SAOBRAAJNI FAKULTET TRAVNIK

UTICAJ PRIMJENE INTELIGENTNIH TRANSPORTNIH SISTEMA NA JAVNI PRIJEVOZ

SEMINARSKI RAD Predmet: Inteligentni transportni sistemi

Mentor: Doc. dr. Danislav Drakovi Vii asistent: Mr.Samed Ormanovi, dipl.

Student: Muamer Vrtagi Broj indeksa: S-31-I/11

Travnik, juni 2013.

SADRAJ
Stranica :

1. UVOD ....................................................................................................................3 2. OPI POJMOVI PROMETA I TRANSPORTA ..................................................4 3. PRISTUP PLANIRANJA PREVOZA PUTNIKA ................................................5 3.1 Proces planiranja prijevoza putnika .................................................................5 3.2 Prikupljanje podataka o prevozu putnika .........................................................5 3.3 Istraivanje prijevozne brzine i zastoja ............................................................7 3.4 Brojanje ulazaka i izlazaka putnika ..................................................................8 4. UPRAVLJANJE LOGISTIKIM FUNKCIJAMA PRIJEVOZA PUTNIKA .....9 4.1 logistiko upravljanje financijskim i ekonomskim resursima ..........................9 4.2 Troak prijevozne usluge ................................................................................10 4.3 Tarife i naplata ................................................................................................10 4.4 Vozne karte .....................................................................................................11 5. PRIMJENA ITS-a U PRIJEVOZU PUTNIKA ...................................................12 6. ZAKLJUAK ......................................................................................................14 7. LITERATURA.....................................................................................................15

1. UVOD
Inteligentni transportni sustavi u prometu sve se vie nastoje uvesti u veinu razvijenih zemalja da bi se u konanici olakalo odvijanje prometa te naravno poboljala sigurnost odvijanja prometa. Naime, veina razvijenijih zemalja ve je uvelike uhodana sa koritenjem ITS-a,. ITS je novija tehnologija koja se koristi u raznim grana i aspektima kako bi unaprijedila i ubrzala razne sloene procese

2. OPI POJMOVI PROMETA I TRANSPORTA

Promet je prijevoz ljudi, dobara i informacija s jednog mjesta na drugo. Promet sainjavaju: infrastruktura (ceste, eljeznika pruga, aerodromi, luke...), prometala (cestovna vozila, eljeznika vozila, zrakoplovi, brodovi...) i operacije (svjetla, znakovi, kontrola zranog prometa). Promet se dijeli na kopneni, zrani i vodni promet. U kopneni promet spada cestovni i eljezniki promet, a u vodni spada rijeni i pomorski promet. Promet se u transportnom inenjerstvu definira u tri razliita smisla: 1. Najiri pojam/smisao: Promet znai openito odnos meu ljudima (drutveni promet) 2. U uem smislu: Promet spada u tzv. ekonomsko-financijsku kategoriju (to se odnosi na platni promet, trgovinski promet, robni i nerobni promet) 3. U najuem smislu: Promet obuhvaa ali i sve operacije i komunikacije u vezi sa prijevozom Prijevoz je pak specijalizirana djelatnost koja koristi prometne infrastrukture i suprastrukture za proizvodnju prometne usluge. Sinonim za prijevoz je transport koji ima gotovo identino znaenje. Transportna ili prijevozna usluga je kretanje ljudi i dobara s jednog mjesta na drugo. Naini transporta jesu zrani, eljezniki, cestovni, voda, kablovi, cjevovodi i prostor. Transportna polja mogu se podijeliti u tri grane: transportna infrastruktura, vozila i transportne operacije. Ona se ne moe uskladititi, sauvati ili ponuditi na tritu jer nema materijalni oblik kao to je sluaj sa samom robnom proizvodnjom. Temeljni elementi razvoja transporta su sredstva za rad, predmet rada i radna snaga, odnosno sam rad. Kroz povijest postojale su razne faze u transportnom procesu. Te se faze odnose na nain rada i razvitak i napredovanje tehnologije za rad koja se koristi u procesima. Faze se mogu podijeliti u etiri skupine1: 1. Manualizacija- najnii stupanj razvoja transportne tehnologije; u toj fazi koristi se samo fizika energija ljudi ili ivotinja za proizvodnju prometne usluge 2. Mehanizacija- vee se uz otkrie parnog stroja i koritenje mehanike energije. U toj fazi ovjek obavlja pripremne i zavrne operacije, a prijevoz se obavlja mehaniki primjenom strojeva. 3. Automatizacija- prvi sustavi u kojima ovjek nadgleda proces koji je osmislio

upanovi, I.; Tehnologija cestovnog prometa, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb 1994. , str. 24.

