1. Povezanost klimatskih promjena i otpada: a) nisu povezani b) povezani su indirektno c) povezani su preko metana d) povezani su preko ... 2.

to se ne gleda u indeksu razvijenosti: a) primanja b) ivotni vijek c) stupanj urbaniziranosti d) obrazovanje 3. PC ! ne spada: a) planiranje b) tednja ") korek"ije d) provjera #. $ %rvatskoj emisiji stakleni&kih plinova najvi'e doprinose: a) energetiari b) poljoprivredni"i ") programeri d) automati&ari (. )oliko je porasla industrijska proizvodnja od 1*+,-1++,: a) ,.# b) # c) 40 d) #,, /. 0ko podnosi zahtjev za P$1: a) lokalna uprava na &ijem se podru&ju planira gradnja b) ... ") vlada d) nositelj projekta koji moe utjecati na okoli 2. 3a eko"entri&no dru'tvo ne vrijedi: a) razvoj unutar ekolo'kih i so"ijalnih grani"a rasta b) ljudska domiljatost moe rijeiti sve ekoloke probleme ") djelovanje unutar postoje4eg kapa"iteta ekosustava d) oprezna primjena tehnologije *. to je manjak instalirane snage ili manjak kapa"iteta: a) nedostatak instalirane snage

b) ... c) razlika instalirane snage i elektrine energije d) razlika instalirane snage i primarne energije +. 5ovje&anstvo je probilo grani"e: a) globalnog kori'tenja svjee vode b) "iklusa 6os6ora ") klimatskih promjena d) izumiranja vrsta 1,. $z sada'nju potro'nju per "apita i .... na zapadu... 7e li to dugoro&no odrivo: a) nije b) bezuvjetno je ") je. ako se tehnologija unaprijedi d) je. ako se promjeni ekonomska politika 11. 8Da bi se izbjegao, odnosno smanjio rizik ili opasnost po okoli, pri planiranju ili izvoenju zahvata treba primijeniti sve raspoloive mjere zatite okolia 8 je de6ini"ija: a) na&ela suradnje b) na&ela zamjene c) naela predostronosti d) na&ela "jelovitosti 12. 1tpad u ku4anstvu se po razgradivosti dijeli na: a) organski i neorganski b) industrijski i poljoprivredni ") kruti i teku4i d) ... 13. Primarne metode odlaganja otpada: a) odlaganje i re"ikliranje b) kompostiranje i spaljivanje c) spaljivanje i odlaganje d) re"ikliranje i kompostiranje 1#. 9kolo'ki otisak :6ootprint) je rezultat postupka kojim se odre;uje iznos: a) bioloki produktivne povrine potrebne da zadovolji sve potrebe jedinke b) povr'ine biolo'ki produktivnog tla potrebnog da zadovolji osnovne potrebe jedinke ") povr'ine tla potrebne za <ivot prosje&nog pripadnika promatrane popula"ije d) povr'ine potrebne da kompenzira 'tetno djelovanje prosje&nog pripadnika promatrane popula"ije 1(. =rijednosti $= indeksa *. + i 1, ozna&uju:

