FIN SUSTAV je ukupnost nositelja ponude i potranje novanih sredstava, fin.

. Oblika instrumenata u kojima se utjelovljena novana potraivanja, raznolikih institucija i tokova kolanja novanih sredstava koji, integrirani pravnim normama i regulacijom, omoguava trgovanje novca i novanim vi kovima, odre!ivanje pri tom cijene fin. proizvodima. ELEMENTI FIN. SUSTAVA mehanizmi "#$ fin. posrednici, fin. instrumenti, fin. tokovi, fin.

FUNKCIJE FIN. SUSTAVA %. &'()*+ ,#*-./0+ nuditi iroki izbor ulagakih oblika tednje kojima e poticati sklonost tednji i investiranju 1. ,#*-./0+ 2/-3/)*O"'/ omoguiti investitorima da svoja potraivanja brzo i bez veih gubitaka pretvore u novac kao najlikvidniju aktivu. 4. -5()/'*+ ,#*-./0+ 6. ,#*-./0+ 72+8+*0+ 9. ":+*0/3+*0( 5/;/-+ FIN. STRUKTURA je ambijent unutar kojeg se odvijaju fin. transakcije FUNKCIJE FIN. STRUKTURE "#$ %. FIN. INSTITUCIJE posrednici izme!u novano suficitnih i novano deficitnih subjekat gospodarstva 1. ,/*. /*"'5#:(*'/ 4. ,/*. 'O-O3/ - primarni tokovi- stvaranje aktive i sekundarni tokovi trgovanje ve stvorenim aktivama 6. ,/*. :(<+*/;:/ razmjene fin. instrumenata za novac TIPOVI FIN. STRUKTURA %. =ankovno-orijentirane fin. strukture 1. 'ri no-orijentiranje fin. strukture FIN. INSTITUCIJE %. "redi nja banka, 1. -omercijalne i univerzalne banke 4. 7oslovne ili investicijske banke, 6. <ipotekarne i razvojne banke, leasing, , PODJELA FIN. INSTITUCIJA %. )(7O;/'*( >:O*('+5*(? prikupljaju sredstava primanjem novanih depozita na transakcijske raune, raune tednje po vi!enju ili rone tednje, raune odre!enih namjena i plasiraju ih najvi e u obliku kredita. 1. *()(7O;/'*( >*(:O*('+5*(? prikupljaju i pribavljaju novana sredstva od novano suficitnih jedinica i plasiraju ih novanodeficitarnim na sve naprijed nabrojene naine, ali ne smiju kreirati obveze primanjem depozita. VANJSKO FINANCIRANJE SE DIJELI NA$ %./;5+3*O ,/*+*./5+*0( 1.*(/;5+3*O ,/*+*./5+*0(

IZRAVNO FINANCIRANJE je izdavanje vrijednosnih papira od strane nefinancijskih subjekata i njihovo izravno vo!enje. +ko se izdaju vlastiti naslovi i izravno nude nefinancijskim subjektima u zamjenama za tednju ili kapital, jasno je da se radi o kori tenju izravnog financiranja. KARAKTERISTIKE IZRAVNOG FINANCIRANJA SU: me!usobno poznavanje suficitnih i deficitnih subjekata, doga!a se rje!e, vei pojedinani iznos, uspostavljanje mnogostrukih odnosa, vei broj homogenih vrijednosnica koje su predstavnice dionikog ili zajmovnog kapitala poduzea NEIZRAVNO FINANCIRANJE - je oblik financiranja u kojem deficitni nefinancijski subjekti oblikuju dug prema fin. posrednicima, a fin. posrednici stvaraju dug prema suficitnim nefinancijskim subjektima. NEIZRAVNO FINANCIRANJE SE DIJELI NA $ %. *O3@+*O ,/*+*./5+*0( - ostvaruje se posredovanjem banaka pri emu se stvaraju sredstva plaanja 1. *(*O3@+*O ,/*+*./5+*0( ostvaruju se posredovanjem, naje e nebankovnih fin institucija, ali i banaka, pri emu se stvaraju nenovani fin instrumenti. OSNOVNE FUNKCIJE NEIZRAVNOG FINANCIRANJA SU$ -od neizravnog financiranja u naelu su uspostavljaju bilateralni ali mogu i multilateralni odnosi izme!u banaka i njihovih klijenata, stvaraju se pojedinane imobilne ili neprenosive aktive ali mogu i mno tva prenosivih aktiva, angairane pojedinane svote su manje ali mogu biti i u redu veliina kakva postoje kod izravnog financiranja, tri ta su ua, banke odgovaraju proizvodnim ali i potro akim potrebama KARAKTERISTIKE NEIZRAVNOG FINANCIRANJA - nepoznavanje suficitnih i deficitnih subjekata, u ukupnosti financiranja je vea, izvr ava se e e, manji pojedinani iznosi ali mogu biti i u razini izravnih financija, uspostavljanje bilateralnih odnosa ali je mogue i multilateralnih, bankovna orijentacija prema supstituciji klasinih kreditnih i depozitnih oblika s raznovrsnim prenosivim vrijednosnicama u aktivu i pasivama DIONIKI KAPITAL je vlast t !a" tal - jer je on u vlasni tvu poduzea, je t#$#l%& !a" tal - temelj je za osnivanje dionikog dru tva i ini temelj za poslovanje poduzea, %# %a$stv#& !a" tal je kapital koji ima jamstvo da e vratiti kapital, %# t'a%& !a" tal on ostaje trajno u poduzeu, %# t#(a%& !a" tal proistjee iz injenice promjenjivosti njegove tri ne vrijednosti. ZAJMOVNI KAPITAL je teoretski bez rizika, ne predstavlja vlastite nego tu!e izvore, pa prema tome predstavlja iste obveze poduzea, ne uzima se kao temeljni ili jamstveni kapital, nije teajni kapital ni trajni kapital jer se mora vratiti. DVA GLAVNA O)LIKA POSREDNI*TVA : +. )ILANNO POSREDNI*TVO ini tokove prijenosa tednje koji prolaze kroz banke i druge financijske institucije i biljee se u njihovim bilancama

,. TR-I*NO POSREDNI*TVO pruaju usluge od strane financijskih institucija koje stoerima reprodukcije olak avaju pronalaenje kupaca njihovih kratkoronih i dugoronih vrijednosnica INTERMEDIJACIJA proces u kojem bilanno posredovanje i kamata rastu nasuprot tri nom posredni tvu i naknadama DESINTERMEDIJACIJA - proces u kojem tri no posredni tvo i naknade rastu na tetu SEKURITIZACIJA moe biti skraeno u irem ili uem smislu. &ire poimanje oznauju tijek financijskog procesa u kojem s poveava relativno znaenje prenosivih u odnosu na neprenosive financijske aktive. # uem smislu, sekuritizacija predstavlja bankovne operacije uz pomo kojih one svoja potraivanja pretvaraju u prenosive vrijednosnice financijskog tri ta. DEFICIT negativan saldo izme!u potraivanja i obveza odnosa neto duga, ukljuuje saldo, manjak neega u odnosu na potrebu ili vi ak elja nad mogunosti. PODJELA DEFICITA $ %. 7O'5O&+@-/ )(,/./' izraz veih elja za potro njom u odnosu na mogunost potro nje, sprjeavaju odljev dohotka iz reprodukcijskog kruga 1. -+7/'+2*/ )(,/./' porast dru tvenog investiranja, porast proizvodnje i porast dohotka, oni predstavljaju neto porast dru tvenog investiranja koje omoguuje poveanje proizvodnje i rastui raspoloivi dohodak SREDI*NJA )ANKA je monetarna institucija sa specifinim pravima i odgovornostima, ima sredi nju ulogu u organiziranju, reguliranju i kontroliranju u jedinstvenom novanom kreditnom i bankovnom sustavu, ima vrhovnu novanu vlast TEMELJNA ZADA.A SREDI*NJE )ANKE odravanje stabilnost cijena, treba pruati potporu i ostvarivanju ciljeva ope ekonomske politike, visoki stupanj konkurencije. FUNKCIJE SREDI*NJE )ANKE %. 5(A#2/5+*0( -O2/@/*( *O3.+ # O7'/.+0# / -5()/'*( +-'/3*O"'/ =+*+-+ 1. O)5B+3+*0+ 2/-3/)*O"'/ =+*+-+ / &'()*/< )(7O;/'*/< /*"'/'#./0+ 4. O)5B+3+*0( :(C#*+5O)*( 2/-3/)*O"'/ 6. (:/"/0+ *O3.+ sredi nja banke jedine su institucije koje su od drave ovla tene emitirati tzv, primarni novac kroz kreditiranje banaka, kupnju dravnih vrijednosnica, kupovinu deviza. 9. "#5+)*0+ " :(C#*+5O)*/: / 5(A/O*+2*/: :O*('+5*/: / ,/*. /*"'/'#./0+:+ D. 7O"2O3( +*+2/;( "'+'/"'/-( E. O)5(C(*/ 7O"2O3/ ;+ 5+@#* )5B+3( F. )(3/;*/ 7O"2O3/ G. /;)+3+*0+ *O3@*/.+ /RVATSKA NARODNA )ANKA 0/N)1 %# s'#2 3&%a 4a&!a R./.

