Professional Documents
Culture Documents
Ekonomicnost
Ekonomicnost
Uvod.......................................................................................................................................... 2 Ekonominost............................................................................................................................ 3 Pojam i definicija.................................................................................................................. 3 Naturalno izraavanje ......................................................................................................... 3 Finansijsko (vrijednosno) izraavanje ................................................................................ Ekonominost kao odnos cijene !roizvodnje i cijene ko"tanja ............................................# $jerenje ekonominosti ....................................................................................................... % Pokazatelji ekonominosti ................................................................................................... & Pove'anje ekonominosti .................................................................................................... ( )azlomljeno linearno !ro*ramiranje .................................................................................... + ,adatak -................................................................................................................................... + Podaci !reduze'a............................................................................................................... + )je"enje........................................................................................................................... -2 ,adatak 2................................................................................................................................. -3 ,akljuak................................................................................................................................. .iteratura................................................................................................................................. -#
Uvod
Posmatraju'i neo*raniene !otre/e0 zakljuujemo da je ras!oloivost ekonomskim resursima uzak se*ment i ujedno determinisan dru"tvenim o*ranienjima0 zakonima i !ravilima. 1roz razvoj dru"tva0 ovjek je uvidio !ro/leme rijetkosti te je ujedno usavr"avao vidove !rivre2enja. 3anas u modernom dru"tvu ustanovio da je efikasnijim kori"tenjem sredstava mo*u'e zadovoljenje ve'e* o/ima !otre/a i elja ljudi. 4enja ka ostvarivanju maksimalne zadovoljenosti !redstavlja fenomen ekonomske efikasnosti. Ekonomija se u!ravo i dotie efikasnosti kao temeljno* faktora0 u !rostoru !rouavanja o*ranieni5 resursa. - )acionalna u!otre/a resursa s ciljem dostizanja zadati5 vizija krucijalan je faktor u ostvarenju osnovno* ekonomsko* !rinci!a 6 ostvarenja maksimalno* rezultata uz minimalna ula*anja. 2 U sri osnovno* !rinci!a razlikujemo tri !arcijalna !rinci!a re!rodukcije0 a to su7 !roduktivnost 6 tenja za ostvarenjem odre2eno* fiziko* !roizvoda s minimalnim utro"cima radne sna*e8 ekonominost 6 tenja za ostvarenjem odre2ene vrijednosti !roizvodnje uz minimalna tro"enja sva tri elementa re!rodukcije i renta/ilnost 9 tenja za ostvarenjem "to ve'e* !oslovno* rezultata uz minimalno an*aovanje sredstava0 tj. minimalno ula*anje ka!itala. U narednom izla*anju0 osvrnuti 'emo se na samo jedan od navedeni5 !arcijalni5 !rinci!a re!rodukcije 6 ekonominost0 koja !redstavlja kom!leksniji !okazatelj !oslovanja su/jekta0 u odnosu na !roduktivnost rada. :eminarski rad je !odjeljen na tri dijela0 *dje se u !rvom dijelu rada u!oznajemo sa !ojmom ekonominosti (teorijski as!ekti !ojma0 metode izuavanja0 !okazatelji...)0 u dru*om djelu ekonominost o/ra2ujemo !raktino0 koriste'i konkretne !rimjere0 te tre'i dio !redstavlja zakljuak. ;ilj seminarsko* rada0 jeste da !rikae vanost ekonominosti u !oslovanju0 nain njeno* izraunavanja i usavr"avanja0 !ri emu 'emo se koristiti osnovnom 5i!otezom da je ekonominost mjerilo us!je"nosti !oslovanja !reduze'a0 te !otkrije!ljenje isto* !raktinim analiziranjem. <zvori iz koji5 smo cr!ili informacije su o/ilni0 iz razlo*a da /ismo na "to !odo/nije o/u5vatili !ojam ekonominosti0 jednako0 da ne /ismo iz*u/ili nit u mno"tvu informacija koje smo !rona"li0 i da /ismo /ili u okvirima !redmeta0 vodilja nam je knji*a autora $. =unji'9>eus0 =. >er/erovi' ?Ekonomika !reduze'a@0 :arajevo (2AA#.).
