klasinog marketinga pojedine aktivnosti imaju svoje posebnosti a u cIju istraivanja trita posebnu pozornost treba obratiti na sljedee:

web oglasi, afilijacijski programi, obavijesti I bilteni, ciljana elektroniOka pota, virusni marketing. cilju jednog opsenog informiranja a za potrebe istraivanja trita web oglasi ine jednu od standardni! marketinki! te!nika. "ristup operativnom radu je relativno jednostavan a precizno oblikovani web oglasi imaju sljedeOa svojstva: #$% &posobni su privlaeiti pozornost potencijalni! klijenata. "redstavljaju poziv na akciju. 'ude razioge zbog koji! ima smisla ((kliknuti) na nji! i preusmjeriti se na web mjesto koje predstavaljaju. &adraj im mora biti suzdran, all ipak dovoljno intigrirajuOi. *oraju ukljuivati barem neki element prepoznatljivosti tvrtke, odnosno marke, a to je naj+e,e logotip. Osnova rada odnosno koritenja informacija iz web oglasa polazi od toga da potencijalni klijent ude u web mjesto -((klikne. na takav oglas I preusmjeri se na njegovo mati,no web mjesto/, onda se to naziva ((klik0prolaz. 1ruga izuzetno interesantna marketinka te!nika je afilijacijski program koji se svodi na iznajmljivanje prostora na svom web mjestu drugim obino ve2im tvrtkama. 'a taj nain manje poduze2e postaje promotor veOe tvrtke a to znai da koristi njen imid i ostale prepoznatljive prednosti a time na neki naain kroz svoje web mjesto promovira viastitu tvrtku. "rema nekim autorima, afilijacijski programi su osvojili popularnost zbog nji!ove strukture zasnovane na naeIu pla2anja prema uinku jer se pretpostavlja da su trokovi samo ono to trebaju platiti svojim partnerima.3$4 &ljede5a marketinka te!nika je obavjesni bilten gdje se od potencijalni! primatelja za!tjeva da se predbiljee i to da ispune on line obrazac i otkriju neke informacije o sebi to Oe se kasnije iskoristiti u marketinke svr!e. 6lavna odlika obavjesni! biltena je nji!ova moguOnost informiranja velikog broja mogui! tvrtki. & obzirom na permanentno informiranje ova te!nika omoguOuje zadravanje kupca jer stalno servira odredene novosti. 7Iektronika pota ima svoju temeljnu svr!u obavijanja kontakta izmedu trgovaki! parnera a to se mo8e unaprijediti putem poja,ani! informacija u cilju promidbe all prema toOno odredenom partneru I jasnom svr!om. 'aravno, da u jednoj sveobu!vatnoj komunikaciji putem lnterneta uvijek postoji opasnost od odredeni! virusa. cilju zatite tvrtke koje odailju elektroni+ku potu moraju koristiti odredene softwerske alate pomoOu koji! Oe sprijeiti virusne zaraze.

9edna od strateki! te!nika marketinga u elektroni+kom poslovanju naziva se virusn marketinga. "rema dei$niciji virusni se marketingom smatra svaka strategja koja potie pojedince na prosijedivanje marketinkim poruka drugim Ijudima, stvarajuOi tako potencijat za eksponencijalni rast izfoenosti I utjecaja poruka na potencijalne klijente tvrtke.#$: Ova te!nika, dakie omoguOuje jedno brzo irenje odredeni! poruka a putem suvremeni! te!noIoki! sredstava sve se iri eksponencijalno. "rema navedenom izvoru praktiOna provedba virusnog marketinga zasniva se na primjeni sljedeOe tn skupine te!nika: privlaenju !iperpoveznica s drugi! web mjesta prema korporacijskom web mjestu o!rabrivanje usmene predaje, koja se modificira u neto poput ((predaje privatnom ;ektronikom potom ponudi proizvoda i usluga koji sami, svojim odlikama, prenose marketinku poruku. %.<.<. Intranet =e!noIoka sredstva pomou koji! poslovni partneri komuniciraju omoguila su stvaranje Interneta to je dovelo do nesluOeni! moguOnosti za obavijanje odredeni! poslovni! sadraja. Osim eksterni! komunikacija izmedu pojedini! tvrtki iii pojedinaca sve veOa pozornost se posve5uje komunikacijama izmedu pojedinaca I odjela u samoj tvrtki. Ova unutarnja komunikacija posebno je bitna za one tvrtke koje imaju sIoen sustav unutranji! odnosa. torn smislu je razvijena jedna unutarnja mre8a raOunala za komuniciranje

unutar tvrtke a itav sustav je kompatibilan Internetu. "utern takve unutarnje rnree izuzetno je unapreden informacijski sustav tvrtke a poboIjanja su najvidljivija u sljedeOim aplikacijskim podru+jima:#$> ?azmjena sIubeni! I privatni! informacija medu djelatnicima tvrtke, "otencijalno sudjelovanje svi! zaposlenika u participaciji kod upravijanja tvrtkom, &tvaranje, kolanje I dostava poslovne dokumentacije, ?azvojne aktivnosti, Obrazovne aktivnosti, Ostali kontakti koji sIue za poslovne au i rekreativne svr!e -avrljanje/. Intranet Oe biti uOinkovit uz odredene minimalne te!nike uvjete i sljedeOa obiIjeja:#$$ 'eometani pristup djetatnika tvrtke digitaliziranim poslovnim dokumentima, "odrka uspostavijanju !iperpoveznica prema vanjskoj mrei. @ontrola pristupa unutarnjirn informacijama. Aleksibilna organizacija.

gradnja kalendara poslovni! dogadaja. f 7lektronike oglasne ploe. 7lektroniOki adresar klijenata i poslovni! partnera. Intranetski pretravaaki alati. pravijanje zadacima. "rilagodijiva korisnika suelja. Individualizacija. BuduOi da je Intranet unutarnja mrea u kojoj se razmjenjuju razli,ite informacije od koji! su mnoge iz domene poslovne tajne, za to ta vrsta poslovni! kontakta ne smije biti izIoena dostupu ostalom dijelu Interneta, Cato je potrebno ugraditi odredeno sredstvo iii me!anizam zatite tajnosti informacijskog sadraja u Intranetu. &ukiadno do sada razmatranirn me!anizmima zatite I ovdje moemo govoriti o odredenim obrambenim vatrenim zidom odnosno vatrozidom. torn smislu postoje Dea standardiziranA modeli pomoOu koji! se zatiOuje unutarnja rnrea od tetni! utjecaja i ostali! ziouporaba iz vanjskog dijela Interneta. Eko bi vatreni zid promatrali kao prvu liniju obrane onda se ovdje govori o tome da se ne dozvoli iziazak informacija iz unutarnje mre8e aFi i da se osigura neovIatena moguOnost ulaska pojedini! virusa i tetni! informacija unutar mree. "rema C. "anianu vatreni zidovi funkcioniraju primjenjuju,i sljedeOe tn temeljne metode zatite:GHI Ailtriranje paketa podataka to zna+i da vatrozid ne proputa podatke to dolaze iz vanjski! neovIateni! izvora, "revodenje mreni! adresa, to znai da se podaci izvana najprije prilagode i na taj na,in je omoguOen pristup unutarnjoj mrei, 1elegiranje usluga gdje vatrozid onemoguOuje izravno povezivanje unutarnji! I vanjski! !ardwearski! sustava. @valiteta Intraneta izuzetno ovisi o vrstama I sIoenosti informacija I aplikacija koje su s torn mreom obu!vaOene. 'ovi te!noIoki sustavi omoguOuju integraciju poslovni! aplikacija gdje se putern Intraneta vri odredena analiti+ka podjela sami! informacija. 2itav sustav polazi od uspostavijanja odredeni! pravila kojim se aplikacije integriraju tako da strunjaci unutar tvrtke koriste te!nike moguOnosti za informativnu pripremu koja e im pomoOi za donoenje poslovni! odluka. "oslovne aplikacije, mogu se integrirati I na taj naain omoguOiti obradu informacija u vie razliiti! ciljeva a za uinkovito djelovanje treba provesti sljedeOe aktivnosti:GH# implernentacija koncepta integracije poslovni! aplikacija zadatak je operativnog menadmenta tvrtke analiza informacijske infrastru ktu re utvrdivanje poslovni! ciljeva stvaranje ar!itekture integracije poslovni! aplikacija ocjena I izbor alata za integraciju poslovni! aplikacija koncipiranje procesa integracije poslovni! apFikacija izbor odgovarajuOi! partnera

 integracijski pilot0projekt za!vaOanje podataka u realnorn Dremenu.

Intranet je svakako jedno sredstvo koje omoguOuje veOu u+inkovitost informacijskog sustava unutar neke tvrtke all uz uvjet da se ne naprave greke koje Oe implicirati ve oblika kontraproduktivni! djelovanja. 1izajniranje Intraneta za!tijeva razmiljanje o njegovoj uinkovitosti a prema J. Alandersu treba izbjeOi sljedeOe pogreke:GHG #. "ostavljanje nulti! stranica. G. gradnja nepotrebni! elemenata. K. @oritenje istog dizajna korporacijskog web mjesta I korporacijskog intraneta. <. Caboravlja se globalizacija. %. Caboravlja se da je prvi dojam najvaniji. 4. Loa navigacija. :. @oritenje neprimjereni! alata za dizajniranje intraneta. >. Caboravlja se ((tekst je tekst, a (!iperpoveznice su !iperpoveznice. $. lntranetska se web mjesta ne testiraju na moguOnosti uporabe razli+iti! preglednika i sustava. #O.'astoji se obu!vatiti I ugraditi previe sadraja. Intranet, kao to je Dea pripomenuto mote I te kako poveOati informativnu uinkovitost, to znaai da ima veliki broj prednosti. Osim prednosti odnosno koristi, prema nekim autorima Intranet sadri I odredene manjkavosti odnosno prepreke koje mogu utjecati na poveOane trokove. Cakljuno bi se moglo utvrditi da mala poduze2a mogu imati samo neke najvanije oblike Intraneta jer bi u suprotnom sve bib ekonomski neu+inkovito. %.<.%. 6lobalna infrastruktura 7bektroniako poslovanje omoguOeno je pomoOu minimalni! elemenata !ardware0a i software0a. Osim toga treba poznavati temebjne elemente infrastrukture koja postoji u okobini i koja je dostupna svakom gospodarskom subjektu pod odredenim uvjetima. *ali gospodarstvenik, s obzirom na trokove uvodenja I djelovanja elektroniki! sredstava mora poznavati temeljne elemente I nji!ove posebne znaaajke od infrastrukture koja mu stoji na rapolaganju. ?azvoj te!nike I te!nobogije omoguOuje sve kompleksnije elemente infrastrukture a prema vie izvora najnuniji njeni segmenti su sljedeOi: "ristupna infrastruktura, "rijenosne mree, &igurnosna infrastruktura, 7bementi inftastrukture za elektronika plaOanja I naplate. ?anija razmatranja su pokazala koji temeljni elementi glede !ardware0a trebaju biti nabavljeni i instalirani kako bi se ostvarili minimalni elementi rada sa Internetom. cilju jednog kompleksnijeg pristupa Internetu navodimo neke

od osnovni! elemenata pristupne infrastrukture, gdje i! mo8emo podijetiti i. one koji su Dea nekoliko godina u vrlo irokoj funkciji te u one koji su jo u razvoju. @ada su u pitanju elementi te!noloke infrastrukture koji Dea ve godna funkcioniraju onda se tu misli na osobna raunala s odgovaraju5irr perifernim prikljuacima, te na stacionarne telefone i internetske terminate. lnternetske te!nologije u razvoju u smislu elemenata pristupne infrastrukture sastoje se od sljedeOeg: mobilni telefoni jednosmjerni obavjesnici dvosmjerni obavjesnici ru+na I prijenosna ra+unala osobni digitalni pomoOnici interaktivna Meb televizija uredaji zasnovani na satelitskoj pristupnoj te!nologiji.

"ostoje5e te!nologije omoguOuju upotrebu ve elemenata a posebno je poznata tzv. digitalna mre8a intergrirani! usluga -I&1'/. 'avedena mre8a omoguOuje istovremeni prijenos podataka izmedu razliiti! umre8eni! toaka all omoguOen je istovremeni prijenos zvuka. "ojavom ove te!nologije nije vie nuno imati za svaki uredaj posebnu telefonsku liniju nego se mote vie nji! koristiti paralelno kao npr. istovremena linija u radu s prikljukom na telefon. druga na faks, a sljedea na internetski terminal iii osobno raaunalo. 'ove te!nologije se posebice sastoje od beinog pristupa Internetu te od interaktivne televizije a sve je pospjeeno satelitskim te!nologijama. skiopu razmatranja te!ni+ke infrastrukture posebnu pozornost treba posvetiti elementima prijenosne mrene infrastrukture. =e!niko te!noloki razvitak omoguuje sve novije I novije moguOnosti za brz prijenos informacija te za raznovrsnu upotrebu I koritenje ne samo informacija nego I pojedini! te!nologija. "rema G. "anianu navodimo neke nove te!nologije prijenosa podataka medu kojima se posebno istiu sljedeOe:GHK =e!nologija Esinkronog prijenosnog moda, =e!nologija prijenosa glasa putem mrea za paketski prijenos podataka, =e!nologija kontinuiranog tijeka podataka. =e!nologija Esinkronog prijenosnog moda omoguOuje uOinkovitu uporabu mre8ni! resursa povezujual Esinkroni promet podataka s analognim prijenosom zvuni! iii video signala u realnom vremenu uz konstantnu brzinu prijenosa I tako ostvaruje jedinstveno upravijanje u samom prijenosu podataka. "rema ".6ralla N u navedena prijenosna te!nologija sastoji se od malog paketa podataka od %K bajta od koji! pet zauzima zaglavije a preostali! <> informacijsko tijelo. Ostvarive su velike brzine prijenosa od cca #.%<< *bps do # ,G 6bps -milijarda bajta u sekundi/. GH<Hve mree omoguOuju upuOivanje poziva gdje se prvo alje poruka a nakon toga so uspostavija veza u kombinaciji s ostalim suvremenim te!nologijama omoguOeno je simultano povezivanje razli,iti! usluga all i ve,a irina pojasa mrea. =e!nologija koja omoguOuje istovremeni prijenos zvuka i ostali! informacija sastoji se od tzv. internetskog protokola. te!ni+kom smislu potrebno je imati jedno kombinirano osobno raunalo, opremijeno mikrofonom, zvunicima i sIuaIicama uz odgovarajuOe software za digitalizaciju od nosno komprimiranje I paketiranje informacija na svakom kraju komunikacijske veze. z to treba poznavati internetske adrese drugog partnera iii vie nji! s kojima se eli ostvariti odredeni kontakt u cilju razmjene informacija. 1aljnjim razvojem te!nologije moguOe su i druge kombinacije gdje se primjerice mote pret!odno saznati da Ii je partner raspoIoiv za primanje i komuniciranje. 'astavak te!noIokog razvoja omoguOuje oprema pomoOu koje se ostvaruje kontinuirani tijek podataka. te!ni+kom smislu ova te!nologija se sastoji od naina da se odredena digitalna video iii zvuna datoteka prvo komprimira a potom razdjeli na manj pakete koji se alju jedan za drugim putem Interneta. 'akon to paketi stignu na svoja odredita oni se dekomprimiraju u oblik prikiadan za nji!ovo reproduciranje. Ova te!nologija daje korisnicima moguOnost brzog pristupa nekoj drugoj web stranici kako bi se istovremeno pratili razli+iti dogadaji iii primale razliite informacije. "roblem zatite podataka ali I zatite na+ina komuniciranja posebno 9o zanimljiv I od svi! vrsta globalne infrastrukture. Osim to su uvijek mogui razliite zlouporabe kao naOtetiniji elementi nepoeljnog djelovanja dovoljno je da pojedini tetnici dovedu do komplikacija i tako sprijee normalan rad. lmajuOi u vidu moguOnost nastanka veliki! teta uvijek treba imati u vidu ve2 ran!je izreenu misao *.E.Aarmer da se mnogi sigurnosni aspekti inoriraju I o njima se razmiIja tek kasnije a tada je obino Dea prekasno. H% "rema istom autoru potrebno je provoditi najmanje pet vrsta kontrolni! postupaka: @ontrola povjerljivosti, @ontrola pristupa, @ontrola integriteta, @ontrola raspoIoivosti, @ontrola nemoguanosti poricanja. JeO ran!je su objanjeni te!niki aspekti I naomi osiguranja elektroniOkog poslovanja pa se na sliOan naOin mogu rjeavati navedene vrste kontrole a sve u cilju osiguranja pouzdanog rada svi! elemenata infrastrukture.

7lektroniOko poslovanje podrazumijeva koriten9e te!niOki! sredstava kako bi se razmjenjivale informacije a time i obavljali odredeni poslovi i pruaIe usluge. Cbog toga je potrebno osmisliti naOin plaOanja odnosno naplatu obavljeni! poslova. JeO je ranije pripomenuto da postoje vie naOina elektroniOkog plaaanja kao to je upotreba razni! vrsta kreditni! kartica, elektroniOki! novOanika, digitalnog novca i posebni! sustava za mikroplaOanje.