4. Automatika (robotika)- dananji stupanj razvoja transportnog inenjerstva- strojevi programiraju sve ideje do realizacije; formiranje ITS-a u prometu. Tu se najdalje ilo u cestovnom prometu.

3. PRISTUP PLANIRANJA PREVOZA PUTNIKA 3.1 Proces planiranja prijevoza putnika

Pronalaenje rjeenja za optimalno usklaivanje prometnog sustava (primjenom logistikog pristupa problemu prijevoza putnika) u irem (na razini drave) i uem konceptu(urbani prostori gradovi, naselja) zahtijeva precizno planiranje uz odgovarajue financiranje. Budui da naslijeena prometna infrastruktura nije ni priblino postavljenatakvoj idealnoj strukturi, zadatak je u logistikom smislu da se saniraju posljedice dugogodinjeg aneplanskog razvijanja gradske infrastrukture. Kvalitetno planiranje te potom organizacija prijevoza temelj je za gospodarski i svaki drugi napredak svake urbane cjeline. Ako dolazi do poremeaja u prometnom sustavu, na gubitku je cjelokupna urbana zajednica. Zastoji i zaguenja u prometu, posebice u velikim urbanim cjelinama, najvie se oituju u izraenim gubicima u vremenu putovanja, zatim poveanju stresa kod putnika, poveanim zagaenjem okolia, kao i smanjenjem stupnja sigurnosti u prometu, koje se oituje u poveanju broja nezgoda, to u konanici rezultira smanjenjem kvalitete ivota i gospodarskog prosperiteta urbane zajednice.

3.2 Prikupljanje podataka o prevozu putnika

Efektivno planiranje prijevoznih operacija, izradba voznih redova, analiza efikasnosti te zadovoljavanje potreba korisnika zahtijeva precizne i tane podatke o koritenju prijevoznih linija.Stoga prijevoznici trebaju organizirati prikupljanje, odravati i redovito obnavljati baze podataka. Baze podataka trebaju sadravati(Vuchic V. R., 2005): infrastrukturne elemente: postaje i njihova oprema, signalizacija, izgled trase, garae, radionice, itd. podatke o vozilima: dimenzije vozila, oblik, performanse, starost, stanje vozila,kvarovi, itd. uvjete pri obavljanju linijskog prijevoza: regulacija prometa, koordinacija vozila javnog prijevoza s ostalim vozilima, brzine vozila, vremena ekanja i pouzdanost usluge:
5

uvjeti koritenja eljeznike infrastrukture, ogranienje brzine, signalizacija, itd. vrste pruenih usluga i vozni redovi za sve vrste prijevoza na svim linijama,

koritenje usluga: ukrcaj / iskrcaj putnika, protok du linija, vremenske neravnomjernosti / fluktuacije i duljine putovanja: generiranje putovanja prema razliitim potrebama putnika (stadioni, sveuilini kampusi, bolniki kompleksi i ostalo) informacije o izvanrednim dogaajima tijekom prijevoza (nezgode), informaciju o cijenama (metoda naplate i vrste prijevoznih karata), stavovima putnika opojedinoj vrsti linijskog prijevoza, udobnost vonje i drugim parametrima usluge.

Baze podataka potrebno je odravati sustavnim prikupljanjem podataka pomou raznih vrsta istraivanja, koja se provode periodino ili kontinuirano, na uzorku ili cijelom skupu: nadgledanje, brojanje, mjerenja i intervjui.Vui(Vuchic V. R., 2005) navodi da je uestalost i opsenost istraivanja na terenu potrebno odrediti temeljem kompromisa izmeu potrebe za preciznou podataka i trokova istraivanja. Poeljna su detaljna istraivanja tijekom duih intervala koja je mogue dopuniti istraivanjima manjeg obujma, u obliku reprezentativnih uzoraka. Drugim rijeima, opseni cjeloviti podaci, koji opisuju sve operacije u jednom vremenu, kombiniraju se slongitudinalnim, to jest vremenskim podacima o kljunim elementima, kao to su protok putnika na najoptereenijim dionicama, karakteristine postaje na linijama s velikom frekventnou putnika ili maksimalni protok. Istraivanja se mogu provoditi u razliitim vremenskim periodima: brojanje svakog mjeseca tijekom godine obavlja se na odreenim linijama kako bi se dobile varijacije po mjesecima, odnosno podaci o potranji na linijama(raspodjela du linije i satne varijacije);

