"uju, budu#nosti... Lrlo su i ra"eni nje.ovi osje#aji &rema obitelji, ?koli, &rijateljima i sestri /hoebe koju voli vi?e od sve.a. Rolden ne a&oinje &riu uobiajenim du.akim uvodom s mno.o o&isa ve# samo na&ominje neke va"ne injenice koje su va"ne da se ra umije nadola e#a radnja. Le# na samom &oetku romana Rolden na&ominje da ta &ria nije autobio.ra-ija u &ravom smisli rijei8 OAko ve# aista "elite da vam &riam o sebi, &rva stvar koju #ete vjerojatno htjeti nati jest .dje sam se rodio, kakvo je bilo moje .lu&o djetinjstvo, ime su se bavili moji roditelji &rije ne.o sam do?ao na svijet i sve ono uobiajeno davidko&er-ildsko sranje, ali ja nekako nisam ras&olo"en da se u&u?tam u te stvari. Hsim to.a, nije mi ni na kraj &ameti da vam sad ovdje &riam itavu svoju autobio.ra-iju ili ne?to slino.O Rolden nam na &oetku obja?njava kako se a&ravo na?ao u bolnici8 O/riat #u vam samo o onoj ludnici kro koju sam &ro?ao tamo oko &ro?lo. (o"i#a, u&ravo &rije ne.o sam ne?to kao ?i nuo, &a su me do.urali ovamo da se malo smirim.O Zatim nakon nekoliko stranica i nosi i dru.u ver iju o svom boravku u bolnici8 OS dru.e strane, &orastao sam u toku &ro?le .odine ?esnaest i &ol centimetara. Kako sam ustvari i dobio tuberkulo u i morao do#i ovamo na sve one &roklete &retra.e i &re.lede i tako. Cnae sam &osve drav.O Rolden nam .ovori da nje.ov odnos s roditeljima i nije najbolji. +ako ih voli i &ri naje da mu se te?ko vratiti ku#i nakon ?to je i baen i ?kole. %ovori da su mu roditelji oduvijek osjetljivi8 O...a s dru.e strane moji roditelji dobili bi bar &o dva nervna sloma &o komadu kad bih &oku?ao da ka"em ne?to &obli"e o njihovom &rivatnom "ivotu. Ko su dobri, -ini ljudi i sve > ne ka"em ni?ta > ali aista su &reko svake mjere osjetljivi.O /osebno su &ostali osjetljivi nakon smrti Roldenovo. brata Allieja8 OHd smrti mo. brata Allieja ona nije ba? naroito drava. Stra?no je nervo na.O Allie je bio Roldenov mla'i brat u koje. je Rolden bio &osebno ve an. (io je Roldenov u or. Rolden o njemu .ovori &un &onosa. O(io je dvije .odine mla'i od mene ali ato valjda &edeset &uta inteli.entniji. (io je -antastino inteli.entan. ;je.ovi nastavnici stalno su &isali majci &isma o tome kakvo je adovoljstvo imati u ra redu djeaka kao ?to je Allie. Stvar, me'utim, nije bila samo u tome da je bio najinteli.entniji lan obitelji. (io je i najbojli, na mno.o naina. ;ije se