6. PLANIRANJE 4.#. vod u planiranje 6.1.1. =emeljni pojmovi &vaki pa i mali poduzetnik mora naOi vremena kako bi, prije nekog poslovnog cikiusa pokuao predvidjeti buduOe poslovne dogadaje. "utem predvidanja budui! dogadaja poduzetniku je omoguena usporedba onoga to je prieIjkivao sa stvarno postignutim. Osim toga kod predvidanja buduOnosti u poslovnim procesima svaki pojedinac veO pomalo instinktivno tei neem boijem, uspjenijem odnosno savrenijem. "rema tome, P ciDidatLbu Qe vrenena poznato pod imenom0 pIarranje. vaavajuOi budu2e eIje poduzetnika moe se zakljuiti da je planiranjR izazov za oblikovanje boijeg svijeta. 206 "rema nekim drugim autorima na koncepc i filozofiji menadmenta,9j odGbamoi##zIL svr!i cijjDim poduzeca kao sastavnog diiela gpo c 0idrjajva 20? Osim navedeni! miljenja pLpIapapoduzece moe ana!ticici pdvidjeti buduce poslovanje te unaprijed otkriti slabe i jake stranaSujoiti j npa;nesi Liz to putem plana moguse pronaci mogucnosti za rano uo+avanje problema te otkrivanju uzrokaal, i pronalaska u+inkovrtog niMa nji!ova r<eavan9a 'aravno da pomocu planiranja uoeni prTb9.mLu veO U po+etnojfazipai! Jo onda lake rieavati. "#aniranje se temelji na analizi postojeceg stanja to na projekeiji buduci! kretanja poduzeca uz tiiaavanje uticajni! imbenika izokoIine Operativni dio0 se odva prikupljanjem i Qobradom mnotva informacija o razliaitim ti=ijricama, kretanjima razvojnim poticajima i naainima ponaanja. &vaki plan bez obzira na njegovu vrstu, karakter i rok je jedan od najvaniji! instrumenata upravijanja pomo2u kojega menadment na manje ili vie struan nain kreativno djeluje na usmjeravanje budu2i! poslovni! dogadaja. "omo2u plana se opisuje kompletna aktivnost poduze2a uz primjenu konkretni! pokazateija. lz pret!odnog se mote zakljuiti da je planiranje bitan sastavni dio procesa poslovnog odluivanja I upravljanja. "laniranje se tim promatra kao funkcija i integrativni dio, dakle pod funkcija funkcije menadmenta. 'o, planiranje se esto promatra kao proces s fokusom na optimalnoj organizaciji procesa 208 Budu2i da se planiranje temeiji na podacima iz sadaanjosti i prolosti, to zna+i da 2e plan biti sredstvo za usmjeravanje budu2i! dogadaja ali na nain da se prolost i sadanjost uljepa. 1akle, planirati zna,i imati vrlo jasnu elju a u cilju priblinijeg projiciranja buduOnosti planiranje mora biti provedeno sustavno. &ustavnost planiranja mote so osigurati analizom najvaniji! parametara, utvrdivanjem alternativa, te pravilnog odnosa medu pojedinim veliinama a tome svemu treba pridodati visoki stupanj toOnosti. "laniranje je jsvakako i razmiljanje unaprijed to znaOi da je to jedan du!ovni proces iii funkcija. funcionalnom smislu plaraniranje je misaona priprema budu2e

aktivnosti, metodsko0sustavni proces spoznaje au i rjeavanja buduOi! problema, te persU ektivna misaona aktivnost kojom se unaprijed odreduje buduOe djelovanje. 09 "laniranje je proces odredivanja onoga to poduzeOe eli posebno postii odlu+ivanja kako postk%i te ciljeve, te kako se koristiti resursima prema uputama menadmenta a to je ujedno I ciij planiranja. 210 @valiteta svakog plana Oe biti boija ako se prilikom utvrdivanja bitni! Oinjenica ima u vidu sve pojedinosti o pojedinim poslovnim podrujima. &vaki plan ima nekoliko segmenata pa treba biti analitiOki postavijen sukiadno vrsti I veliini poduzeOa. @ao glavni dijelovi iii planu povezujuOi elementi su svakako odluke. & obzirom da plan prikazuje jedan vremenski proces aktivnosti posebno treba definirati trenutke donoenja odluka. 'a temeiju svega izneenog mote se zakljuiti da planiranje obu!va2a sljede2e:G

 "redvidanje o mogu2oj konstelaciji okoline i ostvarivom nainu djelovanja u budu2em razdoblju, tvrdivanje naOina djelovanja za ostvarenje zadani! planirani! ciljeva u skiadu s odnosnom filozofijom menadmenta, "laniranje sadri odluke all i predvidanje vremenski! trenutaka kada 2e neki dogadaji vjerojatno uslijeditL 1akle, predvidanje odnosno prognoziranje je neizostavni I vrlo va8an dio I odlu+ivanja I planiranja. & obzirom da je planiranje usmjereno na predvidanje budu2i! dogadaja, sastavni dio toga procesa mora biti procjena o+ekivanja planirani! dogadaja. lz miljenja navedeni! autora mote se zaklju+iti da planiranje ne smije biti temeijeno niti na minimumu improvizacije nego treba teiti ka sustavnom ponaanju bez obzira da Ii se analizira prolost I sadanjost iii se pravi projekcija za buduOnost. =ako s!va2eno planiranje sustavni je proces provodenja odluka. 212 "rema sljede2em miljenju plan mora ukljuOivati ciljeve poduze2a za kra2e I za dulje razdoblje, opis proizvoda iii usluge koje se ele nuditi I trine prilike koje se za nji! o,ekuju all I objanjenje resursa koji 2e se koristiti da bi se ostvarili ciljevi uz uvaavanje mogu2e konkurencije. 213 lz pret!odni! razmatranja mote se zaklju,iti da je planiranje proces u kome se sve mora odvijati sustavnim pristupom kao to to prikazuje slika 4.#.

&lika 4.#. &ustav planiranja K#. "rema videnju '. OsmanaglO0Bedenik planiranje ima svoju posebnu filozofiju i svr!u gdje se postavija temeljno pitanje N zato planirati 0 , a onda u smislu razrade odgovoriti na pitanja glede sadr8aja instrumenata i metoda a posebno subjekata koji izraduju planove i oni koji e i! realizirati.

4.#.G. &vr!a planiranja & obzirom da se radi o malom gospodarskom subjektu, mnogi bi nesmotreno mogli zakIjuiti da u torn slu+aju nije nuno III barern ne precizno I sveobu!vatno planirati. =akva pomisao je pogrena I u situaciji kada malo poduzeOe ima sarno jednog zaposlenog. 'aime, I najrnanje poduzeOe odnosno njegov menader mora pokuati predvidati poslovne dogadaje a posebice u situaciji kada se donose krupne kratkotrajne I osobito dugotrajne odluke. torn smislu Oe planiranje pomoOl predvidanju ostvarivanja zadani! cOjeva. Osim toga mall poduzetnik Oe sukiadno zadanim clijevima predvidjeti najvan!je mjere iii instrumente za realizaciju planirani! ciljeva. @ao daljnja kvaliteta u planiranju je pokuaj oblikovanja naina provjere oOekivani! dogadaja a posebno treba upozoriti na potrebu za kvantificiranjem svi! bitni! planski! elemenata. 1akie, planiranje je u malom poduze5u sredstvo poslovne strategije a prema 7!rmannu vanost planiranja sastoji se od sljede5i! +injenica:G#< planiranje pridonosi spoznaji I strukturiranju problema poduzeOa I njegovi! podruOja planiranje prislljava na ekonomsko razmiIjanje I sustavni postupak planiranje potiOe oblikovanje preispitivanje oOekivanja I stavova, a katkad i! dovodi u pitanje planiranje utjeOe na to da se poduzeOe ne gleda kao zbog pojedini! dijelova, nego kao cjelina, da se gleda doprinos pojedinog dijela cjelini, pojanjavanju unutarnje meduovisnosti I izbjegava (odjeIni egoizam planiranje vodi identifikaciji suradnika s poduzeem I vanim aktivnostima planiranje potie na razmiIjanje u vremenskim odsje+cima, na dugorono razmiIjanje te potiae spoznaju granica planiranje pridonosi kreativnom miIjenju, razvoju stvaralaOke mate planiranje potiOe postupak usmjeren na probleme I rjeavanje problema planiranje prislijava na jasno oblikovanje clijeva te poma8e u nji!ovu razvoju I promjeni -((od eljenog kraja prerna potrebnirn po,etima./

planiranje priprema vane odluke, sve do oni! koje se odnose na opstojnost poduzeOa planiranje motivira suradnike u dostizanju ciljeva i donoenju vani! od lu ka planiranje potiOe komunikacije na !orizontalnoj I vertikalnoj razini planiranje uskiaduje ciljeve i mjere pojedini! podruja planiranje prisiljava na promiIjanje ad !oc odluka planiranje potie razmiIjanja 0 poznatim I nepoznatim vjerojatnostima nastupanja pojedinog dogadaja u budu5nosti planiranje omogu2uje usporedbe zadanog I ostvarenog I time stvara mogu,nost kontrole planiranje prislijava na brzo reagiranje na nove situacije. 'avedene ainjenice pokazuju da planiranje ima izuzetno zna+enje za realizaciju poslovne strategije svakog poduzeOa. Bez obzira na to treba uvijek krenuti od realni! pretpostavki te ne postavijati megalomanske cVjeve I uvijek imati jednu rezervu raunajuOi na dodatne nepredvidene utjecaje odnosno dogadaje. "oznati strunjaci iz domene malog poduzetnitva smatraju da je osnovna funkcija planiranja pospjeivanje op5eg uspje!a poduze,a a sastoji se od sljedeOeg:G#% osiguranje uspje!a kroz porast efikasnosti prilikom planiranja resursa I ciljeva, spoznaja I reduciranje rizika, poveOanje fleksibilnosti u smislu osiguranja budueg prostora za djelovanje, redukcija kompleksnosti, stvaranje sinergijski! efekata, koordiniranje u smislu uskiadivanja planiranja medu pojedinim cjelinama poduze,a, motivacija, inovativna funkcija koja polazi od sposobnosti planiranja da pronalazi nova rjeenja, sigurnosna funkcija koja se odnosi na predvidanje relativno nesigurne buduOnosti, optimiranje. Enaliza funkcije planiranja pokazuje da je temeljna svr!a planiranja u iskljuaivanj u, od nosno smanjenju vjerojatnosti nastu panja neoekivani! dogadaja kako bi se rizik

odabrani! mjera sveo na minimum. 216 Osim navedenog moemo govoriti i o svrsi odnosno cilju planiranja kao eIji za prilagodavanjem poduzea budu2im dogadajima. Osim toga u svakom pa i malom poduzeOu uvijek dolazi do poveOanja sIoenosti odnosno kompleksnosti. ?azvoj drutva I gospodarstva prate brze promjene koje kon,ano djeluju na sve ve5u vjerojatnost nastupanja neoekivani! dogadaja. Cato se svaki poduzetnik mora pripremiti na brzu promjenu odnosno reakciju na neoekivani dogadaj. "rema tome brzina vanjski! utjecaja iziskuje predvidanje mjera pomoOu koji! Oe se odgovoriti na svaku promjenu. Ovome moemo i dodati injenicu da se u poduzeOu dogadaju i druge promjene kao to su poveOanje proizvodnje, uvodenje novi! proizvoda, metoda i sredstava poslovanja i niz drugi! promjena koje poveavaju sIoenost poduzeOa. &ve to uvjetuje poveOanje rizianosti i nesigurnosti u buduOnosti pa i mali poduzetnik mora pristupiti nekim temeljnim elementima planiranja. 4.#.K. "roces JeO je pripomenuto da je i najjednostavnije planiranje jedan misaoni proces u kome se pokuava oblikovati buduOnost, te da je to ujedno i jedan du!ovni proces. Eko bi planiranje promatrali kao proces odnosno procesni naain razmiljanja onda se prema nekim autorima to mote tumaaiti na sljedeOe naOine: 217 =ransformacija to znai da se odvija aktivnost pretvaranja nekog inputa u output,

lanivanje to znai da je planiranje proces koji se sastoji od vie uzajamno povezani! parcijalni! elemenata, &vaki plan ima svoj cilj odnosno svr!u kojima te8i u buduOnosti, Organizacija procesa jer izradu i provedbu plana realiziraju osobe. svr!u spoznaje da je planiranje proces mote posluiti slika 4.G. na kojoj su prikazane odredene faze i aktivnosti u procesu planiranja. &lika 4.G. Aaze i aktivnosti analize procesa

Aaze &adraj procesa procesa definiranje problema

&ad raj faze

&adraj podru+ja aktivnosti

spoznaja poticajni! informacija i defi n i ranje problema spoznaja informacija za poticanje rjeenja te izrada alternativni! rjeenja usporedba formul irani! moguOnosti te izbor optimalne mogunosti provodenje planiranja u stvarnost

spoznaja problema

analiza problema

formuliranje problema

pronaIaenje rjeenja

spoznaja moguOnosti

analiza moguOnosti

formuliranje moguOnosti

optimiranje

razrada temelja za vrednovanje

razrada veli+ina unosnosti

razrada jednoznaWnog slijeda prioriteta osiguranje !tjenja -kontrola/

implementacij a

oblikovanje !tijenja

provodenje !tijenja

&lika 4.G. pokazuje da u fazi aktivnosti procesa imaju svoje sadraje i odredeni sijed dogadanja. &adraj moraju definirati problem, nain rjeenja, navesti optimalne moguOnosti kako bi se predvidjela buduOa stvarnost. &ukladno sadraju a uvaavajuOi navedene faze moraju se predvidjeti potrebne aktivnosti. Odredena rjeenja za buduOe poslovne dogadaje mogu uslijediti nakon spoznaje i analize mogu5nosti. 'a temeiju pret!odno navedeni! analiza moe se priOi odabiru mogu,eg I provodenju odnosno implementaciji. praktinom smislu planiranje kao proces prikazuje slika 4.K.

"rema slici 4.K. treba najprije definirati osnovne ciljeve a onda utvrditi mjere kako bi se priIo u+inkovitoj realizaciji. Ima miIjenja da je planiranje proces definiranja ciljeva i odredivanja akcija za nji!ovo ostvarivanje. G#> torn smislu planirati ciljeve zna+i konkretizirati 8eljenu situciju u buduOnosti. =o se postiGe na temeiju analize postojeOeg stanja te utvrdivanja alternativni! konkretni! eIja odnosno ciljeva. "rilikom definiranja konkretni! ciljeva mora se imati u vidu I moguOnost nji!ove realizacije. &ukiadno utvrdenim ciljevima poduzimaju se odredene mjere za nji!ovu realizaciju. svakom slu+aju nuno je pripomenuti da ciljevi a time i mjere trebaju biti to je moguOe vie izraziti kvantitativno. 6.1.4. Instrumenti ?ealizacija ciljeva svakog poslovnog plana moguOa je uz vrlo precizno postavijene mjere i sredstva odnosno instrumenta. torn smislu instrumenti planiranja jesu te!nike i metode koje planeru sIue kao potpora u procesu planiranja. "ostoji vie razliOiti! instrumenata koji se upotrebijavaju u procesu planiranja au postoji I vie razli+iti! pristupa u nji!ovoj sistematizaciji. 9edna od jednostavni! sistematizacija polazi od podjele instrumenata na kvalitativne i kvantitativne. G#$

@valitativne te!nike planiranja utemeijene su znanju, iskustvu, razmiIjanju i razumijevanju a primjenjuju se posebno prilikom analize alternativni! rjeenja. @valitativne te!nike planiranja utemeijene su na maternatiako statistikim metodama gdje postoje brojni postupci pornoOu koji! se mogu v riti prognoze, vrednovanja I razne vrste matematiki! operacija kako bi se donosili odredeni zakljuaci. 'a slici 4.<. prikazano je vie poznati! kvalitativni! i kvantitativni! te!nika planiranja koje se mogu primjenjivati u razliOitim vrstama poduze2a.

