IZLAZNI UREAJI

V-30
PRO-MIL
5.3
5.3. Pisa
Pisa (tampa, tiskalo, tiskaljka, engl. printer) izlazna je jedinica koja
podatke iz raunala ispisuje na papiru ili drugom prikladnom mediju.
Format pisaa i vrsta papira
Format pisaa je podatak koji govori o najveim dimenzijama papi-
ra koje moe prihvatiti pisa. Dimenzije papira mogu biti izraene u
normiranim dimenzijama, npr. A4, A3, ili u najveoj irini papira koju
pisa moe prihvatiti. Veina pisaa koji se rabe uz osobna raunala
su A4 formata ili irine 254 mm (10"). Pisa moe pisati i na papirima
manjim od nominalnog formata pisaa.
Dva su glavna oblika papira koje moe prihvatiti pisa: pojedinani li-
stovi papira (engl. cut sheet paper) i beskonani papir (engl. continuous
paper, fan-fold paper, Z-fold paper).
Pojedinani listovi papira su listovi papira za pisanje dimenzija A4,
A3 i sl. Pisa uvlai i pomie papir sustavom transportnih valjaka.
Ovisno o izvedbi neki pisai imaju spremite (ladicu) za papir u koju se
stavlja stotinjak listova papira ili mehanizam za automatsko uvlaenje
pojedinanih listova (engl. cut sheet feeder).
Beskonani papir je dugaka vrpca sastavljena od mnogo perforaci-
jom odijeljenih listova papira. Uz rub s obiju strana vrpce izbuene su
rupice koje slue za transport papira. Uska vrpca papira s rupicama na-
kon zavretka pisanja moe se odvojiti od papira, a papiri meusobno
odvojiti po perforaciji i tako dobiti pojedinane listove. Pisa prihvaa
Slika 5.25.
Beskonani i
pojedinani
papir
IZLAZNI UREAJI
V-31
PRO-MIL
5.3
beskonani papir preko rupica posebnim zupanicima (engl. tractor
feed), osiguravajui uvijek jednak relativni poloaj papira i glave pisaa
kojom se ostvaruje otisak. Beskonani papir ima dvije glavne predno-
sti pred pojedinanim: mogu je automatski ispis mnogo listova (vie
tisua) bez runog ulaganja papira i osiguran je uvijek jednak i toan
relativni poloaj papira i glave za pisanje, bez obzira na broj otisnutih
kopija. Kod pojedinanog papira, zbog klizanja papira, moe nastati
malo odstupanje u poloaju glave za pisanje i papira od primjerka do
primjerka ili unutar jednog te istog primjerka. Nedostatak beskonanog
papira jest potreba za naknadnim odvajanjem pojedinanih listova i
rubne vrpce, te malo nazubljeni rubovi nakon odvajanja pojedinanih
listova na mjestima gdje je bila perforacija.
Osim formata papira neki pisai zahtijevaju odreenu debljinu i vrstu
papira (npr. termalni, laserski, pisai s mlazom tinte).
Broj kopija koje se istodobno mogu otisnuti ovisi o vrsti pisaa i kree
se od jedne kopije za laserske pa do tri i vie kopija za matrine i linij-
ske pisae.
Brzina pisaa
Ovisno o nainu stvaranja otiska brzina pisaa se mjeri na dva naina.
Brzina pisaa koji rade preteno u znakovnom nainu rada, npr. matrinih,
linijskih i lepezastih pisaa, mjeri se najveim brojem znakova koje pisa
moe otisnuti u jednoj sekundi (engl. character per second, cps). Vrijednosti
su u rasponu od nekoliko desetaka do nekoliko desetaka tisua znakova u
sekundi, ovisno o vrsti pisaa, kakvoi ispisa, skupu znakova itd.
Brzina pisaa koji preteno rade u grafikom nainu rada, npr. laserskih
pisaa i pisaa s mlazom tinte, mjeri se brojem stranica koje pisa moe
otisnuti u jednoj minuti (engl. pages per minute, ppm). Uobiajene
brzine su od 4 do 16 stranica u minuti.
Slika 5.26. Transportni
zupci beskonanog
papira (uz lijevi i
desni rub papira)
IZLAZNI UREAJI
V-32
PRO-MIL
5.3
Razlog dvojakom mjerenju brzine lei u injenici da su svojedobno
pisai mogli pisati samo unaprijed odreeni skup znakova pa je imalo
smisla brzinu izraavati brojem znakova u sekundi. Svi noviji pisai
mogu otisnuti i sliku pa takva mjera brzine nema smisla.
Skup znakova i oblik slova
Svi mogui znakovi koje moe otisnuti neki pisa ine skup znakova
(engl. character set). Pisa u naelu moe raditi u dva naina rada: grafi-
kom i znakovnom.
U grafikom nainu rada pisa od raunala prima podatke o cijeloj
stranici, tj. dobiva sliku cijele stranice. Pri grafikom nainu rada izgled
znaka odreuje se u raunalu i ovisi ponajprije o programu za ispis
znakova, raspoloivim skupovima znakova u raunalu i pogonskom
programu pisaa, a ne o ugraenim znakovima pisaa. Ispis je sasta-
vljen od mnogo sitnih tokica. to su tokice manje, otisak je bolji. Na
ovaj nain npr. piu pisa s mlazom tinte i laserski pisa.
U znakovnom nainu rada pisa od raunala prima binarni broj
znaka, tj. njegov kod. Zadaa je pisaa oblikovati i otisnuti taj znak,
to znai da pisa mora "znati" kako taj znak izgleda otisnut na papi-
ru. U znakovnom nainu rada pisa moe otisnuti samo one znakove
koje ima pohranjene u svojoj ROM memoriji. Ispis na papiru nastaje
otiskivanjem cijelog znaka odjednom ili znaka sastavljenog od tokica.
Znakovnim nainom piu npr. linijski pisai, iglini pisai i neke vrste
termalnih pisaa.
Svako se slovo ili broj moe napisati na mnogo razliitih oblika (engl.
font). Oblik znakova koje ispisuju pisai koji rade u grafikom nainu
rada (pisa s mlazom tinte, laserski pisa) ovise o raunalu, jer oni oti-
skuju stranicu upravo onako kako izgleda na zaslonu raunala. To znai
da oblik znakova nije ogranien pisaem ve raunalom i programom.
Kod pisaa koji rade u znakovnom nainu rada (iglini pisa, neke vrste
termalnih pisaa) oblik znakova je odreen graom pisaa i unaprijed
je odreen i ogranien.
Memorija pisaa
Pisai imaju ugraenu radnu memoriju (RAM) koja se po svojoj namje-
ni moe podijeliti u dva dijela. Prvi dio RAM-a slui za potrebe mikro-
procesora koji upravlja pisaem i potpuno je nevidljiv i nezanimljiv za
korisnika, pa se podaci o kapacitetu tog dijela RAM-a niti ne navode u
tehnikoj dokumentaciji.
Namjena drugog, veeg dijela RAM-a pisaa ovisi o vrsti pisaa. Tako
primjerice kod laserskog pisaa ta memorija slui za pohranu podataka za
IZLAZNI UREAJI
V-33
PRO-MIL
5.3
ispis cijele stranice (pohrana toaka koje e se ispisati na stranici). Kako
tih podataka ima mnogo i memorija laserskog pisaa je vea od memorije
svih ostalih vrsta pisaa i iznosi desetak MB. Kod ostalih pisaa drugi dio
memorije bitno je manjeg kapaciteta od memorije laserskog pisaa i slui
uglavnom za privremenu pohranu dolazeih podataka iz raunala (engl.
printer buffer) ili pohrani skupa znakova (engl. downloadable fonts).
