testovi zemlje

Posted on August 20, 2013

pre poetka rada se zemljom, neophodno je uraditi neke osnovne testove, kako bismo utvrdili karakteristike zemlje kojom raspolaemo. postoje terenski i laboratorijski testovi prvi su brzi i jednostavni, a drugi pre!izniji, ali mnogo skuplji i dui za izradu. ovde "emo se #okusirati na terenskim testovima zemlje.

TESTOVI ZEMLJE gotovo svaka zemlja pogodna je za gra$enje. naravno, bilo bi idealno da koristimo zemlju koja se nalazi na samom terenu na kome gradimo, kako bismo izbegli tro%kove transporta. tako$e, potrebno je da zemlja koju koristimo nije iz organskog sloja, nego izva$ena sa dubine od minimalno jedan metar ispod povr%ine. *za svaki uzorak neophodno je zapisati mesto i datum, kao i dubinu sa koje je uzet.

slojevi zemlje

uzorak zemlje

neki od osnovnih testova su & 1.posmatranje i dodir ' !ilj ovog testa je identi#ika!ija granulometrijskog sastava zemlje. gledanjem identi#ikujemo kamenje i krupne peskove. dodirom identi#ikujemo

#ine peskove. 2.ispiranje vodom, pri emu nam ostaje jedna masa glina i mulja.

3.miris, koji nam slui za identi#ika!iju prisustva organskih materija( i ukoliko postoje, ne bi trebalo korisititi je za gradnju. 4.pranje r ! , ime se potvr$uje prisustvo gline i mulja. ako se voda te%ko spira sa ruku, znai da sadri gline i mulj. ako se te%ko skida i sa noktiju, to nam govori o prisustvu glina.

".plo#i$e imaju za !ilj testiranje otpornosti uzorka na suvo i pro!enat skupljanja glina. Potrebno je napraviti dva ili tri uzorka zemlje u obliku okrugle ploi!e 1!m visine, ostaviti ih da se potpuno osu%e. )akon su%enja, proveravamo otpornost lomljenjem uzorka & ako nema skupljanja, a lako se lomi zemlja je peskovita.ako ima skupljanja i lako se lomi zemlja je muljevita. ako se znanto skupio, a te%ko ga je slomiti zemlja je glinovita.

%.test $i&are' ime se odre$uje pro!enat glina u zemlji. napraviti uzorak u plastinom stanju duine 20'ak !m. od njega napraviti !igaru debljine 3!m i blago pogurati sa glatke povr%ine *kraja stola+ u prazno. izmeriti duinu slomljenog dela. ako je manja od ,!m, zemlja je peskovita. ako je ve"a od 20!m, zemlja je glinovita. ako je izmedju 10 i 1,!m, zemlja ima zadovoljavaju" pro!enat glina za gradnju.

(.test )la*e' iji je !ilj odrediti propor!iju esti!a u zemlji. u providnu bo!u nasuti zemlje i . vode i dobro izme%ati. zatim ostaviti da se slegne, sve dok voda ne bude opet ista. izmeriti visinu uzorka, i visinu svakog pojedinanog sloja, kako bismo odredili

pro!enat esti!a u zemlji.

sve ove testove radimo kako bismo utvrdili kakva je zemlja koju imamo i koja njena svojstva treba korigovati, kako bismo je prilagodili onome %to sa njom elimo da radimo. jer, ako znamo da ima previ%e gline, zna"emo da "e biti te%ko raditi sa njom, da "e se lepiti, a pri su%enju pu!ati i na taj nain ostaviti pukotine, koje "e smanjiti otpornost materijala, u koji "e lak%e u"i voda, i iji je, generalno, ivotni vek biti mnogo kra"i. tada "emo joj neki od stabilizatora i to u odgovaraju"em pro!entu, koji "emo dobiti testovima. dalje, mnogo zavisi i od toga %ta sa zemljom elimo da radimo& ako "emo je nabijati, uglavnom je koristimo takvu kakvu je u prirodi na$emo( ako pravimo "erpi !igle od nepeene zemlje, dodava"emo joj vodu i plevu( blato za pleter pripremamo na slian nain. /koliko elimo da pravimo blatne maltere *%to je predmet ovog rada+, potrebno je zemlju posebno pripremiti i uraditi razliite ogledne testove.