6.

KONTNI PLAN I POSLOVNE KNJIGE

6.1. Raunski (kontni) plan

U modernom dvojnom knjigovodstvu razvijanje rauna (konta) polazi od definiranja raunskih (kontnih) razreda ili klasa. Raunski razredi se dalje dijele na skupine rauna (konta). Skupine rauna se dalje dijele na osnovne raune (konta). Osnovni rauni se dalje dijele na analitike raune (konta). Svi razredi, skupine, osnovni rauni i analitiki rauni se ifriraju kako bi se tehnika knjienja pojednostavnila. ifriranje se izvodi desetinom razradom, tj. oznaavanjem brojevima od 0 do 9. Na temelju razrade rauna (konta) i njihovog ifriranja formira se raunski (kontni) plan koji osigurava prepoznavanje svake pojedine knjigovodstvene stavke te tonost pri unosu podataka, formiranju poslovnih knjiga i izradi izvjea. Definiranje raunskog plana i ifriranje stavki izvodi se prema sljedeoj shemi: Razred Skupina rauna Osnovni rauni Analitiki rauni od od od od
0 00 000 0000

do do do do

9 99 999 9999

U praksi se najee primjenjuje jedno od sljedea tri naela rasporeda razreda (klasa): funkcijsko naelo bilanno naelo kombinirano naelo Funkcijsko naelo podrazumijeva redoslijed razreda u raunskom planu na nain da kretanje knjigovodstvenih stavki prati proizvodni i poslovni proces. Funkcijsko naelo kod nas ima dugu tradiciju pa se primjenjuje i danas u veini naih raunskih planova bez obzira to vie nema zakonskog propisa koji bi na to obvezivao. Prema raunskom (kontnom) planu RRiF-a razredi su rasporeeni ovako:

Razred 0 Dugotrajna imovina i potraivanja za upisani a neuplaeni kapital Razred 1 Novac, kratkotrajna financijska imovina, kratkotrajna potraivanja, gubitak iznad visine kapitala i aktivna vremenska razgranienja Razred 2 Kratkorone i dugorone obveze, dugorona rezerviranja za rizike i trokove i pasivna vremenska razgranienja Razred 3 Zalihe sirovina i materijala, rezervnih dijelova i sitnog inventara Razred 4 Trokovi poslovanja Razred 5 Slobodan (mjesta i nositelji trokova) Razred 6 Proizvodnja i gotovi proizvodi Razred 7 Rashodi i Prihodi te Bruto financijski rezultat Razred 8 Financijski rezultat poslovanja Razred 9 Kapital i rezerve (priuve).

Bilanno naelo rasporeda raunskih razreda obiljeava slijed uvoenja pozicija u raunski plan sukladno sadraju u bilanci i raunu dobiti i gubitka. U pravilu, prvo se unose i niim brojevima ifriraju pozicije koje pripadaju aktivi, a zatim pasivi. Nadalje slijede pozicije koje pripadaju trokovima, rashodima te obraunu rezultata poslovanja. Primjenom kriterija opadajue likvidnosti u aktivi prve po redoslijedu dolaze pozicije s veom, a zatim pozicije s manjom likvidnou. Prema tome, redoslijed pozicija prema ovom kriteriju bio bi sljedei: Novac, Kratkotrajna financijska imovina, Kratkotrajna potraivanja Zalihe Dugotrajna imovina

Kod rasporeda pozicija u pasivi primjenjuje se kriterij ronosti (dospjelosti) koji se definira prema duljini roka u kojem je vjerojatno da e se postaviti zahtjev za isplatu. Prema kriterija opadajue ronosti raspored pozicija bi bio sljedei: Vlastiti kapital Dugorona obveze Kratkorone obveze

Raspored razreda u bilanci (prema raunskom planu RRiF)

RAZ

AKTIVA Dugotrajna imovina i potraivanja za upisani a neuplaeni kapital Novac, kratkotrajna financijska imovina, kratkotrajna potraivanja, gubitak iznad visine kapitala i aktivna vremenska razgranienja Zalihe sirovina i materijala, rezervnih dijelova i sitnog inventara Proizvodnja, gotovi proizvodi, roba

PASIVA Kapital i rezerve Kratkorone i dugorone obveze, dugorona rezerviranja za rizike i pasivna vremenska razgranienja

RAZ.