nikad ljutio ni na ko.a. H&#enito se smatra da se ri'okosi ljudi veoma lako ras&ale, ali Allie se nikada nije ras&alio, a imao je i ra ito ri'u kosu.O Roldenu je tako'er va"na nje.ova sestra /hoebe, o kojoj .ovori samo najbolje stvari. ;akon ?to je na&ustio ?kolu, &onekad mu &adne na &amet da na ove svoju sestru, ali se boje da mu se ne jave roditelji. Rolden se stalno us&ore'uje sa /hoebe i Alliem. @esto .ovori a sebe da je .lu& i lud. Kvrdi da je u cijeloj obitelji jedini neus&je?an. OKrebalo bi da je vidite. G "ivotu niste vidjeli tako lije&u i bistru djevojicu. Zaista je bistra. Ro#u da ka"em, otkad je &o?la u ?kolu, imala je uvijek odline ocjene i svih &redmeta. G stvari, ja sam jedini tu& u cijeloj &orodici. Moj brat D.(. je &isac i sve ?to .od ho#ete, a moj dru.i brat Allie, onaj koji je umro, bio je &ravi mudrac. +a sam jedini koji je aista tu&.O %ovori da nema mno.o &rijatelja. C dvaja nam Stradletera, Ackle)a i +ane %alla.her. Za Stradletera ka"e da je &ametan i dobar ovjek, ali da je veliki "enskar. Ackle)a je o&isao kao strahovito dosadno. i naivno., ali mu je svejedno nedostajao. +ane %alla.her je Roldenova dra.a &rijateljica, ak i tajna ljubav. ;a toj je djevojci sve volio, ak i njen nain kartanja. S&ominje ju kro cijeli roman. Rolden mno.o .ovori o svojim ra mi?ljanjima, ali o i .ledu vrlo malo. O@esto .ovorim Oljudi mojiO, &rilino esto. Dijelom ato ?to mi je rijnik vrlo siroma?an, a dijelom ato ?to se &onekad &ona?am kao da sam mla'i ne.o ?to jesam. Sad imam sedamnaest, ali &onekad se &ona?am kao da imam sve.a trinaest .odina. Ko je doista ironija jer sam visok 135 cm a u kosi imam dosta sijedih vlasi.O G jednom dijelu nam Rolden .ovori da mno.o la"e. Ko &otvr'uje i citatom8 OSamo da &restanem la.ati. 1ad jednom &onem, u stanju sam la.ati satima.O Rolden o&#enito voli -ilo o-irati &a stvara i cijele odlomke oko inae &ot&uno neva"nih tema, n&r. kako se dr"ati s djevojkom a ruke. Kako'er se esto susre#e s temama koje voli &rokomentirati. @esto &oinje .ovorit o neemu da bi se sjetio dru.e stvari koja ima neke ve e s &oetnom tvrdnjom, a onda se vra#a na &rija?nju temu, &odsje#aju#i itatelja .dje je stao. Rolden je jako nesi.uran u sebe. /ret&ostavljam da ta nesi.urnost &roistjee i ne&restane us&oredbe s Allijem, koji je bio jako &ametan. G jednom dijelu sa najemo o naslovu romana. Mo"da se ini ne&rikladnim, no on je itekako toan. G cijelom se romanu .ovori o Roldenovim "eljama, o onome ?to voli ili ne voli. Kako je Rolden jednom &riao /hoebe o tome ?to bi "elio &ostati. 6ekao je da "eli biti lovac u "itu, ali takav lovac kojemu bi bila du"nost da lovi malu djecu koja se sluajno atravaju u &rovaliju. Ko je &ove ano sa &jesmom OAko netko sretne neko. dok kro

"ito ideO &a je tako nastao ovaj lovac u "itu. 6adnja ovo. romana ne tee kronolo?ki ne.o ovisi o subjektivnim do"ivljajima lika, a tijek se radnje &rekida ra mi?ljanjima i monolo ima. /isano je "ar.onom mlade .eneracije. Rolden koristi mno?to &o?ta&alica i -ra a, n&r. O=to jest jest, bilo je oito da se doista osje#a bijedno ?to me morao sru?iti. Zato sam navio staru &lou. 6ekao sam mu da sam &ravi &ravcati de.enerik i sve ?to u to ide.O @esto je taj "ar.on &oslu"io a unos humora u tekst8 O/oeo sam ?kicati one tri vje?tice a susjednim stolom.O Rolden tako'er koristi ironine us&oredbe, n&r. O/lesati sa starom Mart) bilo je isto kao vu#i 1i& slobode a sobom &o &odu.O Kom us&oredbom je "elio re#i da Mart) ne na &lesati, ali je to uinio na &rilino smije?an nain i mislim da nema osobe koja nije shvatila naenje te us&oredbe. Rolden sve ljude o kojima .ovori na iva OstariO, be ob ira na njihove .odine. Cako i sam koristi mno.e &sovke, ne sla"e se s njima, &a ih tako &oku?ava i brisati sa idova u ?koli koju /hoebe &oha'a. O4ovac u "ituO je moderan roman, iji je stil neoubiajen u odnosu na dru.a djela u ?kolskoj lektiri. ;ain o&isivanja i ra mi?ljanja u &rvom licu je jednostavan i bli ak je mladoj .eneraciji. ;ije amoran jer nema mno.o dosadnih o&isa ne.o je radnja cijelo vrijeme animljiva i &otie nas da itamo dalje. Kako'er nam daje od.ovore na mno.a &itanja koja mladi &ostavljaju o svijetu oko nas. Kako je Rolden dobio od.ovore na &itanja a?to netko umire mlad, kako &rona#i ljubav, &robao je ci.arete i alkohol, a dobio je i od.ovor na &itanje a?to se mora i#i u ?kolu. Ko su sve &itanja o kojima bi se mo.lo ras&ravljati. ;ije dobio od.ovor na jedno jedino ti&ino djeje &itanje > 1amo odla e &atke kad se aledi je ero u Central &arkuQ