=e!nike planiranja &lika 4.<. @valitativne i kvantitativne te!nike planiranja &ve navedene te!nike planiranja poznate su u teoriji i praksi au kod mali! poduzeOa moemo izdvojiti samo neke. to se ti+e kvalitativni! te!nika

@valitativn e

stablo odlu+ivanja tablice odluivanja 1eip!i0metoda scenarij te!nika kreativne te!nike 0 brainstorming 0metoda 4.K.%. 0 sinektika 0 morfoIoka analiza

@vantitati vne

analiza vremenski! nizova 0 eksponencijalno zagladivanje 0ekstrapolacija trenda 0 metoda pomini! prosjeka regresijska analiza metode matematikog optimiziranja

0 linearno programiranje 0 nelinearno programiranje 0 dinamiOko programiranja 0 parametijsko i sto!astiko programiranja metode operacijski! istraivanja 0 !euristi+ko programiranje 0 simulacije posebni postupci optimiziranja te!nika mrenog planiranja analiza koristi

posebno se mo8e izdvojiti ((Brainstorming. i s njom te!nika esttripet.3 jer omoguOuje manjoj grupi da razmatraju jedan problem iz aega proizilazi zaklju+ak u svezi postavljanja ciljeva iii realizacije nekog plana. Bit je u tome da se jednoj grupi od est osoba u pismenoj formi izloi problem a onda alanovi grupe moraju oblikovati najmanje tn rjeenja u okviru pet minuta. =akvi prijedozi se analiziraju od svi! est osoba pa se oblikuje osamnaest prijedloga. @vantitativne te!nike odnosno nji!ova primjena u malim poduzeOima ovisi o pripremijenosti i obrazovanju menadera. JeO prosje+no obrazovani menadGer mo8e primjeniti neku od metoda matematiOkog optimiziranja iii mrenog planiranja. Linearno programiranje omoguOuje definiranje proizvodnog programa, mogui! pri!oda i ras!oda. =e!nika mre8nog planiranja podobna je za definiranje akcija koje imaju vremenska trajanja i kada treba povezati vie paralelni! procesa i toano znati trenutke zavretka jednog a poetka drugog iii drugi! procesa. Ca preciznu primjenu navedeni! te!nika moGe pomoOi Dea poznata literatura gdje postoji vie teorijski! i praktiani! pristupa. 4.#.%. =emeljne vrste planova "laniranje je, kako je ve pripomenuto proces pomo,u kojega se sistematiziraju i formaliziraju poduzetnike 8elje au predvidaju I metode za nji!ovu realizaciju. "roces realizacije pojedini! planova mote trajati onoliko koliko traje jedan poslovni ciklus a mote i vie godina. Osim toga plan mote biti napravijen sukiadno odredenoj svrsi a u svakom sIuaju i kod mali! poduzeOa planiranje mote biti sljedeOe: #. &trategijsko plan iranje, G. Operativno planiranje, K. "oslovno planiranje. &trategijsko planiranje pod razu mijeva postavijanje dugoroOni! ciljeva koje poduzeOe eIi ostvarivati u nekom razdoblju a putem nji!ove realizacije osigurati stabilnost. Jie autora je definiralo strategijsko planiranje all kada je u pitanju malo poduzeOe onda imamo miljenje da mnoga poduzeOa danas to koriste u cilju predvidanja buduOeg poslovanja. samom pojmu strategijsko je planiranje vrlo jednostavno razumijivo jer analizira se sadanje o+ekivano

buduOe stanje te odreduje tvrtki smjer i razvijaju se sredstva za ostvarenje misije.GGI "rilikom dugoroOnog planiranja treba imati u vidu da se svako malo poduze5e nalazi u jednoj neizvjesnoj okolini jer je teko predvidjeti neka gospodarska kretanja i za nekoliko mjeseci a pogotovo je to vrlo teko za vie godina. "rema tome prilikom dugoronog planiranja potrebno je obaviti vie ti! postupaka i analiza koje su vezani za ponaanje okoline kako je to veO objanjeno u ranijim poglavijima. to se tie roka a kada su u pitanju mala poduzeOa onda se moe preporuiti da se dugoro+ni clijevi ne postavijaju na rok dui od pet godina. Ca razliku od strategijski! odnosno dugoroeni! planova i mala poduzeOa bi morala imati planove za kraOa razdoblja koja se pokiapaju s jednim proizvodnim iii poslovnim cikiusom. zavisnosti od djelatnosti poduzeOa postavit Oe se razliOiti rok za pojedine planske ciljeve. Osim vrste djelatnosti treba obratiti pozornost i na razvijenost pojedini! funkcija u poduze5u. @ada je u pitanju mali gospodarski subjekt, menader mora imati makar neke vrste operativni! planova. =o mote biti napravljeno kao skup dokumenata s razradenim operativnim clijevima, primjerice u proizvodnom, prodajnom, nabavnom, financijskom I kadrovskom smislu. "ret!odnu skupinu dokumenata mote zamijeniti samo jedan koji je obu!vatio sve bitne ciljeve koje poduzeOe treba realizirati u toku poslovni! cikiusa kao to je naprimjer jedna godina poslovanja. koliko mall poduzetnik eIi biti jo operativniji onda mote planske rokove razraditi p0 mjesecima pa ak i tjednima. 'aravno da prilikom operativnog planiranja ne treba teiti tzv. prereguliranju. 1akle, svaki mali poduzetnik treba napraviti jedan optimalni opeativan plan koji e mu slu8iti kao podsjetnik all kao i kontrola prilikom njegovog redovitog poslovanja. "oslovno planiranje je aktivnost gdje se izraduju tzv. (biznis planovk aiji je cilj najprije prognozirati nain djelovanja a onda I utvrdlvanje uOinkovitosti. = o znai da Se, osobito u malim poduzeima, prilikom nji!ovog osnivanja a posebno kada se ulau odredena financijska sredstva, treba napraviti dokument koji dokazuje opravdanost aktivnosti a posebno u,inkovitost planiranja. "oslovne planove mall poduzetnici izraduju kako bi njima dokazali opravdanost ulaganja a osobito to trae poslovne banke i dravne, financijske

slu8be prilikom kreditiranja neki! razvojni! programa. ?azvojem malog poduzetnitva razvijali su se i poslovni planovi pa postoji veliki broj rjeenja glede sadrGaja ti! dokumenata. 4.G. &trategijsko planiranje 4.G.#. =emeljni raziozi *ala su poduzeOa gospodarska stvarnost, osobito u razvijenim gospodarstvima, u kojima P0 broju zaposleni! +ine najveOi dio i bitan su imbenik uspjenosti nacionalnog gospodarstva. zemijama koje se nalaze u tranzicijskim uvjetima u tijeku je proces restrukturiranja u kojem raspadom veliki! sustava nastaju mali gospodarski subjekti. Osim toga, ogromnu veOinu novoosnovani! poduzeOa Oine mali gospodarski subjekti. "remda je snaga mali! poduzeOa, glede ukupne u,inkovitosti nacionalnog gospodarstva o,ita ona imaju i odredene slabosti. 'aime, veliki broj novoosnovani! mali! poduzeOa u roku od nekoliko godina , pa i prije, dolazi u poteko5e i stjeOe uvjete za ste+aj odnosno likvidaciju. &toga se name5e potreba da se I u malim poduzeOima, uvaavajuOi nji!ove posebnosti, posveti pozornost definiranju nji!ova razvoja I modeliranju upravijanju u buduOnosti. 'aime, potrebno je definirati strateki management to zna+i utvrditi viziju a I njenu konkretizaciju. z to treba odrediti temeljne instrumente poslovne strategije, postupak njezina ostvarenja, te utvrditi elemente procjene uspjenosti. "rema 9. *ugleru s 6ospodarskog sveuiIita u Beu strateki management predstavlja jednu intervenciju orijentiranu razvoju, pri aemu su njegove glavne smjernice sljedeOe: strukturiranje vodenja tijekom rada u smislu stalnog management ciklusa kao planiranje, odlu+ivanje, provodenje I kontrola, formu Ii ranje strateki ! ciljeva odnosno od IuOivanje izmedu alternativni ! trgovaki! kompleksa koji se dotiu poduzeOa kao cjeline, strukturiranje poduzeOa stvaranjem jedne razvojno0pokretaeke dogradnje organizacije,

dakie, Xorganiziranje organizacijeY =emeljni elementi, pomoOu koji! &e, u naeIu, odreduje poloaj odnosno stanje malog poduzeOa u budu,nosti su vizija, misija I glavni strateki ciIj. Jizijom svaki mali poduzetnik odreduje precizan poloaj I poslovanje u buduOnosti a misija je konkretizacija kojom se konkretnije definira proizvod iii usluga, poIoaj na tritu, budui kupci I konkurencija. 'a temelju utvrdene vizije i misije mogu se utvrditi glavni ciljevi poduzeOa u buduOnosti. &ljedeOi postupak je izbor poslovne strategije, koji ovisi o trnom odnosno poslovnom poIoaju malog poduzeOa. =o znai, da je za izbor strategije bitno jell poduzeOe tek osnovano, u fazi rasta, stabilizacije ill se ve nalazi u potekoOama. 4.G.G. "roces &trategija podrazumijeva, kako je veO nagIaeno, utvrdivanje smjera kretanja poduzeOa u buduOnosti. domeni strateki! odluka su, prije svega, proizvodi I usluge, te trite kao I financiranje, organizacija, proizvodnja I kontrola.

1akie, strategija je konkretizacija poslovne politike svakog pa I malog poduzea a plan njezin najvaGniji instrument iii sredstvo. 'akon to se postave ciljevi I sve to uokviri u jedan plan, potrebna je odredena aktivnost kako bi se to realiziralo. =a je aktivnost poznata kao strateko upravljanje koje je Xskup upravlja+ki! odluka I akcija koje odreduju dugorono funkcioniranje poduzeOaY. "rema 7konomskom leksikonu, odnosno pret!odnom izvoru to je jedan proces koji obu!vaOa sljede5e: istraivanje sadanjeg i budu5eg okruenja, formuliranje ciljeva poduzeOa, priprema, primjena i kontrola odluka, alociranje resursa u vremenu i dijelovima poslovnog procesa. =emeljno poIazite kod definiranja poslovne strategije su strateki ciljevi. =o je zapravo, konkretizacija eljeni! buduOi! poslovni! kretanja odnosno poslovanja poduzeOa. malom poduzeOu, posebice treba realno postaviti poslovne ciljeve jer svaka pogreka u dugoro+nim poslovnim opredjeljenjima, dovodi, prije svega, do poveani! trokova koji mogu izazvati katastrofalne posijedice. &trateki ciljevi moraju biti jasni i precizno definirani jer se samo tako mogu odrediti sredstva i metode realizacije. 2iljevi moraju biti realni, odnosno ostvarljivi, a kako bi se to postiglo, potrebno je pridravati se sljedei! pravila: ciljevi moraju biti dosljedni, ciljevi moraju biti !ijerar!ijski postavljeni tako da se na vr!u nalaze najopOenitiji, a iza nji! slijede detaljni, uz svaki 2IIZ treba definirati odgovornost, rok I nain odnosno metodu realizacije, svi ciljevi moraju biti u izravnoj I preopoznatljivoj vezi s misijom poduzeOa, valja unaprijed postaviti kriterije na osnovi koji! Oe se utvrditi jesu Ii ciljevi ostvareni, ciljeve treba, gdje god je to moguOe, izraziti kvantitativno, ciljevi moraju biti razumni. Eko bi se uv;avala postavljena pravila, onda je jasno da clljevi moraju biti konkretni. =o znai da se trebaju odnositi na bitne veliine odnosno poslovne I financijske pokazatelje kao to su pri!od, ras!od I profit, zatim investicije, kapacitet, temeljni kapital, razvoj I financije, trite i si., dakie sve to se odnosi na stabilnost odnosno poziciju na tritu u buduOnosti. Oblikovanje strateki! ciljeva podrazumijeva utvrdivanje op5i! tendencija vezani! za poslovanje poduzeOa, gdje je bitno sljedeRe: stabilno poslovanje poduzeOa u buduOnosti, proirenje udjela proizvoda I usluga na trtu, unapredenje poslovanja odnosno poslovni! funkcija, razvoj novi! proizvoda I usluga, ostala unapredenja, a u uvjetima tranzicije su posebno izraeni procesi restukturiranja.

Osim utvrdivanja opOi! tendencija odnosno clijeva, radi uspjenog postavijanja strateki! ciljeva, treba uvaavati uvjete okruenja, au i razrijeiti neke bitne zadaOe u samom poduzeu kao to su sljedeOe: ciljevi poduzeOa moraju biti konzistentni s gospodarskim razvojem okruenja, treba uskiaditi i normativne akte poduzeOa da budu konzistentni sa zakonima i propisima iz domene gospodarstva, kod postavijanja proizvodni! i trini! ciljeva potrebno je stalno imati u vidu konkurencije u zemiji i inozemstvu, u svim je ciljevima poeIjno uvijek imati u vidu inovacije u smislu novi! proizvoda iii usluga. *alo poduzeOe s obzirom na njegovu veli,inu i gospodarski mikro sustav, mora uvijek imati konkretne kratkoro,ne i dugoro+ne ciljeve. 1ugoroni odnosno strateki ciljevi moraju se ograniiti na nekoliko bitni! pitanja odnosno prioriteta, a sve u ovisnosti o veliOini, a posebice o vrsti djelatnosti poduzeOa. Eko se uvaavaju pravila za utvrdivanje ciljeva, onda bi u veini mali! poduzeOa temeljni strateki ciljevi bili sijedeOl: ukupni pri!od I ras!od u jednom srednjoroOnom npr. petogodinjem razdoblju, visina profita i njegova raspodjela, ulaganja u razvoj novi! proizvoda iii usluga, unapredenje kvalitete poslovanja I proizvoda iii usluga, proirenje trita odnosno udjela na tritu. &lika 4.%. &trateko upravijanje =ijek ukupne aktivnosti stratekog upravujanja prikazan je na slid #<.G gdje je vidijivo da sve po+inje postavijanjem strateki! ciljeva koji su temeljna pretpostavka za izradu stratekog plana. 'akon definiranja stratekog plana potrebno je utvrditi akcije djelovanja kako bi mogla uslijediti uainkovita

realizacija. "roces postavijanja poslovne strategije i njene reaiizacije mora se stalno kontrolirati, a poslije svakog poslovnog ciklusa I analizirati. 4.G.K.&trateki plan &trateki plan je temeljni instrument oblikovanja poslovne strategije, koji razraduje postupak pomoOu kojega Oe se strateki ciljevi ostvariti. 1ok strategija sadr8i ideje I zamisli, plan odreduje instrumentalne mjere odnosno sredstva, angairanje ljudski! potencijala, financijski! I materijalni! resursa unutar poduzeOa. "lanirati zna+i utvrditi unaprijed clljeve te metode I sredstva realizacije. "lanski proces ima slijedeOe prednosti: bitne odluke se donose bez urbe pri +emu se raspolae svim podacima I razmatraju se sve mogu2e opcije, tvrtka je prinudena gledati u budu2nost, to mote pomo2i u izbjegavanju predvidljivi! potekoOa, predstavnici su pojedini! tijela prinudeni na sastajanje I medusobno razmatranje zajedni,ki! problema, ostvarivost clijeva se pomno razmatra, potie se timski rad,

 moguOe je uoOiti neu+inkovitost I udvostruOenje odredeni! poslova, firma Oe biti sposobnija su+iti se I reagirati na promjenu sredine, sve aktivnosti su zajedni,ki usmjerene na rjeavanje op5i! ciljeva, uspostavljaju se kriteriji za djelotvorno iskoritenje resursa, sudjelujuOe osoblje bi moralo biti motivirano ka ostvarivanju planirani! clljeva, sve aktivnosti firme Oe biti ujedinjene I koordinirane, managementje prisiljen na razmatranje vlastiti! snaga I slabosti, pa8ljiva promatranja moguOi! buduOi! okolnosti mogu otkriti mane I profitabilne mogu5nosti, mogu5e je poduzeti mjere kojima bi se utjecalo na buduOe okolnostiGG# =vorac stratekog plana mora uvaavati sljedeOa na+ela: plan mora biti detaljan koliko to doputaju raspoloiva sredstva, plan ne bi smio #4# daleko u buduOnost, vaija razmotriti sve alternativne smjerove djelovanja, u plan se moraju ukljuOiti I upute za pojedince I odjele, valja razmotriti sve posijedice I popratne uinke razmatrani! smjerova djelovanja,

planovi moraju biti saeti i lako s!vatljivi "roces stratekog planiranja u svakom pa i malom poduzeOu je sIoen, zato to mora obu!vatiti brojne aktivnosti kao to to pokazuje slika K.#. 'a slid su precizno navedene aktivnosti od postavijanja ci Ijeva, uvaavanja Oi mbeni ka, biranja alternativne strategije, te srednjoronog I dugoronog planiranja, kao I moguOa provedba I kontrola. &lika 4.4. "roces stratekog planiranja lzvor: Mei!ric!, V., @oontz, V., *enedment, prijevod, *ate, Cagreb,#$$<,str. #:#. &lika 4.4. "okazuje jedan od uobiOajeni! procesa stratekog planiranja, gdje su inputi kapital i managerska vjetina sa temeljnim ciljevima. 'ajprije se postavijaju glavni ciljevi poduzeOa te se analizira okruenje i viastiti resursi. 'akon toga se utvrduju strateke opcije a nakon testranja se definira srednjeroani kao strateki plan. ?ealizacija se provodi putem kratkoroni! operativni! planova I akcija, a sve je podIono kontroli.

4.K. Operativno planiranje 4.K.#. "roces JeO je ranije naglaeno da je planiranje jedna aktivnost koja podrazumijeva odredenu pripremu na temelju ,ega nastaje pojedine procesne faze a to se onda sve operacionalizira I konkretizira u smislu realizacije. @od operativnog planiranja treba imati u vidu da se radi o Geljenim kratkoronim situacijama u poslovanju gospodarskog subjekta. Cbog toga nain razmiljanja mora biti precizn!ji i uva8avati svu dinamianost poslovnog ciklusa koji obino traje do jedne godine.