. 0 1

9 2

3 6

Raspored razreda raunskog plana prema pozicijama rauna dobiti i gubitka POZICIJA Prihodi Trokovi Rashodi Bruto financijski rezultat Financijski rezultat poslovanja RASPORED (SKUPINA) 7 4 7 7 8 (74 78) (70 73) (79)

Kad su razredima dodijeljene osnovne ifre od 0 do 9, njihov sadraj se dalje rasporeuje po skupinama , osnovnim raunima i analitikim raunima i ifrira Razred 0 dijeli se na sljedee skupine rauna:
RAZRED 0 DUGOTRAJNA IMOVINA I POTRAIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAENI KAPITAL

SKUPINE

00 Potraivanja za upisani a neuplaeni kapital 01 Nematerijalna imovina 02 Materijalna imovina prirodna bogatstva 03 Materijalna imovina graevinski objekti i oprema 04 Stambene zgrade i stanovi 05 Ostala materijalna imovina 06 Financijska imovina dugorona 07 Dugorona potraivanja

Svaka skupina rauna dijeli se na osnovne raune (konta)

RAZRED 0 SKUPINE 03 DUGOTRAJNA IMOVINA I POTRAIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAENI KAPITAL MATERIJALNA IMOVINA GRAEVINSKI OBJEKTI I OPREMA

OSNOVNI RAUNI 030 Graevinski objekti 031 Postrojenja i oprema (strojevi) 032 Alati, pogonski i uredski inventar, pokustvo i transportna sredstva 033 Predujmovi za materijalna sredstva 034 Materijalna sredstva u pripremi (investicije u tijeku) 038 Vrijednosno usklaenje objekata i opreme 039 Akumulirana amortizacija graevinskih objekata i opreme

Svaki osnovni raun se dalje dijeli na analitike raune i ifrira

RAZRED 0 DUGOTRAJNA IMOVINA I POTRAIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAENI KAPITAL SKUPINE 03 MATERIJALNA IMOVINA GRAEVINSKI OBJEKTI I OPREMA OSNOVNI RAUN 030 GRAEVINSKI OBJEKTI

ANALITIKI RAUNI 0300 Poslovne zgrade trgovine i administracije 0301 Tvornike zgrade, hale i radionice 0302 Zgrade hotela, motela , restorana 0303 Skladita, silosi, nadstrenice, garae, staklenici 0304 Zgrade montane, barake, hladnjae, suionice 0305 Ograde i izlazi 0306 Putovi, mostovi, parkiralita, staze, rampe.. 0307 Cjevovodi, vodospremnici, kanalizacija 0308 portski objekti, iare, portski tereni 0309 Ostali nespomenuti graevinski objekti Analitiki rauni (konta) mogu se dalje dijeliti na subanalitike raune (konta).

6.2. Poslovne knjige

Poslovne knjige su evidencije podataka o nastalim poslovnim dogaajima koje se formiraju temeljem unoenja podataka u skladu s odreenim raunovodstvenim

naelima, standardima i tehnikama. Prema Zakonu o raunovodstvu poslovne knjige ine: dnevnik glavna knjiga pomone knjige Otvaranje poslovnih knjiga obavlja se nastupom poslovne godine, tj. od 01.01. tekue godine, na temelju balance krajem proteklog razdoblja, tj. 31.12. protekle godine. Kod novoosnovanih poduzea poslovne knjige otvaraju se na temelju prve poslovne promjene ili na temelju poetne bilance utemeljene na popisu imovine i obveza te stanja vlastitog kapitala. Rauni rashoda i prihoda otvaraju se na temelju knjigovodstvene isprave o poslovnoj promjeni. Dnevnik je poslovna knjiga u koju se unose poslovne promjene slijedom vremenskog nastanka, tj. kronolokim redoslijedom. Dnevnik se organizira kao jedinstvena poslovna knjiga (to je u praksi najee) ali se moe organizirati kao vie specijaliziranih knjiga (dnevnik financijskog knjigovodstva, dnevnici analitikih knjigovodstava i dnevnik izvanbilannog knjigovodstva). Osnovne metode upisivanja podataka u dnevnik i prijenosa u glavnu knjigu jesu: prijenosna metoda kopirna metoda metoda elektronike obrade podataka DNEVNIK
TEK. BR. 1. DATUM 25.01. TEMELJNICA Izvadak br.9 SADRAJ KONTO

STRANA:
SVOTA DUGUJE 5 000,00 (1) 5 000,00 (2) POTRAUJE

Obveze prema dobavljaima 2200 iro raun Podizanje gotovine za potrebe blagajne ek br 1000

