VJEBE u ak.2009./10. god.

PODUZETNITVO I RAUNARSTVO
Marijana Bandi Glava, ml.asistent
/marijana.bandic@gmail.com/ /marijana.bandic.glavas@gmail.com/

Uvodne vjebe - Upitnik

Poslovni plan
Fiziki aspekt Financijski aspekt

Opis projekta Analiza trita i marketinki plan Tehnoloko tehnika analiza Lokacijska analiza Ulaganje u osnovna sredstva Investicije u obrtna sredstva Izvori financiranja i obveze prema njima Ocjena oekivane uinkovitosti plana Primjer poslovnog plana Formiranje ukupnog prihoda Proraun trokova poslovanja Raun dobiti i gubitka

Upitnik
Posjedujete li osobine uspjenog poduzetnika? Posjedujete li pravu poslovnu zamisao?

Proraun ukupnog prihoda

UP-ukupan prihod Q-koliina proizvoda P-cijena

UP=Q*P

Primjer
Poduzee prodaje 3 vrste proizvoda po cijenama: 7; 25 i 74 KM u mjesenim koliinama 1200; 120 i 40 komada i prua dvije usluge sa cijenama od 25 i 35 KM po usluzi i mjeseni broj usluga je 17 i 45. Izraunaj ukupni godinji prihod poduzea

Rjeenje
Rjeenje: Za Proizvod 1 -> Za Proizvod 2 -> Za Proizvod 3 -> Za Uslugu 1 -> Za Uslugu 2 -> P1= 7, Q1=1200 P2= 25, Q2=120 P3= 74, Q3=40 P4= 25, Q4=17 P5= 35, Q3=45 UP1=P1*Q1=8400 UP2=P2*Q2=3000 UP3=P3*Q3=2960 UP4=P4*Q4=425 UP5=P5*Q5=1575

Ukupan mjeseni prihod poduzea je: UP=UP1+UP2+UP3+UP4+UP5=16360 Ukupan godinji prihod poduzea je: UP=12*UP=12*16360=196320

Proraun trokova materijala

Qm koliina potrebnog materijala Nm normativ utroka materijala Qp planirana koliina uinka

Qm=Nm*Qp
Nabavna cijena u poduzeu = kupovna cijena + trokovi dopreme do poduzea

Primjer
Za proizvode koje poduzee prodaje kupovna cijena je 5; 18 i 65. Ako poduzee kupuje mjeseno 1200; 120 i 40 komada, izraunati koliki su ukupni trokovi nabavke proizvoda za prodaju u dvije godine. Mjeseni troak transporta iznosi 500 KM.

Rjeenje
Rjeenje: Za Proizvod 1 -> Za Proizvod 2 -> Za Proizvod 3 -> Transport -> 500 P1= 5, Q1=1200 P2= 18, Q2=120 P3= 65, Q3=40 TR1=P1*Q1=6000 TR2=P2*Q2=2160 TR3=P3*Q3=2600

Ukupni mjeseni trokovi nabavke (bez transporta) su: TR=TR1+TR2+TR3=10760 Ukupni mjeseni trokovi nabavke su: TR=TR+500=10760+500=11260 Trokovi nabavke za razdoblje od 2 godine su: TR=24*TR=24*11260=270240

Proraun trokova rada

Tr-Troak rada qr-Koliina uloenog rada cr-cijena rada

Tr=qr*cr
Vrste rada Izravni rad Reijski rad

Proraun trokova amortizacije

Prema vremenskom sustavu:
Linearna Degresivna Progresivna

Prema funkcionalnom sustavu

Proraun trokova amortizacije prema vremenskom sustavu

Linearna metoda V -V Osnovica za amortizaciju(poetna minus krajnja vrijednost stalnog sredstva)
0 n- -

n-broj godina koritenja stalnog sredstva

a=(V0-Vn)/n
Godinji iznosi amortizacije jednaki su tj. a1=a2=a3=a4=.=an
Primjer obrauna amortizacije Excel

