Kako su Hrvati otkrili Ameriku - tonije Brazil Legenda kae da su iz Omia pod admiralom Hrvojem, Hrvati - Neretvanski gusari

iz plemena Kai a, krenuli kao !lota od " jedrenjaka, preko #apadne $uine %danas Atlantski O&ean' stigli do (utonske Barutine %vjerojatno u e Amazone' i potom do (utonskog rta %primorje danas savezne drave Ba)ia s najve im *razilskim poluotokom' i plovili sve do juga Brazila i +rugvaja, gdje je Hrvoje stradao i poginuo, (toga je mogu e kako su *a istone junoamerike o*ale dananjeg Brazila *ile prvi dio -une Amerike koji su posjetili raniji staro)rvatski moreplov&i. + Ba)iji se nalazi i kameni natpis ispisan na glagolji&i, a ak /0 glagoljski natpis starosti od ", do 01, stolje a na stijenama gorja Amam*a2 u $aragvaju, $is&i ti) ploa sudjelovali su u gradnji prvoga ranoamerikog grada 3i4anaku %3ia)uana&o', gdje kipovi vladara Huaritskog &arstva od 5,-06, st, nose a)ovni&e kao i kasniji kraljevi 7nka, a nji)ova naselja se zovu 4asi %vas8selo',
Prema istraivanja prof. dr Branke Sunik koja je iz Jugoslavije protjerana i nastanila se u Argentini u Buenos Airesu, te je otkrila neobine petroglife uklesane na nadmorskoj visini od !!"#!!! metara, pokazalo je da su te $A%&'& P()*& +, A%A%BA-A " ./0A1S$+ $2(12/'+ SP)%&'+3+, jer je to ar4aini tip uglate glagolji5e s manje vie vidljivim naim glagoljskim slovima A, B, $, %, 6, 1, 0, poluglasom 7 8 9, itd, a koji jasno datiraju u predkolumbovsko vrijeme. Priblinim ar4eolokim poredbama datiraju najranije u +: stolje;e a najve;i od nji4 je radiodatiran oko godine <=!. 7kod nas tada vlada kralj Stjepan >rislav9. 1i prvi doseljeni5i iz &urope, autori prvobitni4 amero4rvatski4 petroglifa, izmjeali su se sa lokalnim stanovnitvom, mogu;e, da su i rodoelni5i plemena bljedoliki4 +ndiana5a ?ua@aki 7A54A9, koji su rasni mjean5i slino kao sjevernoameriki 3roatani. ?ua@aki ive na istoku Paragvaja ba oko nalazita nai4 glagoljski4 petroglifa, a sad su pred izumiranjem i ima i4 <!!"#B!!. 'ji4ov indianski jezik je slian okolnima ve;inskim ?uarani, ali uz ine razlike imaju i nae rijei C ime, ruka, kuja, kuna, itd. Po indijanskim legendama koje su ve; dokazane brojnim ar4eonalazima, od <." #D. stolje;a je na sredinjim Andama zavladao narod .uariti, koji kontroliraju &kvador, Peru i Boliviju pa tu izgraEjuju visoku 5iviliza5iju i prostrano .uaritsko 5arstvo s prijestolni5om 1iFana5u 7kojeg su osnovali 4rvatski moreplov5i iz >alma5ije, napreduju;i u istraivanjima June Amerike9 uz planinsko jezero 1iti5a5a. 'a ranim srednjovjekim kipovima iz te prijestolni5e, 4uaritski su vladari kao znak svoje vlasti nosili na prsima kariranu a4ovni5u. $ada su potom vlast .uarita sruili indijanski +nke, ovi isto preuzimaju slian znak bijelo"smedje a4ovni5e na prsima kao simbol kraljevske vlasti sve do provale 6panjola5a u :0+. stolje;u. 2z dravnu a4ovni5u su +nke od raniji4 .uarita naslijedili i neke drutvene nazive sline akavsko"staro4rvatskima, koje su jo zadrali potom5i +nka sve do danasC npr. kula 7G o5ean"kulaf9, tarata 7more " krki tara5a9, mul 7zidina9, tarma 7izvor9, tapuja 7zemljina par5ela9, pa rano4rvatski naziv Fasi za naselja 7G nae vesi i vas9 i zato do danas u Peruu postoje prastara mjesta .uari"Hasi, +nkaFasi, itd. 1ime se dosad oito potvrdjuje da gdjegod se u ranoj povijesti pronadje 5rvenobijela a4ovni5a, to onda vjerojatno upu;uje na nazonost +rano4rvata, ak i u prekomorskoj Ameri5i. Pria ide i dalje. $ada su rani +nke zauzeli Peru, vladari .uarita su dijelom odplovili Pa5ifikom na 2skrsni otok, gdje bijeli starosjedio5i jo i sada pripadaju naemu dinarskom antropotipu. ?lasoviti je istraiva 14or .