Upravljanje pisaem
Dio programa koji podatke iz raunala pretvara u oblik pogodan za
ispis na nekom pisau naziva se pogonski program pisaa (engl. prin-
ter driver). Korisniki programi za raunalo, koji kao rezultat obrade
stvaraju otisak na papiru (tekst ili sliku), imaju ugraene pogonske pro-
grame za odreen broj pisaa. U naelu pisanje je mogue ako postoji
pogonski program za ba taj tip pisaa koji je prikljuen na raunalo ili
ako prikljueni pisa ima mogunost oponaanja (emulacije) nekog od
pisaa za koji postoji pogonski program. Programi koji rade pod opera-
cijskim sustavom Microsoft Windows mogu rabiti pogonske programe
pisaa ugraene u program Windows, tako da svaki program ne mora
imati svoj pogonski program. Microsoft Windows ima ugraeno mno-
go pogonskih programa pisaa, tako da najee pri prikljuenju novog
pisaa korisnik ne mora nita poduzimati. Uz to svaki proizvoa
pisaa isporuuje uz pisa i pogonski program koji se prema potrebi
moe naknadno dodati. Taj je program ponekad bolji od onog koji je
ugraen u program Windows pa se preporua uvijek instalirati pogon-
ski program dobiven s pisaem.
Veina naredbi za upravljanje radom pisaa dolazi iz raunala. Skup
naredbi koje su razumljive pisau i kojima se iz raunala moe upra-
vljati pisaem zove se jezik pisaa. Ovisno o proizvoau, naredbe za
upravljanje pisaem se vie ili manje meusobno razlikuju. Pisai koji
rade u grafikom nainu rada rabe uglavnom dva jezika pisaa: PCL
(engl. printer command language) i Adobe PostScript. Oba jezika rabe
vektorski zapis, to znai da podatke o slici ne spremaju kao zapis po-
jedinih toaka, ve objekte opisuju matematikim izrazima koje onda
pisa pretvara u toke koje e se ispisati.
Osim izravnim slanjem naredbi iz raunala, pisaem je u odreenoj
mjeri mogue upravljati s upravljake ploe pisaa (engl. control panel).
Pritiskom na tipke na upravljakoj ploi mogue je uputiti pisau neko-
liko osnovnih naredbi. Meu tim naredbama su najee sljedee:
ON LINE. Pritiskom na tu tipku obino se upali LED sijalica uz tu ti-
pku i omoguuje se prijam podataka iz raunala. Kae se da je ukljue-
njem te tipke pisa "na vezi" (engl. on line). Ako ta tipka nije ukljuena
(engl. off line), nije mogu prijam podataka iz raunala i pisa ne moe
tiskati.
IZLAZNI UREAJI
V-34
PRO-MIL
5.3
OFF LINE. U ovom stanju pisa moe primati naredbe sa svoje upra-
vljake ploe koje se odnose na pomicanje papira, promjenu skupa
znakova, kakvoe ispisa itd.
LINE FEED. Pritiskom na tu tipku pomie se papir za jedan red. Pomi-
canje papira mogue je samo kada je pisa u stanju engl. off line.
FORM FEED. Pritiskom na tu tipku pomie se papir za cijelu svoju
duljinu. I ova tipka djeluje samo kada je pisa u stanju engl. off line.
Osim ove tri naredbe, koje imaju gotovo svi pisai, pojedini modeli
imaju niz dodatnih naredbi koje je mogue ostvariti na upravljakoj
ploi pisaa, kao primjerice izbor kakvoe ispisa, uvoenje papira, izbor
veliine slova. Funkcija svake od tipki na upravljakoj ploi opisana je u
priruniku pisaa.
Spajanje pisaa s raunalom
Veina suvremenih pisaa se s raunalom spaja posredstvom USB
sabirnice. Osim izravne, iane, USB veze, pisai se mogu povezati i ne-
izravno, beino, tako da se na USB utinicu pisaa i raunala prikljue
USB Bluetooth dodaci i odgovarajui pogonski programi. Neki pisai
imaju mogunost izravne beine veze posredstvom Wireless (WiFi)
mree. Kako jo relativno malo raunala dolazi tvorniki opremljeno
Wireless mreom, takvih je pisaa malo. Postoji jo mnogo starijih
raunala koja nemaju USB prikljuak pa mnogi pisai uz USB imaju
mogunost spajanja s raunalom posredstvom paralelnih ili serijskih
vrata.
Viebojni pisai
Viebojni pisai stvaraju viebojnu sliku kombinacijom triju komple-
mentarnih boja: modro-zelene (engl. cyan, C), ljubiasto-crvene (engl.
magenta, M), ute (engl. yellow, Y) i crne (engl. black, K) ili skraeno
Slika 5.27. Primjerak
upravljake ploe
pisaa
IZLAZNI UREAJI
V-35
PRO-MIL
5.3
CMYK. Upotreba CMYK boja zasniva se na tzv. suptraktivnom postu-
pku kojim se od temeljne boje (bijele) oduzima postotak CMYK boja.
Kod monitora se dojam razliitih boja stvara kombinacijom tri osnovne
boje: crvene (engl. red, R), zelene (engl. green, G) i plave (engl. blue, B)
ili skraeno RGB. Slika na zaslonu monitora sastoji se od mnogo toaka
koje su meusobno vrlo blizu. Jedna zaslonska toka monitora u boji
sastoji se zapravo od tri raznobojne blizu smjetene toke. Toke su
smjetene tako blizu da zbog nesavrenosti ljudskog oka to korisniku
izgleda kao jedna toka. Svaka od tri toke emitira svjetlost jedne boje:
crvenu, zelenu i plavu. Ovisno o intenzitetu emitiranog svjetla pojedine
boje promatra doivljava razliite boje. Vano je uoiti da su obojene
toke jedna pored druge i ne prekrivaju jedna drugu. Kod pisaa dojam
boje nastaje filtriranjem svjetlosti odbijene od povrine papira. Za ra-
zliku od monitora kod veine pisaa se tri osnovne boje otiskuju jedna
preko druge, na isto mjesto. Zbog toga nije mogue rabiti RGB boje i
aditivni postupak.
To se moe objasniti jednostavnim primjerom. Pretpostavimo da se
rabe RGB boje i da se otiskuju jedna preko druge. Kad bi se otisnula
crvena boja, ona bi iz svjetlosti odbijene od povrine papira odstra-
nila sve boje osim crvene. Niti jedna boja osim crvene se vie na tom
mjestu ne moe pojaviti u odbijenom svjetlu. Otiskivanjem toke bilo
koje druge boje preko crvene toke nije mogue stvoriti dojam bilo
koje druge boje jer je crvena boja odstranila iz upadnog svjetla sve
boje osim crvene. Tako je onemogueno stvaranje dojma bilo koje
druge boje. Zbog toga se kod pisaa rabi suptraktivni postupak, upo-
rabom boja koje proputaju sve boje osim osnovnih (RGB) boja. To su
CMYK boje. Modro-zelena (engl. cyan) proputa sve boje osim crve-
ne, ljubiasto-crvena (engl. magenta) proputa sve boje osim zelene
i uta (engl. yellow) proputa sve boje osim plave. Ovisno o gustoi
nanosa pojedine komplementarne boje moe se odrediti koliko e
crvene, plave i zelene boje doi do oka promatraa. S gledita pro-
matraa postignut je isti dojam razliitih boja nastalih kombinacijom
osnovnih RGB boja. Vano je uoiti da svjetlost odbijena od povr-
ine papira mora proi kroz nanos sve tri komplementarne boje jer
su one otisnute jedna preko druge. Kombinacijom razliitih gustoa
pojedine komplementarne boje mogue je dobiti ostale boje. Obino
pisai imaju mogunost nanijeti svaku od komplementarnih boja u
256 razina gustoa, pa je kombinacijom svih triju boja mogue postii
priblino 16 milijuna razliitih boja. To je vie nego to ljudsko oko
moe razlikovati. Ako je gustoa sva tri nanosa ista, rezultat e biti
siva ili crna boja. Zbog toga to je vrlo teko ostvariti nanose potpune
jednake gustoe i komplementarne boje savrenog filtriranja rezultat
u praksi najee nije crna ili siva, ve neka druga tamna boja. Zbog
toga takvi pisai rabe dodatnu crnu boju koja se nanosi na mjesta gdje
treba biti crna boja.