Primjer
Za proizvodna sredstva iz tablice izraunaj godinju amortizaciju po vremenskom sustavu i linearnoj metodi i izraunaj neamortiziranu vrijednost na kraju druge godine:
Osnovno sredstvo Osnovno sredstvo 1 Osnovno sredstvo 2 Osnovno sredstvo 3 Koliina Poetna vrijednost 1900 15000 19000 Krajnja Period amortizacije vrijednost (god) 60 50 100 5 8 6

1 3 2

Rjeenje
Osnovno sredstvo Osnovno sredstvo 1 Osnovno sredstvo 2 Osnovno sredstvo 3 Kolii na 1 3 2 Poetna vrijednost 1900 15000 19000 Krajnja vrijednost 60 50 100 Period amortizacije (god) 5 8 6 Stopa amortizacije 20,00% 12,50% 16,67% Vrijednost amortizacije (godinje) 368 5606,25 6300 Neamortizirana vrijednost na kraju 2. god. 1104 33637,5 25200

Izraunamo: - stopu amortizacije: (1/n) (u postotcima) - vrijednost amortizacije: [(V0-Vn)*koliina]/n ili [(V0-Vn)*koliina]* stopa amortizacije - neamortiziranu vrijednost: (V0 Vn)* koliina) (amortizacija za jednu godinu * 2)

Proraun trokova amortizacije prema funkcionalnom sustavu

aq iznos amortizacije po jedinici ostvarenog uinka V0 -Vn- - Osnovica za amortizaciju(poetna minus krajnja vrijednost
stalnog sredstva)

Q procijenjeni ukupan uinak

aq=(V0-Vn)/Q
ak - Godinji iznos amortizacije qk - koliina ostvarenih uinaka u godini za koju se rauna amortizacija

ak= aq * qk
Primjer obrauna amortizacije Excel

Primjer
Poetna vrijednost stroja je 75.000 KM . Ukupno mogui broj sati rada stroja u ivotnom vijeku je 3600 h. Krajnja likvidacijska vrijednost stroja iznosi 3000 KM. Izraunaj amortizaciju po satu rada stroja i godinju amortizaciju po godinama kao i neamortiziranu vrijednost ako je dano:
Godine 1 2 3 4 5 6 7 8 Ostvareni sati 400 400 500 500 450 600 400 350 3600

Rjeenje
Stroj Likvid. vrij. 75000 KM 3000 KM Sati god. 400 400 500 500 450 600 400 350 3600 Neamort. vrij. 64000 56000 46000 36000 27000 15000 7000 0

aq amortizacija po satu rada

aq = 20 KM/h
stroja je: (poetna vrijednost likvidacijska vrijednost) / ukupan broj sati rada stroja Godinja amortizacija, za svaku godinu je: broj sati rada godinje * aq (amortizacija po satu) Neamortizirana vrijednost za prvu godinu je: poetna vrijednost likvidacijska vrijednost godinja amortizacija Neamortizirana vrijednost na kraju svake sljedee godine je: Neamortizirana vrijednost na kraju prethodne godine godinja amortizacija

God. 1 2 3 4 5 6 7 8

aq
20 20 20 20 20 20 20 20

ak
8000 8000 10000 10000 9000 12000 8000 7000

Podjela trokova sa stajalita stupnja iskoritenja kapaciteta

Fiksni trokovi Varijabilni trokovi
Varijabilni trokovi Troak Ukupni trokovi T=Vt*Q+Ft

Fiksni trokovi

Koliina q

Podjela trokova sa stajalita stupnja iskoritenja kapaciteta

Prosjeni trokovi: AT=T/q Granini trokovi: MC=(Tn-Tn-1)/(qn-qn-1)=dT/dq=T Prosjeni varijabilni trokovi: AVt=Vt/q Prosjeni fiksni trokovi: AFt=Ft/q

Grafiki prikaz trokova

300 250 200 150 100 50 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

Atf Atv AT MC

Najnii prosjeni trokovi proizvodnje su kada su izjednaeni granini i prosjeni trokovi tj. MC=AT

Zadatak
Na osnovu funkcije ukupnih trokova T=5q+100 izraunaj prosjeni ukupni troak AT, prosjeni fiksni troak AFt i prosjeni varijabilni troak AVt, ako je q=10.