Devad ehi (2002.) Strateki menadment; Mostar: Slovo . !0". #ikola $ra%ova& (!''(.) )konomika tr*ovinskih od+,ea; Sara-evo: #aa ri-e. . /!'.
Ekonominost
Pojam i definicija
1ao "to smo u uvodu definisali0 us!je"nost !oslovanja !reduze'a jednim se*mentom o*leda se u racionalnom tro"enju elemenata re!rodukcije (sredstava za rad0 !redmeta rada i rada). Us!je"nost realizovanja ciljeva odre2eno je maksimalnim iskori"tenjem utro"eni5 sredstva tj. dostizanjem nivoa !ot!une korisnosti utro"eni5 elemenata. Ekonominost se javlja kao odnos izme2u vrijednosti !roizvodnje i tro"kova. )azlika izme2u ekonominosti i !roduktivnosti je ta "to ekonominost !ored ivo* rada ukljuuje i kori"tenje minulo* rada u !roces re!rodukcije0 tj. sredstva za rad i !redmete rada.3 Princi! ekonominosti !oslovanja *lasi7 ? ostvariti odre0ene vri-ednosti +, minimalna troen-a vri-ednosti + re rod+k&i-i ,a roi,vodn-+ te vri-ednosti. @# % & 4ro"enja se mo*u iskazati7 Naturalno 6 fizikko tro"enje elemenata !roizvodnje0 sredstava za rad i radne sna*e Finansijski 6 umnoak utro"aka elemenata !roizvodnje i cijena !o kojima su iskazani Bednako tako i ekonominost moe /iti izraena7 naturalno finansijski
Naturalno izraavanje8 9 10 11
Cko ekonominost !osmatramo sa as!ekta fiziko* tro"enja elemenata !roizvodnje0 tada je ona jednaka7 Q 6 o/im !roizvodnje M 6 utro"ci materijala I 6 utro"ci radne sna*e L 6 utro"ci rada
3 Dr. Dra*ana M. 1okra-.i (2002.) )konomika red+,ea3 rin&i i i &il-evi; 4eo*rad: 5entar ,a i,dava.k+ d-elatnost; )konomski 6ak+ltet .!!'. Dra*+tin 7ad+novi (!'2!.) M-eren-e rod+ktivnosti8 ekonomi.nosti i renta%ilnosti; 4eo*rad: 7ad .'9. # M. +n-i34e+s8 . 4er%erovi (200(); )konomika red+,ea; Sara-evo . 2/0. % 4. Stavri8 . 4er%erovi8 M. +n-i8 D. 4er%erovi8 D. ehi (!''!.); Sara-evo: )konomski 6ak+ltet; 4eo*rad: )konomski 6ak+ltet8 :avod ,a *ra6i.k+ tehnik+; . 222. & Dr. Dra*ana M. 1okra-.i (2002.) )konomika red+,ea3 rin&i i i &il-evi; 4eo*rad: 5entar ,a i,dava.k+ d-elatnost; )konomski 6ak+ltet . !20. ( M. +n-i34e+s8 . 4er%erovi (200(); )konomika red+,ea; Sara-evo . 2/! + 4. Stavri8 . 4er%erovi8 M. +n-i8 D. 4er%erovi8 D. ehi (!''!.); Sara-evo: )konomski 6ak+ltet; 4eo*rad: )konomski 6ak+ltet8 :avod ,a *ra6i.k+ tehnik+; . 229. -A Marko ;a-a (!''!); )konomika roi,vodn-e8 :a*re%: kolska kn-i*a . !02. -Dra*+tin 7ad+novi (!'2!.) M-eren-e rod+ktivnosti8 ekonomi.nosti i renta%ilnosti; 4eo*rad: 7ad . !0/.