IZLAZNI UREAJI
V-36
PRO-MIL
5.3
Kvaliteta viebojnog otiska ovisi najvie od dva parametra. Prvi je razlui-
vost pisaa koja se izraava u broju toaka po palcu (engl. dots per inch, dpi).
Drugi vaan parametar je broj razina svjetline pojedine boje koju moe oti-
snuti pisa. Suvremeni pisai mogu otisnuti 256 razliitih razina za svaku
boju. to je vrijednost svakog od tih parametara vea, to je i otisak bolji.
Viebojni pisai zasnivaju se na slinim tehnologijama kao i jednobojni
pisai, uz nune dodatke za ispis sve tri komplementarne boje i crne
boje, to ih ini priblino etiri puta sloenijima i skupljima. Kakvoa
slike u velikoj mjeri ovisi o primijenjenoj tehnologiji, a najpopularniji
pisai u boji su pisai s mlazom tinte i laserski pisai.
Pisa s mlazom tinte
Pisa s mlazom tinte (tintni pisa, engl. ink jet printer, bubble jet prin-
ter) su najpopularnija vrsta pisaa. Razlog tome su niska cijena, kvalite-
tan ispis i mogunost ispisa u boji. Veina korisnika osobnih raunala
se pri kupovini svog prvog pisaa odluuje za pisa s mlazom tinte.
Slika 5.28. Naelo
suptraktivnog postupka
dobivanja boja
Slika 5.29. Pisa s
mlazom tinte
IZLAZNI UREAJI
V-37
PRO-MIL
5.3
Pisai s mlazom tinte sliku na papiru stvara trcanjem kapljica tinte. Rije
je o malim kapljicama tinte koje pri dodiru s papirom ostavljaju obojeni
krug priblinog promjera 50 mikrometara. Volumen kapljica je od 2
pikolitara do 10 pikolitara, ovisno o modelu pisaa. U prvom sluaju to
znai da u jednom mililitru tinte ima pet stotina milijuna kapljica. to je
volumen kapljice manji to je ispis bolji, pa se pisai neprekidno usavra-
vaju u tom pogledu. Tinta se trca kroz otvore ili mlaznice (engl. nozzle)
u glavi pisaa. Zavisno o modelu i izvedbi pisaa mlaznica ima od 50 do
vie od 800. Sve mlaznice mogu istodobno ispaljivati kapljice.
Glava pisaa je pokretna i kree se vodoravno s jednog kraja papira
na drugi ostavljajui trag u obliku obojenih toaka. Kombinacijom
ostavljenih toaka na papiru pisa oblikuje ispis. Broj mlaznica u glavi
odreuje najvei broj toaka koje glava moe otisnuti u jednom poloa-
ju. to je broj mlaznica vei, moe se u naelu postii i bolji otisak jer se
znak moe sastojati od veeg broja toaka. Te su tokice dovoljno ma-
lene i dovoljno blizu da ih promatra ne moe razluiti. Nakon otiski-
vanja jednog retka, transportni mehanizam matrinog pisaa sustavom
valjaka pomie papir omoguavajui glavi otisak sljedeeg reda.
Dva su naina stvaranja kapljice tinte: piezoelektrini ili termiki.
Piezoelektrino stvaranje mlaza (engl. ink jet) nastaje zbog meha-
nikog vibriranja piezoelektrinog elementa u glavi pisaa. Rije je o
keramici koja mijenja dimenzije pod djelovanjem elektrinog napona.
Zbog vibracija nastalih djelovanjem izmjeninog napona na piezoelek-
trini element kroz mlaznicu na glavi itrcava se mlaz tinte. Piezoelek-
trina glava moe itrcati vie od 20.000 kapljica u sekundi, a u naelu
je mnogo trajnija od termike glave. Pri zamjeni tinte mijenja se samo
spremnik tinte, a ne i piezoelektrina glava. Kako se tinta ne zagrijava
moe se rabiti tinta neotporna na visoke temperature, to omoguuje
veu slobodu pri izboru kemijskog sastava tinte. Uz to, hladna tinta
manje troi glavu pa glava moe biti trajno ugraena u pisa. U naelu
Slika 5.30. Naelo
rada pisaa s
mlazom tinte
IZLAZNI UREAJI
V-38
PRO-MIL
5.3
piezoelektrina glava omoguuje vei nadzor nad oblikom i volume-
nom kapljica od termike glave. Tvrtka Epson razvila je i rabi piezoelek-
trino stvaranje mlaza u svojim pisaima.
Termiko stvaranje mlaza (engl. bubble jet) nastaje naglim zagrijava-
njem male koliine tinte na vrhu glave, zbog ega tinta vrije, isparava
i trca kroz otvor na glavi brzinom od nekoliko metara u sekundi. Pri
dodiru s papirom mlaz se hladi i pretvara u obojenu toku na papiru.
Termika glava moe itrcati vie od 10.000 kapljica u sekundi. Zbog
neprestanog grijanja i hlaenja glava je relativno kratkog vijeka i kod
veine je pisaa glava zajedno s tintom smjetena u izmjenjiv sklop,
engl. cartridge. Pri zamjeni tinte kod veine modela koji rabe ovu
tehnologiju mijenja se sa spremnikom tinte i termika glava. Neki pak
proizvoai imaju glavu odvojenu od spremnika s tintom pa je mogua
odvojena zamjena tinte i glave. Tehnologiju termikog trcanja tinte
razvile i rabe tvrtke Canon i Hewlett-Packard, a rabi je i veina ostalih
proizvoaa pisaa (s izuzetkom tvrtke Epson). Tinta mora biti otporna
na zagrijavanje pa je u odreenoj mjeri ogranien njen kemijski sastav.
Uobiajena razluivost pisaa s mlazom tinte je od 720 x 720 dpi
do 4.800 x 2.400 dpi. Razluivost je odreena brojem mlaznica u glavi
i njihovim rasporedom. Vodoravnu razluivost mogue je poveati
preciznim pomicanjem glave u vodoravnom smjeru uz istodobnu upo-
rabu posebnog papira koji omoguuje toke malih dimenzija pravilnog
krunog oblika.
Tinta pisaa s mlazom tinte jedna je od najvanijih komponenti pisaa
jer o njoj u velikoj mjeri ovisi kvaliteta ispisa. Veina proizvoaa ima
tinte iji je kemijski sastav njihova strogo uvana poslovna tajna. Proi-
zvoai jamstvo na pisa uvjetuju uporabom njihove tinte to dodatno
Slika 5.31. Piezoelektrino
stvaranje kapljica
Slika 5.32. Termiko
stvaranje kapljica
IZLAZNI UREAJI
V-39
PRO-MIL
5.3
govori o vanosti tinte. Razlog ustrajanju da se rabi originalna tinta
proizvoaa je dvojak. S jedne strane time se proizvoa osigurava da
kvaliteta ispisa nee biti pokvarena zbog loe tinte, a s druge strane
time si osigurava dobar izvor prihoda. Zbog toga svaki model pisaa s
mlazom tinte ima posebnu vrstu spremnika za boju kako se ne bi mogli
rabiti spremnici drugih proizvoaa. Iako na tritu postoje zamjenske
tinte znatno jeftinije od originalnih, proizvoai pisaa izriito zabra-
njuju uporabu takvih tinti. Kako za uporabu takvih tinti nema jamstva,
korisnikova je odgovornost za posljedice uporabe.