Rjeenje
AT=T/q=(5*10+100)/10=15 AVt=Vt/q=(5*10)/10=5 AFt=Ft/q=100/10=10

Zadatak
Na osnovu funkcije trokova T=q2+20q+9 Nai razinu proizvodnje pri najniem prosjenim troku, te izraunaj MC, AT i T

Rjeenje
AT=MC AT=T/q=(q2+20q+9)/q AT=q+20+9/q MC=T=2q+20 AT=MC q+20+9/q= 2q+20 q2+20q+9=2q2+20q q2=9 q=3 AT=3+20+3=26 MC=2*3+20=26 T=9+20*3+9=78

*q

Odnos trokova i prihoda toka pokria

dobitak Visina prihoda i trokova u 000 KM 700 600 500 400 300 200 100 0 -100 -200 -300 -400 1000 2000 3000 4000 5000 Broj proizvedenih proizvoda u komadima gubitak UP

UT=Q*Vt+Ft
UT toka pokria

UP=Q*Pc

Primjer
Poduzee se bavi serijskom proizvodnjom specijalnih cijevi. Prodajna cijena proizvoda je 50 KM po komadu. Fiksni trokovi iznose 245.000 KM a varijabilni trokovi po komadu iznose 30 KM. Izraunaj ukupan prihod poduzea za sluaj da je financijski rezultat jednak nuli!

Rjeenje
P=50 KM UP=? Ft=245.000 KM Vt=30 KM (po kom.) Financijski rezultat je 0 kada je: UP=UT UP=P*Q UT=Vt*Q+Ft P*Q=Vt*Q+Ft 50*Q=30*Q+245.000 20*Q=245.000 Q=12.250

UP=50*12.250=612.500

Podjela trokova sa stajalita uraunavanja u cijenu proizvoda

Direktni trokovi
Materijal za izradu Plaa za izradu Kooperantske usluge

Indirektni trokovi
U proizvodnji U upravi U prodaji

Raspodjela opih trokova na proizvode

Kriterij koliinskih veliina
Ukupan iznos opeg troka Ukupan iznos koliinskog kriterija

Kriterij vrijednosnih veliina

Ukupan iznos opeg troka Ukupan iznos vrijednosnog kriterija

x 100 %

Kriterij koliinskih veliina Primjer

(6000 KM (Opi troak prodaje)) / (1000kom+2000kom+3000kom)=1KM/kom Raspored po pojedinim proizvodima: A 1000kom*1KM/kom=1000KM B 2000kom*1KM/kom=2000KM C 3000kom*1KM/kom=3000KM -------------------------------------------------------Ukupno 6000kom*1KM/kom=6000KM

Kriterij vrijednosnih veliina Primjer

(((10000 KM (Opi troak proizv.)) / (5000KM+7000KM+8000KM))*100=50% Raspored po pojedinim proizvodima: A 5000KM*50%=2500KM B 7000KM*50%=3500KM C 8000KM*50%=4000KM -------------------------------------------------------Ukupno 20000KM*50%=10000KM

Pojam i metode kalkulacija

Raunski postupak kojim se izraunavaju cijena kotanja, cijena nabave i cijena prodaje naziva se kalkulacija. Najee se primjenjuju: divizijska (djelidbena) i dodatna kalkulacija. Divizijska kalkulacija primjenjuje se u razliitim oblicima:
isto divizijska kalkulacija, kalkulacija ekvivalentnih brojeva, kalkulacija vezanih proizvoda.

ista divizijska kalkulacija

ista divizijska kalkulacija se uglavnom primjenjuje u masovnoj proizvodnji samo jednog proizvoda. Postupak izrauna je relativno jednostavan, cjelokupni trokovi obraunskog perioda podijele se sa proizvedenom koliinom: t cijena kotanja T ukupni troak Q Koliina proizvoda t = T/Q

Divizijska kalkulacija - primjer

Primjenom iste divizijske kalkulacije izraunati cijenu kotanja ako se mjeseno u jednoj cementari proizvede 20.000 vrea cementa, a ukupni trokovi za tu proizvodnju su 450.000 KM.