OSNOVNI CILJ NARODNE )ANKE je postizanje i odravanje stabilnosti cijene

FUNKCIJE /N) SU$ %.utvr!ivanje i vo!enje monetarne i devizne politike 1. dranje i upravljanje me!unarodnim priuvama 5< 4. izdavanje novanica i kovanog novca 6. vo!enje rauna banaka i platnog prometa za banke 9. ustrojavanje platnog sustava D. financijski poslovi za dravu E. dono enje podzakonskih propisa u poslovima iz svoje nadlenosti FIN. TR-I*TA ine osobe, fin. instrumenti, tokovi i tehnike koji na posebnim mjestima ili u ure!enim sustavima trgovanja omoguavaju razmjenu novanih vi kova i manjkova, tj. *ovca, kapitala i deviza i ure!uju cijene po kojima se ta razmjena obavlja. FIN TR-I*TA PODJELA $ %. 75/:+5*O '5B/&'( je financijsko tri te ono na kojem se prodaju nova izdanja vrijednosnica 1. "(-#*)+5*O '5B/&'( obavlja se stalna kupoprodaja ve emitiranih vrijednosnica koje su u ruke investitora do le prethodnom rasprodajom na primarno tri ta NOVANO TR-I*TE kao kriterij uzima se da li je financijski instrument omoguava raspolaganje novcem ili kapitalom. -riterij je vremenski rok, a granini rok je godina dana. 0e interbankovno tri te i tri te vrijednosnih papira. OSNOVNI ZADATAK NOVANOG TR-I*TA - svakodnevno opskrbljivanje banaka novcem u funkciji transakcijskog sredstava kako bi one postigle likvidnost kojom se omoguavaju tekua plaanja njihovim komitenata. SUDIONICI NOVANOG TR-I*TA SU: izravni sudionici > banke, posrednici? i neizravni sudionici > drava? INSTRUMENTI NOVAANOG TR-I*TA : +. )LAGAJNIKI ZAPISI vrijednosni papir kojim se njegov emitent obvezuje prema upisniku isplatiti protuvrijednost navedene u papiru s odgovarajuom kamatnom o roku dospijea. 5ok dospijea je 4D i %1 mjeseci, prodaja uz diskont, najlikvidniji i najsigurniji instrument ,. DEPOZITNI CERTIFIKAT vrijednosni papir kojeg izdaje banka i kojim potvr!uju da je iznos novca naznaen na certifikatu 5. KOMERCIJALNI PAPIRI kratkoroni i neosigurani vrijednosni papir koje izdaju banke, financijske kompanije i poslovne tvrtke, prodaja uz diskont, rok dospijea je do 1EH dana

6. )ANKOVNI AKCEPT mjenica koju je akceptirala banka, rok dospijea od 4H do %FH dana 7. REPO sporazumi o reotkupu TR-I*TE KAPITALA je skup institucija, financijskih instrumenata i mehanizama pomou kojih se dugorono slobodna sredstva tednje prenose od suficitarnih deficitarnim jedinicama koje ulau u fiksne fondove i opremu. PODJELA TR-I*TA KAPITALA %. '5B/&'( O=3(;*/.+ financiranje poslovnih tvrtki i drave, odre!ivanje kamatne stope 1. '5B/&'( )/O*/.+ - financiranje poslovnih tvrtki, odre!ivanje cijene dionica GLAVNE ZADA.E TR-I*TA KAPITALA : +. ,. 5. 6. privlaenje tednje >tri te nam mora osigurati likvidnost, mobilnost kapitala? otvaranje kapitala > financiranje, olak avanje, ustupanje i stjecanje poduzea barometar povjerenja u gospodarstvu

/IPOTEKARNO TR-I*TE je podvrsta tri ta kapitala ali i jedan od njegovih najvanijih pojedinanih oblika u razvijenim zemljama. DEVIZNO TR-I*TE dio ukupnog fin. tri ta na kojem se prema utvr!enim uvjetima i pravilima trguje stranim valutama. TEMELJNI ZADATAL DEVIZNOG TR-I*TA je opskrbiti sudionike stranim sredstvima plaanja za plaanje uvoza. KRETANJA U SUVREMENOM )ANKARSTVU I FINANCIJAMA +. SMANJIVANJE ULOGE FINANCIJSKI/ POSREDNIKA DISINTERMEDIJACIJA je pojava preseljavanja novanih sredstava s indirektnog na direktno i neposredovano tri te, ime se zaobilazi posrednika uloga financijskih institucija, a krajnji zajmodavci i krajnji zajmoprimci posluju izravno. ,. KOMERCIJALNE )ANKE su banke kratkoronog kreditiranja proizvodnje i prometa. 7rikupljaju depozite koji su depozitni novac pa kroz kreditnu aktivnost umnoavaju novac, zbog ega su pod vrstim nadzorom sredi nje banke. )ANKOVNI POSLOVI SU $ prikupljanje kratkoronih sredstava, vo!enje rauna plaanja , primanjem depozita po vi!enju i ronih depozita, zaduivanjem kod drugih banaka KREDITNI POSLOVI odobravanje kratkoronih kredita poslovnim tvrtkama za financiranje tekue proizvodnje POSREDNIKI POSLOVI posredovanje u platnom prometu, uvanje i upravljanje vrijednosnicama, preuzimanje jamstva

/IPOTEKARNE )ANKE fin. institucije koje odobravaju dugorone hipotekarne kredite, krediti su osigurani hipotekom nad nepokretnom imovinom RAZVOJNE )ANKE su banke koje se bave dugoronog kreditiranja gospodarskog razvitka )ANKOVNI /OLDING je oblik okrupnjivanja banak u kojem jedna banka posjeduje kontrolni paket dionica s pravom glasa ili veinski udjel u drugoj ili u vi e drugih banaka. SVR/A OSNIVANJA )ANKOVNI/ /OLDINGA MOGU )ITI: +. obavljanje onih nebankovnih ali bankama bliskih poslova koji su bankama zabranjeni ili ije im je obavljanje ogranieno ,. rast kroz stjecanje drugih banaka i nebankovnih fin. institucija 5. regionalna ekspanzija na domaem tri tu 6. smanjivanje tro kova, racionalizacija poslovanja i podizanje uinkovitosti kroz sinergijske uinke koji se postiu koordinatnim upravljanjem 7. ostvarivanjem poreznih olak ica koje su mogue unutar holdinga 8. jaanje konkurentnosti, uspje nije prikupljanje sredstava, opsluivanje komitenta novim proizvodima )ANKOVNI KONZORCIJ je nain okrupnjivanja kapitala ugovornim udruivanjem banaka radi ostvarivanja nekog znaajnog projekta to ga one pojedinano nisu u stanju izvesti ili ga mogu ostvariti tek uz te koe ili uz vi e tro kova. )ANKOVNI SINDIKAT je grupa banka koje odobravaju sindicirani kredit, kada svaka od njih participira u financiranju dijela takvog velikog kredita. NE)ANKOVNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE SU: +. *TEDNE DEPOZITNE INSTITUCIJE s9 : tedionice, tednokreditne institucije, tedne banke, kreditna udruenja ,. UGOVORNE *TEDNE ORGANIZACIJE su$ privatni mirovinski fondovi 5. FINANCIJSKE KOMPANIJE osnivaju velike proizvo!ake i trgovake korporacije, banke, osiguravatelja dru tva 6. INVESTICIJSKE )ANKE su financijski specijalisti koji pomau emitentima vrijednosnica pri njihovoj emisiji i rasprodaji na primarnom fin. tri tu. 7. )ROKERI I DILERI )':!#' su posrednici izme!u kupca i prodavaa koji posluju za njihov raun i naplauju posredovanje u obliku provizije. D l#' nastupaju kao principali, kupujui i prodavajui vrijednosnice za vlastiti raun, oekujui dobit i preuzimajui rizike promjena cijena i kamatnih stopa. FUNKCIJE INVESTICIJSKI/ )ANAKA s9: +. pomo pri odluivanju i kreaciji emisije ,. upis cijele emisije ili organiziranje sindikata uz preuzimanje rizika rasprodaje na malo ili preko dilera 5. prodaja i distribucija vrijednosnica 6. brokersko-dilerski poslovi na sekundarnom tri tu 7. poslovi stjecanja, spajanja i pripajanja poduzea