a) nisku opasnost od $= zra&enja b) srednju opasnost od $= zra&enja ") visoku opasnost od $= zra&enja d) vrlo visoku opasnost od UV zraenja 1/. ana'nji sadraj sa u atmos6eri postignut je prije: a) (, milijuna godina b) 1,, milijuna godina c) 350 milijuna godina d) (,, milijuna godina 12. !tmos6era je vana jer: a) ne regulira temperaturu i ne 'titi od 'tetnog zra&enja b) regulira temperaturu i titi od tetnog zraenja ") ne regulira temperaturu. ali 'titi od 'tetnog zra&enja d) regulira temperaturu. ali ne 'titi od 'tetnog zra&enja 1*. >ilan"a energije sun&evog zra&enja je priblino: a) 3,? ulaznog sun&evog zra&enja se re6lektira u svemir. 3,? se apsorbira u atmos6eri 3emlje. /,? se apsorbira na povr'ini 3emlje. b) 1,? ulaznog sun&evog zra&enja se re6lektira u svemir. (,? se apsorbira na povr'ini 3emlje. #,? se apsorbira u atmos6eri 3emlje. ") 2,? ulaznog sun&evog zra&enja se re6lektira u svemir. 3,? se apsorbira u atmos6eri 3emlje. (,? se apsorbira na povr'ini 3emlje. d) 30 ulaznog sunevog zraenja se re!lektira u svemir" #0 se apsorbira u atmos!eri $emlje" 50 se apsorbira na povrini $emlje% 1+. @egativne eksternalije su: a) svi 'tetni u&in"i proizvodnih aktivnosti naneseni ekosistemima b) tro'kovi proizvodnih aktivnosti sa negativnim ekonomskim rezultatom c) trokovi privatni& proizvodni& aktivnosti koji se prenose na drutvo" na druge ekonomske subjekte ili na prirodu d) niti jedno od toga 2,. Atabilnost ekosistema ovisi o: a) otpornosti na perturba"ije b) brzini povratka u prija'nje stanje nakon perturba"ija ") broju prirodnih vrsta koje ga obitavaju d) opruivosti i otpornosti na perturbacije 21. 9kolo'ki pritisak ekonomskih aktivnosti na globalnoj razini: a) naglo smanjuje kljune regulativne !unkcije eko'sistema b) uskla;en je dugoro&nim prihvatnim kapa"itetom zemlje ") neznatno smanjuje klju&ne regulativne 6unk"ije eko-sistema d) smanjuje intenzitet prirodnih nepogoda

22. Prin"ip predstronosti podrazumijeva: a) odustajanje od svih ekonomskih aktivnosti koje mogu 'tetiti okoli'u b) javnu ili korporativnu ak"iju na elimina"iji rizika nakon 'to je dostupan potpuni znanstveni dokaz o mogu4oj 'teti c) javnu ili korporativnu akciju na smanjivanju rizika prije nego to je dostupan potpuni dokaz o mogu(oj teti ako se ista smatra ozbiljnom ili nepovratnom d) ni'ta od gore navedenog 23. 9konomija je: a) zatvoreni podsistem ekosistema b) otvoreni podsistem ekosistema ") makro sistem koji uklju&uje okoli' i dru'tvo d) sistem koji je 6unk"ionalno odvojen od ekosistema 2#. 9nergetska e6ikasnost :99) ekonomskog sistema u prosjeku je: a) istovjetna 99 ekosistema b) ve(a je od )) ekosistema ") manja je od 99 ekosistema d) ovisi o tipu ekosistema s kojim se upore;uje 2(. Aistem jeB a) bilo koji ure;eni skup djelova b) svaki skup istovrsnih djelova c) skup razliiti&" me*usobno povezani& djelova koji ine !unkcionalnu cjelinu odvojenu od okoline d) skup razli&itih elemenata sa slu&ajnim vezama 2/. @a&elo 8jake odrivosti8 podrazumijeva: a) zamjenjivost prirodnog i antropogenog kapitala b) potpuno o&uvanje prirodnog kapitala ") polagano tro'enje prirodne 8glavni"e8 d) komplementarnost prirodnog i antropogenog kapitala 22. Pro"es ekonomskog rasta i razvoja u kona&ni"i ograni&en je: a) isklju&ivo ljudskom domi'ljato'4u b) institu"ijama c) prirodnim resursima i energijom d) raspoloivim kapitalom za investi"ije 2*. Problem odrivosti kon"eptualizira se kroz dinami&ku interak"iju triju kompleksnih sistema: a) dru'tvenig. bio6izi&kog i ekolo'kog b) ekonomskog. poslovnog i politi&kog ") politi&kog. industrijskog i biolo'kog