Deliina utro"eni5 elemenata zavisi od razni5 faktora0 koji se dijele u dvije osnovne *ru!e7 -2 O jektivni faktori o 4e5niki faktori 6 karakteristike !roizvoda0 materijala0 sredstava za rad0 te5nolo"ko* !rocesa0 nivo or*anizacije0 vidovi or*anizacije !roizvodnje0 uslovi rada o 3ru"tveni faktori 6 !rivredna struktura zemlje0 sao/ra'ajni sistem0 zakonske odred/e... *dje M8 <8 = !redstavljaju o/jektivno uslovljene utro"ke. Su jektivni faktori o Er*anizaciono uslovljena !ove'anja tro"enja 6 kvar materijala0 kvar sredstava za rad0 rasi!anje i !ove'ani ot!aci0 tro"enja !ri ekanjima0 !!retjeran intenzitet rada... 0 !ri emu su m0 i0 l or*anizaciono uslovljeno !ove'anje utro"aka
Cko se !roizvedena koliina izrazi sa svojom vrijedno"'u0 tada je ekonominost jednaka7 ( tro"kovi materijala ( tro"kovi sredstava za rad
4. Stavri8 . 4er%erovi8 M. +n-i8 D. 4er%erovi8 D. ehi (!''!.); Sara-evo: )konomski 6ak+ltet; 4eo*rad: )konomski 6ak+ltet8 :avod ,a *ra6i.k+ tehnik+; . 229. -3 M. +n-i34e+s8 . 4er%erovi (200(); )konomika red+,ea; Sara-evo . 2/9. 4. Stavri8 . 4er%erovi8 M. +n-i8 D. 4er%erovi8 D. ehi (!''!.); Sara-evo: )konomski 6ak+ltet; 4eo*rad: )konomski 6ak+ltet8 :avod ,a *ra6i.k+ tehnik+; . 22(. -# Marko ;a-a (!''!); )konomika roi,vodn-e8 :a*re%: kolska kn-i*a . !0". -% Dra*+tin 7ad+novi (!'2!.) M-eren-e rod+ktivnosti8 ekonomi.nosti i renta%ilnosti; 4eo*rad: 7ad . !02.
-2
;ijene sredstava za !roizvodnju mijenjaju se !od dejstvom tri"ni5 i or*anizacioni5 faktora. ;ijene !o kojima se na/avljaju sredstva za !roizvodnju mo*u se izraziti u o/liku7 tri"ni5 cijena 6 odnos tranje i !onude na tri"tu na/avni5 cijena 6 cijene !o na/avci0 mo*u /iti ve'e ili manje od tri"ni5 u zavisnosti od us!je"nosti or*anizaciono* !oslovanja Cko je ekonominost uslovljena konkretnim cijenama sredstava tada je ona jednaka7
M. +n-i34e+s8 . 4er%erovi (200(.); )konomika red+,ea; Sara-evo . 2//. 4. Stavri8 . 4er%erovi8 M. +n-i8 D. 4er%erovi8 D. ehi (!''!.); Sara-evo: )konomski 6ak+ltet; 4eo*rad: )konomski 6ak+ltet8 :avod ,a *ra6i.k+ tehnik+; . 222. -+ Dr. Dra*ana M. 1okra-.i (2002.) )konomika red+,ea3 rin&i i i &il-evi; 4eo*rad: 5entar ,a i,dava.k+ d-elatnost; )konomski 6ak+ltet .!>2.