So-oklo > A;KC%H;A IVOTOPIS: So-oklo je "ivio od $50. do $:0. .. &rije 1rista. %rki je &isac tra.edija rodom i Atene. ;a&isao je 12! dramska djela, a u cjelini je sauvano samo sedam tra.edija8 FFAjantFF, FF<lektraFF, 1ralj <di&FF, FFAnti.onaFF, FFKrahinjankeFF, FFFiloktetFF i FF<di& na 1olonuFF. O/-0%*9%a S&5&,0&+-2 '%*0a8 &ojaava dramsku radnju i ulo.u dijalo.a, uvodi tre#e. .lumca, smanjuje &artije kora i &ove#ava broj nje.ovih lanova na 1*, &i?e &rve sadr"ajno ne&ove ane trilo.ije te stvara -ormu .rke drameD junaci drama vi?e nisu titanske linosti kojima u&ravljaju usud i volja bo.ova, ve# stvarni ljudi koji sami odluuju o svojoj sudbiniD harmonina kom&o icija, jasno ocrtani karakteri, visoki etiki &rinci&i i duboka humanost. Zbo. sve.a je ovo.a So-oklo najve#i i najsavr?eniji antiki tra.iar. KNJIEVNI ROD: drama VRSTA DJELA: tra.edija u sedam inova VRIJE E RADNJE: ra doblje stare %rke JESTO RADNJE: 1reontov dvor TE A: Anti.ona &oka&a svo.a brata IDEJA: Kreba &o?tovati one akone koji ne u.ro"avaju ljudski moral i ljudsko dostojanstvo. KO POZICIJA: 1. u'od: <teoklo i /olinik umiru u dvoboju 2. #%p et: 1reont abranjuje &oka&anje, ali Anti.ona .a ne slu?a !. .u !i&%"ij%: 1reont osu'uje Anti.onu na smrt $. obr%t: bo.ovi .ovore 1reontu da mora &o?tedjeti Anti.onu *. r%sp et: umire Anti.ona i 1reontova "ena i sin KARAKTERIZACIJA LIKOVA: ANTI5ONA i I0MENA, sestre, <di&ove k#eri 9REONT, njihov ujak, tebanski kralj 4EMON, 1reontov sin, Anti.onin arunik TIRESIJA, &rorok EURIDI9A, 1reontova "ena str%2%r $ %s&i"i #bor teb%&s.i, st%rje+i&% pr%t&j% 9REONT: .rub vladar, &odanici .a ne slu?aju i boje .a se, odluan je, vjeran je emaljskom akonu bo. koje.a kr?i bo"anski akon, na &rvom mu je mjesto domovina, a to iska uje mr"njom &rema ne&rijatelju, u svim .a "ivotnim odlukama vodi mr"nja i na taj nain ostaje be obitelji. ANTI5ONA: na sebi nosi &rokletstvo svoje obitelji, nije joj toliko stalo do sebe same koliko do bo"anskih akona, bo. kojih kr?i emaljske, na &rvom joj je mjestu obitelj i u svim je "ivotnim odlukama vodi ljubav.