Tinta se nalazi u spremnicima tako da je nakon to se tinta potroi po-
trebno zamijeniti spremnik. Ovisno o modelu pisaa spremnici mogu
biti odvojeni ili zajedniki za sve boje. Najloije je rjeenje zajedniki
spremnik za sve boje, jer je nakon istroenosti bilo koje boje potrebno
zamijeniti cijeli spremnik, bez obzira to ostalih boja moda jo ima u
spremniku. Bolje je rjeenje odvojenost spremnika s tri komplementar-
ne boje CMY i crne boje. Kod takvih je pisaa crno-bijele dokumente
mogue ispisivati crnom bojom koja je znatno jeftinija. S gledita
korisnika najbolji su pisai koji imaju poseban spremnik za svaku od
boja pa je pri istroenosti neke boje potrebno zamijeniti samo njen
spremnik. Postoje pisai s vie od etiri (CMYK) boje, posebice kad je
rije o tzv. foto pisaima iji je ispis blizak kvaliteti fotografija izrae-
nim u foto laboratorijima. Rije je obino o dvije dodatne boje (C i M)
svijetlih tonova.
Kod pisaa s mlazom tinte treba paziti na izbor papira. Dvije najva-
nije znaajke papira su svjetlina i apsorbcija tinte. Kako slika nastaje
refleksijom upadnog svjetla, poeljno je da povrina papira reflektira
to vie svjetlosti pa su pogodniji papiri s posebnom visokoreflekti-
vnom povrinom. Obino je rije o papirima s glatkom povrinom jer
je u naelu refleksija to bolja to je povrina glaa. Absobcija tinte je
vana kako se ne bi razlijevala tinta i tako nastajale vee i nepravilnije
toke nego to je potrebno. S tog gledita pogodan je papir odreene
poroznosti. Ako je poroznost prevelika, doi e to razlijevanja i izobli-
enja toke, a ako je premala tinta e se sporo suiti.
Slika 5.33. Glava sa
spremnikom tinte
pisaa s mlazom
tinte s termikim
stvaranjem mlaza
IZLAZNI UREAJI
V-40
PRO-MIL
5.3
Primjerice, za kvalitetan ispis preporua se posebni sjajni papir (engl.
glossy paper, coated paper). Potpunu kvalitetu pisai s mlazom tinte
mogu postii tek na takvim posebnim papirima koji su znatno skuplji
od papira kakve rabe npr. laserski pisai. To je uz tintu dodatna stavka
koja poveava cijenu otiska.
Za razliku od ostalih vrsta pisaa, pisai s mlazom tinte izrauju se i
u vrlo velikim formatima, pa tako primjerice postoje pisai koji mogu
ispisivati na papiru irine vee od jednog metra. Ta se vrsta pisaa rabi
kao zamjena za crtala s perom, te za izradu promidbenih plakata veli-
kih dimenzija. Otiskivati mogu na papiru, ali i drugim materijalima npr.
tkanini, plastinim folijama i dr.
Dobra svojstva pisaa s mlazom tinte su tihi rad, vrlo dobra kakvoa
otiska i mogunost ispisa u boji.
Glavni nedostatak pisaa s mlazom tinte je relativno visoka cijena oti-
ska. Iako je nabavna cijena pisaa s mlazom tinte vrlo povoljna, cijena
potronog materijala, posebice tinte, je visoka pa je i cijena pojedina-
nog otiska relativno visoka. Primjerice cijena jedne otisnute stranice je
priblino deset puta vea nego kod laserskog pisaa. Treba spomenuti
da neki proizvoai prodaju pisae ispod proizvodne cijene, a onda
zarauju prodajom tinte.
Laserski pisa
Laserski pisa (engl. laser printer) najrasprostranjenija je vrsta pisaa za po-
slovne potrebe, a naelo svog djelovanja naslijedio je od fotokopirnog stroja.
Kod jednobojnog laserskog pisaa podaci iz raunala dolaze u pogonski
sklop koji upravlja poluvodikim laserom. Laser se rabi zbog monokro-
matske svjetlosti koju je mogue fokusirati na manju povrinu od nemo-
nokromatske. Laserska zraka putuje do optikog sustava za usmjeravanje
zrake iji je glavni dio sustav okretnih ogledala. Sustav se obino sastoji od
8 ili 16 ogledala rasporeenih po obodu okretne ploe. Okretanjem ploe
laserska se zraka usmjerava na bubanj i na njemu ispisuje uzdunu crtu.
Slika 5.34. Primjeri
upijanja kapljice
pisaa s mlazom tinte
IZLAZNI UREAJI
V-41
PRO-MIL
5.3
Fotoelektrostatiki bubanj ili skraeno OPC (fotoreceptor, engl. opti-
cal photocoupler) jezgra je svakog laserskog pisaa. Bubanj je presvuen
tvari sposobnom generirati i pohraniti naboj na osvijetljenim mjestima
(obino smjesa selena i nekih organskih tvari). Bubanj se okree, a la-
serska zraka ispisuje niz uzdunih usporednih crta rasporeenih po ci-
jeloj povrini bubnja. Pogonski sklop laserskog pisaa prekida lasersku
zraku sukladno primljenim podacima od raunala, te je svaka uzduna
crta isprekidana. Tako niz uzdunih isprekidanih usporednih crta tvori
sliku. Slika se sprema na bubnju kao tokasti naboj. Takav mjestimino
elektrostatiki nabijeni bubanj na napon od priblino 1.000 V okree se
i prolazi ispred spremita s bojom u prahu koja se nalazi na potencijalu
od priblino 100 V, te se zbog razlike potencijala boja hvata na nabijena
mjesta na bubnju. Obino je to organska crna boja (engl. toner) koja
je pohranjena u posebnom spremitu (engl. toner cartridge). Bubanj
s nanesenim prahom uvlai papir. Zbog razlike potencijala izmeu
bubnja i papira obojeni prah prenosi se s bubnja na papir. Papir prolazi
dalje kroz grijalo koje zagrijava papir s prahom na priblino 200
0
C,
uvruje prah na papir i pretvara ga u trajni otisak. Visoka tempera-
tura zagrijavanja papira i elektrostatiki postupak zahtijevaju upotre-
bu odgovarajueg papira, kakav se primjerice koristi u fotokopirnim
strojevima. Na kraju se bubanj osvjetljava kako bi se izbio i kako bi se s
njega odstranili ostaci praha.
Elektroniko sklopovlje laserskog pisaa pravo je malo raunalo za-
snovano na 16 ili 32 bitovnom mikroprocesoru koji radi na taktu od
50 MHz do 500 MHz i s memorijom kapaciteta od 4 MB do 16 MB za
jednobojne i od 32 MB do 64 MB za viebojne pisae.
Ve takav jednostavan prikaz laserskog pisaa predouje svu sloenost
mehanizma i sklopa za upravljanje. Sinkronizacija prekidanja laserske
zrake s okretanjem ogledala i bubnja, osiguranje jednake dimenzije
Slika 5.35.