"rema nekim autorima procesni nain razmiIjanja treba uvaavati vremensku dimenziju au i momente donoenja odluke i zato ima sljedeOe posebne zna+ajke:GGG aspekt transformacije N aktivnost pretvaranja uloga u uinak, inputa u output aspekt ulan+ivanja -nizanje poput karika lanca/ N raIanjivanje procesa u povezanost vie uzajamno povezani! parcijalni! procesa aspekt cilja N svr!a je procesa dostizanje te!noIoki!, ekonomski!, socijalni!, ekoIoki! i drugi! ciljeva organizacijski aspekt N proces provodi jedna iii vie osoba, na ije se ponaanje utjee organizacijom i vodenjem. "roces operativnog planiranja izuzetno ovisi o ciljevima a onda se izraduje jedan sijed aktivnosti koji je u literaturi poznat kao ras+lanjivanje i to: GGK prema predmetu planiranja razlikuju se planiranje clijeva, definiranje premisa, analiza problema, planiranje mjera, resursa, termina, organizacije I prognoza rezultata prema vertikalnom na,inu promatranja govori se o identifikaciji planski! problema, definiranju planski! ciljeva, pianiranju sredstava i mjera, budetiranju, naknadnom planiranju te planskoj kontroli prema !orizontalnom nanu promatranja bitan je sijed planski! koraka na istoj razini, npr. izrada operativni! planova prema vremenskoj dimenziji istie se slijed planski! zadataka, npr. unutar poslovne godine. "rilikom izrade operativni! planova mogu se primjeniti veO poznate faze kao to je to prikazuje slika 4.G. &ukladno vrsti malog poduzeOa planirati Oe se ciljevi, mjere I osigurati uinkovita realizacija kao to to prikazuje slika 4.K. "rilikom operativnog planiranja treba imati u vidu da svako poduzeOe s obzirom na svoju sIoenost I vrstu djelatnosti postaviti Oe posebne operativne planove.

4.<. "O&LOJ'I "LE' 4.<.#. "ristup planiranju &vaki ozbiljni poslovni proces za!tjeva unaprijed predvidjeti neke glavne elemente buduOi! poslovni! kretanja. =akvo logieno predvidanje uz predoenje relevantni! podataka o svim globalnim au i posebnim poslovnim kretanjima moemo nazvati planiranjem. =im postupcima se omoguOuje jedan sistematski pristup izvravanju poslova u bliskoj iii daljnjoj buduOnosti. &to se tide planiranja, veO je objanjeno da oni mogu biti dugoroOni, kratkoro+ni all mogu biti i operativni all i operativni vezani za poslovne podu!vate. tom smislu, osobito kod mali! poduzeOa, pod planiranjem se mo8e podrazumijevati slijedeOe:GG< 0 svjesna akcija umjerena prema racionalnoj uporabi raspoIoivi! resu rsa 0 predvidanje buduOi! dogadaja, 0 smanjivanje stupnja rizika, gubitka vremena I sredstava 0 raspored konkretni! aktivnosti u skiadu s uvjetima u okruenju 0 temelj prilagodbe trnim, te!noloko0te!nikim, organizacijskim i financijskim uvjetima u poslovanju 0 mjera za usporedbu u+inkovitosti viastitoga rada. &vako poduzeOe, pa tako i malo, mora se koristiti instrumentima poslovnog planiranja kako bi izgradilo poslovnu orijentaciju odnosno stvorilo sigurnost glede buduOnosti. ovom radu govorimo o operativnim planovima to znaOi da je rije+ o poslovnom procesu, odnosno proizvodnji iii pruanju usluga, a u cilju stvaranja godinjeg iii viegodinjeg rezultata. "rema tome, plan kao rezultat planiranja poma8e kreiranju buduOnosti, pa je kao takav ne samo instrument nego I vodi+ u izvrenju uspjenog poslovanja. "oslovni plan postavija temeljne kriterije za vodenje svi! bitni! akcija. "oslovno planiranje pomae, prije svega, malim poduzetnicima, all prua odredena jamstva poslovnim partnerima, svim zaposlenima, a posebice raznim subjektima investiranja odnosno financiranja. 1akle, niti jedan ozbiljan poduzetnik ne bi trebao ulagati novac u bib koji posbovni pot!vat ako to nije ptret!od no plan i rano odnosno omoguOi predvidanje konan i! rezu Itata. "utem planiranja, svakom poduzetniku je omoguOena tekuOa I trajna kontrola tijeka realizacije poslovni! ciljeva, ali I analiza, a prema potrebi I revizija. stvari planskim dokumentima, svaki poduzetnik dobiva odredeno jamstvo

glede moguOi! greaka, a prua mu so mogunost za korekcije u tijeku real izacije. "rema nekim svjetskim iskustvima poslovni planovi, osobito u malim poduzeOima imaju sljede5u ulogu :GG% mogu posIuiti u analizi sadanjeg poslovanja poduzeOa, pomau malom poduzetniku da na temelju sadanje analize sam napravi poslovni plan,

otkrivaju kako se na temeiju realni! pretpostavki I iskustva rade financijski planovi, pomau malom poduzetniku napraviti sve potrebne proraune svoga poduzea, pomau malom poduzetniku da sam odredi iznos I vrstu kapitala koji mu najvie odgovara, daju zajmodavcima sve potrebne, a k tome i uvjerljive podatke pomoOu koji! Oe moOi brzo donijeti za malog poduzetnika pozitivnu odluku. @ako bi planiranje moglo biti u+inkovito potreban je jedan minimum informacija, odnosno podataka, all takoder I jedno optimalno znanje samog nositeija poslovanja odnosno malog poduzetnika. Optimum informiranosti kao I znanja nuan je zato to putem planiranja, poduzetnici moraju predvidjeti korake to veO kod same odluke o osnivanju vlasitog poduzea, a posebice kod definiranja godinjeg, odnosno viegodinjeg poslovanja. "rema tome, prola su vremena kada je pojedinac mogao pokrenuti posao i uspjeno poslovati uzdajuOi se iskljuivo u kvalitetu I kvantitetu svog rada kao I vjetinu trgovanja, to znai da se kod poslovanja nitko ne smije osloniti na zdrav razum i prirodene prednosti. Osobne se sposobnosti moraju kombinirati s novim metodama odnosno te!nikama. X Ba kao to netko ne bi mogao zamisliti pokretanje svemirskog broda s ljudskom posadom bez plana leta, isto tako se ne mote zamisliti pokretanje novog poduzeOa bez poslovnog planaY GG4M "oslovno planiranje je ideja koja je stara koliko I samo poslovanje to je bib I jo uvijek je karakteristi+no za velika poduzeOa. 'o, razni vanjski pritisci u vidu viestruki! opasnosti na nesigurnom tritu, a posebice kod zemaija u tranziciji, primoravaju i male poduzetnike da sve unaprijed predvidaju I razraduju, a posebice prije nego to poOmu troiti vrijeme I novac. "ret!odna injenica je tim s!vatljivija ako se uzme u obzir da ne postoji idealan odnosno siguran uspje! nekog proizvoda iii usluge na trtu. Osim toga, odredene pritiske na male poduzetnike vre I banke kao i ostale financijske institucije -kreditori/, a sve kako bi rizik ulaganja bio to manji. =ako, na primjer kod svakog tra8enja kredita, jedan je od bitni! uvjeta izraden posbovni plan. 'avedene vrste pritisaka, za izradu posbovni! planova, apsolutno su konsne za svakog poduzetnika. "oslovnim se planom postiu sljedee prednosti:GG: poduzetnik mote bolje procijeniti to treba poduzeti kako bi uspio, ulagateiji I kreditori, takoder, dobivaju bolju informaciju pomoOu koje mogu odlu+iti !oOe Ii financijski pomoOi poduzetnika. 'a temeiju analize potrebe za poslovnim planiranjem mote se zakljuaiti da je ta aktivnost korisna prije svega za poduzetnike i nji!ove zaposlenike, all je, takoder, nita manje korisno I za bankare, te ostale ubagateije.

4.<.G. =emeljne pretpostavke i svr!a poslovnog plana &vaki mall gospodarstvenik mora dobro prouaiti informativni proces kako bi poslovni plan mogao utemeljiti s relevantnim informacijama. "oduzetnik se suoava s mnotvom Oinjenica I podataka u kojima se mope izgubiti. 1a bi informacija bila korisna mora prije svega, biti tona i kompletna, a uz to razumljiva i objektivna. 9edna je od bitni! znaOajki svake informacije njezina aktuelnost. cilju maksimalne uOinkovitosti mora se utvrditi koliina potrebni! informacija, naOin prikupljanja, all i trokovi prikupljanja. Informacije se mogu prikupljati na razliOfte na+ine, i to osobnim istraivanjem iii koritenjem ostali! izvora informacija. Osobno istravanje pretpostavlja provodenje razni! anketa, intervjua I ostali! sli+ni! instrumenata, s tim da povratna informativna veza odnosno output ovisi o vrsti i kvaliteti inputa. *ediji za prikupljanje takvi! informacija su buduOi poslovni partneri I konkurencija. 1opuna osobnom istraivanju su ostali izvori informacija kao to su razne asocijacije mali!

poduze5a, agencije, banke i poslovna udruenja. =akvi izvori obiOno imaju Dea pripremljene informacije u tiskanom obliku, pa svaki mali poduzetnik mo8e pronaOi korisne informacije. "rikupijene informacije treba najprije selekcionirati u cilju kako bi se dali odgovori na odredena pitanja za buduOe planiranje. @od malog poduzeOa selekcija informacija mora stvoriti temelj za poslovno planiranje, au i za projekciju financijski! pokazatelja. 'aime, poslovno planiranje mora informirati poslovne partnere, asocijacije mali! poduzeOa, banke, poslovna udruenja, a posebice financijsko trte u smislu upoznavanja o statusu I sjeditu malog poduzeaa vrstama proizvoda i usluga, te marketinkim prognozama. z to informativni temelj mora osigurati uOinkovito organiziranje poduzeOa, raunovodstva i financija, kao i strateka opredjeljenja. Informacije moraju biti kvalitetne kako bi se uspjeno postavilo upravljanje procesom, all I svim vrstama rizika. 'erijetko je nedostatak financijski! sredstava temeljni problem malog poduzeOa. &toga informacije moraju biti relevantne kako bi se omoguOilo precizno financijsko planiranje, te projekcija ra+una dobiti i gubitka. Osim toga, moraju se to je vie moguae preciznije predvidjeti financijski tijekovi, a posebno predvidjeti izvanradne situacije. Ovo je naroOlto bitno kod malog poduzeOa koje ne raspoIae dovoljnim vlastitim sredstvima, pa se veO u startu mora osloniti na vanjsko financiranje. malom poduzeOu poslovni plan je jedan integralni dokument u kome treba biti sistematski razradeno buduOe poslovanje s posebnim osvrtom na uOinke financijski! ulaganja. "rema tome, ovakve vrste planova su operativne naravi jer se prave u odredenu svr!u. =renutak za izradu poslovnog plana je svakako osnivanje I utemeljenje malog poduzeaa. torn smislu je potrebno analizirati trenutano stanje, utvrditi bitne pravce poslovni! kretanja I sve to kvantificirati. =emeljna svr!a poslovnog plana se moe objasniti ako se uzmu u obzir njegova slijedea obiljeja:GG> 0 poslovni je plan vaan dokument koji pomae uspje!u u poslu, 0 njegova izrada za!tijeva Drijeme I sredstva, all i! I tedi, 0 pomae poduzetniku pri potankom analiziranju njegovi! ideja,

0 usmjerava izvedbene aktivnosti osobito vane za poetak samostalnog poslovanja, 0 utvrduje mjerljive uOinke koji su osnovica za potvrdu opravdanosti ulaganja, te uloeni! napora viasnika i menadera, 0 dokumentira pregovaraku sposobnost pot!vata, tj. privla+i potencijalne partnere i omoguouje bru realizaciju kreditni! za!tjeva, 0 vaan je ne samo zbog prezentacije partnerima I financijerima veO I zbog provjere opravdanosti pot!vata sa stajaIita poduzetnika. lz opOi! obiIjeja poslovnog plana moe se zakljuaiti da se poslovni plan izraduje za odredene konkretne ciljeve au i za konkretne pojedince au i grupacije. lz sadraja poslovnog plana mora biti vidijiva svr!a odnosno cilj, a posebno mora biti sve vrlo precizno, logi+ki I sistematski opisano. Ovo je posebno bitno kada se putem poslovnog plana 8eli dokazivati opravdanost ozbiljniji! financijski! ulaganja, a posebice kada se u tu svr!u treba u+i u kreditne aranmane. "rema tome poslovni plan se koristi u razli+itim situacijama ali u svakom sluaju prilikom utemeljenja poduze5a treba napraviti neku vrstu poslovnog plana sa jednim uobiOajenim rokom od pet godina kako bi i sam menader all I svi drugi s kojima je u odredenom poslovnom odnosu, mogli imati dugorone relevantne informacije. toku izvrenja plana, njegova realnost Oe biti najbolje testirana kada se budu usporedivali postignuti rezultati. @ada govorimo o svrsi poslovni! planova onda se prije svega misli na informiranje relevantni! +imbenika u odredenom poslovnom pot!vatu. &to se ti+e temeljni! pojmova mora se razlikovati poslovni pot!vat, poslovni plan, investicijski projekt I investicijska studija. Bez obzira da Ii se radi o veOem ill manjem poduzeu pot!vat je u svakom sluaju skup razli+iti! aktivnosti koje su usmjerene prema nekom cilju. torn smislu to mote biti manji pot!vat dakle nabavka nekog stroja iii realizacija novog proizvoda, a mote biti pot!vat u kome se ula8u znatna financijska sredstva a onda se on zove investicijski projekt. to se tide investicijske studije, to je dokument koji sIui za objanjenje razliaiti! aktivnosti kao bi se mogle donijeti sve pret!odne odluke i razjasniti sve nejasnoOe prije nego to se ulazi u ozbiljan pot!vat.

"rema pret!odno navedenoj literaturi poslovni plan oznaava slijedeOe: Xposlovni plan je dokument koji sadrajno obraduje manje poduzetnike pot!vate, s projekcijama za kraOa razdoblja i manjim iznosima potrebni! sredstava, te razradom informacijske osnovice pot!vata za poduzetnike poetnike, ali i za one, koji nastavljaju I proiruju svoje postoje,e poslovanje uz uvjete bez dodatni! ulaganja I s njimaY. 4.<.K. &adraj 4.<.K.#. OpOi podaci @od izrade poslovnog plana nazire se njegov osnovni sadraj u obliku teksta koji sadrGi ope podatke te financijske kao I zakljuOni dio koji definitivno objanjava svr!u planiranja. to se tie opi! podataka tu se prije svega misli na analizu proizvodnog programa I uop5e poduzetniakog podu!vata. tekstualnom smislu nadalje treba obraditi vremensku dimenziju te navesti I odredene fizi,ke koliinske pokazatelje glede proizvodnje i proizvoda. Osim toga, potrebno je obraditi i sam nain proizvodnje i pruanja usluga a posebno se treba pozabaviti sa prodajom proizvoda iii usluga I nabavom inputa. @od neki! poslovni! planova je posebno bitno obraditi i Iokacijske uvjete. 1rugi dio poslovnog plana tretira financijske podatke, to se odnosi na procjene ukupni! pri!oda u planskom razdoblju, ukupni! ras!oda, te bruto dobiti. "oslovni plan treba posebnu pozornost posvetiti raspodjeli bruto dobiti jer se upravo tim podatkom opravdavaju uloena sredstva I dokazuje uspjenost vraOanja, odnosno uOinkovitost ulaganja. sklopu financijski! podataka treba detaljnije razraditi sredstva poduzeOa I eventualna ulaganja. svr!u zakljuOka potrebno je utvrditi odredene minimalne pokazatelje uinkovitosti a to se sve mote iz pret!odni! financijski! pokazatelja. skiopu financijski! podataka dobro je obraditi pozornost I na likvidnost, odnosno procjenu mogu,i! priljeva i odljeva sredstava na iro raun kako bi se unaprijed znalo koji su to trenutci kada Oe se pojaviti manjak Iikvidni! sredstva te mo5i odgovoriti na pitanja moguOi! dodatni! izvora obrtni! sredstava. @runa svega je svakako zakljuak iz koga moraju biti vidljive bitne performanse poslovnog plana to znai da zainteresirana strana mora vrlo jasno utvrditi svr!u planiranja. torn smislu mora biti vidljivo uinkovito ulaganje i moguOnost povrata uloeni! sredstava. 'aravno da Oe svaki poduzetnik sukiadno vrsti i veliini podu!vata odabrati razliOite pristupe all u biti se ipak mora odgovoriti na najvanija pitanja. =o je posebno vano kada se u poslovni podu!vat ulazi sa ozbiljnijim tudim sredstvirna. 4.<.K.G. Odluka o proizvodu Odluka o vrsti proizvodnje odnosno proizvoda ill usluge je apsolutno najvanija koju treba donijeti svaki mali poduzetnik prije ulaenja u bib koji podu!vat a posebice prilikom utemeljenja malog poduze5a. torn slu+aju postoji vie opcija ponaanja to opet ovisi o spremnosti i osposobijenosti samog poduzetnika a u torn smislu Oe biti postavljene i njegove ambicije i elje kao temelj za donoenje prave odluke. =renutku odluke o proizvodu pret!odi proces u kome sudjeluje vie ,imbenika. "o+etak procesa je sama poduzetnika ambicija koja je odraz motivacije I uvjerenja poduzetnika za ulaenje u odreden pot!vat koji u svakom sluaaju predstavlja odredeni rizik. Embicijama i 8eljama treba odma! suprotstaviti odredena objektivna i subjektivna ogranienja koja ovise o s jedne strane od sarni! mogunosti all i od poduzetnikovi! sposobnosti. Odabir proizvoda mote uslijediti na vie naOina a posebno moemo istaknuti dva, gdje jedan polazi od veO poznatog proizvoda I usluge, a drugi od sistematski! postupaka kako bi se dolo do takve odluke. prvom sluaju se radi o situaciji kada je poduzetnik veO radio u nekoj tvrtki na proizvodnji all i prodaji odredeni! proizvoda gdje veO irna istraeno trite pa na neki nain ve unaprijed zna i moguOnosti plasmana to je osnova za odredene daljnje aktivnosti u poslovnorn pot!vatu. Ovdje je potrebno poslovnim planom samo sistematizirati proces s posebnim osvrtom na financijski dio jer su fiziki odnosno opOi aspekti ve prili+no utvrdeni. Ovome treba dodati i

osposobijenost I iskustvo poduzetnika i to je onda jedna Iaka varijanta koja ima prilieno anse za uspje!. 1rugi pristup je neto sloeniji I za!tjeva pret!odni proces kako bi se mogle donijeti odluke o proizvodi odnosno usluzi. "ret!odno je potrebno prikupijanje podataka kako bi se utvrdili trini segmenti a onda odabrao I najbolji proizvod odnosno usluga.