JEZIK I STIL: G vi?en stil &ri&ovijedanja, kori?teno je mno?tvo e&iteta i a-oristinih misli. ELE ENTI TRA?EDIJE: Tr%$i/&i ju&%.: Anti.ona > &o?tuje svoja naela i "eli &oko&ati brata Tr%$i/.% .ri'&j%: bo. nje inih ju naela osu'uju na smrt Tr%$i/&i #%'r+et%.: Anti.ona umire Dr%!s.i su.ob: odvija se i me'u dobro. > Anti.one i lo?e. > 1reonta IZVANTEKSTOVNI ODNOSI: C vantekstovne odnose OAnti.oneO sadr"i drama O1ralj <di&O koja je 7kao ?to je ve# o&isano u -abuli9 usko &ove ana sa samom OAnti.onomO. G djelu se O1ralj <di&O o&isuje sukob <di&ovih sinova i taj se sukob kasnije odra"ava na radnju OAnti.oneO. Sami se motiv OAnti.oneO nala i u O1ralju <di&uO u mr"nji novo. kralja 1reonta &rema Anti.oninom bratu /oliniku, koje. 1reont o&tu"uje a i daju i abranjuje nje.ov &oko&. Mo"e se ak re#i da je OAnti.onaO, na neki nain, nastavak drame O1ralj <di&O. KRATAK SADRAJ: 6adnja je ovo. djela usko ve ena s dramom O1ralj <di&O. G njemu se 7i me'u ostalo.9 o&isuje sukob <di&ovih sinova. ;aime, jedan od njih, van /olinik, odla i i Kebe jer mu nje.ov brat <teoklo nakon .odinu dana vladavine ne &re&u?ta vlast &o do.ovoru. Hvaj se vra#a nakon neko. vremena s namjerom da &okori Kebu. Gskoro dola i do sukoba same bra#e koji u isti trenutak, jedan dru.ome, &robadaju maem tijela, te obojica umiru. Llast dobiva brat <di&ove "ene 1reont, koji nare'uje da se <teoklovo tijelo dostojno &oko&a, a /olinikovo tijelo bo. nje.ove i daje ostavi be obredna &oko&a. Kada &oinje radnja same OAnti.oneO u kojoj istoimena djevojka, <di&ova k#i, .ovori svojoj sestri C meni da namjerava tajno &oko&ati svo. voljeno. brata /olinika. C mena odbija sudjelovati u tom inu i &oku?ava od.ovoriti Anti.onu od nje ina nauma. Anti.ona, unato sestrinoj abrinutosti, svjesna &osljedica, odla i do mjesta .dje joj le"i mrtvi brat, te ne&rimjetno &osi&a ne?to &raha &o bratovu tijelu i i vr?ava uobiajeni obred. 1ad stra"ari uvide ?to je uinjeno &rotiv kraljeve naredbe, jedan od njih odla i re#i kralju. 1reont, u nemiren i a&re&a?ten, nare'uje da se na'e krivac ili #e se okriviti stra"ari. G me'uvremenu, stra"ari maknu &rah s mrtvo. tijela, te ubr o nekon to.a nala e u&lakanu Anti.onu kraj mrtvo. brata. Kada ju odvode 1reontu koji ju osu'uje na smrt. Anti.ona svjesno stoji i a svo. djela i obja?njava 1reontu da ona voli svoju mrtvu bra#u jednako, te da se moraju, &rije sve.a, &o?tivati (o"ji akoni o &oka&anju mrtva ovjeka. Gnato nje inom obja?njenju, 1reont Anti.oni ne o&ra?ta. ;akon to.a nje.ov sin Remon, koji je ujedno i Anti.onin arunik, dola i 1reontu mole#i .a da o&rosti Anti.oni. 1reont mu se us&rotivi, te nare'uje da se Anti.ona &oko&a u kraljevsku .robnicu, te da joj se da &iti i jesti tek toliko da ne umre. Dok ju odvode u .robnicu u stijeni, Anti.ona se jada obra#aju#i se Kebancima i svemo#nim bo.ovima. G Kebu nakon to.a dola i Kiresija, slije&i &rorok s djeakom u &ratnji. Hn ra .ovara s 1reontom, te mu .ovori da #e .a sna#i .orka sudbina ako ne oslobodi Anti.onu i smjesta ne &oko&a mrtvo /olinikovo tijelo. ;akon ?to Kiresija odla i, 1reont se u&la?i ono.a ?to mu je ovaj rekao i nare'uje da se smjesta krene i tajno &oko&a /olinikovo tijelo, te da se oslobodi