Laserski pisa
IZLAZNI UREAJI
V-42
PRO-MIL
5.3
laserske zrake u sredini i na rubovima valjka i transport papira samo su
neki od problema. U svijetu postoji samo nekoliko tvrtki koje proizvode
osnovni sklop laserskog pisaa (bubanj i lasersku optiku) koju zatim
prodaju ostalim proizvoaima. Meu najpoznatije takve proizvoae
ubrajaju se tvrtke Canon, Ricoh, Kyocera, Unison, Sharp, TEC i IBM.
Ostali proizvoai dodaju elektronike sklopove, transportni mehani-
zam za papir, kutiju i svoje ime.
Pokretni mehaniki sklopovi i grijalo troe mnogo vie elektrine ener-
gije nego druge vrste pisaa (ukupna snaga laserskog pisaa je pribli-
no 500 W), tako da se laserski pisa ubraja u najvea troila energije
meu raunalnom opremom. U nedostatke laserskog pisaa ubraja se
i nemogunost pisanja vie kopija odjednom, primjerice samokopirnih
obrazaca u vie primjeraka. S druge strane, uski snop laserske zrake i
mogunost tonog upravljanja omoguava kakvou otiska kakvu ne
moe postii niti jedna druga vrsta pisaa. Visoka kakvoa otiska glavni
je razlog popularnosti laserskih pisaa.
Format veine laserskih pisaa je A4. Malobrojni laserski pisai veeg
formata su znatno skuplji.
Ladica za papir laserskog pisaa ima kapacitet od 100 do 500 listova.
Brzina laserskog pisaa mjeri se brojem otisnutih stranica u minuti i u
rasponu je od 12 do 20 ppm (stranica u minuti, engl. pages per minute).
Brzina pisaa znatno utjee na cijenu pisaa.
Razluivost laserskog pisaa govori o kakvoi otiska, a izraava se
brojem toaka koje pisa moe ispisati na duini od jednog palca.
Tipina vrijednost suvremenih laserskih pisaa jest 600 dpi ili 1.200 dpi
(toaka po palcu, engl. dots per inch) po irini i po duljini papira. To u
Slika 5.36. Naelna
graa laserskog
pisaa
IZLAZNI UREAJI
V-43
PRO-MIL
5.3
prvom sluaju znai da je takav laserski pisa u stanju ispisati 600 toa-
ka na duljini jednog palca.
Boja u prahu koju koristi laserski pisa (engl. toner) nalazi se u po-
sebnom spremitu (engl. toner cartridge) i nakon to se istroi baca se
kompletno spremite. Jedno pakiranje moe ispisati od 2.000 do 6.000
kopija (ovisno o modelu pisaa i onome to se ispisuje), a cijena mu nije
zanemariva. Neki od proizvoaa uz spremnik za boju veu i fotoelek-
trostatiki bubanj pa se promjenom boje mijenja i cijeli sklop bubnja
to dodatno poveava cijenu zamjene. Ako su boja i bubanj odvojeni,
tada je trajnost bubnja priblino 20.000 otisaka. Unato svemu nave-
denom pojedinani otisak je 20 do 50 puta jeftiniji nego kod pisaa s
mlazom tinte pa je za primjene gdje treba ispisati mnogo primjeraka
laserski pisa ekonominiji.
Laserski se pisa s raunalom povezuje posredstvom USB sabirnice ili
paralelnih vrata. Neki pisai imaju ugraene obje mogunosti.
Programski jezik laserskog pisaa
Velike mogunosti laserskog pisaa zahtijevaju programski jezik kojim
se jednostavno upravlja ispisom cijele stranice (engl. page description
language, PDL). Nalik je na bilo koji drugi vii programski jezik, ali je na-
mijenjen upravljanju pisaem. Jezikom se daje podrobni naputak pisau
to treba ispisati, ali ne i nain na koji da to obavi.
Nain pisanja preputen je pisau i pisa mora "znati" kako izvriti nare-
dbu. Postupak ispisa podijeljen je u dva koraka: u prvom koraku raunalo
Slika 5.37.
Umetanje
spremnika s
bojom u prahu
(engl. toner
cartridge) u
laserski pisa
IZLAZNI UREAJI
V-44
PRO-MIL
5.3
mora prevesti dokument u PDL jezik, a u drugom pisa tumai i izvodi
naredbe PDL jezika. Prednosti takvog pristupa su mogunost ispisa na
bilo kojem pisau koji razumije PDL jezik, a nedostatak zahtjev da pisa
moe izvriti naredbe PDL jezika, to znai da mora imati mogunost
obrade mnogo podataka u kratkom vremenu i relativno veliku memori-
ju. PDL pisai su zato skuplji od ostalih vrsta pisaa i pripadaju u skupinu
tzv. cjelostraninih pisaa (engl. page printer).
Prvi PDL jezik pod imenom PCL (engl. printer control language) pojavio
se s prvim Hewlett Packard laserskim pisaem. PCL jezik omoguava
primjerice iscrtavanje uspravnih i vodoravnih crta, ispunjavanje ploha
s nekoliko stupnjeva sive boje, razliito popunjavanje ploha izabranim
uzorkom. Gotovo sve naredbe PCL jezika poinju kontrolnim kodom
ESC (ASCII 27
d
) nakon ega slijedi niz slova i brojki. Unato unapreenju i
novim verzijama jezika, PCL jezik je ogranienih mogunosti (npr. izabra-
ni skup slovno-brojanih znakova nije mogue smanjiti ili napisati pod
nekim kutom). Postoji vie inaica PCL jezika, od najjednostavnijeg PCL1
do najsloenijeg PCL6. Zbog velike popularnosti pisaa LaserJet i druge
su tvrtke u svoje pisae ugradile mogunost raspoznavanja PCL jezika,
tako da danas gotovo svi laserski pisai podravaju PCL jezik. Osim PCL
jezika u manjoj se mjeri rabe jo i Epson fx i IBM jezik.
PostScript jezik, proizvod tvrtke Adobe Systems iz SAD, najmoniji je od svih
PDL jezika. Jezik se prvi puta pojavio 1982. godine, a znatnije je pobolja-
nje doivio 1990. godine (PostScript level 2). Jezik je zamislio i prvu inaicu
napisao John Warnock, koji je zajedno s Chalesom Geschkeom 1982. go-
dine osnovao tvrtku Adobe Systems. Prvi PostScript laserski pisa pojavio
se 1985. godine. Jezik omoguava odreivanje najrazliitijih svojstava ko-
nanog izgleda stranice, a po strukturi i sloenosti nalikuje na programski
jezik FORTH. Sve elemente stranice (tekst, grafika i slike) jezik obrauje na
isti nain, te je podjednako jednostavno promijeniti proporcije teksta ili sli-
ke. Najvei nedostaci PostScript jezika su sloenost jezika, sporost pisanja i
cijena. Neprestanim usavravanjem jezika i njegovom sve irom upotrebom
oekuje se otklanjanje tih nedostataka. Za ispis stranice u PostScript jeziku
potrebno je vie vremena nego kod prethodna dva jezika, a cijena laserskih
pisaa koji prihvaaju PostScript je i do 50 % vea od cijene PCL pisaa.
