1

MEUSVEUILINI STUDIJ
MEDITERANSKA POLJOPRIVREDA
Doc.dr.sc. Aleksandra BENSA i Dr.sc. Boko MILO
Split, 2011/12.
P E D O L O G I J A
Autorizirana prezentacija
Tema: VREDNOVANJE ZEMLJINOG PROSTORA
M&M
Vrednovanje zemljinog prostora je namjenska klasifikacija koja
osim tla procjenjuje i ostale elemente prostora: reljef, klimu,
vegetaciju, vodni reim i nain koritenja, to znai, tlo i iri
prostor obitavanja ljudi.
Vrednovanje zemljinog prostora
Definicija
M&M
Vrednovanje zemljita je ocjenjivanje ili odreivanje
pogodnosti koritenja zemljita za specificiranu namjenu.
2
FAO KONCEPT VREDNOVANJA ZEMLJITA
(Land evaluation)
FAO(Food and Agriculture Organization, UN) je 1973 izdao tzv.
Framework for land evaluation (Okvirna naela vrednovanja prostora).
Naela su iroko prihvaena i koritena u svijetu, a omoguila su i razvoj
brojnih metoda vrednovanja za potrebe razliitih tipova koritenja.
(Engl. Framework = okosnica, okvir, graa, sustav)
M&M
Pozadina FAO inicijative:
sve jasnija predodba o ogranienosti prostora i njegovoj
osjetljivosti na sve vee pritiske i pojava novih zahtjeva i
kompeticija vie razliitih korisnika za isti prostor i
oteana razmjena iskustava, budui da brojne zemlje
imaju vlastite sustave vrednovanja zemljita.
Cilj FAO koncepta vrednovanja zemljita je doprinos boljem
koritenju zemljinih resursa.
Okvirna naela vrednovanja zemljinog prostora su izgraena
radi praktinih namjena: izuavanja i analize, usporeivanja i
interpretacije staninih, ekonomskih i socijalnih prilika s ciljem
utvrivanja moguih naina koritenja ili mjera za njegovo
poboljanje.
M&M
3
Okvirna naela su skup principa i koncepata na temelju kojih se
mogu izgraditi lokalni, regionalni ili nacionalni sustavi vrednovanja.
M&M
Osnove Okvirnih naela
- principi i procedure date u Okvirnim naelima pokrivaju sve
vrste ruralnog koritenja (poljoprivredu , umarstvo, rekreaciju
ili turizam i zatitu okolia), a
- mogu se koristiti za izradu sustava vrednovanja bilo gdje u
Svijetu i primjenjivati u rasponima od lokalnih studija do
globalnih razina.
1. Pogodnost zemljita (Land suitability) se procjenjuje i rangira u
odnosu na precizno odreen oblik koritenja, tj. specificiranu vrstu
koritenja.
Ovaj princip se temelji na injenici da razliite vrste koritenja imaju
razliite zahtjeve, to znai da je potrebno kod svake procjene, svako
svojstvo (kvalitetu) zemljinog prostora usporediti sa zahtjevima svakog
tipa koritenja. Stoga su zemljite (land) i nain koritenja (land use)
jednako temeljni u procjenjivanju.
1. Principi FAO procjene
M&M
4
2. Vrednovanje (evaluation) podrazumijeva usporedbu postignute
dobiti s ulaganjem za pojedini tip koritenje zemljita.
Pogodnost za neko koritenje se mora , pri svakoj procjeni uporediti
sa inputima: rad, gnojiva ili navodnjavanje i s proizvedenim dobrima
ili oekivanim koristima.
Vrednovanje se temelji na:
- terminima relevantnim za fiziki, ekonomski i socijalni kontekst i
- ukljuuje usporedbu vie pojedinanih vrsta koritenja.
M&M
3. Zahtjeva se multidisciplinarni pristup
Potrebno je sudjelovanje eksperata razliitih specijalnosti: prirodne
znanosti, tehnologije, zatite okolia, ekonomisti, sociolozi i dr.
4. Pogodnost (Suitability) se odnosi na odrivo koritenje.
Ovaj princip ne znai ouvanje stanita nedirnutim ve koritenje
na odriv nain.
M&M
5. Vrednovanje se provodi u skladu s fizikim, ekonomskim i
socijalnim uvjetima istraivanog prostora.
6. Vrednovanje ukljuuje usporedbu vie oblika koritenja.
5
2. Koncept FAO evaluacije
Tlo (Soil),
Zemljite (Land),
Svojstva zemljita (Land Characteristics)
Kvaliteta zemljita (Land Qualities),
Potrebe i ogranienja zemljita (Requirements and limitations),
Popravljanje zemljita (Land improvements) i
Pogodnost zemljita (Land suitability).
Koncept ukljuuje i definicije pojmova:
M&M
Glavni koncept vrednovanja krajolika (prostora) je u tome da se ono
(vrednovanje) provodi samo za precizno definirani oblik korienja.
Pod glavnim oblicima koritenja podrazumijevaju se npr. umarstvo,
poljoprivreda, rekreacija, industrija i sl.
Zemljite (Land) je iri pojam koji ukljuuje sve elemente
fizikog prostora - stanita: tlo, klimu, reljef, hidrologiju,
geoloku grau, vegetaciju i aktivnosti ovjeka.
Tlo (Soil) je trodimenzionalno prirodno tijelo nastalo
djelovanjem pedogenetskih procesa.
M&M
Svojstva zemljita (Land characteristics) su atributi zemljita
koji se mogu mjeriti ili procijenjivati.
Primjeri: nagib terena, oborine, tekstura tla i organska tvar,
vegetacijski pokrov, vodne povrine.