Anti.ona. Kada .lasnik i vjesti Kebance i 1reontovu "enu o sudbini koja je sna?la 1reonta. %lasnik o&isuje kako je 1reont oti?ao sa slu.ama osloboditi Anti.onu, te tamo atekao svo. sina kraj obje?ene djevojke. Sin je o.oren krenuo ubiti maem oca, ali mu je ovaj &obje.ao, te si je sin od bijesa abio ma u tijelo. ;akon ?to je .lasnik to rekao, u Kebu ula i o.oren 1reont i uje vijest da mu se i "ena <uridika malo&rije ubila. 1reont se tada &okaje, ali kasno E oskvrnu#e je bo"ansko. naela strmo.lavilo u &ro&ast i dinastiju i .rad. B0% &je$% $r%du e'o j% pro$ %si, s%d, d% $rob !u &it.o &e spre!i &it o2% i, be# $rob% &e. !u tije o pusti pti"%!% i psi!% d% $% 2deru - $rd&o po$ ed%t:B ''0% &e!o$u(i! &e '% j% posi#%ti)'' B)))% j% i# pri.r%j.% ti s u+%t !o$u to, tu dje'u .%.o 2% i $r%d, +to s &%j$oro! s%d s!r(u $i&e #bo$ /i&% predi'&o$, % od s'i, 2e&% &%j!%&je to #%'rijedi)))B B*% &e(ete ' je br2e 'oditi; 5robu je 0%t'or'te, .%.o re.o,, pod s'od, s%!u je 3e# i.o$% 'i pustite, &e. i i !re I ' 2i'% pod o&%.'i! .ro'o! po/i'%: T% !i s!o /isti +to je do te dje'oj.eC A s &%!% tu &% s'ijetu &e(e bor%'it)B BNju &% d&u $rob% op%#is!o, #% 'r%t se objesi % i o!/o! rup"% p %t&e&% &je$% ste$&u)))B

PREOBRAENJA ~ A.B.imi Razdoblje: HRVATSKA KNJIEVNOST O !"!#. O !"$". kraj hrvatske moderne 1914., smrt A.G. Matoa (do 1916. djeluju Matoevi sljedbenici) 1914. !"#A$%&A M'A(A ')")&A * antolo+ija koju je i,dalo (rutvo hrvatskih knji-evnika. ,astu/ljeno dvadesetak /jesnika ro0enih oko 1192.3 )vo Andri4, #ladimir 5erina, 6ran Galovi4, 7anko 8oli4 &amov, 9ikola 8oli4, $in :jevi4, 'jubo ;iesner... svi (osim &amova) ostvaruju kult <orme. /revladava /ejsa-na lirika novi se narataj kriti=ki /ostavlja /rema tradicionalnom stvaralatvu, /osebno /rema modernoj dvije struje3 1. sku/ina ju+oslavenski orijentiranih knji-evnika oku/ljeni oko #ladimira 5erine (=aso/isi >#al? i >#ihor?) * ne,adovoljni tadanjom hrvatskom kom/romiserskom i neu=inkovitom /olitikom (#ladimir 9a,or, )van Metrovi4) vie /oliti=ko /olemi=ki ne+o knji-evni karakter 2. ,na=ajnija /ojava /isaca koji su +lasno, u+lavnom /ro+ramskim =lancima i mani<estima, /o=eli javno iska,ivati ne,adovoljstvo stvarnim stanjem u hrvatskoj knji-evnosti, nje,inom ne/lodno4u i nemo4i /oslije Matoeve smrti borbeno i buntovno su se /ostavili /rema svemu to je u tom trenutku /redstavljalo /isanu rije=. /redstavnik3 %lde&i'o o(adi(i (i,dava= i urednik =aso/isa >&okot?, 1916.) * >(olje estetike@? * su/rotstavlja se +ra0anskom u=malom 4udore0u Bio)&a*+'i ,oda-i o a./o&.: ANT%N BRANKO I0I1 1191. * 19AB. ro0en u (rinovcima u !erce+ovini osnovnu kolu ,avrio u rodnome mjestu, +imna,iju /ola,io u Cirokom Drije+u, Mostaru, #inkovcima i Ea+rebu kolovanje na/uta nakon to je objavio /rvi broj =aso/isa >#ijavica? (191F.) bilo je ,abranjeno i,davati vlastite novine od 191B., kada se /reselio u Ea+reb, bavi se isklju=ivo knji-evno4u aktivist /okreta katoli=ke mlade-i sredinji /redstavnik novih knji-evno /ro+ramskih intencija. naj,na=ajniji /jesnik eks/resionisti=ke <a,eG hrvatske knji-evnosti na /o=etku stvaralatva ne+irao tradiciju i bilo kakvu /ove,anost knji-evnosti s drutvenim /roblemima svoje /ro+ramatske tekstove objavljivao u vlastitim =aso/isima3 >7uri? (1919.), >&nji-evnik? (19A4.) +otovo istovjetan s (onadinijevim stavovima o umjetnosti umjetnost /o Cimi4u ne te-i ni ,a =im, ona >te-i jedino da bude umjetnost? shva4a ju kao reali,aciju ne=e+ ti/i=no ljudsko+ u smislu s/iritualno+, kao /oseban, duboki unutarnji do-ivljaj sve+a ono+a to je ve,ano ,a =ovjekovo osje4anje -ivota i svijeta, ali svijeta koji je lien sve+a to je neva-no, nestvarno ili banalno