*TEDNE INSTITUCIJE izdaju depozite po ekovnim raunima, prikupljaju tednju gra!ana i odobravaju kredite PODJELA *TEDNI INSTITUCIJA$ %. &'()/O*/.( cilj im je bio poticanje tednje pojedinaca s manjim iznosima nepotro enog dohotka, obavljanje platnog prometa, danas sredstva prikupljuju putem tednih i udjelnih rauna , te tekuih i iro rauna 1. &'()*O -5()/'*( ;+)5#A( cilj osnivanja je uvanje i ukamaivanje sredstva svojim lanovima, mogu se osnovati kao dionike i uzajamne fin. organizacije, sredstva prikupljuju tednim ulozima uzimanjem kredita od drugih fin. posrednika i emisijom vrijednosnica 4. -5()/'*( #*/0( u pravilu su neprofitne i neoporezive tedne institucije, institucije zatvorenog tipa, osnivaju ih lanovi koji su istih zanimanja, pripadaju istom teritoriju, sredstva prikupljuju na temelju udjelnih rauna 6. 7O&'+*"-( &'()/O*/.( manje fin. institucije koji sredstva prikupljuju uz pomo po tanskih blagajni OSIGURAVAJU.A DRU*TVA fin. institucije koje izvr avaju funkciju preuzimanja rizika, te funkciju akumulacije i alokacije novanih fondova, sredstva prikupljuju u obliku premije osiguranja MIROVINSKI FONDOVI vrsta su ugovorne tedne organizacije, novana sredstva pribavljaju uplatama doprinosima lanova za njihova radnog vijeka, obeavajui im redovne mjesene isplate tako u te!enih sredstava zajedno s prinosima poslije njihova odlaska u mirovinu. INVESTICIJSKI FONDOVI l FONDOVI ZAJEDNIKOG INVESTIRANJA su institucionalni investitori, registrirani kao tvrtke koji prikupljaju novana sredstva iroke javnosti individualnih investitora, ali manjim dijelom i poduzea i fin. institucije INVESTICIJSKE FONDOVE DIJELI NA: +. OTVORENI FONDOVI imaju promjenjivi broj udjela, ulaganjem novca u fond kreiraju se novi udjeli i poveava se veliina fonda. ,. ZATVORENI FONDOVI stvara se skup tono odre!enih vrijednosnica i emitiraju i prodaju udjeli u tome skupu po ponu!enoj cijeni DEPOZITI su temelj na kojem banke napreduju i rastu. "tvaraju zakonske rezerve, a iz vi ka zakonskih rezervi koje banke posjeduju, stvaraju se novi krediti. VRSTE DEPOZITA KOJE NUDE )ANKE +. TRANSAKCIJSKI 0TEKU.I1 DEPOZITI jedna od najstarijih depozitnih usluga koje nude banke koncentrira se na izvr avanje plaanja u ime komitenta banke. Ova transakcijska ili na zahtjev depozitna usluga zahtijeva od banke trenutano po tivanje svih zahtjeva za podizanjem sredstava s rauna, bilo od strane klijenta osobno ili neke druge strane koju je klijent ovlastio da bude primatelj podignutih sredstava.

)ESKAMATNI DEPOZITI PO VI;ENJU koji ne nose eksplicitne kamatne naplate, ali koji klijentu pruaju usluge plaanja, uvanja sredstava i praenje svih izvr enih transakcija plaanja putem ekova KAMATNONOSE.I DEPOZITI PO VI;ENJU koji banci daju pravo da zahtijevaju prethodnu obavijest prije nego li komitent podigne sredstva, i nose kamate deponemtima ,. NETRANSAKCIJSKI 0*TEDNI1 DEPOZITI kreirani su kako bi privukli sredstva od komitenta koji ele odvojiti novac na stranu u oekivanju nekih buduih izdataka ili nenadanih financijskih doga!aja. Ovi depoziti openito nose znatno vi e kamatne stope od transakcijskih depozita. Openito su jeftinij glede poslovanja i upravljanja njima.

)ANKOVNI DEPOZITI PODJELA DEPOZITA PREMA VRSTI VRIJEDNOSTI I NAINU: +. 75+3/ )(7O;/'/ >neutralni bankovni poslovi? ,. *(75+3/ )(7O;/'/ *O3@+*/ )(7O;/' potraivanja na raunima kod banaka odnosno obveze banke PODJELA DEPOZITA PREMA RONOSTI I NAINU RASPOLAGANJU: +. )(7O;/'/ 7O 3/C(*0# novana sredstva kod banaka koje mogu biti povuene u gotovini ili prenesene na drugi nain bez prethodne obavijesti banci O5O@(*/ )(7O;/'/ novani depozit ije se upotrebe deponent odrie na odre!eno vrijeme i u naelu mogu se koristiti tek kada taj rok istekne. "adre fiksne datume dospijea s fiksnim kamatnim stopama.

,. PODJELA DEPOZITA PO VI;ENJU PORIJEKLA:

+. 75/:+5*/ )(7O;/' nastaju uplatom gotovine u korist rauna kod banke, prijenosom ranije formiranog depozita s jednog rauna na drugi ,. "(-#*)+5*/ )(7O;/' se formiraju odobravanjem i stavljanjem u teaj kredita *TEDNI DEPOZITI depoziti koji nemaju odre!ene rokove dospijea, sastoje se od$ tednih rauna s izvje tajima, i rauna sa tednom knjiicom )ANKOVNE VRIJEDNOSNICE poveavaju svoj udio u pasivi bilance banaka, imamo kratkorone i dugorone DEPOZITNI CERTIFIKAT vrijednosni papir kojeg izdaju banke i kojim potvr!uju da je iznos novca naznaen na certifikat, deponiran na raunu kod nje na odre!eni rok i po odre!enoj kamatnoj stopi, glase na velike iznose, rok dospijea od 4H do %FH dana KOMERIJALNI PAPIRI kratkoroni i neosigurani vrijednosti papir koje izdaju banke, fin. kompanije i poslovne tvrtke, prodaja uz diskont, rok dospijea je 1EH dana REPO sporazum o reotkupu, oblik kratkoronoj zaduivanja banaka, prodaja dravnik vrijednosnica od strane banaka uz oduzimanje na njihovu kupnju na odre!eni budui dan po odre!enoj cijeni, kratki rok dospijea od % dana do 4H dana

)ANKOVNI KREDITNI POSLOVI DVIJE OSNOVNE GRUPE KREDITIRANJA: +. -5+'-O5O@*O -5()/'/5+*0( ,. )#AO5O@*O -5()/'/5+*0( KRATKORONI )ANKOVNI KREDITI SU: +. KREDITI PO TEKU.EM RAUNU odobrava se do ugovorom odre!enog iznosa i odre!enog roka, odnosno to je kredit po kojem korisnik kredita moe prijei u dugovanje na tekuem raunu do iznosa odobrenog kredita, kamate na kredit se plaaju samo na iskori teni dio kredita ,. AKCEPTNI KREDIT specifina vrsta kredita s obzirom da se kredit ne odobrava izravno, nego se vr i akceptiranje mjenice ime banka postaje glavni mjenini dunik. 7o odobrenju akceptnog kredita banka ne stavlja na raspolaganje komitenta novanih sredstava, nego poslovni ugled i kreditnu sposobnost. #govorom o akceptnom kreditu utvr!uju se osnovni elementi akceptnog kredita$ %. iznos kredita do kojeg banin komitent moe vui na banku mjenicu, 1. rok trajanja akceptnog kredita, 4. nain osiguranja kredita, 6. visina provizije, 9. tro kova koju banka naplauje od svog komitenta kome je odobrila kredit.