6
Kvaliteta zemljita (Land quality) je sposobnost zemljita da
udovolji specifinim zahtjevima i
skup atributa zemljita koji ukazuje kako specifian nain
koritenja utjee na pogodnost.
Primjeri: prinos, toksinost tla, utjecaj gnojidbe i natapanja na
prinos, uvjeti dozrijevanja i sl.
M&M
Potrebe i ogranienja koritenja zemljita (Requirements and
limitations)
Potrebe se odnose na skup zemljinih kvaliteta koje definiraju
produktivnost i gospodarenje odreene vrsta koritenja.
Ogranienja se odnose na zemljine atribute koji negativno utjeu
na odreenu vrstu koritenja.
STRUKTURA FAO SUSTAVA KLASIFIKACIJE
POGODNOSTI ZEMLJINOG PROSTORA
Redovi pogodnosti:
Odraavaju vrste pogodnosti
Klase pogodnosti
Odraavaju stupanj podgodnosti unutar reda
Podklase pododnosti
Odraavaju vrstu ogranienja ili glavne vrste
potrebnih mjera unutar klase
Jedinice pogodnosti
Odraavaju intenzitet ogranienja i manje razlike
pri gospodarenju podklasama
Sustav je hijerarhijski i organiziran
je u etiri stupnja ili razine.
M&M
7
Sva zemljita su podijeljena u dva reda pogodnosti, prema
tome dali je zemljite pogodno ili nije pogodno za datu
vrstu koritenja.
P = pogodno,
N = nepogodno (za koritenje)
Redovi pogodnosti
M&M
Klase su podjele redova pogodnosti prema stupnju pogodnosti.
Klase pogodnosti reda pogodna (P):
P1 = Pogodna
P2 = Umjereno pogodna
P3 = Marginalno pogodna
Klase pogodnosti
Klase pogodnosti reda nepogodna (N):
N1 = Privremeno nepogodno i
N2 = Trajno nepogodno
M&M
8
KLASE pogodnosti odraavaju stupanj ogranienja unutar reda.
Oznaavaju se arapskim brojevima.
P1 oznaava najbolja zemljita (ili tla) koja nemaju ogranienja za
dotinu namjenu niti u tlu niti u fizikalnom prostoru, ili su ta
ogranienja zanemariva i lako popravljiva (npr. nedostatak hraniva).
P2 oznaava zemljita (ili tla) koja imaju umjereni stupanj
ogranienja u jednom ili vie svojstava zemljita ili tla.
P3 oznaava zemljita li tla koja imaju velika ogranienja u
jednom ili vie vrsta svojstava, zemljita ili tla.
M&M
N1 oznaava privremeno nepogodna tla za dato koritenje, koja se
provoenjem potrebnih mjera gospodarenja (odvodnja,
produbljivanje, navoenje tla i sl.) mogu dovesti do odreenog reda
pogodnosti.
N2 oznaava trajno nepogodna tla koja se nikakvim (ekonomski
opravdanim) mjerama ne mogu privesti ciljanom nainu koritenja
(npr. ekstremno stjenoviti ili kameniti tereni)
M&M
9
Podklase pogodnosti odraavaju prirodu ili vrstu ogranienja koja
doprinose da zemljita (ili tla) nisu potpuno pogodna.
Podklase pogodnosti
M&M
Pri vrednovanju ili procjeni zemljita za datu namjenu mogu se
razlikovati dvije vrste ogranienja i to:
1. ogranienja u prostoru i
2. ogranienja u tlu.
1. Ogranienja u prostoru (zemljitu) su:
nagib terena, klima, stjenovitost, skeletnost, prirodna
dreniranost , viak vode.
2. Ogranienja u tlu su: dubina tla, kiselost, alkalinost, tekstura,
niska razina hraniva.
M&M
10
Oznake podklasa pogodnosti se sastoje od oznake klase i sufiksa koji
oznaava vrstu ogranienja.
Primjeri:
P2e : umjereno pogodno (P2) zbog
opasnosti od erozije (e).
P3d : marginalno pogodno (P3) zbog
plitkoe tla (d).
M&M
Jedinice pogodnosti su oznaene arapskim brojevima i dolaze kao
etvrti lan (oznaka) u kombinaciji.
Jedinice pogodnosti
Jedinice pogodnosti odraavaju intenzitet ogranienja uslijed ega je
potrebno razliito gospodarenje.
Primjer:
P2n
1
ili P2n
2
: umjereno pogodno (P2) ali zbog razlika u nagibu tla (n
1
; n
2
), potrebno je primijeniti razliito gospodarenje.
M&M
11
P3e-2
P
Red: pogodno
Jedinica gospodarenja
2
3
Klasa: marginalno
e
Podklasa
opasnost od erozije
Shematizirani prikaz hijerarhijske strukture
Oznake klasifikacije pogodnosti
M&M
1. Inventarizacija, analiza i sinteza slijedeih elemenata
zemljinog prostora:
1. Abiotikih (geoloke znaajke, tlo, reljef, klima, vode),
2. Biotikih (vegetacija i ivotinjski svijet) i
3. Antropogenog kompleksa
2. Optimizacija koritenja zemljinog prostora
a. Vrednovanje stupnja pogodnosti zemljita za odreenu
namjenu, odnosno tip koritenja prostora.
b. Izrada prijedloga za optimalno prostornu organizaciju i
koritenje zemljita
FAZE PROCJENJIVANJA ZEMLJINOG PROSTORA
Cilj je utvrditi koje su pogodnosti i ogranienja zemljita za
odreenu namjenu, a rezultate vrednovanja prikazati u tabelarno i
kartografski.
M&M