tra-i bit, =ovjeka i svijeta, dublji smisao =ovjekova /ostojanja, a ne neku a/straktnu lje/otu G%$)'%&A HD)'7IJ7A I&%8"I%)H9)EMA3 krtost i,ra,a, racionali,acija rije=i, odbacivanje deskri/tivno+ dojam krika, na/etosti, unutranje dinamike i /okreta to se ostvaruje na+laenom u/orabom +la+ola, re=eni=nih ni,ova, eli/ti=nim i,ra,om slobodan stih, i=e,avanje inter/unkcije vi,ualan i,+led, +ra<i=ka <orma /jesme /ostaje sadr-ajno va-na koloristi=nost * jake i jarke boje, boje svjetlosti, koloristi=ki kontrasti boje dobivaju vrijednost simbola, osobito /lava boja koja otvara obrise meta<i,i=ko+a svijeta naj=e4e stilske <i+ure * sineste,ija, hi/erbola, meta<ora uranjanje u sadr-aje svijesti3 vi,ije, halucinacije, slutnje, nestvarne slike... PREOBRAENJA /rva i jedina /jesni=ka ,birka (19A2.) /re/ustio ma+iju /oetske rije=i +ovoru boje, ,vuka i ritma. unio u hrvatsku /oe,iju slobodni, neve,ani stih, a i,ostavljaju4i inter/unkciju, dao i vi,ualnu sna+u svojim lirskim motivima vie misaon ne+o emocionalan /jesnik (,a=etnik >/ojmovne? umjesto >slikovne? /oe,ije) s/ustio se u mukotr/no i bolno tra-enje smisla ljudsko+ /ostojanja i na relaciji krajnjih =ovjekovih /olova -ivot * smrt. /okuao /rodrijeti u dubinu, u >beskrajno unutra? ljudsko+a bi4a nemo4ni revolt /rotiv neumitnosti /ronala-enja neobi=no sa-etim i,ra,om u temama ljubavi i smrti /okuao je ti/i=nim e+,istencijalnim motivima naslutiti neke osnovne ljudske tajne i nemo4an da doku=i bit * /obunio se /rotiv sve+a s/utano+ i nedore=eno+ u =ovjeku TEHNIKA PJES0E3 dva ritma u lirici3 mehani=ki i eks/resivni ,a eks/resivni ritam naj/rili=niji je slobodni stih ritam jo nije eks/resivan ako je svaka rije= u /jesmi ritmi=ki na svom mjestu rimovati treba ono to se rimuje nije svejedno koja 4e se rije= rimovati, koja 4e ,a,vu=ati najja=e u stihu, kao to nije ni svejedno koja 4e se rije= s kojom rimovati rima ja=e djeluje ako je rje0a to je neto rje0e, to je vrjednije PRI0JERI PJESA0A I2 2BIRKE: PJESNICI

8jesnici su =u0enje u svijetu Hni idu ,emljom i njihove o=i velike i nijeme rastu /ored stvari 9aslonivi uho na 4utanje to ih okru-uje i mu=i /jesnici u vje=no tre/tanje u svijetu

/jesni=ko umije4e (ars /oetica) =u0enje slobodni stih /rvi stih i,dvojen ,asebna ritmi=ka, ,na=enjska i sintakti=ka cjelina odsutnost inter/unkcije

OPO0ENA 5ovje=e /a,i da ne ide malen is/od ,vije,da@ 8usti da cijelo+ tebe /ro0e bla+a svjetlost ,vije,da@ (a ni ,a =im ne -ali kad se bude ,adnjim /o+ledima rastajo od ,vije,da@ 9a svom koncu mjesto u /rah /re0i sav u ,vije,de@ u,vienost duha temeljni motivi * =ovjek, svjetlost, /rah <unkcionalnost rije=i ,vije,de kao simbol u,viene duhovnosti uskli=nik nakon motiva ,vije,de * /jesni=ki krik /a-ljivo +ra<i=ko (+eometrijsko) or+ani,iranje /jesme