Bez obzira na iskustvo I strunu osposobijenost III obrazovanje viasnika malog poduzeOa, definiranju vrsta proizvoda iii usluga treba pristupiti sustavno. 'aime, potrebno je odgovoriti na sljedeOa pitanja:GG$ to prodajete, kakve su koristi od onog to prodajete, u ,emu se vai proizvodi iii usluge razlikuju od konkurentski!, ako je va proizvod nov, zadnja rije te!nike iii na bib koji naOin jedinstven, to je to to ga +ini razliitim od drugi!, ako kolekcija vai! proizvoda iii usluga nije ni p0 +emu posebna zato smatrate da Oe Ijudi kupovati od vas. "oslovni uspje! se mote posti,i putem proizvodnje odgovarajuOi! proizvoda iii usluga, all isklju+ivo zadovoljavanjem potreba I eIja tr9ta. "rema tome precizno definiran proizvod ill usluge su kratkoroOni imbenici posbovnog uspje!a, a za dugoroenu stabilnost poduzeOa nune su precizno definirane metode marketinke aktivnosti koje treba stalno revidirati, a sve u skiadu s potranjom odnosno potrebama tt!ta. 1akie, ne treba se pouzdavati isklju+ivo u Xvr!unskiY proizvod iii uslugu veO se treba usredoto,iti na zadovoijavanje potreba svoga trita. =o znai da treba svakako poznavati osobine svoji! proizvoda i usbuga, razlikovati i! od konkurencije, all prije svega utvrditi koje koristi oni imaju za kupce. @ako bi se na pret!odno pitanje odgovoribo I uvijek utvrdivala nova saznanja potrebno je primijeniti I poznate metode marketinga, au sve prilagoditi malom poduzeOu. 'akon utvrdivanja vrste proizvoda I usbuge posebnu pozornost treba posvetiti kapacitetu proizvodnje to se na neki na+in odnosi I na usluge. tvrdivanje opsega proizvodnje mora biti koordinirano s opsegom prodaje all i nabave inputa a to se onda sve mora uskiaditi s ekonomskim tj. financijskim pokazateijima. "lasman proizvoda iii usluga dirigira kapacitet proizvodnje gdje se mora imati u vidu te!niki uvjet odnosno ogranienje to ovisi opet o moguOnostima za ulaganje. Osim ubaganja u te!nologiju to za!tjeva pravilan odabir sredstava za proizvodnju treba se pozabaviti I sa optimalnim proizvodnim I posbovnim prostorom all I strukturom I kobiinom djelatnika.

4.<.K.K. *arketing &vaka proizvodnja mote biti utemeijena istraivanjem trta nabave i prodaje. svakom sluaju potrebno je utvrditi trine segmente i pozicije u njima kako bi se znale potencijalne koliine proizvoda iii usluga koje se mogu plasirati u odredenom trinom segmentu. "odaci dobiveni istraivanjem tr8ita mogu posIuiti za asortiman i koliinu inputa. &to se tie istraivanja trita, ciiZ takvi! aktivnosti je utvrdivanje pozicije na nekom tt!nom segmentu to podrazumijeva odredeni asortiman proizvoda iii usluga, koliinu prodaje, cijenu pojedini! proizvoda iii usluga, uvjete prodaje a ponekad i samu distribuciju prodani! proizvoda, dakie elemente marketing0mi)a. to se nabave tiOe to u jednom razvijenom trnom gospodarstvu mora biti neto manji problem au u svakom sluaju treba pristupiti sistematski. =o zna,i da takoder treba istraiti trite nabave kako bi se utvrdile strukture inputa au i koliine s nabavnim cijenama. cilju uinkovitosti nabave posebno treba obratiti pozornost na uvjete nabave I dobavljae. cilju osiguranja dugoronosti potrebno je rukovoditi se sa svim veO ranije navedenim na,elima nabavnog poslovanja. *arketing kao aktivnosti se posebno odnose na prodajni dio pa je u torn smislu posebno vano siijedee:GKI #. "onuditi kvaiitetne proizvode i usluge koji mogu zadovoijiti potroaake potrebe i navike kupaca u krajnjoj potronji -nepoznati kupci/ iii te!noIoko0te!niOke za!tjeve kupaca u reprodukcijskoj potronji -poznati kupci/ G. tvrditi takve prodajne cijene koje su kupci spremni platiti za ponudene proizvode i usluge, tj. voditi elastinu politiku prodajni! cijena, K. Odrediti na+in distribucije proizvoda i usluga da to Iake I uz to manje trokove budu dostupni kupcirna, <. Organizirati prodajnu promidbu vlastiti! proizvoda I usluga s naglaskom na nji!ovim prednostirna glede kvalitete, rokova isporuke, prodajni! cijena I uvjeta plaOanja. *ali poduzetnici prigodom osnivanja poduzeOa obino imaju temeljne predodbe o vrsti

proizvoda ili usluga te dovoljnu te!niko0te!noloku razinu znanja i iskustva, ali obino zanemare nune marketinke aktivnosti. Cato je preporulj ivo, prije zapoOi njanja s poslovanjern izvriti minimal nu izobrazbu sarno iz komercijalnog poslovanja, marketinke aktivnosti u malom poduzeOu koje se odnose na istraivanje trita, nabavu, prodaju, promidbu, ali I ostale komercijaine I distributivne aktivnosti. "rije otpo+injanja posla treba imati u vidu ainjenicu da je u te8itu svi! poslovni! aktivnosti kupac odnosno zadovoijstvo kupca. Istraivanjem trGita u uem i irem okruenju treba utvrditi ciljne kupce odnosno ciljno trite. *oderna marketinka filozofija je prilagodena s!vaanjima kupaca odnosno prilagodena nji!ovim potrebama. =emeljni cilZ istraivanja trita je ne samo zadovoljavati potrebe kupaca, nego i! I zadrati, te stalno dodatnirn

metodama istravati nova trta odnosno kupce. *arketing plan u maiom poduzeOu, dakie, treba odgovoriti na sljedeOa pitanja:GK# Oime se bavi vae poduzeOe, koja su vaa trita, to kupuju vai kupci, kako biste pobIie opisali I segmentirali svoja trita, to vai kupci misle o koristima koje imaju od vai! proizvoda iii usluga. "osebnosti malog poduzeOa odreduju marketing mi), Oiji su sastavni elementi sljedei: proizvodi iii usluge, prodaja I distribucija, pozicioniranje, publicitet i promocija, prodajnacijena. 9edna od bitni! pretpostavki prodaje proizvoda iii usluga mali! poduze2a svakako je korist koju od nji! imaju kupci. @orist od proizvoda iii usluge zapravo otkriva ono to kupci ele u malom poduzeOu. tom smislu se postavija vie pitanja, a posebice pitanje uzroka kupovine proizvoda, umjesto njegove kupovine od konkurencije. @ako bi se odgovorilo na takvo pitanje, potrebne su osim intuicije I suvremene marketinke metode. "rodaja I distribucija najvie ovise o vrsti djelatnosti. 'aime, razliita je prodaja konkretni! proizvoda iii pruanje spektra usluga. *ali poduzetnici su izuzetno osjetljivi na konkurenciju. Enaliza konkurencije je nuna, kako bi se pronalazile pozitivne razilke te uOilo od konkurenata. JeO prilikom osnivanja treba dobro prou+iti sliOna poduzeOa, a u nastavku poslovanja stvoriti pozitivan odnos prema njima. =o znai da ne treba stvarati prednost iskljuivo komercijal nim povlasticama, nego prije svega kvalitetnijim upotrebnim i ostalim svojstvima proizvoda iii usluge. *ala poduzea moraju posebnu pozornost obratiti pozicioniranju na tt!tu, a osobito prilikom uIaenja u nove poslove. =o znaOi da treba odabrati lokaciju trzita, vrste proizvoda iii usluga, te utvrditi obujam prodaje, kao I moguOa kupce, da se to manje riskira, to se posebno odnosi na publicitet odnosno promociju. 'aime, sve te aktivnosti iziskivaju trokove koje mala poduzeOa ne mogu pokriti iz redovitog poslovanja. @ako bi se obavijale potrebne promotivne aktivnosti mora Se, takoder, pristupiti istraivaki radi izbora vrstama poruka s kona+nim ciljem stvaranja imagea. "rodajna je cijena jedan od bitni! elemenata marketing mi)a kod mali! poduzeOa. 2ijena neki! proizvoda if i usluga predstavlja strateko orude u borbi za kupce, zato torn problemu treba posvetiti posebnu pozornost. @od odredivanja cijene opseg prodaje se sueljava s kvalitetom i profitom, pa treba staf no utvrdivati optimum izmedu ti! kategorija. teoriji I praksi poslovanja mali! poduzeOa postoji nekoliko smjernica koje mogu pripomoOi kod odredivanja raspona cijena, kao to su:

"rodajna cijena [ 2ijena usluge \ Imid \ &vi trokovi \ 1obit, Odredite to eIite postiOi nekom prodajnom cijenom, Odredite raspon prodajni! cijena, @ombinirajte razIiite metode formiranja prodajni! cijena.

4.<.K.<. Organizacija kadrovi i proizvodnja "rije utemeijenja malog poduze2a au i prilikom veOi! poslovni! pot!vata potrebno je utvrditi odredenu organizaciju poslovanja i proizvodnje. &to se ti2e organizacije proizvodnje, sama struktura 2e ovisiti o veliini poduze2a a osobito o vrstu djelatnosti. torn slu+aju postoje ve2i broj varijanti au svakako treba imati u vidu da se gotovo sve odluke donose na jednom iii na malom broju mjesta to podrazumijeva multidisciplinarno obrazovanje i sposobnosti voditeija I specijaliste kao izvriteIja. nekim djelatnostima osobito kada su u pitanju usluge ,esto su potrebni univerzalni kadrovi i kod izvrni! poslova i zadataka.1akle, priuikom osnivanja malog poduze2a, a u skiopu izrade poslovnog plana, treba imati u vidu da napredak poduze2a ovisi i o kva'teti rada, te odnosu prema radu sami! zaposlenika. Cato je dobro obratiti pozornost sijede2im pitanjima:GKG koliko Dam Ijudi treba sada, koliko u bIioj buduOnosti, a koliko za pet godina, koja su znanja potrebna za va posao, mogu Ii se na2i Ijudi s tim znanjima i gdje, terbaju Ii Dam stalni zaposlenici iii povremeni, !o2ete Ii zaposlenike pla2ati P0 satu, koje 2ete dodatke na pla2u ponuditi, !o2ete Ii pla2ati prekovremeni rad, !o2e Ii biti potrebno obu+avati Ijude. Organizacija rada se temeiji na bitnim ciljevima poduze2a, a u skiadu s tim treba odrediti metode odnosno nadine rada za realizaciju ciljeva. 2iIj svakoa poduze2a je ostvarivanje dobiti, a da bi se to postiglo treba u2initi sljede2e:G uIoiti kapital, to jest formirati imovinsku cjelinu za obavijanje konkretne djelatnosti, zaposliti odgovaraj u2e osobije, donijeti odluku o organizaciji rada, a to zna+i odrediti osnovni na+in ostvarivanja dobiti. "rema istom izvoru postupak organiziranja u malom poduze2u po+inje razgraniOavanjem upravlja2ki! i izvrni! poslova. pravljaaki poslovi su sijede2i:

planiranje potrebnog iznosa dobiti, izdavanje naloga -naredivanje/ izvrnom radu da postupno ostvaruje potreban iznos dobiti, nadziranje izvrnog rada u ostvarivanju potrebnog iznosa dobiti, odluivanje o raspodjeli poduzetnike dobiti. Izvrni poslovi su sljedei: stru,ni upravlja+ki poslovi, financijski poslovi, proizvodnja iii obavijanje usluga, poslovi nabave naturalni! elemenata. &lika 4.:. pokazuje primjer poduzeOa kao funkcionalne cjeline koja se sastoji od jednog procesa s upravlja+kim I izvrnim poslovima , a sve u cilju ostvarivanja dobiti.

"?EJL9E@I "O&LOJI #. O&=JE?IJE'97 #. struOni upravljaki poslovi G. financijski poslovi K. poslovi prodaje <. proizvodnja iii usluga %. poslovi nabave naturalni! elemenata &lika 4.:. "oduze2e kao funkcionalna cjelina lz pret!odni! razmatranja je vidljivo da postupku zapoIjavanja treba pri2i na jedan struan i argumentiran na2in. =reba zaposliti nove Ijude samo ako 2e to unaprijediti

poslovanje j onda kada posao to stvarno iziskuje. &to se tiOe voditeija male tvrtke on mora, prije osnivanja malog poduze2a, izvriti odredenu samoizobrazbu. Bez obzira na znanje i iskustvo svaki poduzetnik mora imati u vidu jedan od oblika postupanja prema zaposlenicima. 1a bi postali dobri manageri poduzetnici s novim aktivnostima moraju mijenjati svoje postupke, a najvie u domeni davanja precizni! zada2a. =ako 2e posti2i maksimalan uinak kod izvrenja. Caposlenike treba esto ukljuivati u kreativne poslove, pa i u domeni samog odluOlvanja. 'ikad ne treba zaboraviti poznato ziatno pravilo, a to je X ponaajte se prema drugima onako kako eIite da se drugi ponaaju prema vamaY GK< Osim toga zaposlenicima treba davati odgovornosti kada za to pokau spremnost, a sukladno tome vrednovati u,inak I vriti nagradivanje.

spjeno vodenje malog poduzeOa moe se osgurati samoizobrazbom odnosno prouavanjem svjetski! iskustava. "oznata tvrtka za managersko savjetnitvo *c@inseD ; 2ompanD istraiIa je sljedeOe elemente promicanja izvrsnosti vodenja tvrtkom:GK% uvoditi promjene kao nain ivota, stvarati i razvijati mala trta, natjecati se u kvaliteti a ne u cijeni, razvijati snaGan osjeOaj za misiju, voditi brigu o temeljnim stvarima, boriti se protiv birokracije, poticati eksperimentiranje, razmiIjati poput kupca, motivirati novcem, biti uzor na vr!u Osim navedeni! imbenika koji omoguOuju uspjeno vodenje poduzeOa svi poduzetnici imaju jo neke mounosti za uspjeno upravijanje Ijudskim potencijalima kao to su sljedeOe: 36 privlaiti i zadravati dobre zaposlenike, poveOavati kvalitetu radnika, odravati korak s koristima koje radnicima nude konkurenti, ispuniti sve zakonske obveze koje nameOu lokalne i dravne viast. skiopu poslovnog plana treba osobito obu!vatiti sljedeOa podruja u svezi s poslovodstvom :237 biografije odgovorni! osoba, radno iskustvo u slinom poslu, dunosti i odgovornosti poslovodstva, plaOe, poslovne usluge koje koriste. &ama te!nologija proizvodnje takoder 5e ovisiti o vrsti proizvoda a organizacija opreme odnosno sredstava za proizvodnju treba biti takva da omoguOi najracionalnije poslovanje. 4.<.K.%. Lokacija Osim te!nologije tj. opreme sastavni dio svakog poduzeOa predstavljaju I druga osnovna sredstva odnosno trajna imovina, gdje se podrazumijeva

zemIjite, gradevinski objekti, oprema I ostalo. ImajuOi u vidu karakter trajne imovine potrebno je imati odgovarajuOe zemIjite pa treba posebnu pozornost posvetiti i lokaciji samog poduzeOa. Lokacija svakog malog poduzeOa ovisit Oe, vie nego ostali elementi poslovnog plana, o vrsti proizvodnje. &jedite poduzeOa mote ovisiti o vie +imbenika koji su vezani iii za nabavno i prodajno trite all i o nekim drugim +imbenicima. svakom slu+aju prije odabira lokacije treba odgovoriti na slijedeOa pitanja:GK> koja je adresa vaeg poduzeOa, koliko je velik va poslovni prostor, kako izgleda I od Oega je I kada graden, je Ii poslovni prostor unajmljen ill je vae vIasnitvo, je Ii potrebno uredenje prostora i koliko Oe to kotati,

 dozvoljavaju Ii urbanisti+ki uvjeti vau djelatnost na toj lokaciji, koja se jo poduze2a odnosno vrste djelatnosti nalaze u blizini, zato ste izabrali ba tu lokaciju, a ne neku drugu, zato je to prava lokacija za va posao, kako 5e izbor lokacije utjecati na trokove vaeg poslovanja Osim navedeni! pitanja koje treba dobro prostudirati kako bi se na nji! odgovorilo u svakoj konkretnoj situaciji, postoje I drugi kriteriji koji dolaze u obzir kod osnivanja poduzeOa u vrijeme brzog te!nolokog razvitka. takvoj se situaciji ne postavijaju standardni, kriteriji kao to je radna snaga, nego se analiziraju i posebni imbenici, koji bi mogli povoljno utjecati na razvitak malog poduzeOa kao to su :239 proizvodnost rada, povoljna porezna klima, prestine akademske institucije koje mogu dati istra8ivaku potporu, pri !vatlj lvi ivotn I trokovi, pristupani sustav prijevoza, lak pristup trtima, ogranieni regionalni regulativni nadzor, pogodna opskrba energijom, kulturne privla+nosti, pogodna klima, lak pristup sirovinama.