-(
-&
,jerenje ekonominosti-0 -1
U svemu to radi mjeru sa!uvat znaj." #esiod Ukoliko /i !roizvo2a u izrazu ekonominosti !roizvodnju iskazivao tri"nom cijenom !roizvoda0 to /i deformisalo sliku ekonominosti0 jer /i se se ekonominost mijenjala ne samo u zavisnosti od utro"ka i tro"kova !roizvodnje0 ve' i u zavisnoti od tri"ni5 cijena. $e2utim !reduze'e moe da izrazi ekonominost utro"enom vrijdno"'u u !roizvodnji0 jer nju u izvjesnoj mjeri moe sa*ledati. Utro"enu vrijednost ine tro"kovi !roizvodnje. Cli tre/a dodati da svi tro"kovi nistu adekvatan izraz ostvarene !roizvodnje0 ve' samo oni tro"kovi koji su nastali !od dejstvom o/jektivni5 faktora. 4o su sljede'e km!onente tro"kova0 tj. utro"eni5 vrijednosti7 Tv 6 tro"kovi ravni vrijednosti0 tj. tro"kovi koji /i se formirali u sluaju kad /i se sredstva za !roizvodnju0 na tri"tu0 razmjenjivala !o nji5ovoj vrijednosti0 a utro"eni rad !la'ao !o !rosjenim zaradama8 T$ 6 odstu!anje tro"kova od vrijednosti z/o* to*a "to se tri"na razmjena sredstava za !roizvodnju o/avlja !o cijenama koje su vi"e ili nie od vrijednosti ti5 sredstava0 a zarade radnika odstu!aju od !rosjeni58 T% 6 odstu!anje tro"kova od !renesene vrijednosti z/o* razlika u te5nikim uslovima !od kojima radi konkretni !roizvo2a8 Cko se ovim0 o/jektivno uslovljenim tro"kovima iskae !roizvodnja i ako se !ret!ostavi da !reko ti5 tro"kova0 nije /ilo or*anizaciono uslovljeno* !ove'anja tro"kova0 tada 'e o/jektivno uslovljena ekonominost /iti7
Cko su or*anizaciono uslovljena !ove'anja tro"kova z/o* !ove'ani5 utro"aka elemenata !roizvodnje i or*anizaciono uslovljeni5 odstu!anja stvarni5 od o/jektivno mo*u'i5 tro"kova0 !rouzrokovana odstu!anjem na/avni5 od !rosjeni5 tri"ni5 cijena sredstava za !roizvodnju0 stvarna ekonominost moe se izraziti7
tj.
M. +n-i34e+s8 . 4er%erovi (200(.); )konomika red+,ea; Sara-evo . 2/". 4. Stavri8 . 4er%erovi8 M. +n-i8 D. 4er%erovi8 D. ehi (!''!.); Sara-evo: )konomski 6ak+ltet; 4eo*rad: )konomski 6ak+ltet8 :avod ,a *ra6i.k+ tehnik+; . 22'.
2-
2A
Pokazatelji ekonominosti-- -$ -%
&'dje je pro(it, ni gu)itak nije daleko. *apanska poslovi+a Na temelju odnosa do/iti i *u/itka moemo vidjeti koliko se !ri5oda ostvari !o jedinici ras5oda. Poduze'e !osluje s *u/itkom0 ako je vrijednost !okazatelja ekonominosti F-. 2# 2% 2& )azlikujemo7 ekonominost financiranja
ekonominost rada
1ro6. dr. ?ran-o @ral-evi (!'"!.)Anali,a oslovan- red+,ea; <<< i,dan-e; :a*re%:<n6ormator #ovinsko3 i,dava.ki8 tam arski i %irotehni.ki ,avod . /!". 23 #ikola $ra%ova& (!''(.) )konomika tr*ovinskih od+,ea; Sara-evo: #aa ri-e. . //!. 2 BBB.mo-invest.&om 2# Dra*+tin 7ad+novi (!'2!.) M-eren-e rod+ktivnosti8 ekonomi.nosti i renta%ilnosti; 4eo*rad: 7ad . '". 2% Marko ;a-a (!''!); )konomika roi,vodn-e8 :a*re%: kolska kn-i*a . !0(. 2& #ikola $ra%ova& (!''(.) )konomika tr*ovinskih od+,ea; Sara-evo: #aa ri-e. . /!9. i . /!'.