Rjeenje

T=450.000 Q=20.000 t=T/Q t=450.000/20.000=22,5

Ralanjena djelidbena kalkulacija

R.br. 1. Elementi kalkulacije Trokovi proizvoda Materijal za izradu Plae za izradu Opi troak izrade
Ukupno (za 100 kom)

Ukupno trok.

Pojedinano

400 600 200

1200

4 6 2
12

2.

Trokovi razdoblja Opi troak uprave Opi trokovi prodaje Ukupno (za 50 kom) 300 200 500 6 4 10

Puna cijena kotanja

22

Dodatna kalkulacija
Dodatna kalkulacija se primjenjuje u uvjetima kada se ne mogu neposredno utvrditi svi trokovi po nosiocima (proizvodima) uslijed raznorodne proizvodnje.

Dodatna kalkulacija - primjer

U tablici su dati trokovi u novanim jedinicama i opseg proizvodnje u u fizikim jedinicama. Pomou dodatne kalkulacije potrebno je izraunati cijenu kotanja po jedinici. Indirektne trokove raspodijeliti u istom srazmjeru u kojem su i direktni trokovi.
Indirektni trokovi: 16.000.000 Asortiman A B C Direktni trokovi 1.000.000 3.000.000 6.000.000 Opseg proizvodnje 2.000 4.000 8.000

Dodatna kalkulacija - primjer

Asortiman Direktni trokovi % uea dir. trokova Indirektni trokovi 1.600.000 4.800.000 9.600.000 16.000.000 Ukupni trokovi Opseg Cijena proizvodnje kotanja 1.300 1.950 1.950

A B C

1.000.000 10 3.000.000 30 6.000.000 60

2.600.000 2.000 7.800.000 4.000 15.600.000 8.000

Dodatna kalkulacija - zadatak

Pomou dodatne kalkulacije obraunati ukupne trokove po asortimanu i jedinici asortimana pri sljedeim podacima:
Indirektni trokovi: 700.000.000 Asortiman A B C Direktni trokovi 4.000.000 8.000.000 28.000.000 Opseg proizvodnje 30.000 40.000 50.000

Metode investicijske kalkulacije

Metode investicijskih kalkulacija:
dinamike
metoda neto sadanje vrijednosti metoda interne stope prinosa

statike
rentabilnost investicije razdoblje povrata investicije

Dinamike metode investicijskih kalkulacija

Kod dinamikih metoda investicijske kalkulacije u raun se uzimaju izdaci i primitci svih godina investicijskog procesa koji se postupkom diskontiranja svode na isti vremenski trenutak. Postupak diskontiranja je postupak obrnut u odnosu na postupak ukamaivanja.

Diskontiranje i ukamaivanje
Postupak ukamaivanja provodi se tako to odreeni iznos ukamaujemo, odnosno poveavamo ga za kamate tako to ga mnoimo kamatnim faktorom: Kf=(1+i)n. Postupak diskontiranja provodi se tako to od budueg iznosa oduzimamo kamate na nain to ga dijelimo s kamatnim faktorom ili mnoimo njegovom recipronom vrijednou, odnosno diskontnim faktorom: Df=1/(1+i)n.

Diskontiranje i ukamaivanje - primjer

Ako danas imamo 5000 KM i uloimo ih uz kamatnu stopu od 12% koliki iznos emo imati za jednu a koliki za dvije godine? I1=UI x Kf=UI x (1+i)=5000 x (1+0,12)=5600 I2=UI x Kf=UI x (1+i)2=5000 x (1+0,12)2=6272 Postupak diskontiranja je obrnut u odnosu na postupak ukamaivanja, tj. ako se budua vrijednost novanih tokova dijeli kamatnim faktorom dobiva se njihova sadanja vrijednost: 6272/(1+0,12)2=5000

Izraunavanje sadanjih vrijednosti neto novanih primitaka od investicije

Kao primjer uzeti emo investiciju koja u razdoblju koritenja (n) 5 godina donosi godinji neto primitak (Np) u iznosu od 500 KM. Sadanju vrijednost toka novanih primitaka izraunat emo primjenom diskontne stope od 15%. Najprije je potrebno godinje neto primitke preraunati na sadanju vrijednost mnoenjem s diskontnim faktorom, a zatim dobivene vrijednosti zbrojiti.