istraivanja svakih pet godina gdje prijevoznik organizira brojanje putnika na svim linijama u jednom danu u tjednu i na nekoliko odreenih linija tijekom jednog tjedna;

godinje brojanje - odabirom nekoliko tipinih linija za cijeli sustav. Brojanje se obavlja tijekom radnog vremena ili u vrnom optereenju, ovisno o varijacijamakoje se mogu pojaviti i o eljenoj tonosti podataka du cijele linije ili nanaj optereenijem dijelu. Istraivanja se najee provode za potrebe izradbe voznog reda, uvoenja novih ili poboljanja postojeih linija, te analize prometnih uvjeta, razloga kanjenja, mjerenja prijevoznih brzina i slino2. _______________________________ 2

http://files.fpz.hr/Djelatnici/dbrcic/Brcic-Sevrovic--Logistika-prijevoza-putnika.pdf 6

Istraivanje se uobiajeno provodi brojanjem na terenu te unosom podataka u poseban obrazac. Obrasci su prilagoeni specifinostima lokacije i vrsti istraivanja i/ili analize. Postoje razliite vrste istraivanja, npr: istraivanje prijevozne brzine i zastoja protok putnika i brojanje ukrcaja brojanje ulazaka i izlazaka putnika.

3.3 Istraivanje prijevozne brzine i zastoja

Istraivanjem brzine i zastoja na linijama javnog prijevoza utvruje se raspodjela vremena tijekom putovanja, s obzirom na vrijeme vonje, izmjenu putnika i vrijeme stajanja.Izmjena vremena vonje i vremena stajanja koristi se za izraun eksploatacijske brzine i pouzdanosti usluge tijekom dana, to je vaan imbenik u planiranju moguih poboljanja. Istraivanje se provodi na nain da se osobe koje provode istraivanje voze u prednjem dijelu vozila da bi imale uvid u cijelu situaciju te utvrdili razloge usporavanja i zaustavljanja. Kako bi se postigli reprezentativni rezultati, potrebno je nadzirati nekoliko vonji dnevno tijekom tjedan dana. Broj ponavljanja ovisi o statistikim varijacijama i eljenoj preciznosti rezultata. Podaci se mogu prikupljati i putem raunala spojenog na izvor pogona vozila, upravljai mehanizam za otvaranje vrata. Raunalo biljei mjesta i vremena pokretanja i zaustavljanja vozila kao i otvaranje vrata. Taj nain prikupljanja podataka prua tonije i detaljnije podatke,s mnogo manjim potrebnim brojem osoblja. Postoji metoda istraivanja praenjem vozila na liniji: prolazak pokraj kontrolne toke, GPS, automatsko lociranje vozila, itd. Centrala dobiva podatke u realnom vremenu te tako prikupljene baze podataka omoguavaju brzo djelovanje u nastaloj prometnoj situaciji, ime se poveava pouzdanost sustava. Prijevozni sustavi s automatiziranom vonjom, kontrolom ilinadgledanjem transportnih jedinica na linijama imaju automatske sustave biljeenja vremena putovanja i drugih podataka (metro, lako traniki sustavi LRT i drugi). Takvi sustavi kontinuirano nadgledaju poloaj svih vozila te je cijeli proces putovanja automatski praen izabiljeen. Dobiveni podaci se obrauju i statistiki analiziraju, utvruju se prosjena vremena putovanja za svaki dio puta s odstupanjima koja ukazuju na pouzdanost usluge prijevoza. Podaci o vremenima vonje i stajanjima na stajalitima bitna su pri planiranju novih trasa i poboljanju u operativnoj upotrebi. Podaci su posebno vani pri uvoenju razliitih mjera prioritetnog prijevoza, koncipiranju jednosmjerne regulacije prometa, uvoenju zabrane parkiranja na pojedinim trasama, i slino. U tim sluajevima rade se istraivanja brzine i zastoja. Statistiki podaci

takoer se upotrebljavaju za kontrolu realizacije voznog reda, teslue za njegovu korekciju ili edukaciju vozakog osoblja. Uobiajeno se ne rade istraivanja brzine za sustave brzoga javnoga gradskog prijevoza budui da kod takvih sustava ne postoje zastoji uzrokovani brojnim vanjskim uzrocima.Ponekad se obavljaju vrlo precizna istraivanja gdje se biljee vremena stajanja i uvjeti vonje izmeu stajalita da bi se postigla to via razina pouzdanosti usluge u sustavu brzoga javnoga prijevoza putnika