5. 6. G

7. 8.

<. =.

9. 10.

11. +,.

+5.

%H

+6. ESKONTNI KREDIT to je kratkoroni kredit na podlozi nekog budueg potraivanja. # irem smislu to je bankovni posao kod kojeg banka kupuje odre!eno potraivanje prije njegovog dospijea. 3rijednost kupljenog potraivanja banka diskontira na dan kupnje odbijajui od nominalne vrijednosti iznos kamate. # uem smislu se podrazumijeva kratkoroni kredit koji banka odobrava na podlozi mjeninog pokria. Odobrava se na rok od GH dana odnosno do dospijea mjenice koja slui kao pokrie kredita +7. LOM)ARDNI KREDIT kratkoroni kredit koji se odobrava na osnovu zaloga radnih pokretnih dobara. /znos kredita se odobrava u visini od 9H do EH posto vrijednosti zaloenih dobara koje banke preuzimaju do njihova iskupa, odnosno do konane isplate kredita. Odobrava se na rok od GH dana. +8. RAM)USNI KREDIT to je akceptni kredit koji banka otvara uvozniku robe za plaanja uvoza robe uz pokrie robnih dokumenata . #voznik se obvezuje da e dug prema izvozniku platiti mjenicom, koju e akceptirati domaa banka uvoznika, banka izvoznika ili trea banka i koju e izvoznik ekskontirati kod svoje banke ili koristiti za plaanje. PREMA O)VEZI RAM)USNE )ANKE I )ANKE IZVOZNIKA PREMA IZVOZNIKU MOGU POSTOJATI TRI VRSTE RAM)USA: +. OPOZIVI NEPOTVR;ENI RAM)US kod kojeg se rambusna banka pismeno ne obvezuje da e akceptirati mjenicu ,. NEOPOZIVI NEPOTVR;ENI RAM)US kod kojeg se rambusna banka obvezuje da e akceptirati mjenicu, ali se posrednika banka ne obvezuje da e eskontirati mjenicu. 5. NEOPOZIVI POTVR;ENI RAM)US kod kojeg se rambusna banka obvezuje da e akceptirati mjenicu, a banka izvoznika da e je eskontirati. +<. AVALNI KREDIT predstavlja poseban oblik kratkoronog bankovnog kredita kojim banka osigurava traiocu kredita davanje avala jamstva na njegove mjenine obveze. 7rema tome, ovdje se radi o davanju bezuvjetnog i neopozivog jamstva da e banka u sluaju neisplate mjenice od strane traioca avalnog kredita mjeninog dunika isplatiti mjenicu kao aval jamac. DUGORONO KREDITIRANJE SPECIFINOSTI DUGORONOG KREDITA U ODNOSU NA KRATKORONI KREDIT vi a kamatna stopa na dugorone kredite, dugoronost, povezanost banke s dunikom, raznovrsnost rizika, individualnost dugoronog kredita, relativna vrijednost pokria, specifina tehnika odobravanja dugoronog kredita DUGORONI KREDITI SE DIJELE NA: +. /IPOTEKARNI KREDIT osnovna karakteristika hipotekarnog kredita je odobravanje kredita na osnovu zaloga nekretnine traioca kredita. Odobravaju se za stambenu izgradnju. # odnosu na nain otplaivanja hipotekarnog kredita postoje dvije vrste hipotekarnog kredita $ %. kredit koji se otplauje po isteku ugovorenog roka u cjelokupnom iznosu, 1. krediti koji se otplauju po amortizaciji

%%

,. INVESTICIONI KREDITI INDUSTRIJE KOMPLEKSNE )ANKOVNE USLUGE : FACTORING I LEASING FACTORING je prijenos potraivanja formiranih uglavnom na temelju prodaje roba i usluga na factora >osnovna usluga? PROCEDURA FACTORINGA poduzee se obraa factoring instituciji, formaliziranje odnosa sklapanjem factoring ugovora, ugovorom se poduzee obvezuje da e odre!ena ili sva planirana potraivanja temeljem prodaje prenijeti na factora, po prodaji robe s odgo!enim plaanjem odnosno formiranjem potraivanja, poduzee dostavlja factoru kopiju fakture, po primitku fakture factor isplauje poduzeu odre!eni iznos na ime otkupljenih potraivanja, factor ispituje kreditnu sposobnost, ako je zadovoljan kreditnom sposobno u dunika, factor preuzima rizik povezan s moguom nenaplatnom potraivanja, ukoliko pak ne prihvaa rizik mora factoru vratiti sredstva koja mu je ovaj isplatio po primitku fakture. OSNOVNE ZADA.E FACTORA SU: +. FINANCIRANJE naplata potraivanja prije dospijea ,. OSIGURANJE NAPLATE POTRA-IVANJA ostvaruje se preuzimanjem rizika kreditne sposobnosti kupca ili dunika od strane factora 5. UPRAVLJANJE POTRA-IVANJIMA evidencija dunika, ispitivanje kreditne sposobnosti, naplata potraivanja, ostvaruje se preuzimanjem rizika, METODE FACTORINGA SU: +. METODA DISKONTA nominalna vrijednost, potraivanja umanjena za odre!enu kamatu i naknade za posredni tvo ,. METODA PREDUJMA isplata veeg dijela potraivanja, dok se preostali dio isplauje kada postoji sigurnost da je potraivanje formirano i da ne moe biti osporeno LEASING ugovor kojim se jedna strana obvezuje predati stvari na kori tenje korisniku leasinga na odre!eno vrijeme ili za odre!eni posao, a korisnik leasinga se obvezuje platiti odre!enu naknadu u ratama, s time da po isteku ugovorenog roka vrati predmet leasinga, produi kori tenje ili da otkupi VRSTE LEASINGA : +. NEIZRAVNI I IZRAVNI LEASING N# >'av& trilateralna poslovna transakcija u kojoj sudjeluju proizvo!a ili isporuitelj dobra, korisnik leasinga i leasing dru tvo. I>'av& osnova poslovnog odnosa temelji se u nabavi investicijskih dobara sklapanjem ugovora o leasingu izme!u proizvo!aa kao onoga tko daje odre!eni predmet u leasing i korisnika leasinga ,. FINANCIJSKI I OPRATIVNI LEASING F &a&? %s! ugovaranje osnovnog vremena trajanja ugovora u kojem ga ugovorne strane ne mogu otkazati. O"#'at v& ugovor koji se moe raskinuti prema uvjetima koji su u njemu navedeni, ne definira se zakupni nego otkazni rok ugovora, to znai da se oprema moe vratiti ranije i iznajmiti nova