d) drutvenog" ekonomskog i ekolokog 2+. 0ko je obavezan izgraditi plan gospodarenja otpadomB a) Avi gospodarski subjekti b) Poduze4a koja se bave obradom i prikupljanjem otpada ") Ave 6izi&ke osobe d) +oduze(a koja proizvode vie od propisane koliine otpada 3,. )oja institu"ija u C% prikuplja i prezentira javnosti sve in6orma"ije bitne za za'titu okoli'aB a) !gen"ija za posebni otpad b) ,gencija za z%o% ") %rvatska radio televizija d) Dinistarstvo za z.o. 31. okument za'tite okoli'a :z.o.) &ija svrha je sprje&avanje i ograni&avanje mogu4ih ekolo'kih nesre4a ili iznenadnih doga;aja je: a) eklara"ija z.o. b) Atrategija z.o. c) +lan intervencija u z%o% d) Program z.o. 32. Atrategija odrivog razvitka C%. Plan za'tite okoli'a C%. Program za'tite okoli'a :z.o.) i Ezvje'4e o stanju okoli'a su: a) Enstrumenti z.o. b) Podzakonski akti ") En6orma"ijski sustav z.o. d) -okumenti z%o% 33. Aredi'nje i najvi'e upravno tijelo koje se pojavljuje u ulozi ini"ijatora i voditelja projekata koji se izravno ti&u okoli'a. prirode i odrivog razvoja je: a) .inistarstvo zatite okolia" prostornog ure*enja i graditeljstva /.$0+U1) b) !gen"ija za za'titu okoli'a :!31) ") Fond za za'titu okoli'a i energetsku u&inkovitost d) ravni zavod za za'titu prirode 3#. Deka mjera za'tite okoli'a nije: a) +ra(enje stanja okolia /monitoring) b) 3nak za'tite okoli'a i deklara"ije ") Plava zastava d) Finan"ijske mjere 3(. Prepoznavanje zahvata koji podlijeu obvezi pro"jene utje"aja na okoli' i isklju&ivanje onih koji ili nemaju zna&ajnije posljedi"e ili imaju neke dobro poznate. lako kontrolirane utje"aje za koje pro"jena nije potrebna naziva se:

a) 2creening b) A"ooping ") Audjelovanje javnosti d) rugo 3/. okument u kojem se opisuje zahvat i njegov utje"aj na okoli'. kao i mjere za za'titu okoli'a koje 4e se primijeniti kako bi se utje"aje svelo na najmanju mogu4u mjeru je: a) Pro"jena utje"aja na okoli' b) 2tudija utjecaja na okoli ") Prostorni planovi d) Goka"ijska dozvola 32. to od navedenog karakterizira opasni otpadB a) =lanost b) 0rajnost c) 3eaktivnost d) =rijednost 3*. )oja karakteristika ne pripada e-otpaduB a) 1trovan b) 0rajan ") =oluminozan d) 3azgradljiv 3+. )ako se naziva pristup proizvodnji sa "iljem odravanja ekonomi&nosti i smanjivanja utje"aja na okoli'B a) 9ko-svijest b) 9ko-ra"ionalnost c) )ko'djelotvornost d) 9ko-konkurentnost #,. )oja razina geolo'ke istraenosti odre;uje resurs :u odnosu prema rezervama)B a) Djereno b) Endi"irano ") Pro"ijenjeno d) 2pekulirano #1. to nije poten"ijalna korist sustava upravljanja okoli'emB a) Proizvodna sigurnost b) Auglasnost s regulativom c) Uvo*enje eksternog troka d) Certi6ika"ija i prihva4anje javnosti #2. )oju 6amiliju EA1 propisa zovemo ekolo'kim standardimaB

a) 44000 b) 1+,,, ") +,,, d) 1,,, #3. to od navedenoga nije alat za upravljanje odrivim razvojemB a) 9E! b) 9D! ") GC! d) 5)6 ##. !naliza materijalnih tokova u ekonomskom sistemu ukazuje na: a) Celativno visoku razinu u&inkovitosti b) Funk"ionalno uklapanje u ekosustave ") tednju resursa pri svakom koraku d) 7a nji&ovu izrazitu disipativnost #(. 7edno od temeljnih na&ela kojima je temeljena politika za'tite okoli'a je prin"ip #C. 0o uklju&uje sljede4a # elementa: a) Ponovno upotrijebiti :reuse). smanji :redu"e). ponovno izdradi :rebuild). vrati :re"H"le) b) =rati. :re"H"le). smanji :redu"e). ponovno upotrijebi :reuse). o&istiti :re6ine) c) 2manji /reduce)" ponovno upotrijebi /reuse)" vrati" /rec8cle)" zamijeni /replace) d) Amanji :redu"e). o&istiti :re6ine). vrati :re"H"le). ponovno izgradi :rebuild) #/. Aredi'nje i najvi'e upravno tijelo u sustavu za'tite okoli'a u C% je: a) %rvatski sabor b) !gen"ija za za'titu okoli'a ") Fond za za'titu okoli'a i energetsku u&inkovitost d) .inistarstvo zatite okolia" prostornog ure*enja i graditeljstva #2. to ne spada u tvrde mjere za'tite okoli'a B a) $nak zatite okolia i deklaracije b) Atandardi kakvo4e okoli'a i tehni&ki standardi za'tite okoli'a vezano za postrojenja. proizvodnju i proizvode ") Pro"jena utje"aja zahvata za okoli' d) Prostorni planovi kao instrument za'tite okoli'a #*. )oje od pitanja @9 spada u 3 klju&na pitanja pro"jene utje"aja na okoli': a) to 4e se dogoditi okoli'u kao posljedi"a zahvata :Predvi;anje) b) 9oliko je vjerojatno to predvi*anje: /ansa) ") 7e li bitnoB :pro"jena) d) !ko je bitno. moemo li u tom smislu ne'to u&initiB :mjere za za'titu okoli'a) #+. Idje se prvi puta slubeno navodi obaveza uklju&enja odrivog razvoja u visoko