22
&
Pove.anje ekonominosti-8 -9 $0
&,i nogama, ni nadama ne tre)a pre-i vi e nego to je mogu-e. .piktet <zvori ekonominosti0 u zavisnosti od kontrole koju !reduze'e nad njima ima0 mo*u /iti interni i eksterni. U interne s!adaju ekonomije koje !reduze'e s!rovodi (u!ravljake0 !roizvodno9 te5nike0 !rodajno9makretin"ke...)0 dok u eksterne s!adaju karakteristike okruenja (cijene im!uta0 ekonomije *ustine...).3$jere kojima !reduze'e moe !ove'ati ekonominost su7 :manjenje utro"ka rada 6 !o/olj"anje karakteristika !rozivoda0 meterijala0 sredstava za rad0 te5nolo"ko* !rocesa0 radni5 uvjeta $aksimalna iskori"tenost ka!aciteta Ekonominost moe da se ostvari i !ove'anjem veliine !reduze'a tzv. ekonomija veliine. 32 Uklanjanje *re"aka <novativnost33 <nvestiranje3
3#
U!ore2ivanje tro"kova sa konkurentnim !reduze'ima 3% 3& Estvarivost zadani5 ciljeva mjerljivo te5nikama !o!ut >alanced :corecard
Marko ;a-a (!''!); )konomika roi,vodn-e8 :a*re%: kolska kn-i*a . !!9. i . !9'. 1ro6. dr. ?ran-o @ral-evi (!'"!.)Anali,a oslovan- red+,ea; <<< i,dan-e; :a*re%:<n6ormator #ovinsko3 i,dava.ki8 tam arski i %irotehni.ki ,avod . /2!. 3A 7e+6 @a i (2009); Mikroekonomi-a; C+,la: )&on . '". 3Dr. Dra*ana M. 1okra-.i (2002.) )konomika red+,ea3 rin&i i i &il-evi; 4eo*rad: 5entar ,a i,dava.k+ d-elatnost; )konomski 6ak+ltet . !(>. i . !"/. 32 Dr. Dra*ana M. 1okra-.i (2002.) )konomika red+,ea3 rin&i i i &il-evi; 4eo*rad: 5entar ,a i,dava.k+ d-elatnost; )konomski 6ak+ltet . !(9. 33 :oltan D. A&s and 4enard Ee+n* (!'''.); Small and Medi+m Si,ed )nter rises in the $lo%al )&onomF; GSA; Mi&hi*en: GniversitF o6 Mi&hi*en . 22. 3 4a-ro $oli (!'''.); Hsnove ekonomi-e; Sara-evo: 1ravni 6ak+ltet +niver,iteta + Sara-ev+ . 9>'. 3# 1ro6. Dr. 4il-ana 1redi (200/.); Strate*i-sko i takti.ko laniran-e i olitika red+,ea; 4eo*rad: #a+.na @MD . /!/. 3% Dr. Dra*ana M. 1okra-.i (2002.) )konomika red+,ea3 rin&i i i &il-evi; 4eo*rad: 5entar ,a i,dava.k+ d-elatnost; )konomski 6ak+ltet . !>(. 3& Marko ;a-a (!''!); )konomika roi,vodn-e8 :a*re%: kolska kn-i*a .!9'.
2+
2(
1adatak 12
&/raksa je mnogovrsna 0 iskustvom se mnogo nau!i. Latinska poslovi+a
Podaci )reduze.a
U narednom zadatku 'emo0 na osnovu *odi"nji5 o/rauna !reduze'a ustanoviti da li je to !reduze'e !oslovalo ekonomino u datom vremenskom !eriodu. Preduze'e ?C3+@0 koje se /avi !ruanjem knji*ovodstveni5 uslu*a0 je u 2AA(. i 2AA+. imalo sljede'e stanje !ri5oda i ras5oda7
2AA(.*odina
9onto
%A %AA %A%A2 %A+ %%2 %3 %3A dio %3A dio %3A dio %3A %33
4znos u 9,
-2-.#-% --+.A32 9 --+.A32 9 9 9 2. &A -.+ 9 9 9 9
Se-6+din :ahirovi8 Sa6et @o,arevi (200(.);Metode o timi,a&i-e + oslovnom odl+.ivan-+ 3 osnove deterministi.ko* modeliran-a; C+,la: <no*ra6 d.o.o. . !2'. 3+ 1oda&i s+ realni8 re+,eti od osto-ee* kn-i*ovodstveno* servisa8 .i-e ime ,%o* ro6esionalne diskre&i-e neemo s omin-ati.
-#.