Rasterizacija
Podaci koje laserski pisa treba ispisati na papiru u raunalu su pohranjeni
u obliku binarnih brojeva. Zadatak je raunala i pisaa te binarne brojeve
pretvoriti u toke koje e na papiru prikazivati upravo ono to je zapisano
pomou binarnih brojeva. Postupak pretvorbe binarnih brojeva u raspored
toaka na papiru (ili zaslonskih toaka na zaslonu monitora) zove se rasteri-
zacija. Kako raunalo pisau podatke ne alje nuno u redoslijedom kakvim
se oni prikazuju na papiru, to je potrebno podatke za cijelu jednu stranicu
IZLAZNI UREAJI
V-45
PRO-MIL
5.3
poslati pisau, a pisa ima zadau na temelju tih podataka postupkom ra-
sterizacije pripremiti ispis svih toaka za jednu stranicu papira. Dio pisaa koji
rasterizira sliku naziva se RIP (engl. raster image processor). Nakon pretvorbe
podatke o tokama treba pohraniti u memoriju pisaa. Svaka toka moe se
predoiti jednim bitom, pa tako primjerice laserski pisai razluivosti 600 x
600 dpi za pohranu podataka o tokama stranice papira A4 trebaju priblino
4 MB memorije. Laserski pisai zato redovito imaju ugraen relativno snani
mikroprocesor i memoriju kapaciteta u rasponu od 4 do 64 MB.
Postupak ispisa laserskim pisaem odvija se u naelu na sljedei nain:
korisnik izdaje raunalu naredbu za ispis prije prireenog i pohranje-
nog dokumenta (teksta, slike i sl.),
raunalo uz pomo odgovarajueg pogonskog programa pisaa
(engl. printer driver) prevodi binarni zapis dokumenta u PDL jezik
razumljiv prikljuenom laserskom pisau,
pisa prihvaa naredbe PDL jezika, rasterizira stranicu i pohranjuje
podatke o tokama u memoriju,
pisa ispisuje toke na papiru na temelju podataka o tokama u me-
moriji pisaa.
Treba uoiti da se dokument najprije u raunalu pretvara u PDL jezik, a
zatim u pisau iz PDL jezika u rasterski oblik. Svaki od tih postupaka traje
odreeno vrijeme pa je ukupna brzina ispisa laserskim pisaem zavisna
o svojstvima raunala, pisaa i sloenosti dokumenta.
Razvoj laserskih pisaa
Iako su se prvi laserski pisai pojavili sedamdesetih godina, njihova iroka
primjena uz osobna raunala zapoela je tek potkraj osamdesetih godina.
Prvi laserski pisa pod oznakom 3800 proizvela je tvrtka IBM 1975. godine,
a ubrzo su slijedili Siemens, Xerox i ostali. Prvi komercijalni laserski pisa,
isplativ za prosjenog korisnika, proizvela je tvrtka Canon 1984. godine.
Tvrtka Hewlett Packard svoj je prvi laserski pisa ponudila tritu takoer
1984. godine (Laser-Jet) te se ta godina moe smatrati poetkom doba
iroke uporabe laserskih pisaa. Pisa LaserJet odlikovao se odlinom ka-
kvoom otiska razluivosti 300 dpi i pristupanom cijenom (3.600 USD u
vrijeme pojave na tritu) te su to bili razlozi njegove popularnosti. Apple
nudi laserski pisa LaserWriter 1985. godine. Model HP LaserJet Series II
pojavio se 1987. godine, a HP LaserJet Series III 1990. godine. Prvi laserski
pisa koji se prodavao za manje od 1.000 USD bio je HP LaserJet IIP koji
se na tritu pojavio 1991. godine. Poetkom devedesetih godina cijena
veine laserskih pisaa pala je ispod 1.500 USD, a pojavilo se i vie proi-
zvoaa. Polovicom devedesetih cijena osrednjih laserskih pisaa iznosi
priblino 600 USD to dovodi do njihove masovne uporabe.
IZLAZNI UREAJI
V-46
PRO-MIL
5.3
Laserski pisa u boji stvara viebojnu sliku kombinacijom triju
komplementarnih boja: modro-zelene (engl. cyan, C), ljubiasto-crve-
ne (engl. magenta, M), ute (engl. yellow, Y) i crne (engl. black, K) ili
skraeno CMYK. Neki od pisaa rabe i vie od etiri boje. Za svaku od
tih boja postoji poseban spremnik. Na papir se nanose toke komple-
mentarnih boja koje zajedno tvore sliku u boji. Postoje dvije skupine
laserskih pisaa u boji s obzirom na nain ispisa. Jednoprolazni pisai
nanose svaku boju na poseban bubanj i u jednom se prolazu slika pre-
nosi na papir. Vieprolazni pisai ispisuju najprije jednu boju na bubanj,
otisnu je na papir, zatim sljedeu boju na isti bubanj, pa je otisnu na
papir i tako redom. Kod njih se slika s istog bubnja vie puta prenosi
na papir dok se ne dobije konana slika. Trajnost bubnja vieprolaznih
pisaa je manja od jednoprolaznih jer je za svaki otisak potrebno vie
puta s valjka sliku otisnuti na papir (kod CMYK pisaa etiri puta).
Laserski pisai u boji imaju mnogo veu memoriju, snanije procesore i
veu frekvenciju takta od jednobojnih laserskih pisaa.
Laserski pisai u boji ostvaruju najbolji ispis od svih pisaa u boji, ali im
je cijena vrlo visoka (priblino pet puta via od jednobojnih laserskih
pisaa i dvadesetak puta via od pisaa s mlazom tinte).
Matrini pisa
Prije nego su pisai s mlazom tinte postali dovoljno dobri i dovoljno
jeftini, matrini je pisa bio najrasprostranjenija vrsta pisaa. Danas se
zadrao samo u nekim podrujima primjene, posebice za tiskanje rauna.
Matrini pisa ostvaruje otisak na papiru udarcem iglica preko obo-
jene vrpce. Naziv matrini ili iglini pisai (engl. dot matrix printer,
impact dot matrix printer) potjee im od injenice da je svaki otisnuti
Slika 5.38. Matrini pisa
IZLAZNI UREAJI
V-47
PRO-MIL
5.3
znak sastavljen od toaka koje su rasporeene u matrini oblik i da se te
toke ispisuju pomou iglica (engl. wire) smjetenih u glavi pisaa.
Dio matrinog pisaa u kojemu se nalaze iglice i koji je odgovoran za
otisak zove se glava pisaa. Glava pisaa je pokretna i kree se vodora-
vno s jednog kraja papira na drugi. Glava se sastoji od iglica debljine od
0,2 do 0,4 mm smjetenih u tijelo glave. Iglice su poredane u uspravni
red gusto jedna iznad druge, a usmjerene su okomito na povrinu
papira. Prolaze kroz vodilice koje ih usmjeravaju, a mogu se pokretati
prema papiru i od papira. Svaka od iglica povezana je s jednim pogon-
skim elektromagnetom koji pod djelovanjem elektrinog impulsa moe
tu iglicu pomicati. Iglice su meusobno neovisne i mogu se pomicati
svaka za sebe. Djelovanjem elektromagneta iglice se velikom brzinom
kreu prema papiru. Izmeu papira i glave pisaa nalazi se vrpca na-
vlaena bojom (engl. ribbon) preko koje iglice udaraju u papir ostavlja-
jui trag u obliku obojenih toaka. Dimenzije toaka ovise o promjeru
iglice, kakvoi obojene vrpce i kakvoi papira.
Nakon otiska svih ili samo nekih toaka, to ovisi o znaku koji se eli
otisnuti, glava se pomie za irinu iglica i nakon toga ostavlja sljedei
otisak. Pri tom pomaku pomakne se i obojena vrpca kako bi kod sljede-
eg udara ispred iglica bio svjei dio vrpce. Kombinacijom aktiviranih
iglica, odnosno ostavljenih tragova na papiru, matrini pisa oblikuje
otisnute znakove. Otisak svakog znaka glava pisaa ostvaruje u nekoli-
ko koraka u vodoravnom smjeru. Svaka tamna toka je mjesto gdje je
jedna iglica udarila u papir.