%1

5. KRATKORONI I DUGORONI LEASING K'at!:':(& trajanje iskori tenja predmeta leasing od jedne do tri godine. D9@:':(& iskori tavanje predmeta leasinga dulje od tri godine 6. NETO I )RUTO LEASING N#t: korisnik leasinga vodi brigu i snosi tro kove odravanja, servisiranja i osiguranja predmeta leasinga. )'9t: davalac leasinga ima obezu odravanja, servisiranja i osiguranja predmeta leasinga 7. LEASING S PRAVOM OPCIJE korisnik sam odluuje da li e kori teni predmet vratiti ili produiti njegovo kori tenje 8. LEASING S KLAUZULOM O PRAVU KUPNJE 0OTKUPA1 korisnik pridrava pravo kupiti predmet leasinga nakon isteka ugovorenog roka kori tenja <. POVRATNI LEASING prodaja investicijskog dobra leasing dru tvu s tim da biv i vlasnik uzima isto dobro od kupca natrag na temelju ugovora o lesaingu =. ROTIRAJU.I ILI REVOLVING LEASING leasing s pravom korisnika da produi ugovor o kori tenju ili zamijeni predmet kori tenja suvremenim modelom POTRO*AKO KREDITIRANJE POSREDNIKI )ANKOVNI POSLOVI SU : +. POSREDOVANJE U PLATNOM PROMETU 1. UVANJE I UPRAVLJANJE VRIJEDOSTIMA DEPO POSLOVI su primanje razliite pokretne imovine na uvanje uz naplatu odre!ene naknade VRSTE DEPOA: %. ;+'3O5(*/ )(7O zapeaeni depo, primanje na uvanje stvari Ipod kljuemJ ili IpeatomJ koji se banci predaju u kovertama 1 . O'3O5(*/ )(7O nezapeaeni depo, primanje vrijednosnih papira, bankama se vrijednosni papir predaje otvoreno 5. KUPOVANJE I PRODAJA VRIJEDNOSNI/ PAPIRAA DEVIZAA VALUTE 6. PREUZIMANJE JAMSTVA I POSREDOVANJE KOD IZDAVANJA VRIJEDNOSNI/ PARIRA 7. OTVARANJE AKREDITIVA I IZDAVANJE KREDNITI/ PISAMA VLASTITI )ANKOVNI POSLOVI obuhvaaju sve poslove koje obavljaju banke u svoje ime i za svoj raun. # vlastite bankovne poslove spadaju $ %. +5=/'5+B*/ 7O"2O3/, 1. =#5;O3*( &7(-#2+./0(, 4. O"*/3+*0( /*)#"'5/0"-/< 7O)#;(8+ PLATNI PROMET PLATNI PROMET su sva plaanja izme!u ekonomskih subjekata >fizikih i pravnih osoba? uinjena sa svrhom podmirenja novanih dugova odnosno naplate novanih potraivanja PODJELA PLATNOG PROMETA +. DOMA.I je sustav plaanja izme!u fizikih i pravnih osoba istog dravnog podruja PODJELA DOMAEG PLATNOG PROMETA : %. PLATNI PROMET U *IREM SMISLU sva plaanja koja se ostvaruju $ izme!u fizikih osoba me!usobno, izme!u fizikih i pravni osoba, plaanja izme!u pravnih osoba 1 PLATNI PROMET U U-EM SMISLU plaanja koja se ostvaruju izme!u pravnih osoba posredstvom institucija za obavljanje poslova platnog prometa

%4

, . ME;UNARODNI PLATNI PROMET plaanja izme!u rezidenta razliitih zemalja s razliitim valutnim, carinskim, pravnim i drugim sustavima, pri emu se jedna valuta pretvara u drugu INSTRUMENTI EKSTERNE CIRKULACIJE +. GOTOVINA kovani novac i novanice koje su u slubenoj upotrebi u nekoj zemlji ,. SKRIPTURALNA PLA.ANJA 5. NOVANI SUROGATI 6. ELEKTRONIKI NOVAC KATRINI INSTRUMENTI PLA.ANJA +. DE)ITNA KARTICA instrument plaanja, instrument podizanja gotovine ,. KREDITNA KARTICA instrument plaanja, financijski aranman izme!u banke, korisnika kreditne kartice i trgovca o specijalnoj vrsti kreditne linije korisniku kartice NOVANI SUROGATI ili zamjenice novca koje u odre!enim okolnostima mogu posluiti umjesto valutnog novca kao sredstva plaanja PODJELA NOVANI SUROGATI : +. NOVANI SUROGATI U *IREM SMISLU vrijednosti papiri i druge vrijednosne isprave koje se dobrovoljno ili silom zakonskih propisa primaju na ime podmirenja obveza >ekovi, obveznice? ,. NOVANI SUROGATI U U-EM SMISLU fiktivno pokrie u obliku kredita>mjenice? SUSTAVI DOMA.I/ PLA.ANJA +. -IRALNI SUSTAV PLA.ANJA sustav u kojem su dugovi plaaju, odnosno potraivanja naplauju, bezgotovinskim putem, odnosno preknjiavanjem odre!enog iznosa sredstva s jednog u korist drugog rauna ,. KLIRIN*KI SUSTAV PLA.ANJA prijeboj odnosno dugovanja i potraivanja banaka koje svakodnevno, posredstvom posebne institucije za obraun kompenziraju salda podnesenih naloga svojih komitenata PLATNI PROMET su sva plaanja u kunama izme!u sudionika u platnom prometu, i sva plaanja i u drugim valutama izme!u sudionika u platnom prometu, ako je zakonom tako odre!eno SUDIONOCI U PLATNOM PROMETU SU: pravne osobe, tijelo dravne vlsti, tijelo dravne uprave, jedinice lokalne samouprave, jedinice podrune samouprave, fizika osoba koja obavlja registriranu djelatnost u skladu s propisima POSLOVI U PLATNOM PROMETU otvaranje i vo!enje rauna sudionika, vo!enje registra rauna sudionika, primitak i provjera ispravnosti naloga za plaanje, obrada podataka iz naloga za plaanja, obavljanje uplata i isplata gotovog novca, knjienje platnih transakcija na raunima, slanja i primitak transakcija u sustavu za obraun me!unarodnih plaanja, vo!enje evidencija o redoslijedu plaanja te drugih propisanih evidencija, izvje tavanje sudionika imatelja rauna o stanju i promjena na njihovim raunima, pohrana i uvanje dokumentacije s podacima o platnom prometu

%6

O)LICI PLA.ANJA : +. )EZGOTOVINSKO PLA.ANJE prijenos sredstava s rauna platitelja na raun primatelja ,. GOTOVINSKO PLA.ANJE izravna predaja gotovog novaca izme!u sudionika, uplata gotovog novca na raun, i isplata gotovog novca s rauna 5. O)RAUNSKO PLA.ANJE namira me!usobnih novanih obveza i potraivanja izme!u sudionika bez uporabe novca KOMPENZACIJA - prijeboj potraivanja i protu-potraivanja CESIJA ustupanje potraivanja odnosno prijenos trabine s dosada njeg vjerovnika na novog vjerovnika, a dunik ostaje isti, a i samo potraivanje isto ASIGNACIJA - uputa kojom uputitelj >asignat? ovla uje drugu osobu, upuenika >asignata? da za njezin raun plati ne to odre!enoj treoj osobi, primatelju upute, a ovog ovla uje da to izvr enje primi u svoje ime INSTRUMENTI PLA.ANJA PODJELA: +. INSTRUMENTI GOTOVINSKI/ PLA.ANJA 09"lat& s"lat& &al:@1 ,. INSTRUMENTI )EZGOTOVINSKI/ PLA.ANJA 0&al:@ >a "' %#&:s1 5. POSE)NI INSTRUMENTI 0$%#& ?#A (#!:v A a!'#2 t v A !'#2 t&a " s$a1 PODJELA NALOGA ZA PLA.ANJE PREMA O)LIKU PLA.ANJA: +. NALOG ZA UPLATU ,. NALOG ZA ISPLATU 5. NALOG Z A)EZGOTOVINSKO PLA.ANJE ELEMENTI NALOGA ZA UPLATU: ime platitelja, ime primatelja, broj rauna primatelja, iznos, opis plaanja, ifra opisa plaanja, poziv na broj odobrenja, statistiko obiljeje i datum uplate ELEMENTI NALOGA ZA ISPLATU: ime platitelja, broj rauna platitelja, ime primatelja, iznos, opis plaanja, ifra opisa plaanja, poziv na broj odobrenja, statistiko obiljeje, datum isplate, ovjera platitelja, potpis primatelja. ELEMENTI NALOGA Z A)EZGOTOVISKO PLA.ANJE: ime platitelja, broj rauna platitelja, ime primatelja, broj rauna primatelja, iznos, opis plaanja, ifra opisa plaanja, poziv na broj zaduenja, poziv na broj odobrenja, statistiko obiljeje, datum valute, datum podno enja, ovjera nalogodavca. O)RASCI PLATNOG PROMETA PODJELA: +. O)RASCI ZA GOTOVINSKA PLA.ANJA a1 9"lat& &al:@ 41 s"lat& &al:@ ,. O)RAZAC ZA )EZGOTOVINSKO PLA.ANJE a1 &al:@ >a "' %#&:s O)RAZAC UPLATNI NALOG podnosi se u dva primjerka, elementi O)RAZAC ISPLATNI NALOG - podnosi se u dva primjerka, elementi