%3
#2+
4znos u 9,
-- .#%2 %. 3( (A.-23 3-.#%( 22.A(( 2%. %& 2%.%&% 3.(-+ -2.A## 9 9 232 -A( 2. AA 9 2.3&( 3.#+( 9 3.33+ -A.(A2 -.+2A 9 -.#AA 9 2+ 2 ( .%3 %A -(2 -.#% 9 -.32#
2AA+. *odina
9onto
%A %AA %A%A2 %A+ %%2
4znos u 9,
-&A.A-% -# .##A 9 -# .##A 9 9 -# 9
-A
E:4C.< P)<HE3< Ed to*a7 Pri5odi od su/vencija0 dotacija0 !ot!ora0 !oticaja i dr. Ed to*a :u/vencije !rimljene iz /udeta za !roizvodnju i izvoz-) :u/vencije !rimljene za ostale namjene 2) Pri5odi od donacija Pri5odi !rodato* materijala0 rezervni5 dijelova i sitno* inventara Pri5odi od na!late "tete od osi*uravaju'i5 dru"tava
4znos u 9,
-#&.3 ( %. #3 -2 .+& #&.2-3 3 .(A3 32.+#( 2#.+2-.233 --.A(A 9 9 -# -#% 2. AA 9 %.2%2 9 9 2.2 & -3.%A( 2.( ( 9 .3#A 9 3-2 +# .-A(+ #3# (&( 9
--
/je*enje
:amo izraunavanje ekonominosti ukazuje da li je !oslovanje ekonomino ili ne. C us!ored/a u vremenskom okviru !okazati 'e da li je !reduze'e !oslovalo ekonominije0 i koliko ekonominije u odnosu na dati vremenski !eriod. A Sto)a ekonominosti 0
(!ove'anje)
U 2AA+.*odini0 za svaki5 -AA 1$ ras5oda0 !reduze'e ostvari -A(0A# 1$ !ri5oda. U istom !eriodu 2AA(. *odine0 za svaki5 -AA 1$ ras5oda ostvarilo je -A%0A& 1$ !ri5oda. Evaj !okazatelj je !ove'an u odnosu na 2AA(. *odinu za -0+K0 "to znai da je !reduze'e 2AA+. *odine !oslovalo ekonominije u odnosu na 2AA(.*odinu.
(smanjenje)
Cko !osmatramo ekonominost !rodaje0 u 2AA+.*odini0 za svaki5 -AA 1$ ras5oda0 !reduze'e ostvari +(022 1$ !ri5oda od !rodaje. U istom !eriodu 2AA(. *odine0 za svaki5 -AA 1$ ras5oda ostvarilo je -A30+ 1$ !ri5oda od !rodaje. =to za!ravo *ovori da je ovaj !okazatelj u 2AA+. *odini smanjen u odnosu na 2AA(. *odinu za #0#K.
#ikola $ra%ova& (!''(.) )konomika tr*ovinskih od+,ea; Sara-evo: #aa ri-e. . /!(.
-2
1adatak -2
Podaci
Proizvodno !reduze'e ?$C:@ u 2A-A. *odini !roizvelo je 3A.AAA komada !roizvoda ?C@. ,a !roizvodnju je /ilo !otre/no7 -.#AA k* materijala za izradu0 3AA sati rada izrade i %AA ma"inski5 sati. Uku!na vrijednost uinaka za 2A-A. *odinu je (AAA1$0 dok su uku!ni tro"kovi #.2AA1$. 3ok je za 2AA+. *odinu uku!na vrijednost uinaka iznosila -A.#AA1$0 uz uku!ne tro"kove od +.3AA1$.
/je*enje
Naturalno izraavanje ekonominosti
-3
Parcijalno izraunavanje7
- 2
Ekonominost materijala
Ekonominost !reduze'a je u 2A-A. /ila manja u odnosu na ekonominost u 2AA+. *odini. <z date relacije0 zakljuujemo da je ekonominost u 2A-A. je o!ala u odnosu na 2AA+. *odinu za 2%0%3K. <z ovo* razlo*a /i !reduze'e tre/alo !reis!itati strate*iju !oslovanja na tri"tu.