3.4 Brojanje ulazaka i izlazaka putnika

Najdetaljnije informacije o protoku putnika na liniji dobiju se brojanjem ulazaka i izlazaka putnika na svakoj stanici uz du linije. Takvim brojanjem dobivaju se podaci o broju putnika prema stanicama kao i optereenje prijevoznog sredstva po dionicama linije. Temeljem dobivenih podataka mogue je izraunati raspodjelu duljina putovanja putnika i uinak linije u putnikim kilometrima za bilo koji sat u danu. Na taj se nain prikup ljaju svipotrebni podaci za izradbu voznog reda, analizu vonje prijevoznog sredstva, produljenje ili skraenje linije, dodavanje ili isputanje odreenih postaja, itd. Takva istraivanja iziskuju visoka financijska sredstva pa odabir metode brojanja ovisi o potrebama za konkretnim podacima. Brojako osoblje prije brojanja mora proi obuku koja ovisi o odabiru metode brojanja. Brojanje ulazaka i izlazaka putnika je jednostavnije u odnosu na metodu odreivanja po punjenosti prijevoznog sredstva. U postupku brojanja pogodno je koristiti posebne listove za smjerove vozila na liniji ili za jedan obrt vozila. Nakon biljeenja, prikupljaju se obrasci iz svih prijevoznih sredstava (ili stanica) sloenih po vremenskim periodima, obino 15-minutni period za vrno optereenje i 60-minutni za izvanvrno optereenje. Postoje mnogi automatski ureaji za brojanje putnika, od runih rekordera i prijenosnih raunala do automatskih skenera i detektora pritiska u vozilima, koji biljee ulaske i izlaske putnika. Oni mogu biti koriteni na razliite naine u svrhu smanjenja osoblja, poveanja koliine podataka o brojanju i njihove tonosti te zbog pojednostavnjenja biljeenja podataka. Najpotpuniji i najpouzdaniji automati za brojanje putnika su u modernim brzim prijevoznim sustavima s potpuno kontroliranim postajama, s raunalno kontroliranim naplatnim vratima kod kojih svaki putnik prislanja magnetnu karticu pri ulasku i izlasku. Taj sustav prua neprekinuto brojanje ulazaka i izlazaka na svakoj postaji, tako da se prikupe svi podaci o koritenju stanica i optereenju uz du linije

4. UPRAVLJANJE LOGISTIKIM FUNKCIJAMA PRIJEVOZA PUTNIKA 4.1 logistiko upravljanje financijskim i ekonomskim resursima
U ekonomskom smislu prijevozna usluga se moe promatrati kao proizvodnja prijevoza.Osnovni uvjet za ostvarivanje proizvodnje je prisutnost prijevozne potranje, zatim interes za prijevoznu ponudu, kao i resursa za ostvarivanje proizvodnje usluge. U prijevozu putnika prisutnost potrebe za prijevozom predstavlja potranju, dok interes prijevoznikih poduzea predstavlja prijevoznu ponudu. U resurse se ubrajaju vozila, gorivo i slini parametri kojima se osigurava mogunost prijevoza. Ekonomska logika nalae da svaka proizvodnja treba stvarati profit. Proizvodnja prijevozne usluge u tom smislu se razlikuje od materijalne proizvodnje jer nije nuno ostvarivati profit, posebice u javnom gradskom prijevozu putnika,s obzirom na to da treba, prema zahtjevu urbane sredine, zadovoljiti vie ciljeve kao to je poveana mobilnost i dostupnost urbanog prostora. Kako nijedan prijevoznik nema interesa poslovati bez dobiti ili s gubitkom, kao nuan uvjet za odrivost prijevozne usluge namee se pokrivanje trokova prijevoza iz raznih izvora.Razlikujemo stoga tri ekonomska termina u javnom prijevozu putnika:

ekonominost mjeri se odnosom vrijednosti prihoda i rashoda, odnosno vrijednosti uinaka i trokova. tedljivost i izdanost dimenzije su ekonominosti: tedljivost odraava tenju ostvarenja prihoda uz najnie mogue rashode, izdanost odraava tenju ostvarenja to veih prihoda s obzirom narashode. Poduzee posluje ekonomino kad su u odreenom razdoblju njegovi prihodi vei od rashoda, granino ekonomino kad su prihodi jednaki rashodima, a ne ekonomino kad su prihodi manji od rashoda, to jest kad se iskazuje gubitak u poslovanju;

efikasnost - je ekonomski termin koji opisuje koritenje svih raspoloivih resursa u svrhu maksimiziranja proizvodnje usluge. Predstavlja meusobni odnos izmeu postignutih rezultata i koritenih resursa;

efektivnost - je mjera obujma realizacije planiranih aktivnosti i dostizanja planiranih rezultata. Efektivan proces je onaj koji rezultira proizvodom/uslugom po mjeri korisnika/kupca

4.2 Troak prijevozne usluge

Kako bi pruili prijevoznu ponudu, prijevoznici trebaju nabaviti vozila i gorivo, platiti odravanje, vozae i ostali potreban broj zaposlenika. Postoje i kapitalni trokovi odravanja sustava te takoer fiksni i varijabilni trokovi. Trokovi koji se odnose na takse, osiguranje,amortizaciju i trokovi uspostavljanja linije jesu fiksni trokovi. Smanjivanje troka odnosise veim dijelom na operativne trokove varijabilne trokove. S naglaskom na to da je amortizacija vozila vea u prvim godinama nego kasnije (to dijelom ovisi i od zemlje i propisu). Gubitak vrijednosti vozila treba balansirati i s trokovima odravanja koji mogu biti znatni.Kod nekih prijevoznika, koji prijevoz obavljaju unajmljenim vozilima, postoji i troak leasinga vozila, koji je takoer fiksni troak. Operativni leasing vozila uobiajeno ukljuuje i troak odravanja vozila. Takoer postoji razlika u operativnom i financijskom leasingu. Stoga je troak vozila fiksan na krai ili srednje dug period, dok ostali operativni trokovi ovise o intenzitetu upotrebe vozila. Operativni varijabilni tekui trokovi odnose se na gorivo, gume, troak posade i ostalog osoblja.

4.3 Tarife i naplata

Prijevoznici trebaju troak poslovanja (obavljanja prijevoza) naplatit i kroz sustav naplate koritenja prijevozne usluge. Tarifa je definirana kao naknada za obavljeni prijevozni rad. Najsofisticiraniji i najpravedniji sustav tarife prijevoza je da se prijevozna usluga naplauje prema stvarno obavljenom prijevoznom radu. To je u praksi, naroito u gradskom i prigradskom javnom prijevozu putnika, vrlo esto teko ostvariti. Veina sustava naplate u gradskom prometu zasniva se na kombinaciji naplate najdue relacije, vremenske naplate i/ili zonske naplate, koja vrlo esto favorizira korisnike duih putovanja, dok je izrazito nepovoljna za korisnike kraih putovanja. Naplata prema fiksnom troku i marei prilino je jednostavan nain obrauna prijevozne usluge u kojoj prijevoznik obraunava trokove uveane za svoju maru koju naplauje korisniku; taj sustav se vrlo esto koristi kod turistikih putovanja i arter vonji.

Naplata prema stvarno prijeenom putu Naplata po vremenu provedenom u vozilu/sustavu Zonska naplata
10

Prosjena cijena Kombinirana naplata Sustav jedinstvene tarife tarifna unija.

Naela koja bi tarifni sustav trebao zadovoljiti su:

Jednostavnost i razumljivost Fleksibilnost Pravednost Javnost tarife Predvidljivost (postojanost) tarife.

Pitanje koncepcije i provoenja kontrole i kanjavanja vonje bez karte je takoer vrlo delikatno, s obzirom na to da neplaanje karte za vonju smanjuje prihod.

4.4 Vozne karte

Putnici koji koriste javni linijski prijevoz tijekom cijele vonje trebaju imati vozne karte koje sadre: naziv prijevoznika relaciju prijevoza cijenu prijevoza.

Na zahtjev ovlatenoga kontrolora prijevoznika, putnik je duan pokazati voznu kartu.