4.<.<. Ainancijski podaci 4.<.<.#. "rocjena ukupnog pri!oda I ras!oda 'akon to su utvrdeni svi fizi,ki aspekti potkrijepljeni opOim podacima o proizvodnji i poslovanju poduzeOa mogu se izvriti procjene financijski! pokazateija. torn smislu se posebno podrazumijevaju ukupni pri!odi I ras!odi te dobit i njezina raspodjela. "ret!odne podatke mogu upotpuniti analiza sredstava te ulaganja s procjenom Iikvidnosti i moguOnosti vraOanja sredstava. procjene ukupni! pri!oda mogu se izvriti na temeiju fiziekog obima proizvodnje i procjene prodaje. Ovome procesu pret!odi i proces istraivanja trta i utvrdivanje prodajni! cijena kako bi se mogli utvrditi ukupni prodajni uinci. "utem poznati! prodani! koliina proizvoda i ostali! pri!oda utvrduju se godinji ukupni pri!odi rasporedeni na plansko razdoblje. &!odno zakonskim propisima i u cilju preglednosti prikazivanja pri!ode treba razvrstati na slijedeOe vrste: #. "oslovni pri!odi koji nastaju fakturiranjem prodani! proizvoda i izvreni! usluga, G. Ainancijski pri!odi koji nastaju priljevima sredstava od napla2eni! karnata i si. K. Izvanredni pri!odi koji nastaju utvrdenim vikovima kod popisa sredstava. tvrdivanju ras!oda pret!odi procjena svi! mogui! trokova gdje treba obratiti pozornost na slijedeOe tn temeljne vrste: #. "oslovni ras!odi, koji se nazivaju trokovi a sastoje se od slijedeOi!: 0 trokovi materijala, 0 trokovi energije I ostali! potreba kao to su: voda, pun, i si. 0 ostali proizvodni trokovi kao to su tude usluge, potroni materijal i sitan inventar, reprezentacija &I. 0 amortizacija, 0 trokovi rada kao to su bruto plaOe, naknade I dodaci na pla2e i ostala davanja zaposlenima, 0 osiguranja. G. Ainancijski ras!odi koji podrazurnijevaju financijske izdatke nevezano za direktnu proizvodnju a to su kamate, kursne razlike i si. K. Izvanredni ras!odi kao to su npr. manjkovi nakon popisa sredstava i si. "rilikom utvrdivanja pri!oda i ras!oda nuno je pridravati se naela istodobnosti a to znaOi da se za jedno posuovno razdoblje svim pri!odima evidentiraju adekvatni poslovni ras!odi jer to 2e garantirati istinitost podataka aurnost poslovanja.

4.<.<.G. 1obit i raspodjela 'akon to se za kompletno plansko razdoblje evidentiranju ukupni pri!odi i ras!odi i to sve rasporedi pH odredenim pojedinanim razdobljima kao to su npr. poslovne godine, posebno se utvrduju za ta razdoblja bruto dobiti te predla8e nji!ova raspodjela. Bruto dobit predstavlja pozitivnu razliku izmedu ukupni! pri!oda I ras!oda za poslovanje u nekom -obino godinjem/ razdoblju. "rema veO generalno postavljenim propisima raspodjela dobiti mote uslijediti na slijedeOe naOine: 0 ulaganja u razvoj poduzeOa, 0 naknadna podjela bruto plaOa, 0 isplata dividendi, I 0 raspodjela u rezerve radi osiguranja likvidnosti I stabilnosti poduze2a. =ema raspodjele je jedan od elemenata sukoba u razmiljanju gdje su glavni sudionici menaderi, vlasnici poduzec%a a osobito zaposleni. Eko je razliOit vlasnik poduzeOa u odnosu na menadera onda je veO tu moguOe razmimoilaenje raspodjele jer vlasnika poduzeOa prije svega zanima profit to zna+i da tei raspodjeli kao dividendi. 'aprotiv svakog menad8era zanimaju sve +etiri moguOnosti, a interesi zaposleni! su svakako bruto plaOe. Eko je vlasnik poduze,a ujedno i menader -a to je u veOini sluOajeva kod mali! poduzeOa/ onda Oe sam odluiti o svom postupku glede raspodjele. situaciji kada postoje ambicije i elje za investicijskim projektima koji e u buduOnosti poluOiti jo boije rezultate, iii kada se ostvari veOa bruto dobit onda e se menader odIuiti za ulaganje u razvoj poduzea. slu,aju vee dobiti nakon to se uIoi u razvoj bib bi normalno nagraditi i zaposlene jer su oni bill glavni imbenici u ostvarenju neke veOe dobiti. 'aravno da nakon svi! pret!odni! ulaganja, ako ima moguOnosti menadGer Oe odvojiti dio sredstava I za dividende pa i za rezerve. praksi se situacija mijenja kada se ostvaruje relativno mania dobit a onda nema razboga za dodatnu raspodjelu u bruto plaOe a pogotovo nema dostatni! sredstava za ulaganje u buduOe projekte. tom sluaju 5e menader s!odno visini bruto dobiti odlu+iti 0 ulaganju za dividende iii Oe sva raspolo8iva sredstava ostaviti za rezerve poduzea. 4.<.<.K. &redstva I ulaganja "ozitivni knjigovodstveni I ostali propisi veO kod izrade zavrni! dokumenata koji govore 0 rezultatima posbovanja za neko razdoblje postavijaju za!tjev za sistematskim dokumentima. 9edan od bitni! sistematski! dokumenata je bilanca poduze,a. =aj dokument treba sastavljati prije poOetka poslovanja, nakon nekog posbovnog razdoblja all i prilikom izrade posbovnog plana. samoj bilanci treba posebno obraditi sredstva poduzeOa koja su dopunjena s potraivanjima a paralelno s tim rezerve poduzeOa I obveze. "osebno su vana sredstva to se vidi iz sljedeOi! djebova aktive bilance: #. 'ematerijalna imovina u to spadaju osniva,ki izdaci, izdaci za istraivanje, patenti I licence, 6oodwill i predujmovi,

G. *aterijalna imovina u to spada zemIjite, gradevinska objekti, oprema, uredski inventar I namjetaj, K. Ainancijska imovina kao to su dionice, zajmovi, ulaganje i ostali interesi. <. "otraivanja %. @ratkotrajna imovina, kao to su zali!e materijala I proizvoda, trgovaka roba I potraivanja od kupaca, 4. Ainancijska imovina, :. 'ovac u blagajni. to se tie kapitala I rezervi koje se u bilanci vode pod imenom pasiva to podrazumijeva slijedee: #. @apital i rezerve, G. 1ugoroena rezerviranja za rizike I trokove, K. 1ugoro+ne i kratkoro+ne obveze i ostalo. @ao to je pripomenuto sredstva se utvrduju prije izrade poslovnog plana povodom nekog poslovnog pot!vata a osobito se utvrduju nakon nekog razdoblja, jer se na taj naain mote utvrditi promjena u strukturi sredstava. laganja u neki pot!vat bez obzira na njegovu vrstu trebaju biti vrlo jasno prezentirana.

=o znai da se mora znati visina, uvjeti kreditiranja, prikazani obroci otplate kao bi se sve moglo uskiaditi s priljevima financijski! sredstava. "riljevi sredstava trebaju biti sukiadni odgovarajuOim bruto dobitima a pitanje otplate se uskiaduje s planom Iikvidnosti. svakom sluaju treba pripomenuti da rok povrata uIoeni! financijski! sredstava treba biti uskiaden s rokom izrade poslovnog plana. 4.<.<.<. +inkovitost ulaganja 9edan od najvaniji! dijelova poslovnog plana je utvrdivanje u,inkovitosti samog plana odnosno ulaganja sredstava. torn smislu je potrebno sistematski prikazati elemente iz koji! su vidijivi poslovni rezultati a to je bruto dobit pH pojedinim razdobljima, a paralelno s tim predo+iti rokove za povrat kredita. 'aravno da rokovi povrata kredita mogu biti u manjim razdobljima nego to su godinja poslovanja pa u torn sIuaju treba razraditi preraspodjelu sredstava u cilju pravovremenog povrata. =erneljni dio dokurnenta koji pokazuje uOinkovitost je usporedna tabela u kojoj su prikazane bruto I neto dobiti pojedini! godinji! poslovanja a sukiadno s tim I godinje potrebe za povratom uIoeni! sredstava zajedno s kamatama te prikazom raspodjele ostatka dobiti. Osim generalnog prikaza dobiti I njene raspodjele u kojoj je I raspodjela na povrat kredita postoje I drugi elementi utvrdivanja uOinkovitosti poslovnog plana kao to su slijedeOi odnosi:

#. kupni godinji pr!odiFukupna ulaganja rasporedena na dotiOnu godinu, G. kupni pri!odi za kompletno plansko razdobljeFukupna ulaganja, K. kupni godinji! pri!odiFprosje,an broj zaposleni!, <. kupni godinji pri!odiF ukupno angairana obrtna sredstva, %. 6odinja bruto dobitlprosjeni broj zaposleni! 4. kupna bruto dobit za kompletno plansko razdobljeF ukupna ulaganja, :. 6odinja bruto dobitFadekvatna pripadajuOa godinja ulaganja, >. Jlastita sredstvaFu kupna u laganja, $. kupna ulaganjaFukupnu bruto dobit za plansko razdoblje. #H. 6od inja bruto dobitIgodinji povrat kredita. "ret!odni omjeri mogu potkrijepiti pozitivne iii negativne elemente uinkovitosti poslovanja iii ulaganja. "osebnu pozornost treba obratiti odnosu godinje dobiti I adekvatnog ulaganja za tu godinu, te godinju dobit te potrebi za vra2anje kredita. Osim pret!odno navedeni! elemenata utvrdivanja u+inkovitosti svaki menader kao potpisnik I najodgovornija osoba za rrealizaciju poslovnog plana mora obratiti pozornost na lividnost. "ojam likvidnosti vezan je za moguOnost plaOanja dospjeli! obveza, to znaOi da gospodarski subjekt u svakom momentu mora imati dovoljno novOani! sredtava na iro raaunu kako bi mogao podmiriti dospjele obveze. "roblem podimirranja dospjeli! obveza mote biti oIakan uspjenom unilateralnom iii multilateralnom kompenzacijom iii prijebojem. Ovaj naOin podmirivanja obveza moguO je u situacijama kada postoje obostrane obveze i dospjela potraivanja izmedu dva iii vie gospodarski! subjekata au ta mogu,nost se vrlo teko mote unaprijed predvidjeti. Cbog pret!odne injenice svaki poduzetnik treb au poslovnom planu pokuati procijeniti za kompletno plansko razdoblje all I za pojedina podrazdoblja -kvartali i mjeseci/ moguOe priljeve I odijeve sredtava. situacijama kada priljevi nisu dostatni za podmirenje dospjeli! obveza poduzetnik ima na raspolaganju vie mgouOnosti za rjeenje tog problema. "rije svega mote imati jednu generalnu garanciju kod poslovne banke koja Oe mu omoguOiti kratkorone pozaj mice radi previadavanja trenutne nelikvidnosti. 1a bi to njemu bib omoguOeno mora imati apsolutno pozitivno poslovanje a poslovna banka mora na temeiju poslovnog plana te ostali! analiza dobiti uvjeravanje u moguOnosti poduzetnika da Oe banka moOi s njim likvidno poslovati. =o nai da treba osim realnog poslovnog pfana imati i odredenu visinu stalne imovine kao dodatnu garanciju pomoOu ega banka moe pomo2i kod podmirivanja njegovi! kratkoro+ni! obveza. 4.<.%. Caklju+ak Caklju+ak je najvaniji element posbovnog plana jer se pomoOu njega daje kratki presjek kompletnog procesa. zakljuku poduzetnik treba upozoriti na temeljne elemente

pri!oda I raspodjele dobiti a sukiadno s tim dati usporedne elemente povrata kredita. "osebno treba istaknuti na+in rjeavanja eventualni! trenutni! nelikvidnosti. Osim presjeka analize posbovnog plana zakijuOno treba odrediti eventualne moguOe pravce buduOi! pot!vata I to u smislu davanja osnovni! all I grubi! financijski! podataka. slu+aju potrebe all i kada se pravi plan gdje su velika I sloena ulaganja u skiopu zakljuka mote biti sljedeOe: "lan prodaje proizvoda I usluga, Bilanca0&redstva0pri!odi0ras!odi, "otrebna ulaganja I oekivani uOinak, lzvori I uporaba kapitala, lzvjee o planiranoj dobiti, lzvjeOe o novanim tokovima, Odstupanje izmedu izdataka I primitaka, lzvje5e o ranijim financijskim tokovima, Jrste zajmova, "rilozi, Cak#uno se moe pripomenuti da, u cilju preglednosti, treba napraviti saetak poslovnog plana.=aj dodatak se obieno prezentira na samom poetku kako bi se razvidno moglo zakljueiti o najbitnijim elementima plana. 4.%. "rimjer poslovnog plana malog poduzeOa iz djelatnosti elektrote!nike 7L7@=?O*O'=E'O "O1 C7O7 #. O"OI"O1E2I #.#. vod u poslovni plan "oslovni plan je instrument i vodi u izvrenju uspjenog poslovanja, rezultat je planiranja te pomoe u kreiranju buduOnosti. "oslovno planiranje pomae najvie malim poduzetnicima te daje jamstva poslovnim partnerima, zaposlenima I subjektima financiranja. 1akle poduzetnik nikako ne bi trebao uloiti novac bez planiranja tj. bez predvidanja zavrni! rezultata. &amim planiranjem omogu2ena mu je korekcija tijekom realizacije. loga poslovni! planova u poduze5ima je slijedea: 0 analiza trenutnog poslovanja poduzea 0 kreiranje buduOnosti poslovni! planova na temeiju analize sadanji! 0 preko realni! pretpostavki poslovni! planova sainjavaju se financijski planovi 0 proraun poduzeOa 0 poduzetnik mote sam odrediti iznos I vrstu kapitala