'kolstvoB a) $@-ova deklara"ija b) ;alloiresova deklaracija ") $@EC9F deklara"ija d) >olonjska deklara"ija (,. Ilavni problem za'tite okoli'a prema I91-2,,,: a) 1dlaganje otpada b) @esta'i"a hrane ") Amanjenje otpornosti na bolesti d) 9limatske promjene (1. 9kologija je: a) Esto 'to i za'tita okoli'a b) 1koli' c) $nanstvena disciplina koja se bavi prouavanjem ekosustava d) 3nanstvena dis"iplina koja se bavi prou&avanje okoli'a (2. Provo;enje za'tite okoli'a na na&in koji izaziva nasrazmjerne utje"aje na stanovni'tvo s niskim prihodima nazivamo: a) 0kolini klasizam b) 1koli'ni rasizam ") 1koli'na pravda d) 1koli'na etika (3. Pristup opona'anja ra"ionalne me;uovisnosti izme;u vrsta u prirodi. gdje nema otpada ili rasipanja energije s primjenom na industrijska postrojenja nazivamo: a) Endustrijska etika b) 5ndustrijska ekologija ") Endustrijska za'tita okoli'a d) Endustrijska kultura (#. 3a vanjskog promatra&a. kompleksni sustavi poput ekologije i ekonomije imaju u osnovi: a) Predvidivo pona'anje b) 7epredvidivo ponaanje ") Cikli&ko. ravnomjerno pona'anje d) Atohasti&ko pona'anje ((. )oji je od navedenih alata za kvanti6i"iranje odrivog razvoja predmet EA1 1#,,, standardaB a) Pro"jena utje"aja na okoli' :9E!) b) ru'tvena odgovornost poduze4a :CAC) ") 9kolo'ki otisak :9F) d) +rocjena utjecaja za cijeli ivotni vijek proizvoda /<6,)

(/. Deke mjere za'tite okoli'a zapravo su: a) -obrovoljne b) jelomi&no dobrovoljne ") 1bavezne d) jelomi&no obavezne (2. >azelska konven"ija je o kontroli kretanja i odlaganja: a) 9-otpada b) Cadioaktivnog otpada c) 0pasnog otpada d) )emijskog otpada (*. ravna institu"ija kojoj je primarna zada4a 6inan"iranje aktivnosti u za'titi okoli'a zove se: a) Dinistarstvo za'tite okoli'a. prostornog ure;enje i graditeljstva :D31P$I) b) !gen"ija za za'titu okoli'a :!31) c) =ond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost d) ravni zavod za za'titu prirode (+. )oji je postupak najue vezan za na&elo predostronostiB a) Pra4enje stanja u okoli'u b) Aana"ija 'tete u okoli'u ") Ezrada strategija za'tite okoli'a d) +rocjena utjecaja na okoli /,. )oliko se otpada godi'nje po osobi stvara u C%B a) 3.( kg b) 3( kg c) 350 kg d) 3(,, kg /1. to od navedenog nije alat za kvanti6ika"iju utje"aja na okoli'B a) 2ustav upravljanja okoliom /).2) b) Pro"jena utje"aja na okoli' :9E!) ") 1bra&un upravljanja okoli'om :9D!) d) Pro"jena utje"aja za "ijeli ivotni vijek proizvoda :GC!) /2. @ajvi'e ra'irena metoda zbrinjavanja otpada je: a) Apaljivanje b) 0dlaganje ") Ce"ikliranje d) )ompostiranje