Broj iglica u glavi odreuje najvei broj toaka koje glava moe otisnuti
u jednom poloaju. to je broj iglica vei, moe se postii i bolji otisak
jer se otisnuti znak moe sastojati od veeg broja toaka. Kod suvreme-
nih pisaa broj iglica u glavi je 9 ili 24, s malo iznimaka. Protjecanjem
struje kroz elektromagnete glave struja grije glavu, a to grijanje pri
dugotrajnom neprekidnom radu pisaa moe biti znatno. Vrhovi iglica
se nakon mnogo otisaka zatupljuju i oteuju pa je tada kakvoa otiska
slaba i potrebno je zamijeniti glavu.
Slika 5.39. Naelni
izgled glave
matrinog pisaa
IZLAZNI UREAJI
V-48
PRO-MIL
5.3
Glava pisaa pomie se vodoravno slijeva udesno i obratno ostavljajui
tragove u obliku niza tokica. Te su tokice dovoljno malene i dovoljno
blizu da kod promatraa stvaraju dojam itljivog znaka. Nakon otiski-
vanja jednog retka, transportni mehanizam matrinog pisaa pomie
papir prema gore omoguavajui glavi otisak sljedeeg reda. Papir se
pomie sustavom valjaka, ako je posrijedi pojedinani papir, ili zupa-
nicima ako je rije o beskonanom papiru. Kod nekih matrinih pisaa
korisnik moe pomicanjem za to namijenjene ruice podesiti razmak
izmeu glave i papira. to je razmak manji, otisak je tamniji.
Matrini pisai su predvieni ponajprije za tekstualni nain rada. Iako
mogu ispisivati i slike, zbog relativno velikih tokica od kojih je takva
slika sastavljena kvaliteta otisnutih slika je loa.
Mnogi matrini pisai mogu tiskati i na papiru u listovima i na be-
skonanom papiru. Pisa se podeava za jednu ili drugu vrstu papira
pomakom odgovarajue ruice. Ruica ima dva poloaja: poloaj za
papir u listovima (engl. cut sheet feeder) i poloaj za beskonani papir
(engl. tractor).
Matrini pisa pripada u pisae koji otisak ostvaruju udarcem (engl.
impact printer), za razliku od nekih drugih vrsta pisaa koji za otisak
ne trebaju udariti u papir (engl. non-impact printer). Buka koju pritom
proizvodi matrini pisa nipoto nije zanemariva i u prostoriji u kojoj
se nalazi moe ozbiljno ometati rad. Izvor buke je udar iglica u papir, a
ovisi o vrsti i grai pisaa. Buka se obino mjeri u decibelima, a tipine
Slika 5.40. Poveani prikaz ispisa
matrinog pisaa na kojem su
vidljivi otisci iglica
Slika 5.41. Matrini pisa s
uvedene obje vrste papira
IZLAZNI UREAJI
V-49
PRO-MIL
5.3
vrijednosti iznose od 60 dB do 75 dB. Pritom treba znati da poveanje
buke za 3 dB znai dvostruko poveanje buke. Za usporedbu, buka od
90 dB moe izazvati trajno oteenje sluha. Smatra se da bi maksimalno
prihvatljiva razina buke za radne prostore u kojima ljudi trajno borave,
trebala biti najvie izmeu 30 dB i 45 dB. Proizvoai malokad navode
podatak o buci pisaa pa korisniku jedino preostaje subjektivna ocjena.
Brzina matrinog pisaa mjeri se brojem znakova koje moe otisnu-
ti u jednoj sekundi (engl. characters per second, cps) pri tekstualnom
nainu rada. Pri tome se ne uzima u obzir vrijeme potrebno za po-
mak papira na novu stranicu, preskok praznog reda itd., pa je to samo
priblina mjera brzine pisaa. Prava brzina pisaa moe se dobiti samo
mjerenjem trajanja pisanja nekoliko stranica teksta. Tipine vrijednosti
brzine iznose od 30 cps u NLQ nainu ispisa (velika kakvoa ispisa s
mnogo tokica po svakom znaku) do vie od 200 cps u draft nainu
ispisa (mala kakvoa ispisa s malo toaka po znaku).
Vrpca natopljena bojom (engl. ribbon) preko koje iglice ostvaruju
vidljiv ispis na papiru potroni je dio pisaa i treba je mijenjati nakon
odreenog broja otisaka. Cijena vrpce je mala, a zamjena jednostavna.
Vrpca je se tijekom rada premata u kuitu tako da pred glavu uvijek
doe svjei dio vrpce. Napravljena je tako da je spojena u zatvorenu
petlju pa se moe mnogo puta prematati. Vrpca se premata istodobno s
pomicanjem glave.
Matrini pisa se s raunalom povezuje paralelnom vezom, serijskom
vezom ili u novije doba USB sabirnicom.
Matrini je pisa pouzdan, trajan i jeftin u ekspolataciji, a moe tiskati
na bilo kojoj vrsti papira, ukljuivi beskonani papir. Glavni su mu
nedostaci relativno loa kvaliteta (izgled) ispisa i buka pri radu.
Slika 5.42. Vrpce
matrinih
pisaa
IZLAZNI UREAJI
V-50
PRO-MIL
5.3
EPSON
Prvi matrini pisa izraen je za potrebe Olimpijskih igara u Tokiju 1964.
godine i nazvan je EP (engl. electric printer). Pisa se pokazao tako do-
brim da je proizvodnja nastavljena, a prvi komercijalni primjerci nosili su
oznaku EPSON (engl. son = hrv. sin). Tako je nazvana i tvrtka koja je do
danas ostala jedna od vodeih na svijetu u proizvodnji pisaa. Primjerice,
model Epson MX-80 koji se pojavio na tritu 1978. godine bio je jeftin
i dobre kakvoe ispisa pa je postao vrlo popularan i mjerilo mnogim
proizvoaima matrinih pisaa. U osamdesetim i poetkom devedese-
tih godina dvadesetog stoljea matrini pisa bio je najpopularniji pisa
ope namjene. Danas su se matrini pisai zadrali uglavnom za ispis
obrazaca koji se ispisuju u vie kopija (samokopirajui obrasci), numeri-
kih podataka (npr. ispis rauna), tablica s mnogo brojeva i sl., dok su ih
za opu namjenu zamijenili pisai s mlazom tinte i laserski pisai.
Ostale vrste pisaa
Termiki pisa (engl. thermal printer, thermal transfer printer) stvara
otisak na papiru toplinskim djelovanjem termike glave. Najea
izvedba termikog pisaa sastoji se od mirujue termike glave i papira
koji se pomie ispred i u dodiru s glavom. Glava pokriva papir po cijeloj
irini, a sastoji se od niza minijaturnih grijala. Ta grijala su elektrini
otpornici koji se zagrijavaju prolazom elektrine struje. Grijala su izve-
dena u obliku kvadratia poredanih u jednu crtu postavljenu poprijeko
na smjer gibanja papira. Papir na koji djeluju grijala temperaturno je
osjetljiv i na zagrijanim mjestima povrina papira prelazi u crnu boju.
Pomicanjem papira i zagrijavanjem izabranih grijala stvara se slika na
papiru. Osim te izvedbe u uporabi su termiki pisai kod kojih glava
putuje po irini papira i kod kojih se umjesto termiki osjetljivog papira
koristi obini papir i termiki osjetljiva vrpca smjetena izmeu papira
i glave. Dobra svojstva termikih pisaa jesu male dimenzije, beuman
rad i niska cijena. Glavni nedostaci su potreba za posebnom vrstom
papira ili termike vrpce i mala brzina. Primjenjuju se u ureajima kod
kojih su dimenzija i teina ureaja ograniene, primjerice u kalkulatori-
ma, faksimil ureajima, prijenosnim pisaima, POS pisaima itd.