%9

O)RAZAC NALOG ZA PRIJENOSA podnosi se u jednom primjerku, elementi POSE)NI INSTRUMENTI SU: mjenica, ek, kreditno pismo, akreditiv MJENICA je vrijednosni papir kojim je izraena obveza isplate odre!ene svote novca, izdan zakonski propisanom obliku )ITNI ELEMENTI MJENICE oznaka ImjenicaJ, bezuvjetni nalog odnosno bezuvjetno obeanje plaanja odre!ena svote novca, ime trasata >osobe koja treba platiti mjeninu svotu o roku dospijea?, dan mjeninog dospijea, mjesto plaanja, ime korisnika mjenice >remitenta?, mjesto i dan izdanja mjenice, potpis izdavatelja mjenice >trasanta? VRSTE MJENICE S O)ZIROM NA NJI/OVU MJENINO-PRAVNU FORMU: +. TRASIRANA ILI TU;A MJENICA pisani nalog jedne osobe >trasanta? drugoj osobi >trasatu? da isplati treoj osobi >remitentu? ili po njegovoj naredbi odre!enu svotu novca, prema uvjetima naznaenim na vrijednosnom papiru ,. SOLA ILI VLASTITA MJENICA ovom mjenicom trasant se obvezuje bezuvjetno i samostalno isplatiti odre!enu novanu svotu remitenta ili na remitentovu naredbu drugom imatelju mjenice, u skladu s njezinim sadrajem VRSTE MJENICA S O)ZIROM NA GOSPODARSKE POTRE)E KREDITIRANJA I PLA.ANJA: +. RO)NE ILI TRGOVAKE I POSLOVNE MJENICE R:4&# l t'@:va(!a $%#& ?a je mjenica kojoj je temelj izdavatelja roba isporuena i preuzeta na dug i koju prihvaa >akceptira? i uruuje kupac dobavljau s ciljem da time s odgodom podmiri svoju obvezu. P:sl:v&a $%#& ?a koristi se kao instrument osiguranja vjerovnikovih interesa prigodom sklapanja raznih poslova. ,. KREDITNEA FINANCIJSKE I NOVANE MJENICE K'#2 t&# $%#& ?a je vrijednosni papir koji se temelji na odobrenom bankovnom kreditu. F &a&? %s!# $%#& ?# je vrijednosni papir kojim se na dulji rok osiguravaju uspostavljeni kreditni odnosi izme!u banke-kreditora i poslovne tvrtke korisnika raznih vrsta kratkoronih i srednjoronih kredita. N:v(a&a $%#& ?a je vrijednosni papir koji nastaju davanjem na kredit odre!ene svote novca ili vrijednosti robe u potro ake svrhe. 5. KRATKORONE I DUGORONE MJENICE !'at!:':(&# rok dospijea kree se od tri tjedna do tri mjeseca, a 29@:':(&# slue u svrhu jamstva. 6. DOMICILIRANE MJENICE U ZEMLJI I INOZEMSTVU D:$ ? l mjesto plaanja preuzete obveze 7. REKTA ILI NEPRENOSIVE MJENICE mjenice koje se ne mogu indosirati, sadre klauzulu Ine po naredbiJ ili drugu istog znaenja, ne slue kao sredstvo plaanja EK vrijednosni papir izdan u formi propisanoj zakonom kojim trasant nalae trasantu isplatu novane svote imatelju eka remitentu, izdaje se samo u bankama kod koje izdavatelj eka ima pokrie. )ITNI ELEMENTI EKA oznaka IekJ, ime trasata, mjesto plaanja, mjesto i dan izdavanja, potpis trasanta i bezuvjetni upit trasatu da isplati iz trasantovoh deponiranih novanih sredstava odre!enu svotu

%D

VRSTE EKOVA S O)ZIROM NA OSO)U KORISNIKA: +. EK NA DONISIOCA ,. EK NA IME 5. EK NA NARED)U 6. REKTA EK VRSTE EKA S O)ZIROM NA PREDMETA NAIN I NAMJENU PLA.ANJA: +. NOVANI EKOVI instrumenti s kojim trasant upuuje trasata da isplati odre!enu svotu remitentu, na teret trasantovih novanih sredstava ,. EFEKTNI EKOVI vrijednosni papir koji ne glase na novane svote nego na odre!enu koliinu >broj? efekata >vrijednosnih isprava ili robe i drugih zamjenjivih prdmeta? NOVANI EKOVI PODJELA: +. )LAGAJNIKI EK instrument plaanja pomou kojeg se odre!ene obveze podmiruju gotovinom ,. PRIJENOSNI 0VIRMANSKI1 EK instrument kojim imalac transakcijskog rauna nalae trasatu da se odre!ena svota novca knjino prenese s njegova rauna na raun korisnika 5. O)RAUNSKI EK instrument plaanja uz pomo kojeg se obveze podmiruju putem obrauna 6. PREKRI-ENI EK ek koji je s prednje strane prekrien dvjema usporednim linijama ime se odre!uje da ga njegov imatelj moe naplatiti samo preko banke 7. CIRKULARNI EK moe se naplatiti u svim sjedi tima banke-trasata, te kod svih korespodenata dotine banke VRSTE EKOVA S O)ZIROM NA KOLIINU ISPLATE SVOTE: +. LIMITIRANI EK ,. NELIMITIRANI EK KREDITNO PISMO rekta >neprenosivi? vrijednosni papir kojega izdaje banka odre!enoj osobi upuujui je na svog korespodenta, tj. drugu banku radi isplate odre!ene svote novca. /zdaje se na temelju novanog pokria korisnika kreditnog pisma, PREDNOSTI U ODNOSU NA EK - naslovnu svotu na koju pismo glasi ne treba naplatiti, kao kod eka, u cijelosti nego sukcesivno, prema tekuim potrebama korisnika pisma AKREDITIV posebni instrument plaanja putem kojeg banka po nalogu svoga komitenta stavlja na raspolaganje nekoj fizikoj ili pravnoj osobi odre!eni novani iznos kod sebe ili druge banke PODJELA AKREDITIVA S O)ZIROM NA MOTIV NJEGOVA KORI*TENJA: +. OSO)NI AKREDITIV nalog banke svome korespodentu, u pravilu drugoj banci, da naznaenoj osobi, a na njegovo traenje, isplauju postupno ili odjednom novac do utvr!enog iznosa i roka

%E

,. RO)NI AKREDITIV nalog banke koji se temelji na zahtjevu njezina komitenta drugoj banci da postupno ili odjednom isplati odre!enoj fizikoj ili pravnoj osobi na njezino traenje novanu svotu, ali uz uvjet podno enja akreditivom odre!enim dokumentom PLATNI PROMET S INOZEMSTVOM plaanja izme!u rezidenata razliitih zemalja s razliitim valutama, carinskim, pravnim i drugim sustavima- pri emu se jedna valuta pretvara u drugu SUDIONICI U PLATNOM PROMETU +. REZIDENT fizika ili pravna osoba koju odgovarajui zakonski propisi tretiraju kao domau osobu, za koju vrijedi odre!eni devizni, porezni i drugi oblici reguliranja ,. NEREZIDENTI fizika ili pravna osoba koja stalno boravi u inozemstvu 5. )ANKE INSTRUMENTI U ME;UNARODNOM PLATNOM PROMETU +. VALUTE I DEVIZE Val9ta je gotovi novac u novanicama i kovanicama koji se koristi kao zakonsko sredstvo plaanja u granicama odre!ene zemlje. D#v >a potraivanje koje glasi na stranu valutu, bez obzira na osnovu stjecanja i naine raspolaganja ,. )ANKOVNE DOZNAKE instrumenti me!unarodnih plaanja kojima domaa banka po nalogu svoga komitenta nalae inozemnoj banci isplatu odre!ene novane svote u stranoj valuti u obliku odobrenja na raunu ili isplate korisnika u gotovom novcu 5. MJENICE 6. EKOVI 7. ME;UNARODNI DOKUMENTARNI AKREDITIV 8. DOKUMENTARNE NAPLATE VRSTE )ANKOVNI/ DOZNAKA: +. NOSTRO I LORO N:st': slanje doznake iz zemlje davaoca naloga za doznaku u inozemstvu posredstvom domae i inozemne banke. L:': transfer doznaka iz inozemstva domaem subjektu, uz posredni tvo inozemne i domae banke. ,. RO)NA I NERO)NA R:4&a doznake koje za osnovu plaanja imaju vrijednost odre!ene robe koja je naznaena u fakturi. N#':4&a stipendije, pokloni, pomoi. 5. UVJETNA I )EZUVJETNA DOZNAKA zahtjev za ispunjavanjem odre!ene radnje ili uvjeta iz osnovnog ugovora MJENICE U PLATNOM PROMETU S INOZEMSTVOM mjenice koje glase na stranu valutu i plative su u inozemstvu, tj. 7redstavljaju potraivanje u stranom sredstvu plaanja odnosno devizu. VRSTE MJENICA U INOZEMSTVU +. KREDITNA MJENICA mjenica koju izdaje izvoznik ili njegova banka i vue je na uvoznika >uz uvjet avala solidne banke? ili na njegovu banku