1akljuak
&1ko svaku stvar postavi na do)ro mjesto i svakom poslu odredi pravo vrijeme, plan se mora ostvariti. Benjamin 2ranklin
Marko ;a-a (!''!); )konomika roi,vodn-e8 :a*re%: kolska kn-i*a . !0(. Dra*+tin 7ad+novi (!'2!.) M-eren-e rod+ktivnosti8 ekonomi.nosti i renta%ilnosti; 4eo*rad: 7ad . !00.
Efikasno u!ravljanje !ri5odima i ras5odima jedan je od osnovni5 !reduslova za !ozitivno funkcionisanje !reduze'a0 jer takvo u!ravljanje znai do/it0 a do/it je osnovni cilj i svr5a !oslovanja !reduze'a. 3 3a /i uo!'e u!ravljanje /ilo mo*u'e neo!5odno je adekvatno izvje"tavanje. )azvojem finansijski5 tri"ta javlja se sve ve'a !otre/a za trans!arentno"'u finansijsko* izvje"tavanja. ;ilj finansijski5 izvje"taja jeste !ruanje informacija o finansijskom !oloaju0 us!je"nostima koje se koriste !rilikom dono"enja ekonomski5 odluka. ,adovoljnje svi5 elja i !otre/a je u stvarnom svijetu nemo*u'e0 sto*a je !otre/no0 neo!5odno da dono"enje odluka /ude u skladu sa efikasnim kori"tenjem resursa koji su nam na ras!ola*anju. # :amo takvim !oslovanjem mo*u'e je dostizanje maksimalni5 ciljeva.Ekonomske odluke !redstavljaju korak ka zadanim o!erativnim ciljevima % koji se odnose na efektivnost i efikasnost !oslovanja su/jekta0 ukljuuju'i ciljeve u !o*edu uinaka i !rofita/ilnosti i za"titu resursa od *u/itaka. 3a /i menader mo*ao donositi ekonomske odluke0 mora !oznavati tok svo* !reduze'a. & Bedan od !okazatelja jeste u!ravo ekonominost0 koju0 kao "to smo !ret5odno konstatovali0 moemo izraunati na osnovu !ored/e !odataka iz razliiti5 vremenski5 okvira. U!ravljanje tro"kovima ne znai ?"tednju@ u njenom !rimitivnom o/liku ve' !ose/an o/lik u!ravljanja or*anizacijom. ( + Ukoliko mi !oznajemo svoje !reduze'e0 !ri5ode i ras5ode0 nji5ov odnos0 cijene i sl. mno*o /olje 'emo !oslovati0 a sammim time stvoriti 'emo "iri !o*led i donositi !rave odluke. Ne!o5odnost ekonomino* djelovanja je esencijalna #A0 i ni!o"to se ne smije zanemariti0 i !ored dru*i5 !okazatelja0 !roduktivnost0 ekonominost i renta/ilnost !redstavljaju su"tinske elemente0 i ciljano nose naziv !arcijalni5 !rinci!a re!rodukcije 6 na!retka.