(3) 2200 OBVEZE PREMA DOBAVLJAIMA 1000 IRO RAUN

(4)

5 000, 00

S xxxx

S xxxx

5 000,00

Glavna knjiga pokazuje sustavna knjienja po kontima. Prema tome glavna knjiga predstavlja skup svih konta koja su otvorena tijekom poslovne godine. Budui da su na svakom kontu sustavno poredane sve promjene koje su se na njemu dogodile, glavna knjiga kao skup konta predstavlja sustavnu evidenciju. Raspored rauna (konta) u glavnoj knjizi temelji se na unaprijed definiranom kontnom planu. Glavna knjiga tiskana na slobodnim listovima izgleda ovako:
KTO: 9000 Kapital KTO: 8000 Dobitak KTO: 6000 Proizvodnja u tijeku KTO: 4000 Trokovi materijala KTO: 3100 Zalihe materijala KTO: 2200 Dobavljai KTO: 1000 iro raun KTO: 0311 . Strojevi Dat Opis D 1.1 Prijenos salda 1000 P

Glavnu knjigu ine dva meusobno autonomna dijela: bilanni zapisi izvanbilanni zapisi Glavna knjiga bilannih zapisa obuhvaa sva stanja i kretanja na kontima imovine, izvora imovine, trokova, rashoda i prihoda. Glavna knjiga izvanbilannih zapisa obuhvaa odreene poslovne dogaaje koji u trenutku nastanka nemaju utjecaja na promjene u bilanci i raunu dobitka ali osiguravaju dodatne informacije o koritenju tue imovine na primjer, pravima i obvezama koje u budunosti mogu utjecati na promjene u bilanci i raunu dobitka i tome slino. Glavna knjiga (kao i dnevnik) na kraju godine uvezuje se i uva najmanje 10 godina. Pomone knjige se u pravilu organiziraju zasebno. Uglavnom predstavljaju dopunu glavne knjige. Razlikujemo:

 Analitike evidencije ( pomone knjige u kojima se ralanjuje analitiki neki konto glavne knjige), npr. analitika evidencija stalne imovine, analitika evidencija kupaca (salda konti kupaca), analitika evidencija dobavljaa (salda konti dobavljaa), analitika evidencija sirovine i materijala, analitika evidencija sitnog inventara, ambalae i autoguma, analitika evidencija gotovih proizvoda, analitika evidencija robe, analitika evidencija plaa, itd. Druge pomone knjige dopunjavaju podatke o nekoj poziciji glavne knjige ili osiguravaju bilo koje druge podatke prema vaeim raunovodstvenim i poreznim propisima, npr. knjiga blagajne, knjiga ulaznih rauna, knjiga izlaznih rauna, knjiga deviznih sredstava, knjiga mjenica, knjiga poslovnih udjela, knjiga dionica knjiga rauna za predujmove, itd Pomone poslovne knjige moraju se uvati najmanje 5 godina.

Pregled pojmova: Kontni plan, razredi (klase), skupine rauna, osnovni i analitiki rauni, ifriranje; naela rasporeda klasa: funkcijsko naelo, bilanno naelo, kombinirana naela Poslovne knjige: dnevnik, glavna knjiga, pomone knjige; glavna knjiga bilannih i izvanbilannih zapisa, analitike evidencije i druge pomone knjige; uvanje poslovnih knjiga

Vjebe
1. Poduzee Maestral ima stanje na sljedeim kontima:

Red. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Broj konta 0300 9000 0311 0390 0391 951 1000 1200 2200 630 2140 640 648 641

Naziv konta Poslovne zgrade Upisani kapital Strojevi Akumulirana amortizacija zgrade Akumulirana amortizacija strojeva Gubitak tekue godine iro raun Potraivanja od kupaca Dobavljai zaliha Zalihe gotovih proizvoda Obveze za kratkorone kredite Gotovi proizvodi u prodavaonici Mara u prodajnoj cijeni PDV u prodajnoj cijeni

Iznos 180.000 250.000 80.000 19.000 17.000 28.700 23.000 28.000 59.000 12.000 43.000 54.000 7.500 10.200

Razvrstajte konta prema njihovoj pripadnosti u aktivu i pasivu te izraunajte ukupno stanje imovine i izvora imovine.

AKTIVA

PASIVA

dug. So

potr. So

potr. So

dug. So