%F

,. RO)NA ILI TRGOVAKA MJENICA koristi se u okviru akceptacijskih i negocijacijskih me!unarodnih dokumentarnih akreditiva 5. VLASTITA MJENICA po kojoj njezin izdavatelj preuzima bezuvjetnu obvezu platiti svotu na koju mjenica glasi EKOVI U ME;UNARODNIM PLA.ANJIMA vrijednosni papir koji se izdaje u odre!enoj formi kojim njegov izdavatelj >trasant? daje nalog banci >trasatu? da na teret njegova pokria kod banke izvr i isplatu odre!enog novanog iznosa korisniku eka >remitentu? samom izdavatelju ili donosiocu VRSTE EKOVA U ME;UNARODNIM PLA.ANJIMA +. )ANKOVNI EKOVI vrijednosni papir kojeg izdaje inozemna banka koja ga trasira na drugu inozemnu banku ,. PRIVATNIA NE)ANKOVNI EKOVI-koristi ga fizika osoba ili inozemna organizacija koja ima svoja potraivanja na raunu kod inozemne banke 5. PUTNIKI EKOVI-izdaju ih turistike i putnike organizacije poznate u svijetu, te banke s me!unarodnim ugledom putnicima i turistima kako bi im omoguili podizanje novca u mjestima u kojima se zadravaju 6. NOSTRO EKOVI

DIONICA je vrijednosni papir vlasniki, mogu se definirati kao pismena isprava o uloenim sredstvima u vlasniku glavnicu dionikog poduzea, vrijednosni papir bez utvr!enog roka dospijea. )ionice se izdaju prilikom osnivanja novog dru tva, svaki puta kada postojea dru tva pristupaju poveanju temeljnog kapitala, kada se vr i zamjena postojeih dionica bez uinka na kapital, prihvaaju nove dionice umjesto isplata dividendi, vr e zamjene obveznica na dionice. DIONICA SE SASTOJI OD: pla ta dionice definira su tinu financijskog odnosa izme!u izdavatelja i vlasnika dionice i kuponskog arka sastoji se od kupona temeljem kojih se ostvaruje periodina naplata dividendi. PRAVA DIONIARA SU: pravo na dividendu, pravo na imovinu u sluaju likvidacije poduzea, pravo glasa, pravo prvokupnje novoemitiranih dionica. VRSTE DIONICA +1 REDOVNE DIONICE ,1 PREFERENCIJALNE DIONICE - hibridni vrijednosni papir, imaju povla teni poloaj u odnosu na redovne dionice, ne daju pravo glasa po pitanju upravljanja PRAVO PRVOKUPNJE je vrijednosni papir postojeim dioniarima osigurava o teene pozicije u dionikom dru tvu, omoguava dioniarima stjecanje dodatnih dionica po odre!enoj cijeni KARAKTERISTIKE PRAVA PRVOKUPNJE - osigurava pravo prvokupnje , izvedeni su iz nove emisije dionica, imaju privilegiranu cijenu, samostalni vrijednosni papir

%G

VRIJEDNOST DIONICA %? 1? 4? 6? 9? *O:/*+2*+ 35/0()*O"' -*0/AO3O)"'3(*+ 35/0()*O"' =#5;O3*+ 35/0()*O"' 2/-3/)+./0"-+ 35/0()*O"' (:/"/0"-+ 35/0()*O"'

O)VEZNICA je pisana isprava kojima se njihov emitent obvezuje da e vlasniku obveznicu isplatiti dinamikom naznaenom u obveznici, iznose novanih sredstava naznaenim u obveznici. Obveznica je jo obligacijski vrijednosni papir s unaprijed odre!enim rokom dospijea, dugoroni vrijednosni papir, u pravili nosi fiksni prinos kamate, mogu biti s jednokratnim ili vi ekratnim dospijeem. Obveznice se izdaju u tono utvr!enom vremenu prilikom javnog poziva tedi ama na upis zajma. Obveznice su prenosi vrijednosni papir, mogu glasiti na ime i na donosioca, obveznice na ime prenose se indosamentom, a obveznice na donosioca njihovom predajom. LEGALNA DEFINICIJA O)VEZNICA definira se kao pisana isprava kojom se njen izdavatelj obvezuje da e vlasniku obveznice isplatiti dinamikom naznaenom u obveznici iznose novanih sredstva naznaene u obveznicu. O)VEZNICE SE SASTOJE OD: pla ta obveznice, talona. 7la t obveznice definira su tinu financijskog odnosa izme!u izdavatelja i vlasnika obveznica. 'alon obveznica sastoji se od anuitetskih ili kamatnih kupona na temelju kojih se ostvaruje periodina naplata anuiteta ili kamata. KARAKTERISTIKE O)VEZNICA %. *+;/3*+ >*O:/*+2*+? 35/0()*O"' nominalna vrijednost pokazuje iznos novca s kojem e se vlasnici suoiti u momentu njihova dospijea odnosno iznos novanog izdatka s kojim se emitent suoava u trenutku dospijea obveznica 1. *O:/*+2*+ >-#7O*"-+? 35/0()*O"' kamate na obveznici plaaju se prema na njoj navedenoj kamatnoj stopi dinamikom navedenom u obveznici. Ona je fiksa, ona se obraunava na ostatak duga prema unaprijed utvr!enoj dimanici obrauna 4. +:O5'/;+./0+ O=3(;*/.+ one moraju imati unaprijed utvr!eno dospijee u kojem e se likvidirati trabina iz obveznica. )va su osnovna sistema amortizacije obveznica: +. JEDNOKRATNI obveznice s jednokratnim dospijeem amortiziraju se odjednom isplatom glavnice o njihovu dospijeu. -amate na takve obveznice isplauju se periodino u jednakim iznosima i to naje e polugodi nje ili tromjeseno. ,. VI*EKRATNI t>v. SERIJSKI obveznice s vi ekratnim dospijeem amortiziraju se periodino isplatama jednakih anuiteta >naje e polugodi nje? koji se sastoji od kamata i oplatne kvote kojom se vr i djelomina amortizacija duga po obveznici. KAMATNA STOPA NA O)VEZNICE trebala bi ovisiti o formiranoj kamatnoj stopi na tri tu kapitala za isti stupanj rizika ulaganja.