SMRT I JA %mrt nije i,van mene. Hna je u meni od naj/rvo+ /o=etka3 sa mnom raste u svakom =asu 7edno+ dana ja ,astanem a ona raste dalje u meni dok me cijelo+ ne /roraste i sti+ne na rub mene. Moj svretak njen /ravi je /o=etak3 kad kraljuje dalje sama individualni, subjektivni do-ivljaj smrti i smrtnosti slobodni stih i,ostanak inter/unkcijskih ,nakova na kraju smrt i dalje vlada odnos i jedinstvo -ivota i smrti

MOJA PREOBRAENJA 7a /jevam sebe kad i, crne be,dane i mu=ne +ra<i=ki or+ani,irana

no4i i,nesem blijedo meko lice u kristalno jutro i /o+ledima /livam /reko /olja livada i voda 7a /jevam sebe koji umirem na dan be,broj /uta i be,broj /uta uskrsnem H bo-e daj me umorna od mijena /reobra,i u tvoju svijetlu ne/romjenljivu i vje=nu ,vije,du to s daleko+ 4e neba no4u sjati u crne muke no4nih o=ajnika

/jesma i,ostanak inter/unkcijskih ,nakova =ovjekova te-nja ,a stalno4u i unutarnjim mirem bije+ od svakodnevnih /romjena

RUAK SIROMAHA 7edno /red dru+im stide se da sjednu ,a takav ru=ak i dokle jedu boje se da ne bi jedno dru+om -ivot /ojeli. &ad ustanu od stola tiina i te-ina Ga0enje /red samim sobom unaka,i obadvoma lica i svako misli da je dru+omu ubica i da je krv to te=e kro, nje+ovo tijelo krv dru+o+ (kao da je jedno dru+o jelo)

POVRATAK $i i ne sluti moj /ovratak i moju bli,inu : no4i kad umi u tvom uhu tiha mjese=ina ,naj3 ne kora=a mjese=ina oko tvoje ku4e 7a lutam /lavim sta,ama u tvojem vrtu &ad koracaju4i cestom kro, mrtvo svijetlo /odne stane /re/laena krikom =udne tice ,naj3 to krik je mo+a srca s bli,ih obala ) kad kro, suton vidi crnu sjenku to se mi=e s onu stranu mrke mirne vode ,naj3 ja koracam us/ravan i sve=an kao /ored tebe

HERCEGOVINA 7a koracam livadama /lav od sutona 9a rubu livada je ku4a /arno+ mlina ), daljine to je krvlju namrljana u+lasta i +ruba slikarija na nebu ) to+od bli-e sti-em sve +lasnije vi=u nebrojene u-asne o/eke $ko ne ,na, mislio bi da seljaci slave kakvu slavu )s/od bre-uljaka crni vlak se vu=e odmjereno udara i vriti svoj dola, jo daleko nevidljivoj stanici 9o4 i ja na brdu 8oda mnom na =as i,rone i, mraka ku4e stabla dvorite i njive ) o/et utonu u mrak ko u svijesti ), tame u me +leda nekoliko svijetlih bijelih /ro,ora3 ko nekoliko bijelih sve=anih =asova i, crno+ -ivota ljudi

K(a),- -.0*) A1)u1 =&0%a1 /isac &riu a&oinje o&isom svo. &rijatelja 6oka a koje. .ovori kako je jedna osebujna linostD ovjek sa devet "ivota koji je uvijek s&reman a akciju. /isac kre#e na eks&ediciju sa .ru&om ljudi koju &redvodi 6oko > kre#u u &otra.u a -reskama u mjesto %radina. Cme %radina je a&ravo i mislio jer je aboravio &ravo ime mjesta. %radina bi se trebala nala iti u unutra?njosti Cstre &a eks&edicija jedno. dana kre#e autobusom &rema kamenjaru i ?ikari. Gsred to. kamenjara &okvari im se autobus te jedan dio eks&edicije ostaje u autobusu ekaju#i &omo#, a dru.i dio kre#e dalje &je?ke, &redvo'en 6okom. 6oko cijelo vrijeme tvrdi