11

5. PRIMJENA ITS-a U PRIJEVOZU PUTNIKA

Inteligentni transportni sustavi u prijevozu putnika nadogradnja su informacijsko komunikacijskih sustava u sklopu raunalno podranih sustava operativnog nadzora i upravljanja poduzeem (Fleet management). Sustav nadzora i upravljanja omoguuje pregledan prikaz radnih procesa za ekonomino koritenje vozila i pravovremeno prepoznavanje smetnji. To je idealan informacijski i dispozicijski sustav za optimiranje rada i pripremu rada u javnom prijevozu putnika putem nadzora, upravljanja, organizacije i voenja kompleksnog prometa koritenjem raunala. Modularni softverski paket omoguuje prikaz informacija i pruanje pomonih sredstava za dispoziciju i komunikaciju. U osnovne funkcije raunalno podranog sustava nadzora i upravljanja poduzea pripadaju: utvrivanje lokacije vozila usporedba zadanog i stvarnog stanja u prometu radi nadzora voznog reda automatska razmjena informacija putem podatkovne radiokomunikacije upravljanje govornom komunikacijom kontinuirano informiranje dispeera o aktualnom stanju radnog procesa prikaz radne situacije u grafikom i tablinom obliku usporedba zadanog/ stvarnog stanja radi nadzora tura (usporedba zadanog/ stvarnog uinka) alati za pomo dispeeru kod organizacijskih i dispozicijskih mjera (upravljanjesmetnjama)

- nadzor posebnih dogaaja - protokoliranje svih vanih informacija i zahvata - osiguranje alata za dijagnozu (npr. analiza voznih podataka) - nadzor veza i osiguranje veza - informacija za putnike o stvarnom vremenu (DFI) - utjecaj na svjetlosnu signalizaciju. Koritenjem mogunosti ITS sustava te integracijom s cjelovitim prometnim rjeenjima ITS-a na podruju urbane sredine prometno poduzee ostvaruje sljedee ciljeve:

12

poveanje atraktivnosti javnog prometa kao i prihvaanja javnog prometa odstrane putnika na osnoviobiljeja kakvoe, kao to su pouzdanost, raspoloivost i jednostavno rukovanje putem - postizanja maksimalne tonosti i redovitosti - poboljanja sigurnosti veza kod presjedanja - skraivanja vremena prijevoza mogunou utjecaja na svjetlosnusignalizaciju.

bolja informiranost putnika na stajalitima putem stvarnih podataka, kao i davanje informacija u vizualnom i akustinom obliku.

Pojednostavnjenje radnih procesa i poveanje efikasnosti i ekonominosti za prijevoznika moe se postii : optimizacijom koritenja vozila i osoblja optimizacijom vremena prometovanja vozila (vrijeme obrta) ranim prepoznavanjem radnih i tehnikih nepravilnosti i smetnji uinkovitim radom osoblja u centrali poveanom fleksibilnou na temelju mogunosti da se vozilo koristi premapotrebi.

Primjena ICT-a, telematike i ITS tehnologije omoguuje da prijevoz putnika funkcionirabolje, efikasnije, i omoguuje poveanje alternativnih tipova usluge. U konanici, organizaciji omoguuje ekonomski efikasniji sustav. to se tie putnika, ITS omoguuje veu atraktivnost sustava prijevoza putnika koja pomae da se putnici lake odlue na putovanje javnim gradskim prijevozom3.

____________________________
3

http://files.fpz.hr/Djelatnici/dbrcic/Brcic-Sevrovic--Logistika-prijevoza-putnika.pdf 13

6. ZAKLJUAK
Jedan od temeljnih problema suvremenog svijeta je svakako promet i njegov vrtoglav porast gotovo iz dana u dan. Samim time nastaje i potranja za razvojem sve veih povrina za prometnice, a sukladno tome nadalje i nove tehnologije koja bi mogla kontrolirati i voditi toliku masu. Iz tog se razloga ITS pokazao kao idealno rjeenje za kontrolu prometnog haosa. Kako je reeno, time se ne nastoji otkazati svrha klasinim nainima kontrole, odnosno policijskoj slubi i slino, ve se nastoji njima pomoi. Brzina i aurnosti prenoen ja podataka ITS sustava jednostavno ej nuna stvar u svakom veem i razvijenijem prometnom sreditu.

14

7. LITERATURA
upanovi, I.; Tehnologija cestovnog prometa, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb 1994.

Internet izvori
http://files.fpz.hr/Djelatnici/dbrcic/Brcic-Sevrovic--Logistika-prijevoza-putnika.pdf

15