&-&/>A.( dokazao da ba nji4 prikazuju glasovita divovska poprsja na tom otoku. I(egenda o 3rvenim kraljevima i kitolov5imaI prevedeno sa staroakavskog iz 0ejski4 legendi C ...I>esetak mladji4 i 4rabriji4 mornara su potom pjeaili dalje na zapad pa su kroz pustopoljine i bodljasto grmlje stigli na podnoje tog zapadnog gorja. Potom su tamo proli kroz neke klan5e i duboke gudure pa su se penjali izmedju strmi4 vr4ova gdje lete ogromni leinari 7J kondori9. 'apokon su stigli do gorski4 jezera 7J 1iti5a5a9, gdje su lijepa polja i par5ele ograEene su4ozidima, slino kao kod nas uz Jadran. )ndje su 5rvenoko5i uzgajali kukuruz, krumpir, gra4, raji5e i takodjer bodljaste kaktuse i agave. 1amo kao stoku dre neke upave ivotinje kao velike koze, ali su bez rogova 7J ljame9. )ndje su nali jo ve;a naselja gradski4 5rvenokoa5a u kamenim ku;ama, a takodjer i bogati grad s velikim palaama, gdje su zlatna prijestolja 3rveni4 kraljeva. )vi 5rvenoko5i ranije nisu nikad vidjeli bijele ljude, ali su ove mornare ipak lijepo pri4vatili, pa su tamo dobro jeli i pili. 1ada su im nai pomor5i lijepo zapjevali i zadovoljni Semerani su uivali i zaplesali svoje plesove. Potom su se ovi mornari tamo jo oenili 5rvenim djevojkama Semer@5e 7+ndijanke9 pa su s dje5om ondje jo dugo boravili i dobro ivjeli. ...u originalu legenda poinje C 0KLe seunM toMra povNda udLparvOnjeg bKdulskeg navPga krKzi unN za4Kjne morM tarLvQle kulOpi vaRn mejonvPk. $adM esS %atMne navakPre prilP vaunN skKpje udLSinjemorO, potlQn nTke4 vr@mjM4 esS sebOtili ziL1al@Mni4 tarL%orQke4 Sndra4. PerkN esS renovOli voU domMtje noMvje, taros5Q esS udQlali nTke nuKve tarLvQtje mi4@rSni 75aterQ; jadrTl5i9 zaLnavigOt krKzi vQle kulOpje. 2nNn glavM .arvOtje %arjakPr potlQn eLzibrMl edmVre zmVne mi4@rSniW SionXv, >ragXar, %arjXan, 'oavPna, %i;anXv, >vR@di tarL6uNra....

Prve zapise ovi4 legendi donosi mletski putopisa5 Alberto Yortis #==Z, a djelomini suvremeni 4rvatski prijevod donose '. *ubrani;, 0. >ori;, %. (ovri;, Y. 1omai;, %. %agai; i drugi sredinom D!. stolje;a. u vie navrata i izdanja. %i, junja5i, jesmo malo divlji, evo i zato C Pria " legenda o putovanju preko Atlantika vezana je uz %atane. 1ko su oni bili J )skudni tragovi dijelom slini4 mitova o zauze;u i ruenju nekoga grada susre;u se ponegdje na istonom Jadranu, ali nisu nigdje tako bogati i ar4aini kao tu na $varneru, a izvan $varnera je od te legende ostala rairena jo samo poznata uzrei5a Ipreko = moraI. %atani su s juga doli sve do $rka. (egenda o putovanju u Ameriku 7kontinent 5rvenokoa5a9 zadrala se tamo. A kako su doli do $rka J %atani je inae antiki romanski oblik iz ranijega prapovijesnog imena za ranoarijske rijei " naziva za pleme %itanni. Spomenuti rano4rvatski admiral iz te legende je moda bio stvarna poviesna osoba, jer se i u bizantskim 5arskim analima poetkom =. st. spominje slavenski Iar4ont $4adzonI koji je u napadu na Bosporu predvodio 4rvatsko brodovlje, kad je rano4rvatska flota iz 3rnoga mora, u savezu s perzijskom vojskom sasanidskog kralja $4osrova ++. napala