Foto pisa (engl. photo printer) je vrsta pisaa iji se ispis po kvaliteti
ne razlikuje od fotografija izraenih u foto laboratoriju uobiajenim
kemijskim postupkom razvijanja. Osim te znaajke foto pisai se od
ostalih pisaa razlikuju po jo nekim svojstvima. Digitalni fotoaparat
moe se izravno prikljuiti na foto pisa i tako ispisati slike bez posred-
stva raunala, foto pisai mogu itati memorijske kartice digitalnih
fotoaparata, mogu otiskivati na malim formatima papira uobiajenim
za fotografije (npr. 10 cm x 15 cm), mogu ispisivati na papiru u smotku
IZLAZNI UREAJI
V-51
PRO-MIL
5.3
(roli), mogu otiskivati na cijeloj povrini papira (bez bijelih rubova), te
mogu ispisati mnogo malih sliica na jednom listu papira za pregled
slika. Kako bi pisai i digitalni fotoaparati razliitih proizvoaa bili
sukladni, donesena je norma pod nazivom PictBridge koja propisuje
nain razmjene podataka. Pisai i digitalni fotoaparati izraeni prema
toj normi mogu se meusobno povezivati bez obzira na proizvoaa ili
model. Veina foto pisaa su zapravo pisai s mlazom tinte velike razlu-
ivosti ili sublimacijski pisai prilagoeni navedenim zahtjevima.
POS pisa (engl. point of sale printer) je pisa namijenjen ispisu rauna
u trgovinama. Malih su dimenzija, izdrljivi i ne trae odravanje. Obi-
no ispisuju na uskom papiru smotanom u smotak (rolu). Veina POS
pisaa su termiki pisai malih dimenzija ili iglini pisai s prikladno
prilagoenim mehanizmom. Prednost termikih POS pisaa je to to
treba mijenjati samo papir, dok kod matrinih treba mijenjati papir i
vrpcu. Kod veeg broja ispisa skuplji je otisak termikog pisaa jer rabi
poseban termiki osjetljivi papir.
Mreni pisa (engl. network printer) namijenjen je radu u mrei. Ima u
sebi ugraene sklopove koji omoguuju da se u mreu ukljui kao vor
mree. To su redovito laserski pisai visoke kakvoe, brzine i izdrljivosti s
ladicom za papir velikog kapaciteta. Vezani u mreu opsluuju vie korisni-
ka pa se esto rabe u uredima. Skuplji su od ostalih vrsta laserskih pisaa.
Linijski pisa (engl. line printer) je pisa koji otiskuje cijeli red odje-
dnom. Osnovna im je odlika velika brzina rada u rasponu od 400 lpm
do 2.000 lpm (redaka u minuti, engl. line per minute). Mogu ispisivati
samo tekst i namijenjeni su za tiskanje velike koliine obrazaca, rauna
i sl. Velikih su dimenzija, buni su i skupi pa se rabe samo tamo gdje je
u kratkom vremenu potrebno otisnuti mnogo primjeraka. Za ispis rabe
razne tehnologije kojima se udarom glave za ispis ostvaruje otisak. Neki
se od linijskih pisaa nazivaju prema nainu na koji ostvaruju otisak
pa tako postoje pisai s lancem (engl. chain printer), s bubnjem (engl.
drum printer), s metalnom vrpcom (engl. band printer) i dr.
Slika 5.43. POS pisa
IZLAZNI UREAJI
V-52
PRO-MIL
5.3
Sublimacijski pisa (engl. dye sublimation printer, dye sub printer)
ispisuje sliku koja je najslinija viebojnoj fotografiji. Sublimacijski pisa-
i koriste pojavu sublimacije, tj. svojstvo nekih tvari da pod odreenim
uvjetima preskau tekue agregatno stanje. Glava sublimacijskog pisaa
sastoji se od grijaih elemenata. Izmeu glave i papira nalazi se vrpca ili
folija s nanesenom bojom koja ima svojstvo sublimacije. Zagrijavanjem
grijaeg elementa isparava se boja koja se nalazi neposredno ispred tog
elementa. Pare se skrutnjuju na papiru koji je neposredno uz vrpcu s
bojom i tako nastaje slika na papiru. Koliina isparene boje, a time i
koliina boje koja e se skrutnuti na papiru, ovisi o temperaturi grijaeg
elementa i o trajanju grijanja. Na jedno te isto mjesto na papiru ispara-
vanjem se nanose etiri CMYK boje. Pojedine toke nemaju otre ru-
bove pa je prijelaz jedne toke u drugu praktino nevidljiv. Dok se kod
ostalih vrsta viebojnih pisaa paljivim motrenjem mogu razlikovati
elementarne toke otiska, kod sublimacijskog pisaa to nije mogue
jer se toke meusobno stapaju. Iako je u veini sluajeva to prednost,
pri otiskivanju teksta i objekata gdje se trae otri rubovi to moe biti
zamjetni nedostatak. Sublimacijski pisai koriste posebnu vrstu papira
koji kemijski vee isparenu boju. Mjesto na vrpci s kojeg je isparena
boja ne moe se vie upotrijebiti za tiskanje te je kapacitet vrpce mali.
Cijena papira i vrpce znatno utjee na cijenu pojedinog otiska pa su
otisci sublimacijskog pisaa skupi. Glavna je prednost sublimacijskih
pisaa visoka fotorealistina kvaliteta otiska koji se odlikuje irokim
rasponom boja i neprimjetnim prijelazom izmeu toaka. Nedostaci
sublimacijskih pisaa su visoka nabavna cijena, visoki trokovi korite-
nja i sporost.
Pisa s voskom (engl. thermal wax transfer printer, solid ink printer)
graen je slino sublimacijskom pisau samo to je na vrpci vosak a ne
sublimacijska boja. Na sobnoj temperaturi vosak je u krutom stanju. Zagri-
javanjem se vosak rastopi u tekue stanje, pritisne na papir i tamo ohladi.
Tako je mogue dobiti otisak vrlo otrih rubova pa je pogodan za ispis gdje
je to potrebno, npr. za ispis crtinog koda ili razliitih naljepnica.
LED pisa graen je slino laserskom pisau, samo to za osvjetljavanje
bubnja umjesto laserske zrake koristi niz svijetleih dioda (engl. light
emitting diode printer). Diode su poredane u crtu koja je postavljena
iznad bubnja i osvjetljava njegovu povrinu. Diode mogu odjednom
osvijetliti cijeli red, a broj dioda odreuje razluivost pisaa. Svaka LED
dioda stvara jednu toku na otisku pa u jednom retku pisaa razluivo-
sti 300 x 300 dpi i formata A4 ima priblino 2.500 LED dioda. U odno-
su na laserske pisae s laserskim izvorom svjetla, LED pisai odlikuju se
manjim dimenzijama, jednostavnijom graom optikog dijela pisaa,
podjednakom brzinom te za sada viom cijenom.
LCS pisa (engl. liquid crystal shutter printer) slian je laserskom pisa-
u, ali bubanj se osvjetljava neonskom svjetiljkom. Svjetlo na putu do
IZLAZNI UREAJI
V-53
PRO-MIL
5.3
bubnja prolazi kroz zaslon izraen od tekuih kristala u obliku crte ili
niza tokastih elemenata. Svaki od tih elemenata moe biti propustan
ili nepropustan za svjetlo, zavisno o upravljakom signalu. Kao i kod
LED pisaa odjednom se osvjetljava cijela crta bubnja. Svojstva LCS
pisaa odgovaraju svojstvima LED pisaa.