0 zajmodavci mogu napraviti jednostavniju I bru -povoljniju/ odluku. inkovito planiranje je odredeno informacijama tj. podacima i optimalnim znanjem malog poduzetnika. Jremena koja su omogu5avala pojedincima da ustroje svoj posao isklju+ivo na kvaliteti I kvantiteti svog posla, sada su iza nas. 1anas je potreban moderan pristup koji obu!vaOa znanstveni pristup koristeOi nove te!nike I metode. "laniranje poslovanja je gotovo oduvijek prisutno uz poslovanja, all je bib vie zastupijeno u velikim poduzeOima. 'esigurnost trita, konkurencija kojoj je najvie doprinijelo -.otvaranje(( drava, posebice tranzicija, dovelo je do toga da i mali poduzetnici uvode posbovno planiranje. "oseban pritisak vre banke I kreditori koji trae izradu posbovni! planova kako bi se smanjio rizik ulaganja. "rednosti izrade poslovnog plana: 0 boije se mote procijeniti to initi kako bi to dovelo do uspje!a 0 ulagatelj dobiva bolju informaciju za mogu5e ulaganje. #.G.Opis poduzeOa =vrtka .7bektra(( osnovana je kao drutvo s ogranienom odgovorno4u. "odaci upisani u sudski registar kao matiOni broj, naziv, sjedite, predmet posbovanja, kao i ovlatena osoba N direktor nije se mijenjala kroz vrijeme u kojem je tvrtka poslovala. "oduzeOe se bavi iskbjuivo uslufrim djelatnostima koje su podijeljene unutar nekoliko skupina kao to su montaa I odravanje. "oduzeOe .7lektra( je pH obliku vlasnitva privatna tvrtka. "od pojmom privatna misli se na injenicu da je u sreditu tvrtke iskljuOivo jedan ,ovjek koji je

direktor i vlasnik te kao takav ima sve oviasti koje se tiu rukovodenja i upravljanja. Jlasnitvo nad tvrtkom stekao je njezinim osnivanjem tj. krenuo je od samog poaetka, a ne otkupljivanjem vlasnitva veO formirane tvrtke. "oduzeOe je, gledano kroz presjek poslovanja, posbovalo relativno uspjeno, to smatramo pozitivnim poslovanjem. kupno stanje na tritu je svakako utjecabo na poslovanje tvrtke 7bektra(( pogotovo u poratnim vremenima, te kroz ovo razdoblje tranzicije. pravo usIuna djelatnost ponajvie ovisi o tr9nim tj. ekonomskim moguOnostima. &ve godine su ipak zavrene sa suficitom te se mote reOi da nije bib sluajeva bbokade ra+una I upitnosti opstanka. =emeljni elementi iz koji! je vidijivo da tvrtka .7lektra(( ima preduvjete za uspjeno poslovanje su: 0 realna procjena moguOnosti djebovanja na trtu 0 sposobnost izvodenja radova -zadataka/ 0 irok spektar znanja I sposobnosti radnika 0 dobra viegodinja reputacija 0 stalni posbovni partneri. ?azlika izmedu konkurentski! poduzeOa I tvrtke .7lektra(( je prije svega u profesionalnosti, jer veOlna tvrtki na ovom podru+ju nema dimenziju

poslovnosti veO su donekie bazirane na amaterskom pristupu te ograniOene moguOnostima. "rava konkurencija je vidijiva samo unutar dvije tvrtke od koji! je jedna ostatak iz socijalistiOki! vremena. =akve tvrtke imaju problema sa velikim trokovima koji se teko mogu dovesti unutar granica na veOini natjeaja, a druga je dosta sliana tvrtki 7Iektro s razlikom da svoje poslovanje veinom bazira na poslovima izvan granica drave Vrvatske. &vaka tvrtka bi se mogla podijeliti na nekoliko strukturni! cjelina koje zajedniOki Oine mozaik. pravo nedostatkom nekog od ti! segmenata, to prividno stvara utedu, dugorono ne mote donijeti napredak. 'pr. tvrtka u svojim poecima flue imala osobu koja bi bila zaduena za nabavu materijala i opOenito posao vezan uz dobavIjae -pregovori oko ponuda, rabata itd./, nego je to radila osoba koja je to obavijala usputno, od jednog dobavljaa sa irokim asortimanom proizvoda, au no nuno I najpovoljnijom cijenom. @alkulacija H isplativosti zapoIjavanja osobe sa srednjom struOnom spremom pokazuje vrlo oOitu isplativost takvog poteza. Eko 9o godinji pri!od #,>HH.HHH kuna tada 9o procjena mjeseno ugovorenog posla bila #%H.HHH kuna. dio materijala u ukupnoj vrijednosti izvedenog posla neka bude 4H], to nam daje $H.HHH kuna namijenjeni! trokovima materijala, a za trokove prijevoza, plaOa, amortizacije I dobiti ostaje <H] iii 4H.HHH kuna. "romjenom dobavljaa te traenjem dobavljaa koji je ujedno i uvoznik tj. prva ruka(( u trgova+kom lancu te nadaije u pregovaranju s istim oko cijene, rabata, naina isporuke robe mote se sigurno ostvariti uteda od najmanje #H0#G]. & tako realno procijenjenom moguOnoOu utede to iznosi cca #H.HHH kuna, a uzmemo Ii u obzir da bi za K.%HH kuna bruto pri!oda zaposlili osobu to nam donosi mjese+nu utedu od 4.%HH kuna. 6odinje bi to iznosiuo :>.HHH kuna iii ako so vrtimo na poetak primjera, unutar ukupnog godinjeg pri!oda od #,>HH.HHH kuna to bi iznosilo <,KK] to svakako nije zanemarivo. =vrtka .7lektra(( ima stalan krug dobavljaa to donosi boije kontakte, povezanost I poloaj za pregovaranje. 1obar odabir dobavljaa ostvaruje niske osnovne cijene koje so kasnije korigiraju dodatnim rabatima. 1odatni rabati tj. nia konana cijena ostvaruje se koliinom, nainom plaOanja, dugoro,nim potivanjem obveza to svakako umijeem pregovaranja I procjenom da Ii se dobavljaa mope dodatno ..pritisnuti(( jer gotovo uvijek postoji odredeni prostor za poveOanje rabata iii poboIjanje uvjeta plaOanja. "od uvjetima plaOanja podrazumijeva se odgoda. Idealan sluaaj je dobiti odgodu plaanja matorijala dok se I sama tvrtka ne naplati od investitora jer vas na taj naOin dobavlja praktiki kreditira. @upci tj. investitori ove tvrtke su u gotovo $H] sIuajova oni koji prije svega oekuju kvalitetno izvedene radove. 2ijena nije presudan faktor pogotovo ako se nalazi unutar realni! okvira. ?adno vrijeme ima odredene fluktuacije u poslovanju tvrtke, ovisno o kouieini posua koji se mora obaviti u zadanom roku. *oda 9o upravo radno vrijeme pojam koji 9o doivio najveOe promjene iz drutvenog uredenja, kao to je socijalizam u kapitalizam. *islim da 9o

to u redu dok god ono postoji I ako je unutar granica Ijudski! moguOnosti, jer 9edino je zadovoijan radnik dobar rad n #k

#.K. Lokacija tvrtke & obzirom da se tvrtka .7Iektra(( ne bavi djeIatno5u prodaje robe i materijala, pred nju nije postavijen za!tjev da se nalazi u uskom centru grada gdje je frekventnost Ijudi iznimno velika. &vakako da bi takva lokacija zasigurno poveOala I reijske trokove, a poveanje profita ne bi bib proporcionalno pove5anju trokova. =vrtka je smjetena u poslovnoj zgradi u iznajmljenom prostoru. "laOanje najma svakako nile dugoro+no rjeenje, au u vremenima u kojima je ve2ina tvrtki insobventna, teko je razmibjati o ulaganju u viastiti posbovni prostor. =ome u pribog ide I Oinjenica da je na tritu velik broj posbovni! prostora, pogotovo namijenjeni! ovakvom tipu tvrtki, nastao raspadom veOi! giganata te je i sama cijena najma pri!vatljiva. "oslovna strategija tvrtke je takva da tvrtku treba maksimalno oja4ati I dovesti ju do nekakvi! zadani! okvira. @ada se tvrtka dovede do samog maksimalnog proirenja moe se razmiIjati o adekvatnijem poslovnom prostoru s obzirom na tada trenutno stanje. "osbovni prostor je u neposrednoj blizini industrijski! postrojenja te drugi! usIuno proizvodni! tvrtki. Ovakvo okruenje stvara boije mogu,nosti za poslovnu suradnju, te mogu,nost razmjenjivanja informacija i kontakata. =renutno se posbovni prostor tvrtke sastoji iz tn dijela: 0 ured 0 skIadite 0 radionica. kupna povrina posbovnog prostora iznosi #GH mG. Od toga na ured odlazi K% mG, isto toliko na radionicu, a preostali! %H mG na skbadite. ?adionica se konisti u svr!u izrade energetski! razvodni! ormara, te za radove na kojima treba neto runo napraviti iii pak kada ne postoji te!niko rjeenje za neto nego je potrebna improvizacija. &vr!a skIadita je da se Oesto potreban materijab ne mora #4# nabavbjati za pojedine poslove. "ri tome se misbi na elementarni i cijenom jeftiniji materijal kao to su: vijci, matice, osigura+i, vodii, prikljunice, prekidai, razvodne kutije. Lokacija je pogodna prije svega zbog dobre infrastrukture u svakom pogledu bib da govorimo o elektniOnoj energiji koja je nezaobibazan faktor za ovaj tip tvrtke, telefonske infrastrukture u doba kada su osobe iii tvrtke koja ne koristi aktivno Internet zaostala u #$ stoljeOu. =vntka konistiti I zajedniko parkiraIite koje zadovobjava vbastite potrebe all I potrebe partnera te dobavljaa. I na kraju mislim da ovaj prostor, u kojem se nalazi tvntka .7bektra( u potpunosti zadovoljava potrebe iste i to je jo vano vrbo je bako pronaOi samu bokaciju to je isto bitno za ostvarivanje novi! kontakata.

# .<. 1jelatnost tvrtke ..7lektra(( "ri samom odredivanju djelatnosti tvrtke, osniva+ -viasnik/ tvrtke, nije vrio marketinka istraivanja. 'ajto+nije podatke se mote dobiti dugogodinjim radnim iskustvom i kretanjima u podruju djelatnosti u kojima se buduOi viasnik eIi okuati samostalno. =o je dakako put koji za!tjeva vie vremena all su informacije o moguOoj djelatnosti daleko to+nije I poduprti veOim iskustvom, to marketinko istraivanje ne mote dati. pravo je tvrtka ..7Iektra) stvorena na tako vrstim temeijima dugogodinjeg iskustva dananjeg viasnika koji I svojim obrazovanjem, diplomirani inenjer elektrote!nike, ,ini kvalitetnu podlogu za vodenjem ovakvog tipa. =vrtka prua usluge elektromontaGni! radova kroz podruOja montae I odravanja. @roz ova podruja sposobna je odraditi gotovo sve vrste razliOiti! poslova tj. zadataka koji se mogu postaviti u segmentima energetike I elektronike. "oslovi koje tvrtka kasnije izvodi kreOu od samog sastavijanja ponuda, za samostalno ili zajedniako nastupanje, sa nekom drugom tvrtkom preteno gradevinskom na natjeaju. "onude se sastavijaju prema vie kriterija. "rvi kriterij je zadovoijiti traeni natje+aj i u svakom sluaju bi to bio nuan uvjet,

no ne I dovoijan. Ova tvrtka ima prag kvalitete, kao drugi kriterij, ispod kojeg ne ide u svakom sluaju, jer to gledano dugoroOno zasigurno isplativije i zbog kredibiliteta, a i zbog same garancije koju tvrtka daje na izvedeni posao. nutar tog drugog kriterija se vre pomaci ovisno kakvi su uvjeti izvodenja i same naplate izvedenoga. Isto tako tvrtka u obavijanju svoji! djelatnosti nema zadane jasne granice te je uvijek spremna ponuditi neto novo I otiOi korak daije u davanju svoji! usluga. 9edino se tako moe odrati korak sa te!nikom koja svakodnevno napreduje I sa konkurencijom koja svakodnevno nastoji biti korak ispred nas. 6ledano spram konkurencije tvrtka je sposobna ponuditi kvalitetno izvedeni posao "H povoljnijoj cijeni. =ome u prilog idu mnogi za!tjevni poslovi koji su izvedeni u zadanim rokovima te na osnovu nji! dobiveni drugi s dobrim preporukama od strane investitora. "rednost ove tvrtke, nad slinim konkurentnim, je u moguOnosti izvodenja, te realne procjene vrijednosti izvedenog posla I sama profesionalnost. Caklju+ak bi bio da je ova tvrtka nudi najbolji omjer kvalitete i cijene u kombinaciji s obujmom posla. &ami objekti na kojima se radovi izvode su: postrojenja, stambeni I vie stambeni objekti, poslovni I infrastrukturni objekti. 6ledajuOi dosad izvedene poslove moglo bi se zakljuOiti da gotovo $H] poslova sainjava: a. elektroinstalacija b. elektromontaa a ostatak od #H] sainjava: c. odravanje d. ostalo "rije samog izvodenja potrebno je izvriti pripremne radnje u vidu kalkulacije potrebnog materijala, radni! sati I svi! trokova koji mogu nastati tijekom

izvodenja. 'a,in izraOuna ukupni! trokova moe se vriti prema ugovorenom trokovniku iii prema trokovima ostvarenim izvodenjem. "otrebno je napraviti plan i dinamiku izvodenja radova kako bi potivaIi ugovoreni rokovi. "ojam elektroinstalacije sa+injava vrlo iroko podruje ovisno o tipu gradevine u kojoj je potrebno izvrti elektrifikaciju. 7lektrifikacija se mote vriti na gradevinama u izgradnji i na gradevinama na kojima se vr adaptacija. ?adovi kreu polaganjem kabela I vodi+a zajedno sa spojnim mjestima na zidove objekta prema nacrtima projektanta, potujuOi traene karakteristike i kvalitetu sami! proizvoda koji se koriste u radu. ?adovi u ne industrijskim objektima se najeOe dijele u dvije faze, gdje u prvu fazu ulazi navedeno polaganje vodova, a u drugoj fazi se vri tzv. fina montaa koja ukljuuje postavijanje: prekidaa, prikijuOnica, rasvjetni! tijela itd. 'akon montae navedeni! standardni! elemenata dolazi se do montae uredaja koji su specifini za odredeni objekt, ovise o namjeni samog objekta i eljama samog investitora. "od specifinim uredajima se smatraju video nadzori, uredaji upravijani automatikom, ozvuOenja, uredaja za komunikaciju. "ostupak radova donekie je s!an i kada govorimo o industrijskim postrojenjima i !alama. 'ajve2a razlika je u samom materijalu pred koji se stavljaju posebni za!tjevi u vidu sigurnosti, izdrljivosti u razli+itim uvjetima i samoj namjeni, visokog stupnja zatite. takvim postrojenjima dolazimo do elemenata kako to su prikljuni mjerni ormari, razvodni ormari i razdjelnice. Jrijednosti, materijalne, dimenzijske I energetske takvi! elemenata su daleko veOe nego u ne industrijskim objekti>ma. &amim time je to i veOi izazov za izvodenje bib u fizikom au i materijalnom smislu pored posebni! za!tjeva koji se stavljaju pred takve elemente. drugi! #H] bi se moglo smjestiti usluge odravanja i ostali! usluga koje je tvrtka sposobna vrlo kvalitetno pruiti. Odravanje se odnosi na objekte u kojima je tvrtka izvodila radova kao i one koji imaju potrebu za Oestim I povremenim odravanjem. &ve ove moguOnosti posljedica( su educiranosti I sposobnosti djelatnika. #.%. Organizacija &vaki element djelovanja neke tvrtke, a tako i tvrtke .7lektra( mora biti precizno odreden tj. da ne nastane stanje kaosa, te da bi produktivnost bila to veOa, to je obrnuto

proporcionalno gubitku vremena do kojeg dovodi neorganiziranost. "oslovi se jasno dijele na upravljake I izvrne. Ova podjela je jedna od najbolje definirani! ak i za ovako relativno male tvrtke. Ina+e kad govorimo o podjelama unutar mali! tvrtki one su toliko nejasne i nemaju strogu definiranost iz razloga jer si mali poduzetnici ne mogu dopustiti )luksuz(( da jedan ovjek radi npr. posao vodenja skladita. Cato to navedeni posao ne bi bio dovoijan da bi se zaposlila osoba na puno radno vrijeme, a opet s druge strane imati jo niz takvi! manji! poslova za koje isto tako ne moete dodatno nekog zaposliti, a treba i! obaviti. Iz tog razioga uobiOajeno je da dolazi do prekiapanja razni! poslova.