1H

IM)ENICI OD UTJECAJA NA RIZIK KAMATNE STOPE ULAGANJA U O)VEZNICA +. v' %#$# a$:'t >a? %# :4v#>& ?a ,. s st#$ a$:'t >a? %a :4v#>& ?a 5. &a( & :s @9'a&%a &t#'#sa vlas& !a :4v#>& ?a 6. B:'$ 'a&%# #v#&t9al&:@ B:&2a >a a$:'t >a? %9 :4v#>& ?a 7. $:@9C&:st &% D:v# !:&v#'> %# 9 2'9@# v' %#2&:s&# "a" '# 8. $:@9C&:st &% D:v# '#val:' >a? %# 9 9v%#t $a &Bla? %# PRINOSI OD ULAGANAJ U O)VEZNICE: +. PRINOS OD KAMATA 0POVRAT1 predstavlja odnos godi njih isplata kamata i tri ne vrijednosti obveznica, povrat na dani iznos ,. PRINOS O DOSPIJE.U je diskontna stopa koja svodi prinose od obveznice do trenutka njezina dospijea na tekuu tri nu vrijednost obveznica, kombinacija povrata od kamata i kapitalni dobitak ili gubitak o dospijeu obveznica KRITERIJI PODJELE O)VEZNICA: +. PREMA KARAKTERU NAKNADE +. O)VEZNICA S FIKSNOM KAMATNOM STOPOM ,. O)VEZNICA S VARIJA)ILNOM STOPOM - DO/ODOVNE veliina periodino isplaenih kamata ovisi o ostvarenom poslovnom rezultatu poduzea kao i o volji uprave poduzea da ih izglasa. - PARTICIPATIVNE - naje e nose fiksiranu niu kamatnu stopu od obinih obveznica ali i pravo udjela u poslovnom rezultatu emitenta fiksirano u odre!enom postotku. - O)VEZNICE S FLUKTUIRAJU.IM KAMATNIM STOPAMA to su obveznice ija se kamatna stopa utvr!uje na temelju realiziranih kamatnih stopa na tri tu odnosno na temelju kamatnih stopa koje odobravaju specijalizirane financijske organizacije. 5. PREMA SISTEMU AMORTIZACIJE +. S JEDNOKRATNIM SISTEMOM ,. S VI*EKRATNIM DOSPIJE.EM 5. S KOM)INIRANIM DOSPIJE.EM 6. O)VEZNICE PREMA OSIGURANJU +. OSIGURANE O)VEZNICE +./IPOTEKARNE O)VEZNICE - isplatu obveznica iz hipotekarnih obveznica jami hipoteka na neku realnu imovinu emitenta obveznica ,. O)VEZNICE NA ZALOG OPREME 5. O)VEZNICE S NUSJAMSTVOM ,. NEOSIGURANE O)VEZNICE 7. O)VEZNICE S OPCIJAMA +. KONVERTI)ILNE O)VEZNICEA ,. PRIDRU-ENE PUNOMO.IA 5. O)VEZNICE S OPOZIVOMA 6. O)VEZNICE OTKUPLJIVE NA ZA/TJEV VLASNIKA VRIJEDNOSNI PAPIRI TR-I*TA KAPITALA

1%

VRIJEDNOSNI PAPIRI predstavljaju pisane isprave koje svojim vlasnicima omoguuju ostvarivanje odre!enih imovinskih prava. 7redstavljaju instrumente dugoronog financiranja poslovanja poduzea i drugih pravnih osoba 3rijednosni papir koji se lako prenosi i zamjenjiv, koji se izdaje na temelju uloenih novanih sredstava, i koji mogu kotirati na burzi KRITERIJI PODJELE VRIJEDNOSNI/ PAPIRA +. ,. 5. 6. 7. FUNKCIONALNI LIKVIDNOST KRITERIJ +. FINANCIRANJE RAZVITKAA ,.

KARAKTER FINANCIJSKI/ ODNOSA +. KORPORATIVNI V.P.A ,. ZAJMOVNI VRIJEDNOSNI PAPIR PREMA DOSPIJELOSTI +. VRIJEDNOSNI PAPIR )EZ ODRE;ENOG ROKAA ,. VRIJEDNOSNI PAPIR SA ODRE;ENIM ROKOM MOGU.NOST KONVERZIJE U DRUGE VRIJEDNOSNE PAPIRE +. KONVERTI)ILNE ,. NEKONVERTI)ILNE PREMA PRISTUPU ANALIZE VRIJEDNOSNI/ PAPIRA +. PRAVNI ILI JURISTIKI PRISTUP ,. JAVNI ILI DRU*TEVNI PRISTUP 5. INVESTITORSKI PRISTUP 6. KORPORACIJSKI PRISTUP

PRAVNI ILI JURISTIKI PRISTUP promatra vrijednosne papire sa stanovi ta tumaenja pravnih normi vezanih za njihove bitne elemente i legalne postupke njihove emisije JAVNI ILI DRU*TVENI PRISTUP promatra vrijednosne papire sa stanovi ta dru tva u cjelini odnosno drave i dravnih organizacija. INVESTITORSKI PRISTUP promatra vrijednosne papire sa stanovi ta ulagatelja, dakle, njihovih kupaca odnosno investitora. KORPORAVIJSKI PRISTUP promatra vrijednosne papire sa stanovi ta poduzee koje njihovom emisijom pribavlja potreban kapital za financiranje svoga poslovanja IZDAVANJE VRIJEDNISNICA EMISIJA MO-E )ITI : %. SAMOEMISIJA se pojavljuje kako i to sam naziv upuuje, u sluaju kada sve poslove obavlja samo emitent 1. VANJSKA EMISIJA ako pak poslove emisije za raun emitenta obavljaju financijski posrednici tada se radi o vanjskoj emisiji.

11

EMISIJA PODJELA: %. OSNIVAKA EMISIJA su rje!e za razliku od emisija zbog poveanja temeljne glavnice postojeih dru tva koje su redovitija pojava, daleko je manji broj poduzea u osnivanju od postojeih, da se ne osnivaju samo dionika dru tva nego i drugi oblici poduzetnikih organizacija, te da je vea potranja za dionicama dru tva koja su potvrdila svoju poslovnu kvalitetu od onih koja se tek trebaju dokazivati. 1. EMISIJA MLADI/ DIONICA one se najprije ponude na prodaju postojeih dioniarima, i ako ne izraze elju za kupnju, nadokna!uju im se gubitak iz utr ka prodanih njihovih prava opcija, naje i su sluajevi poveanja teajne glavnive poduzea. SINDIKAT EMISIJE spada u grupu kratkoronih sindikata, to znai da traje dok se emisija ne izvr i. Odnosi se formiraju sa dvije razliite vrste ugovora, jednim izme!u emitenta i sindikata, i drugim izme!u lanova sindikata emisije. 7rvim se definira visina emisijske svote, vrsta i broj naslova, uvjeti, emisijski i prodajni teaj. TIPOVI SINDIKATA IMAMO: %. SINDIKAT ZA PLASIRANJE > se pojavljuje u ulozi prostog posrednika u izvr avanju poslova oko smje tanja vrijednosnih papira kod investitora za raun emitenta? 1. SINDIKAT JAMSTVA ILI GARANCIJE 0 kada grupa financijskih posrednika preuzme obvezu upisivanja i zadravanja za sebe vrijednosnica koje nisu prona le kupce na tri tu? 4. SINDIKAT ZA PREUZIMANJE VRIJEDNOSNICA 0 lanice od emitenta otkupljuju sve vrijednosne papire po fiksnom teaju za prodaju te ih zadravaju u sustavu svojih lisnica odre!eni vrijeme ili do njihove prodaje? 6. KOM)INIRANI SINDIKAT 9. SINDIKAT OPCIJE 0preuzima samo dio vrijednosnica uz dobivanje prava naknadnog preuzimanja ostalog dijela? TE/NIKE PLASIRANJA VRIJEDNOSNI/ PAPIRA: +. METODA SUPSKRIPCIJE veoma je est nain prodaje ukoliko ne postoji pravo prvenstva kupnje od postojeih dioniara. Ona se sastoji od opreme zajma i od prodajnih uvjeta, javna ponuda upisa, razlika kod dravnih i korporacijskih emisija ,. SLO)ODNA PRODAJA ona se obino primjenjuje kada izdava ima potrebu za postupnim priljevom kapitala, zatim u sluaju manjih emisija i plasiranja onog dijela vrijednosnih papira kojega se nije uspjelo prodati po metodi supskripci SEKUNDARNA TR-I*TA KAPITALA SEKUNDARNA TR-I*TA KAPITALA - su tri ta Ikori tenihJ vrijednosnih papira odnosno tri ta na kojima se trguje prethodno emitiranim vrijednosni papir izme!u investitora RAZINE SEKUNDARNI/ TR-I*TA KAPITA :

14

+. SLU-)ENA TR-I*TA su tri ta kojima se trguje vrijednosnicama najuspje nijih poslovnih tvrtki, pod strogom su kontrolom burzovnih vlasti ,. DRUGA TR-I*TA - djeluju pod odre!enim pravilima, ali manje strogim 5. SLO)ODNA TR-I*TA tri ta vrijednosnica koje ne ispunjavaju uvjete za ulazak na slubena i druga tri ta 6. NOVA TR-I*TA - tri ta vrijednosnica poslovnih tvrtki sa snanim rastom, razina tri ta kapitala izme!u reguliranih i nekotirajuih tri ta 7. TRE.A TR-I*TA tri ta na kojem se odvija trgovina kotirajuih vrijednosnica, ali izvan prostora slubenog tri ta, trgovina se odvija izme!u burzovnih posrednika uz pomo informacijskih sustava

16