Aiteratura
-. 1adrija Hodi' (2AA#.)8 Uvod u ekonomiju8 4uzla7 Penn d.o.o. 2. Nikola Jra/ovac (-++#.) ?Ekonomika tr*ovinski5 !oduze'a@8 :arajevo7 ?Na"a rije@ 3. 3evad =e5i' (2AA2.) ?:trate"ki menadment@8 $ostar7 ?:lovo@
#ikola $ra%ova& (!''(.) )konomika tr*ovinskih od+,ea; Sara-evo: #aa ri-e. . /2". Dohn Stittle (!''") 5om anF ?inan&ial 7e ortin* Gnited @in*dom: 4la&kBell 1+%lishers .!20. # Dr. Dra*ana M. 1okra-.i (2002.) )konomika red+,ea3 rin&i i i &il-evi; 4eo*rad: 5entar ,a i,dava.k+ d-elatnost; )konomski 6ak+ltet . !"0. % Iilliam $. :ikm+nd8 7. Dennis Middlemist8 Melanie 7. Middlemist (!''(.); 4+siness J Che Ameri&an 5hallen*e 6or $lo%al 5om etinveness A+stralia8 SFdneF: 7i&hard D <rBin . !/2. & Dr. Dra*ana M. 1okra-.i (2002.) )konomika red+,ea3 rin&i i i &il-evi; 4eo*rad: 5entar ,a i,dava.k+ d-elatnost; )konomski 6ak+ltet . !2'. ( 1ro6. dr. ?ran-o @ral-evi (!'"!.)Anali,a oslovan- red+,ea; <<< i,dan-e; :a*re%:<n6ormator #ovinsko3 i,dava.ki8 tam arski i %irotehni.ki ,avod . 9'9 + Iilliam $. :ikm+nd8 7. Dennis Middlemist8 Melanie 7. Middlemist (!''(.); 4+siness J Che Ameri&an 5hallen*e 6or $lo%al 5om etinveness A+stralia8 SFdneF: 7i&hard D <rBin . !/0. #A Dohn Stittle (!''") 5om anF ?inan&ial 7e ortin* Gnited @in*dom: 4la&kBell 1+%lishers .!2"
3
-#
. 3r. 3ra*ana $. Pokraji' (2AA%.) ?Ekonomika !reduze'a9!rinci!i i ciljevi@8 >eo*rad7 ;entar za izdavaku djelatnost8 Ekonomski fakultet #. 3ra*utin )adunovi' (-+%-.) ?$jerenje !roduktivnosti0 ekonominosti i renta/ilnosti@8 >eo*rad7 )ad %. $. =unji'9>eus0 =. >er/erovi' (2AA#)8 ?Ekonomika !reduze'a@8 :arajevo &. >. :tavri'0 =. >er/erovi'0 $. =unji'0 3. >er/erovi'0 3. =e5i' (-++-.)8 :arajevo7 Ekonomski fakultet8 >eo*rad7 Ekonomski fakultet0 ,avod za *rafiku te5niku (. $arko Laja (-++-)8 ?Ekonomika !roizvodnje@0 ,a*re/7 =kolska knji*a +. Prof. dr. Franjo 1raljevi' (-+&-.)8 @Cnaliza !oslovanj !reduze'a@8 <<< izdanje8 ,a*re/7@<nformator@ Novinsko9izdavaki0 "tam!arski i /irote5niki zavod
-A. MMM.mojinvest.com
--. )euf 1a!i' (2AA3)8 ?$ikroekonomija@8 4uzla7 Econ -2. ,oltan B. Ccs and >enard Neun* (-+++.)8 ?:mall and $edium :ized Enter!rises in t5e Jlo/al EconomO@8 U:C8 $ic5i*en7 UniversitO of $ic5i*en -3. >ajro Joli' (-+++.)8 ?Esnove ekonomije@8 :arajevo7 Pravni fakultet univerziteta u :arajevu - . Prof. 3r. >iljana Predi' (2AA .)8 ?:trate*ijsko i taktiko !laniranje i !olitika !reduze'a@8 >eo*rad7 ?Nauna 1$3@ -#. :ejfudin ,a5irovi'0 :afet 1ozarevi' (2AA#.)8@$etode o!timizacije u !oslovnom odluivanju 9 osnove deterministiko* modeliranja@8 4uzla7 <no*raf d.o.o. -%. Bo5n :tittle (-++&) ?;om!anO Financial )e!ortin*@ United 1in*dom7 >lackMell Pu/lis5ers -&. Pilliam J. ,ikmund0 ). 3ennis $iddlemist0 $elanie ). $iddlemist (-++#.)8 ?>usiness 6 45e Cmerican ;5allen*e for Jlo/al ;om!etinveness@ Custralia0 :OdneO7 )ic5ard 3 <rMin -(. Qaso!is ?Porezni savjetnik@ -+. <nternet resursi (MMM.mojinvest.com0 ideas.re!ec.or*0 MMM.eka!ija./a...)
-%