Nikola Gueti

ivot Nikole Guetia bio je uvelike vezan za Dubrovnik. Tamo je roen 1549. godine !kolovao "e i"kljuivo ondje !to je za ono vrijeme bila rijetko"t obavljao niz dru!tveni# i $olitiki# %unk&ija te na kon&u i umro 1'1(. godine. )a njegova *ivota Dubrovaka +e$ublika $ro*ivljavala je "voje zlatno doba , kvalitetna i velika trgovaka mornari&a te gradnja "ve vei# brodova koji omoguuju $utovanja $o &ijelom -editeranu $a ak i do .ndije i /merike. Takve $rilike uzrokovale "u materijalno blago"tanje o"jeaj "igurno"ti i "lobode te $otaklo kulturu *ivljenja u #umani"tikom du#u i $otaklo kreativan "tvaralaki $olet. Takvo ozraje utje&alo je i na Nikolu Guetia. Na$i"ao je vi!e %ilozo%"ki# $olitiki# i $ravni# djela no za na" kao i za $edagogiju u &jelini najznaajnije je njegovo djelo 01$ravljanje obitelji2 objavljeno u 3ene&iji 1549. godine. Djelo 01$ravljanje obitelji2 $ri$ada $odruju $olitike %ilozo%ije ali i u $odruje $edagogije jer od 195 lanka nji# 5( je $o"veeno odgoju.. 6ovje"niari $edagogije ovo djelo "vr"tavaju u $rvo #rvat"ko &jelovito $edagogij"ko djelo iz $odruja obitelj"kog odgoja jer o$!irno govori o odgoju u obitelji o"obito u $rva dva "edmogodi!nja razdoblja. 7voje djelo temelji na mnogim dotad ve& $riznatim znan"tvenim autoritetima od koji# &u izdvojiti /ri"totela 6latona 3ergilija te na"eg %ilozo%a 8ranju 6etri&a. Gueti ka*e da je obitelj ekonom"ka ali i "o&ijalno odgojna zajedni&a. +a"$avlja o razliitim odno"ima unutar obitelji kao !to "u mu* 9*ena ota& 9 dijete go"$odar , "luga go"$odar , $o"jed.

:DN:7 :T/; , D.<=T= :ta& voli "voju dje&u vi"e od ikoga drugoga , u njima trazi "voj "avr"eni odraz. 7li&no"t o&a i djeteta je znak o&in"kog "avr"en"tva.vole "e na razli&it na&in , jedno voli kao uzrok koji nalazi "avr"en"tvo u "vome u&inku a drugi voli kao u&inak koji voli uzrok od kojeg je dobio "avr"en"tvo. :&evi vole dje&u vi"e u "vr#u dobra nego dje&a nji#. 7alomonov zakon> dje&a ni"u duzna brinuti "e o roditeljima od koji# ni"u nau&ili nikakvu vrlinu ili vje"tinu. 7to "e ti&e &a"&enja ili $o"tivanja to "inovi duguju ljubav "vojim o&evima vi"e nego ovi njima. 7labije bi&e mora $o"tivati ono ja&e. Djelo o$!irno o$i"uje odgoj u obitelji. -ozemo ga $odijeliti na odgoj tj.odno" majke $rema $lodu tijekom trudno&e $rvo drugo i tre&e "edmogodi"nje razdoblje ili kako i# on naziva , "edmolje&e. T+1DN:;/ Gueti nagla!ava nekoliko kori"ni# "avjeta koji# "e *ene moraju $ridr*avati tijekom trudnoe ali i nakon $oroda. 6lod "e u majinoj utrobi #rani $reko $o"telji&e onim ime "e #rani majka $a je "toga va*no da majka $azi !to uno"i. Nagla!ava da $o"na #rana zbog "voje lakoe ne $oma*e $lodu ali ni ma"na #rana nije dobra jer zbog nje dijete mo*e $o"tati "labo graeno i