kako je si.uran kamo idu no nakon neko. vremena skoro da mu vi?e nitko i ne vjeruje. ;jihove sumnje se &oka"u is&ravnima kad jednom &rilikom .otovo da ne avr?e u &rovaliji. ;a&okon &ronala e neko naseljeno mjesto tj. ku#e, ali ini se da ljudi ba? i ne "ive u tim ku#ama. ;a jednom &ro oru u.ledaju dvije o.romne "ene koje im se avodniki smije?e &o ivaju#i ih k sebi. <ks&edicija na na.ovor 6oka kre#e dalje no /etar se vra#a k "enama i tamo ostaje. <ks&edicija .ubi jo? jedno. lana kad Lladimir ostaje &ijan u konobi tj. u &odrumu neko. lobno. starca. Kre#e. lana eks&edicija .ubi kad Cvan ku&uje ku#u u ?ikari i ostaje tamo "ivjeti. Dvije &osljednje lanice eks&edicije odlue vratiti se do autobusa &a 6oko i na? &ri&ovjeda ostaju sami. G sumrak dola e do uru?eno. samostana i tamo u&o naju -ratra koji im .ovori kako su sti.li &rekasno. /rema -ratrovoj &rii, on je du.o .odina uvao sve -reske i biblioteku no unato nje.ovom trudu, sve je &ro&alo. 1ad se uvjere u istinitost te &rie 6oko odluuje vratiti se natra. slijede#e. jutra. Fratar .ovori kako #e on ostati umrijeti u samostanu. ;a? &ri&ovjeda odla i &od emnim hodnikom u nadi da #e i&ak ne?to &rona#i. /othodnik .a na kraju dovodi do mjesta od kuda su i krenuli sa eks&edicijom. @lanove eks&edicije vi?e nikad ne us&ijeva &rona#i kao ni samostan sa starim -ratrom. G romanu se a&ravo radi o mladim ljudima u &otra i a identitetom i a smislom "ivota. Hd.ovor je da .a se ne mo"e &rona#i i da se stalno vrtimo u kru.. ;o nije rje?enje odustati ve# treba i dalje stalno &oku?avati. 3ILJE=KA O PISC!: Antun oljan ro'en je u (eo.radu 15!2. .odine, a umro je u Za.rebu 155!. .odine. Hvaj &jesnik, novelist, romano&isac, dramatiar, esejist, &revoditelj i antolo.iar &ojavio se u knji"evnosti ranih &edesetih sa sku&inom &isaca oku&ljenih oko aso&isa 1ru.ovi. /o tom #e aso&isu taj cijeli nara?taj biti &ro van kru.ova?kim. Zajedno sa Cvanom Slamni.om, Zvonimirom %olobom, Llatkom /avleti#em, Slavkom Mihali#em i dru.ima, =oljan je svojom s&isateljskom ener.ijom uvelike &ridonio radikalnoj &romjeni hrvatske knji"evnosti. =oljan a svoja djela odabire novu tematiku, dru.aiji i bor likova 7t v. antiheroj umjesto ratno. heroja9, no esto oni koji ne?to tako drastino mijenjaju &la#aju i cijenu a to. ;akon .ovora u &ovodu *:. obljetnice Mato?eve smrti ostao je trajno &olitiki sumnjiv vladaju#im strukturama ?to #e uvelike obilje"iti i nje.ovo stvarala?tvo i &olo"aj u dru?tvu. Hbjavio je sedam birki &jesamaD neke od njih su N% rubu s'ijet% 715*0. ..9, 3%"%/ .%!e&% 7153*. ..9, *ri$o'ori 71552. ..9. &etnaest dramskih tekstova a radio, ka ali?te, KL. ;a&isao je i etiri romana8 I#d%ji"e 71501. ..9, 9r%t.i i# et 7150*. ..9, Lu.% 7152$. ..9, Dru$i judi &% !jese"u 71523. ..9. G Rrvatskoj je roman 9r%t.i i# et kao knji.a tiskan tek 1532. .od. 1ad se &ojavio, roman je do"ivljavan kao &olitika ale.orija koja kriti ira &olitiki sistem. Dana?nji itatelj, koji ne na &olitiki sistem u kojem je nastao roman, ne#e .a ni do"ivjeti na taj nain. /isac je naknadno i sam anijekao da mu je namjera bila na&isati &olitiku ale.oriju.