Bizant, ali je bila odbijena. Potom ti brodovi vjerojatno nastavljaju do Jadrana i pritom napadaju Atiku i Peloponez u ?rkoj i Sipont u junoj +taliji 70atikanski ar4iv9. Admiral $4adzon je vjerojatni predak kasnije dinastije $4adziki 7potom slavizirani $ai;i9 iji su banovi u #D. i #[. st. iz )mia vladali samostalnom )rontskom banovinom 7tzv.I'eretljanska kneevinaI ili Pagania9. >olazak Pra4rvata iz 3rnoga mora je i povijesno vjerojatan, jer i4 tamo oko Azova i $rima prvo spominju D grke ploe iz luke 1anais oko god. D!! 7(at@ev # <!9, potom i4 jo tamo navodi )rosius Presb@ter u \. st. i ,a54arias /4etor u B. st. A postoje i tragovi glagolji5e. 1ako su eto nai pret5i ovdje doli preko = mora, a otisnuli su se moda i u daleki Brazil, pa ak i Pa5ifik, puno prije $olumba... ...sve to potiskivano je stolje;ima, kako bi se podupirala ideja o iskljuivom Junom Slavenstvu, tj. iskljuivom 4rvatskom slavenskom porijeklu, iako naa genetika govori da to nije tako i da smo zapravo mjeavina kako doseljeni4 arijevski4 naroda, poput %ittana, .orivat4a i .ara4vata, te djelomino slavenizirani kroz seobe 7kroz 2krajinu9, pa se stopili i s domorodakim stanovnitvom na obali Jadrana 7+lirima, $eltima i /imljanima9 i tek to " jesmo danas kao .rvati, no teze o bratstvu i jedinstvu .rvata i Srba te ideja na kojoj je poivala kraljevina Jugoslavija C jedan jezik, jedan narod, jedan kralj " jedna drava " obina su izmiljotina. >anas, vidimo to je prava istina.

Najraniji klinopisi (umera i Akada pred pet tisu lje a, iz do*a +rske dinastije i &ara (argona uzastop&e navode *or*e i trgovinu sa 9silnim planinskim &arevima sjeverne zemlje :u*artu9 u Kurdistanu i junom #akavkazju, ;anas te pragortake u znanosti zovu (u*arij&ima, a ruski jezikoslov&i dre da im je izvorni vlastiti naziv glasio 9Hur4-+rtu9, to nama zvui dosta poznato, Oni su prvi u svijetu razvili metalurgiju *ronanog do*a, a analizom niza polukuglasti) *reuljaka u #akavkazju promjera 1< do 0=<m ruski su geolozi dokazali, da su to najstarije ve e gradjevine na #emlji iz >>>?7,- >>?, stolje a. nadgro*ne kupole s gro*ni&ama su*arijski) vladara, kao prauzor kasniji) !araonski) piramida i manji) o*redni) gomila %kurgani' kod ini) 7ndoeuropljana, @ezopotamski klinopisi jo spominju da su ti :u*arti tj, Hur4urti *ili prvi i glavni *rodari koji du rijeka Au!rat i 3igris prevoze ljude, stoku, ito i drvnu gradju, (u*arij&i su pret&i ili *ar naj*lii rani srodni&i kasniji) Hurita, koji su potom naselili otok Bipar i (iriju, gdje su stvorili kraljevstvo @itanni, @itanski su se *ojovni&i i plemstvo zvali @ar2anni, a nji)ov kralj ;uratta 0="C, pr,Kr, !araonu Ameno!isu 7?, u Agipat alje klinopise s nazivom 9Hurr4u)D9 za svoj narod i jezik, to je *lizu )rvatskom imenu, Huritima na sirijskoj o*ali je glavna luka *ila Arvata %danas otoi Ar4ad pred lukom 3artus', a na Bipru u palai Eadnana je kao vladarski sim*ol iz 0,/C< pr,Kr, prvi na karirani gr*, Oni su prvi za mornarsku nonju uveli ze*raste maji&e, Od >>,->777, st, je 3)alassokratia Ateokipria %Fano&iparska pomorska drava' postala prvom organiziranom pomorskom velesilom ije *rodovlje kontrolira veliki dio (redozemlja od Levanta do (i&ilije, Od >77, st, Bipar napadaju i osvajaju rani Gr&i, a protjerani $ra&iprani povlae se na jugoiztonu o*alu @ale Azije, gdje jo &ijelo tisu lje e plove kao gusari,