tromo. ena tijekom trudnoe treba umjereno vje*bati izbjegavajui kako ka*e $ogubnu o$u!teno"t. Takoer je va*no da du# u"mjeri na ve"ele i ugodne mi"li. 1. 7edmogodi!nje razdoblje ."#rana , uku"na i lagana #rana do ?. Godine *ivota. Djetetu najbolje odgovara majino mlijeko jer e drugaije $o"tati bole*ljivo. 1koliko majka ne mo*e dojiti $otrebno je $ronai drugu dojilju. /ko majka tijekom dojenja kontumira alko#ol to mo*e dove"ti do toga da dijete u buduno"ti dobije te!ke bole"ti kao !to "u $adavi&a guba i $ijan"tvo. 1 toj dobi $o*eljno je dje&u $rivikavati umjerenim i lakim vje*bama koje odgovaraju tom uzra"tu a od koji# e im udovi $o"tati jai i vr"ti. Tu "e $oziva na 6latona i ka*e> 07toga je 6laton " $uno razloga u"tvrdio u "edmoj knjizi "voji# )akona da je vje*banje vrlo kori"no u ranoj dobi. To je i $okazao oevidnim dokazom da kad god majke *ele u"$avati "voju dje&u koja imaju ka"ni "an ne ine to mirom i ti!inom ve obratno ljuljajui i# u koljev&i i $jevajui im. 6o tome $re$oznajemo da "u dje&a $o $rirodi "kona vje*banju.2 +adi zdravlja dje&u treba $rivikavati na #ladnou jer to $otie i jaa $rirodnu to$linu i tijelo $o"taje ot$ornije. Do tree godine dje&a "e izra*avaju $laem i vikom i $o tome "e $re$oznaje !to vole a !to ne. Dje&u ne treba izlagati "tra#u kako ne bi bili trajno za"tra!eni i turobni> bude "e laganim i blagim mi&anjem kolijevke a ne naglim $okretima dugi i jaki $la "e "$rijeava nje*nim $jevanjem. Dje&u od najranije dobi treba $rivikavati na "tegu a ne na lagodna zadovolj"tva kako bi im ka"nije u *ivotu bilo lak!e. 6otrebno i# je $oeti u$oznavati " knji*evno!u i "ri&anjem "lova ali kroz igru kako $rilii toj dobi.

@. . 5. 7edmogodi!nje razdoblje .ako "e ve&ina "ljede&i# obiljezja odno"i na drugo razdoblje zbog neki# obiljezja koji i# $ovezuju ne&emo ga odvajati od tre&eg. Aad dijete ue u drugo razdoblje budi "e u$otreba razuma. 6oinje u$oznavati razliku izmeu dobra i zla. To je dob u kojoj ljud"ku narav $oinju $okretati uv"tva "toga je $otrebno u"mjeravati uv"tvene "klono"ti jer ako taj uzra"t $o"tane ne$o"lu!an ka"nije e ga biti nemogue ukrotiti. ."#rana je u tom razdoblju vr!a i "u!a te u veoj koliini nego dotad. Djea&i moraju vi!e vje*bati jer kako ra"te tjele"na "naga razmjerno tome mora "e $ojaati i vje*banje. -eutim moraju "e $aziti veliki# na$ora i umora jer "u jo! u nje*noj dobi. :va dva razdoblja moraju biti $odvrgnuta uitelj"koj "tezi.

1loga uitelja u odgoju 1itelj mora biti o"oba dobri# o"obina $rije "vega u govoru ali i u djelu. 0:"im toga uitelji moraju biti $a*ljivi i budni " dje&om da u$oznaju nji#ovu du!u emu je "klono da tako mogu $ronai $rave naine da i# okrenu od zli# "klono"ti ka dobrima i u njima i# una$rijediti.

Aada naime "$oznaju da "u krotki i dobri onda e $o vla"titoj $obudi $o"tu$ati " njima blagonaklono i lije$o.2 0Neka "toga uitelj bude uljudan i "$or u rijeima a razorit u djelima vje!t u $oduavanju i $o!ten u *ivotu.2 :dgoj djevoji&a Gueti je $o"ebnu $a*nju $o"vetio odgoju djevoji&a. Aad navr!e "edam godina djevoji&e ne izlaze van "ame kako bi izbjegle $ogibelji koje i# mogu "nai. 0: tome imamo $oznati nam $rimjer u "tarozavjetnoj knjizi 6o"tanka o Dini keri <akovljevoj koja je iza!la i oevog !atora da bi vidjela mladie onoga kraja i onda ju je "ilovao i obea"tio =morov "in 7i#en koji je bio vladar u onoj zemlji.2 :"im toga oevi moraju $aziti da keri neborave u kui be"ramni# i ne$o!teni# roditelja kao ni u blizini ne$o!teno# i be"ramni# *ena. Djevoji&e treba $oti&ati na vezenje $redenje tkanje i "line radnje. Butnja je *en"kome rodu na veliku diku jer time izazivaju divljenje i $o!tenje ali djevoji&e ne "mioju biti i nijeme. -oraju biti razborite u razgovoru onda i onako kako to razgovor nala*e. :na koja "e $ridr*ava ti# $ravila nikad nee biti na "ramotu "vojoj obitelji. +ad 0/ ja velim da nema veeg nereda od onoga !to ga mo*e nainiti dokoli&a koja "e doi"ta mo*e zavui $od na! $la!t $od kojim *ivot ti# mladia $o"taje #rav i ku*an kao i zrak kojega ne $okree vjetar kao ivoda koja ne tee te $o"taje "mrdljiva. /ko ne vje*bamo na!e tijelo o"im bole"ti koje emo naku$iti $o"tat emo dokoni i lijeni a !to je gore od togaC2