Toplinska obrada je postupak u kojemu se predmet namjerno podvrgava temperaturno-vremenskim ciklusima kako bi se postigla eljena mikrostruktura, a time i eljena

mehanika, kemijska i fizika svojstva. Temeljni parametri postupaka toplinske obrade su temperatura [C] i trajanje [t]. elik je legura eljeza i ugljika, s manje od 2,06 % ugljika, uz prisutne pratioce (silicij, mangan) i neisto e (fosfor, sumpor i druge) !snovni postupci top. obrade elika su" #. kaljenje, $. pobolj a!anje, %. arenje elika. "obolj a!anje #elika. "obolj a!anje je postupak toplinske obrade koji se sastoji od kaljenja i !isokotemperaturnog popu tanja s $iljem postizanja !isoke grani$e te#enja i !isoke ila!osti &ostupku pobolj'avanja pod!rga!aju se ugljini, odnosno niskolegirani #eli$i za pobolj'avanje s udjelom ugljika od 0,% do 0,6 %C. &ostoje $ osnovna postupka pobolj'avanja elika" #. &obolj'avanje - sastoji se od kaljenja i visokotemperaturnog popu tanja. &ostupak je prikazan na slici"

Dijagram postupka poboljavanja

&aljenje elika je postupak toplinske obrade koji se sastoji od ugrija!anja na temperaturu austenitizacije i progrijavanja, zatim slijedi dranje pri temperaturi austenitizacije kako bi do'lo do otapanja ugljika i legiraju ih elemenata u austenitu i naposlijetku slijedi ga'enje ('la(enje). (z )e * )e%C + dijagram stanja eljezo-ugljik, dijagrama odabiremo temperaturu austenitizacije ( )% i )#) *udu i da martenzit moe nastati isklju#i!o iz austenita logino je da elik treba zagrijati u podruje monofaznog austenita +obivamo nestabilan, krhak kaljeni elik s velikom tvrdo om.
"rokalji!anje,potpuno kaljenje komada kod kojeg su u itavom presjeku komada postie martenzitna struktura.

"opu tanje je postupak ugrija!anja kaljenog elika na zadanu temperaturu u podruju zme,u sobne temperature i temperature )#, dranja pri toj temperaturi i naposljetku 'la(enja. -!r'a popu'tanja je po!i enje ila!osti martenzita postignutog kaljenjem, snienje vlastitih zaostalih naprezanja martenzita i postizanje dimenzijske postojanosti. &ostupak popu'tanja ima i jednu negati!nu posljedi$u, a to je da ovim postupkom dolazi do smanjenja t!rdo.e postignute kaljenjem. &rema visini temperature popu'tanja (p ) razlikujemo niskotemperaturno ( p - $$. / ), srednjetemperaturno ( $$./- p-0../ ) i visokotemperaturno popu'tanje (0../ <p-)#). /rijeme potrebno za zagrija!anje pri kaljenju i popu tanju odabiremo iz tabli$a na temelju debljine predmeta + obratka, $. (zotermiko pobolj'avanje - (zotermikim postupkom obrat$i se 'lade u ugrijanim kupkama na temperature od %1. do 01.2/. Temperaturu raspada austenita i vrijeme dranja na toj temperaturi treba odrediti pomo u izotermikog TTT (timetemperature-transfotmation)- dijagrama elika koji se obra,uje.

3azetak" /ilj pobolj'avanja je visoka vrsto a uz zadovoljavaju u ilavost. 4naaj ovog naina toplinske obrade je u mogu nosti pove anja otpornosti protiv habanja kliznih povr'ina strojnih elemenata, a da kod toga nije potrebno prokaljivanje komada po itavom presjeku. +aljnja prednost kaljenja povr'ina je u tome da dijelovi sa kaljenim povr'inama imaju ve u trajnu titrajnu vrstou. 5 postupku pobolj'avanja koji se sastoji od kaljenja i visokotemperaturnog popu'tanja potrebna su ispiti!anja t!rdo.e nakon kaljenja, te t!rdo.e nakon !isokotemperaturnog popu tanja. 5 konstrukciji su praktiki vani samo oni podaci o tvrdo i, do kojih je do'lo postupcima ispitivanja po *rinell-u, 0o$k1ell2u i 6ickers-u. &ompletnu sliku o s!ojst!ima nakon pobolj'avanja mogu.e je dobiti tek nakon !la#nog pokusa, zatim ispiti!anja ila!osti, te kona#no analizom mikrostrukture #elika .

6lanim pokusom odre,uje se vlana vrsto a, granica razvlaenja i produljenje. (spitivanjem mikrostrukture mogu se odre,ivati sastojci, primjerice sadraj popu'tenog martenzita, zaostalog austenita te ostalih produkata zaostalog austenita 7aterijal moje osovine koja je pobolj'avana je 0$ /r7o 0 (krom-molibden) sa .,0% 8 / +ijagram"