Pokuaj preina enja Bojeg djela gradnjom nove vavilonske kule

Postanje 11:1 A bijae na cijeloj zemlji jedan jezik i jednake rije i. Postanje 11:2 A kad otidoe od istoka, na#oe ravnicu u zemlji Senarskoj, i naselie se ondje. Postanje 11:3 Pa rekoe me#u sobom: hajde da pravimo plo e i da ih u vatri pe emo. I bjehu im opeke mjesto kamena i smola zemljana mjesto kre a. Postanje 11:4 Poslije rekoe: hajde da sazidamo grad i kulu, kojoj $e vrh biti do neba, da ste emo sebi ime da se ne bi rasijali po zemlji. Postanje 11:5 A GOSPOD si#e da vidi grad i kulu, to zidahu sinovi ovje iji. Postanje 11:6 I re e GOSPOD: gle narod jedan, i jedan jezik u svijeh, i to po ee raditi, i ne$e im smetati nita da ne urade kako su naumili. Postanje 11:7 Hajde da si#emo, i da im pometemo jezike da ne razumiju jedan drugoga to govore. Postanje 11:8 Tako ih GOSPOD rasu odande po svoj zemlji, te ne sazidae grada. Postanje 11:9 Zato se prozva Vavilon, jer ondje pomete GOSPOD jezik cijele zemlje, i odande ih rasu GOSPOD po svoj zemlji.

Nedovrena kula

Zastava Evropske unije (EU)

Gore lijevo je ilustracija jedne od gra#evina Evropskog parlamenta u Strazburu, Francuska, (Louise Weiss Building), koja uklju uje kulu koja izgleda nedovrena. Dolje ispod na lijevoj strani je slika ra#ena 1563. godine koja predstavlja Vavilonsku kulu, iji autor je Pjeter Brugel Stariji (Pieter Brueghel the Elder), sjeverno-flamanski renesansni slikar. Dolje desno je poster na injen u Evropskoj uniji koji simboli no predstavlja njihovu misiju. To je kombinacija 12 zvijezda sa zastave EU sa nanovo podignutom Vavilonskom kulom i sloganom Evropa: mnogi jezici jedan glas (Europe: Many Tongues One Voice). Zapazite tako#e da su zvijezde prikazane kao obrnuti pentagrami (petokrake), to je okultni simbol Sotone.

Kula zgrade Louise Weiss (na slici ispod), iako izgleda nedovrena, dizajnirana je sa o itom namjerom da li i na Vavilonsku kulu kao to je do arana na slici Pjetera Brugela Starijeg!

Ustav Evropske unije

Kapitol hil, 29. oktobra 2004. Potpisivanje novog ustava EU u Appartamento dei Conservatori, Sala degli Orazi e Curiazi, pred bronzanom statuoom pape Ino$entija X, koju je napravio Alessandro Algardi.

Evropska unija jasno govori simboli ki da je njihov cilj drsko preina enje djela Bojeg. Proro anstvo iz Danila druga glava kazuje nam da $e ovaj pokuaj sjedinjavanja na posletku vremena kona no propasti kao nedovren posao, i da $e uskoro biti zamijenjen Bojim carstvom. Danilo 2:43 A to si vidio gvo#e pomijeano sa kalom lon arskim, to $e se oni pomijeati sjemenom ovje ijim, ali ne$e prionuti jedno za drugoga kao to se gvo#e ne moe smijeati s kalom. Danilo 2:44 A u vrijeme tih careva Bog $e nebeski podignuti carstvo koje se dovijeka ne$e rasuti, i to se carstvo ne$e ostaviti drugom narodu; ono $e satrti i ukinuti sva ta carstva, a samo $e stajati dovijeka. Prije nego bi mogao stupiti na snagu, ustav EU je morao biti ratifikovan od strane svih 25 zemalja lanica, ili kroz referendum ili parlamentarnim glasanjem. Devet zemalja je ve$ to uradilo: Austrija, Ma#arska, Italija, Njema ka, Gr ka, Litvanija, Slova ka, Slovenija i panija, me#utim, odbijanje makar samo jedne preostale zemlje sprije ilo njegovo stupanje na snagu u novembru 2006. godine. Glas ne koji je izbacio iz kolosjeka ustav EU desio se 29. maja o.g. u Francuskoj. Holandija je tako#e glasala ne 1. juna, a Velika Britanija je objavila 6. juna da ne$e glasati za ustav. Iz svih tih i drugih prakti nih razloga, ustav EU i pokuaj sjedinjavanja ne$e uspjeti. Tako#e je vrlo indikativno da EU sada ima 20 zvani nih jezika i treba joj prosje no 80 prevodilaca po jeziku na dan, iz ega proisti e ukupan godinji troak od oko milijardu eura.

Kratka istorijska pojanjenja:

Doga#aji opisani u knjizi Postanja 11:1-9 desili su se nedugo posle Potopa, prije oko 4200 godina, iji glavni protagonista je bio Nevrod ili Nimrod (vidjeti Postanje 10:8-10). Oko 1600 godina kasnije (605. godine prije Hrista), Navuhodonosor je postao car Vavilona, a gore navedeni tekstovi iz knjige proroka Danila dio su tuma enja carevog sna o kipu koji je predstavljao svjetska carstva do kraja vremena. Istorija svjedo i i o drugim pokuajima osuje$ivanja Bojih namjera (Karlo Veliki, Napoleon, Hitler). O igledno je i danas sprovo#enje takve zamisli na djelu kroz pokuaj uspostavljanja tzv. Novog svjetskog poretka i jedinstva evropskih naroda kroz EU. Sve do sada Boja perspektiva klju nih doga#aja na Zemlji pokazala se nevjerovatno preciznom. Nema nikakvog osnova da sumnjamo u scenario poslednjeg poglavlja istorije ove i ovakve planete (Danilo 2:44).