Izraunavanje sadanjih vrijednosti neto novanih primitaka od investicije

Bruto Bruto Neto Diskontni Diskontirani neto Godine primici izdaci primici faktori primici (sadanje (k) (Bpk) (Bik) (Npk) [1/(1+i)k] vrijednosti 1 2 3 4 5 550 600 650 600 550 50 100 150 100 50 500 500 500 500 500 2.500 0,8696 0,7561 0,6575 0,5718 0,4972 434,8 378,05 328,75 285,9 248,6 1.676,1

Izraunavanje sadanje vrijednosti pomou faktora diskontiranja zbroja

fdz=1/(1+i) + 1/(1+i)2 + ... + 1/(1+i)n = [(1+i)n - 1] / [i x (1+i)n] fdz = (1,155 1)/(0,15 x (1 + 0,15)5] = 3,352155 Iznos novanog toka x fdz = 500 x 3,352155 = 1.676,1

Dinamike metode investicijske kalkulacije - primjer

Dinamike metode investicijske kalkulacije objasnit emo na tri investicijska projekta (A, B i C) s jednakim poetnim ulaganjem od 680.000 KM, jednakim brojem godina vijeka koritenja (5) i jednakim prosjenim godinjim iznosom neto primitaka (200.000), ali s razliitim rasporedom neto primitaka po godinama razdoblja koritenja investicije.
Projekti A B C Poetni ulog 680 680 680 Godinji neto primici u razdoblju koritenja 1. godina 100 300 200 2. godina 150 250 200 3. godina 200 200 200 4. godina 250 150 200 5. godina 300 100 200 Prosjeni neto primitak 200 200 200

Metoda neto sadanje vrijednosti

Metodu neto sadanje vrijednosti moemo izraunati kroz razliite postupke. Radi ilustracije emo za svaki projekt izraunati neto sadanju vrijednost razliitim postupkom. Primjenjivat emo diskontnu stopu od 12%.

Metoda neto sadanje vrijednosti

Za projekt A pomou kamatnog faktora: SA=[Npk/(1+i)k]-I0
SA- neto sadanja vrijednost Npk-godinji neto primitak za godinu k i-diskontna stopa I0-poetna investicija

SA=[ (100/1,12) + (150/(1,122) + (200/1,123) + (250/1,124 )+ (300/1,125)] 680 = 0,33 tisue KM

Metoda neto sadanje vrijednosti

Za projekt B pomou diskontnog faktora: SB=[Npk x 1/(1+i)k] I0 SB=[(300 x 1/1,12) + (250 x 1/1,122) + (200 x 1/1,123) + (150 x 1/1,124) + (100 x 1/1,125)] 680 = 81,58 tisua KM

Metoda neto sadanje vrijednosti

Za projekt C pomou faktora diskontiranja zbroja: SC=Np x fdz I0 SC=200 x [(1,125 1)/(0,12 x (1 + 0,12)5] 680 = 40,96 tisua KM

Metoda neto sadanje vrijednosti

Uz kamatnu stopu od 20% sva tri projekta imaju negativnu vrijednost:
SA = -135,64 tisue KM SB =-28,12 tisua KM SC = -81,88 tisua KM

Kada je dobivena neto vrijednost pozitivna projekt je prihvatljiv, u suprotnome je neprihvatljiv.

ista sadanja vrijednost

Ukupno ulaganje u projekt iznosi 1.000.000 EUR-a. isti primitci u prvoj godini 300.000 EUR-a, u drugoj 350.000 EUR-a, u treoj 400.000 EUR-a, u etvrtoj 450.000 EUR-a i u petoj 500.000 EUR-a diskontnu stopu smo odredili na razini 15%. Dali je projekt prihvatljiv?