pravIjaki poslovi u tvrtki .7Iektra) su u nadIenosti direktora, tim vie to tvrtka nema svoj ra,unovodstveni odjel iz razioga to bi se time poveOali trokovi za koje nema opravdanja, tako da ra+unovodstveni dio obavija unajmljeni servis. Izvrni poslovi su gotovo u cijelom svom obimu povjereni djelatnicima tvrtke. &truni upravIjaki poslovi su povjereni Ijudima sa viom izobrazbom. Oni bi u svakom pogledu trebali biti produena ruka, samog direktora koji koordinira sve poslove unutar tvrtke. 'a taj nain se dobiva manje optereOenje rukovodeOe osobe unutar tvrtke. Ainancijski poslovi se odvijaju na relaciji Dea spomenutog servisa I direktora. Oni uskiaduju odnos izmedu naplate I trokova, te porez I ostale obveze prema dravi. 'a samom kraju popisa izvrni! poslova je posao nabave materijala i posao montae. Izmedu te dvije strukture poslova, koji su po naOinu izvrenja sasvim razliOiti, postoji direktna veza koja mora biti u potpunosti sinkronizirana. Iz perspektive tvrtke .7lektra(( svaka nesinkroniziranost donosi gubitke u vremenu izvodenja radova tj. kanjenju u rokovima, dakie gubici financijske prirode i samog ugleda. "osao nabave se izvodi prema dobivenim ponudama. 'ajpovoljnija ponuda ne mora biti nuno ona sa najmanjom cijenom. =akvu odluku prije svega diktira investitor, mo8da je to prije svega kvaliteta iii rok isporuke. "oslovi nabave su u svakom slu+aju usIuna djelatnost eIektromontae a najveOi za!tjev je da materijal bude pravovremeno osiguran, tako da se eIektromontaa ne nade u praznom !odu, a opet ne dode do bespotrebnog zaduivanja jer se time nepotrebno optereOuju financijsko stanje tvrtke. 6lavno zna+enje usluge eIektromontae je brzo I efikasno izvodenje zadani! radova uz potivanje kvalitete za!tjeva. =vrtka .7Iektra) ukupno ima #G stalno zaposleni! Ijudi. =aj broj se nebitno mijenja. &truktura zaposleni! je vrlo raznolika od Ijudi sa visokom stru+nom spremom do Ijudi koji rade kao pomona radna snaga. #. J&& I zaposlenik G. J&& G zaposlenika K. J@J I zaposlenik <. &&& G zaposlenika %. @D <zaposlenika 4. '@JGzaposlenika Broj zaposleni! ponekad se poveOava iskljuivo vezano za trenutnim potrebama za obavijanjem poslova. =akve potrebe se veOinom nadomjetaju Ijudima koji obavijaju pomoane poslove, tako eIektriOar(( rade iskljuOivo svoj posao. =ime se dobiva financijska uteda zbog cijene sata ta dva segmenta radnika, au to je jo bitnije, u kratkom roku teko moete naOi iskusnog radnika bib koje struke, a u takvim situacijama ne moete si dozvoliti da se jo netko priuava. Ina+e posbove eIektromontae obavijaju Ijudi sa velikim radnim iskustvom koji su svoje znanje stekli veOinom u velikim tDornicama biveg socijalizma, obiavi terene od zapadne 7urope do Indije. "rednost takvi! Ijudi je kada rn zadate nekakav zadatak moete prestati razmiIjati o njemu jer nema sluajeva da i! mote neto ornesti iii sprijeiti da ga ne

izvre. =akve situacije bitno rastereuju Ijude koji vre rukovodstveni dio i otvaraju prostor za druge zadatke. #.4. *arketing "eriod u trajanju od #H godina je dovoijan da tvrtka zauzme svoje mjesto na tritu. nutar zadani! okvira tvrtka je postigia zadovoijavajuOe rezultate i u samim poslovima koje

obavija za nju nema vie nepoznanica au ni izazova. "oslovi se izvravaju profesionaino I u zadanim rokovima. 6ledano prema buduOnosti moglo bi se reOi da je dosegnut gornji nivo, gdje su proirenja mogua samo u poveanju obujma isti! poslova, to svakako nije poslovni ciiZ ove tvrtke. 1osadanjim radom tvrtka je nastojala proiriti granice svoji! mogu5nosti iz podru+ja elektromont;e tako da se pojavijujuOl na natjeaajima moglo obu!vatiti cijeli segment iz podruja elektromonta8e. 'astojeOi krenuti korak daije traiIo se rjeenje za uvodenje novog proizvoda, usluge kojim bi se proiriIo trite, mogu5e poveOao broZ zaposieni!, ostvario ve,i ukupni profit, a sama tvrtka otiIa na viu razinu. =vrtka .7iektra) baviia se ugradnjom I montaom trafostanica te ima dosta iskustva i znanja u torn dijeiu eiektromontae, medutim nakon izvrenog posia nije postojaia moguOnost nastavka tjenje suradnje. &amim time procijenjeno je da je to veiiki gubitak za tvrtku jer u dananjem vremenu teko je ostvariti pozitivan posiovni kontakt, a jo je veOa teta ne moOi ga odrati, kad Dea postoji moguOnost koju treba pri!vatiti. 'akon razgovora i konzuitacija sa investitorirna i inim ijudima, utvrdeno je da bi se moguOi nastavak suradnje mogao ostvariti odravanjem i kontroiiranjem ugradeni!, au i ve, postojeOi! trafostanica. Odiuaeno je da se prvo ispita trite koiike su njegove stvarne potrebe za odravanjem trafostanica, a nakon toga bi se mogii investirati, ovisno o rezuitatima istraivanja, u postrojenje za obradu transformatorskog uija, kao nezaobiiazan uredaj u odravanju trafostanica. Istraivanje je provedeno kontaktirajuOi posiovne partnere, te tvrtke koje u svom vIasnitvu imaju vei broj trafostanica, kontaktirani su i mogual dobavijai opreme te su i nji!ova iskustva uzeta u obzir. ?ezuitati istraivanja govore da tvrtka na podruaju upanije nema nikakve konkurencije, nadaije trafostanice su vrio stare svakako trae veOa odravanja te je sigurno da prostora za posao ima. "ostoji i jedan problem koji nije toiiko rairen au ipak prisutan, a taj je da su tvrtke iii osobe koje u viasnitvu imaju trafostanice dune napraviti anaiizu transformatorskog uija, a moguOe i regeneraciju, izmjenu jednom rijeju reviziju stanja svake dvije godine. @ako ipak nije sve savreno tj. rad nadieni! siubi za kontroiu nije uinkovit to i nile tako esto, a time se urnanjuje moguanost obavijanja te vrste posiova. @onaaan zakijuak je taj da je investicija isplativa, to je vidujivo I u treOem pogiaviju gdje je napravijen plan otpiate postrojenja za obradu uija, te se moe pristupiti nabavci.

"lan tvrtke je takav da bi se nastojalo pokriti trite zapadno do Cagreba, te podru,je &lavonije. ?azlog zbog kojeg se bazira na ovo podru+je je taj to je &lavonija domaOe podruOje gdje je moguOnost konkurentnosti daleko veOa, a podru+je oko Cagreba je opet dovoljno veliko trite koje mote bez prevelike konkurencije progutati( sve ponudaOe te vrste posla bez prevelike konkurencije to se tie broja ponudaa. Ostala podruja, june Vrvatske i "rimorje, tvrtka ne bi mogla ostaviti dovoljnu konkurentnost u cijeni te se ne predvida izlazak na to tr8ite. G. AI'E'2I9&@I "LE' I "?O6?E* G.#."lan, pri!odi i ras!odi =vrtka .7lektra( pozitivno je poslovala u proteklim poslovnim godinama i nala je odgovarajue mjesto na tritu, kroz povjerenje i zadovoljstvo korisnika nji!ovi! usluga tj. kupaca. 'aravno treba napomenuti da pojedine godine poslovanja nisu polu,ile rezultate poslovanja kakvi su bili planirani, a razlog tomu je odraz gospodarskog okruenja, na poslovanje, a ne poslovne politike tvrtke. Ostvareni pozitivni rezultati poslovanja tvrtke u proteklim godinama koriteni su za vlastitu akumulaciju, odnosno jaanje kapitala same tvrtke. "lan poslovanja tvrtke kroz petogodinje razdoblje od GHHK. godine do zakIjuno sa GHH::. godinom zasniva se na koritenju postoje5i! resursa zaposlenika, opreme, vlastiti! financijski! sredstava kao i na angairanje tudi! izvora kroz koritenje dugoronog bankarskog kredita namijenjenog prvenstveno za nabavu postrojenja za preradu ulja, to Oe omoguOiti realizaciju planirani! ciljeva poslovanja: 0 proiriti opseg usluga 0 izlazak na trite izvan pod ruja na kojem je sada tvrtka .7Iektra((

0 biti konkurentan cijenom i kvalitetom usluga 0 osigurati ve2e pri!ode, a time i veOi profit 0 opstanak i stabilnost tvrtke u budu2nosti narednoj tablici su prikazane procjene pri!oda i ras!oda u petogodinjem poslovanju.

?ed. br

OPIS

2003. #,>%H. HH H #,::H. HH H >H.HHH #4.HHH

2004. #,$KH. HH H #,>HH. HH H #KHHH H G4.HHH

2005. G,HHH. HH H #,>%H. HH H #%HHH H KH.HHH

2006. G,#HH. HH H #,$HH. HH H GHHHH H <H.HHH

2007. G,#%H. HH H #,$KH. HH H G#H.HH H <<.HHH

#.

"?IVO1 I

G.

?E&VO 1I ?ECLI@ E "O?7C

K. <.

%. 1OBI= I 4<.HHH #H<.HHH #GH.HHH ##4H.HHH ##:4.HHH I "od stavkom #. tj. pri!odima uzimamo u obzir ukupno ostvarenu dobit tvrtke ostvarenu djeIatnoOu iste. Enaliza stavke #. ne daje nikakve posebne pokazateije osim sumarno iznos s kojim se mote ukljuOiti u konaan rezultat poslovanja. &tavka G. nam daje puno vie informacija o poslovanju. Ona nudi i mogu5nost poboIjanja poslovanja osobito ako se nabavi opirnija analiza trokova. &ama analiza ukupni! ras!oda mote ukazati na mogue nepravilnosti u raspolaganju sredstvima. &tavka %. je konaan rezultat poslovne godine. Ona je pokazatelj uspjenosti poslovne godine i preduvjet za planiranje slijedeOe godine. Eko se planirana dobit i ostvarena u mnogome razlikuju, pogotovo deficitarno, to nam stvara potrebu detaljnije analize pri!oda i ras!oda.'aredna tablica pokazuje analizu karakteristini! trokova u GHHK godini a tako su rzradene I ostale godine. G.G."lan ulaganja

OPIS

UDIO -]/

PLAN ZA 2003. (kn)

uredski materijal telefon, telefa), potarina najamnina

H,>] H,$] G,K]

#<.#4H,HH #%.$KH,HH <H.:#H,HH

gorivo odravanje vozila registracija vozila -K/ tekuOe odravanje amortizacija osiguranje djelatnika plaOe djelatnika -bruto/ materijal usluge tre5i! ostalo

#,>] H,$] H,<%] H,K%] #,$%] H,G%]

K#.>4H,HH #%.$KH,HH :.$4%,HH 4.#$%,HH K<.%#%,HH <.<G%,HH

G>,>] <4,G% ] %,G%] #H]

%H$.:4H,HH

># >.4G%,HH $G.$G%,HH #::.HHH,HH

"ri ulaganju u postrojenje za obradu transformatorskog ulja bila je dilema za koji od ponudeni! postrojenja se odIuiti. Osim postrojenja postoji cijeli niz dodatne opreme koja bi svakako dobro doIa au isto tako bez koje postrojenje sasvim dobro odraduje svoju zadaOu. @riterij je bio, uz financijski faktor I vrsta transformatora na kojima bi se vrila prerada. =ako je odlueno da se investira u postrojenje vicarske tvrtke .*I2EAIL( koja ima >% godina iskustva u proizvodnji ovi! uredaja, prije svega zbog duge tradicije I kvalitete. Izmedu nekoliko tipova postrojenja izabrano je postrojenje tip ..JO= #H((. Oznaka JO= proiziazi kao skraOenica od engleskog izraza )JbariabIe Oil =reatment(( -promjenjiva obrada ulja/. "lan ulaganja u nabavu stroja za preradu transformatorskog ulja temeljio se na trenutnim trnim cijenama dobiveni! temeljem dostavljeni! upita dobavljaima. 'abava trine vrijednosti, ukljuOujuOi i "1J, iznosi GG>.:%H,HH ku na. @upovina navedenog stroja financirala bi se sredstvima dugoro+nog bankarskog kredita, a sama razlika koja se odnosi na "1J financirala bi se iz vlastiti! sredstava poduzeOa. Obavljeni su preliminarni razgovori u "B Cagreb, vezano za moguOnost kreditnog zaduenja gdje je tvrtka upoznata sa uvjetima kreditiranja. "oduzee bi se zaduilo za #>:.%HH,HH kuna kredita izraeno u eurima, a to je G%.HHH 7 ? pH teaju I 7 ? [ :,%H kuna vjeti kredita: 0 kamatna stopa: $ ] 0 rok koritenja kredita: % godina -# godina po+eka N plaOa se kamata/ 0 nain pla,anja anuiteta: polugodinje 0 instrumenti osiguranja: fiducija banke na opremu i zadunica narednim tablicama je prikazan pristup otplati kredita iz ostvarene dobiti.

Re d. b oj

Datum

!"#"$ e

Otplatna kvota

kamate \ otplata

o tatak !u"a

#. G. K. <. %. 4. :. >. $. #H.

K#.H:.GHH K. K#.H#.GHH <. K#.H:.GHH <. K#.H#.GHH %. K# . H:.GHH%. K# .H# . GHH4. K#.H:.GHH 4. K#.H#.GHH :. K#.H:.GHH :. K#.H#.GHH >. U#UPNO

>.#>4,< K >.KG#,K H >.GH$,4 4 :.<#%,G > 4.K$4,4 H %.%KG,H H <.<<%,K > K.<4#,# H G.K#>,% 4 #.GHK,G : 55.4$% &5$

H,HH H,HH GH.H$$,:< GH.>$<,#G G# .$#G,>H GG.:::,<H GK.>4<,HG G<.><>,KH G%.$$H,>< G:.##G,:>

>.#>4,<K >.KG#,KH G>.KH$,<H G>.KH$,<H G>.KH$,<H G>.KH$,<H G>.KH$,<H G>.KH$,<H G>.KH$,<H G>.K#4,H%

#>:.%HH,H H #>:.%HH,H H #4:.<HH,G 4 #<4.%H4,# < #G<.%$K,K < #H# . >#%,$< ::.$%#,$G %K.#HK,4G G:.##G,:> H,HH

'$7.500&0 0

242.%$%&5$

0&00

Red. b oj #. G. K. <. %.

S(A)#A "o!*na GHHK. GHH<. GHH%. GHH4. GHH:.

!"#"$e % o$p&"$" '(

P+*,o! kn

-a.*lka kn

O!no u po t ot/*ma 0

>.#>4,<K K4.4KH,:H %4.4#>,>H %4.4#>,>H %4.4G%,<%

4<.HHH #H<.HHH #GH.HHH #4H.HHH #:4.HHH

%%.>K4,%: 4:.K4$,KH 4K.K>#,GH #HK.K>#,GH ##$,G:<,%%

#G,:$ K%,GG <:,#> K%,K$ KG,#:

"lan investiranja, ulaganja u nabavku postrojenja za preradu ulja sastavni dio poslovnog plana tvrtke .7lektro((. isti se odraava i na financijski plan poslovanja za petogodinje razdoblje u kojem su .ugradene(( planirane koristi odnosno pri!odi koje 2e se ostvarivati koritenjem nove opreme U pruanju usluge s jedne strane kao I planirani iznos ras!oda s druge strane. ras!ode ulazi: amortizacija, trokovi odravanja opreme, financijski ras!odi s osnove kredita0kamata I te2ajna razlika. kategorijama financijskog plana za GHHK.0GHH:. godine planirani elementi s osnove

nabave i koritenja nove opreme sudjeluju sa: 0 <,KH] 0 4,%H] pri!oda to nominalno iznosi >%.HHH do #KH.HHH kuna 0 K,%H] 0 <,KH] ras!oda to nominalno iznosi %%.HHH do #>H.HHH kuna 'a osnovu naprijed navedenog mope se donijeti zakljuak da je planirano ulaganje u nabavku opreme u potpunosti isplativo kroz sedam godina poslovanja, kao i da 2e tvrtka iz ostvarene planirane dobiti mo2i ispunjavati obveze p0 kreditnim zaduenjima. G.K. Ocjena uinkovitosti i Iikvidnosti inkovitost se moe ocijeniti izraunom slijede2i! odnosa:

Enaliza uinaka investicijski! ulaganja pokazuje da Oe se ostvarivati ukupan pri!od bruto dobit koji omoguuje povrat uIoeni! sredstava i ostatak dobiti. &to se tie Iikvidnosti takoder primici ,e biti dostatni za vraOanje sredstava u rokovima i ostala plaOanja. Osim toga poslovna banka 5e omoguOiti pozajmice u pojedinim trenucima ako ne bude dovoljno Iikvidni! sredstava. K. CE@L9 OE@ vremenima iza nas gotovo da je bib nezamislivo da se netko elektro struke bavi pitanjima poslovnog planiranja. 1anas kada se sve promijen!bo iz temeija to nije vie neOiji !ir iii svestranost, veO nunost tj. neto to se samo p0 sebi podrazumijeva. "oznavanje svoje struke bib elektro iii neke druge, u ovom slu+aju postaje nuan faktor au ne i dovoijan, jer sve znanje vae struke Dam ne mote pomoOi ako se misli zaobiOi pitanje planiranja, analize poslovanja, investiranja. ?ezultati posbovanja u ovom razmatranju uzimani su prilino realno, bez nepotrebni! preuveliavanja, temeijeni sadanjim tekim stanjem trita. JeOina dananji! tvrtki ipak posluje na granici opstanka, bore2i se sa osnovnom egzistencijom, tako da bi nestvarno bib pisati o nekakvim nevjerojatnim uspjesima. spje!om se mjeri i moguOnost redovitog isplaOivanja plaOa, nebbokiranost poslovnog ra+una, all I to da danas, ipak u sve kvalitetnijoj trinoj utakmici ova tvrtka posluje s dobitkom na osnovu kojega se moe plan irati buduOnost i investiranje. laganja u ovako priliOno nesigurnoj ekonomskoj srediti su pravi podvig, ako se izuzme trgovina koja ipak najbolje posluje I iz razboga brzog povratka uboeni! sredstava, ali i neobjanjivo velikog profita koji je nespojiv sa konkurencijom. laganja u ovom razmatranju temebjena su na relativno maboj konkurenciji, ekonomskoj sigurnosti posla, a I samoj elji da ne bude svaka

investcija na koju netko pomisli vezana uz trgovinu. "odaci koji su navedeni oslikavaju jednu dugoronost te pokazuju kako se s jednom kvalitetnom idejom mote bitno popraviti poslovanje ove iii bib koje tvrtke.