Relativna sadanja vrijednost

RSV=SV/I0
Relativna sadanja vrijednost nam govori koliku emo akumulaciju ostvariti sa izvrenim ulaganjima za promatrani period, odnosno koliko e nam sredstava ostati za nova ulaganja nakon realizacije projekta.

Metoda interne stope prinosa

Interna stopa prinosa je postupak kojim se utvruje stopa prinosa investicije na temelju diskontnih primitaka i izdataka investicije. Diskontna stopa odreuje investicije pri kojoj je neto sadanja vrijednost jednaka nuli. Postupak izraunavanja internog kamatnjaka sastoji se u pronalaenju kamatne stope koja proizvodi neto sadanju vrijednost jednaku nuli. Izraunavanje se moe vriti na dva naina:
Metodom linearne interpolacije Metodom pokuaja i pogreke

Metoda interne stope prinosa

Metoda linearne interpolacije za projekt B: KB = K1 SB1 x [(K2 K1)/(SB2 SB1)] KB = 12 81,58 x [(20 12)/(-28,12 81,58)] = 17,95% Interni kamatnjak se utvruje postupkom u kojem se izraunavaju dvije neto sadanje vrijednosti, jedna pomou visoke kamatne stope koja daje negativnu vrijednost i druga pomou niske kamatne stope koja daje pozitivnu vrijednost.

Metoda interne stope prinosa

Metoda pokuaja i pogreke:
Iteracija 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Koritena diskontna stopa (%) 20,000000 18,000000 17,000000 17,900000 17,600000 17,700000 17,730000 17,734000 17,733998 Neto sadanja vrijednost (tisue KM) -28,122430 -3,4111860 +9,5713760 -2,1323340 +1,7298600 +0,4381692 +0,0514954 -0,0000242 0,000000001

Statike metode investicijske kalkulacije

Kod statikih metoda investicijske kalkulacije zanemaruje se vrijeme (vijek koritenja investicije) i izraunava se s prosjenim godinjim veliinama tekuih primitaka i tekuih izdataka. Dva najee koritena statika mjerila uspjenosti investicije su:
Rentabilnost investicije Razdoblje povrata investicije

Rentabilnost investicije

prosjeni godinji dobitak od investicije ____________________________ x 100 % R= prosjeno uloeni kapital

Razdoblje povrata investicije

V=

ukupno investirani kapital ____________________________ prosjeni godinji neto primitak + prosjeni godinji iznos amortizacije

Rentabilnost investicije primjer:

Izraunati stopu rentabilnosti za uloeni kapital od 680.000 KM ako se oekuje da e se godinje ostvariti dobitak od 136.000 KM. R = 136.000/680.000 x 100%= 20% Meutim, s vremenom se vrijednost ukupno uloenog kapitala smanjuje. Ako se za vrijeme ivotnog vijeka investicijskog objekta njegova vrijednost smanji na 340.000 KM tada e prosjeno uloeni kapital iznositi (680.000+340.000)/2=510.000 KM, pa e stopa rentabilnosti iznositi: R = 136.000/510.000 x 100% = 26,67%, odnosno za 6,67% vie u odnosu na stopu rentabilnosti za ukupno uloeni vlastiti kapital.

Razdoblje povrata investicije primjer:

U izgradnju nekog projekta uloeno je 680.000 KM, a prosjeno godinji neto primitak je 200.000 KM. Godinja amortizacija objekta iznosi 25.000 KM. Odrediti razdoblje povrata investicije. V=680.000/(200.000 + 25.000) = 3 godine

Rentabilnost
Rentabilnost poslovanja Ostvareni dobitak (D) Rp=-------------------------------trina vrijednost proizvodnje(TV)

Proizvodnost rada
Koliina proizvedenih uinaka(Q) Pr = -------------------------------------------Koliina utroenog rada(R)

Ekonominost poslovanja

Vrijednost proizvedenih uinaka(TV)

Ep=----------------------------------------Vrijednost utroenih eleme. proizvodnje (T)

Kada je jednako 1 poduzee posluje na granici ekonominosti Kada je vee od 1, poduzee posluje ekonomino Kada je manje od 1 poduzee posluje neekonomino