Pitanja iz marketinga I POGLAVLJE (srednja vanost) 1. osnovne vrste trita " " " " " #rite res!

rsa #rite roizvo'a&a #rite otroa&a #rite osrednika #rite drave sa rostornog as ekta $oka$na regiona$na doma)a inostrana sa as ekta str!kt!re er%ektna im er%ektna sa stanovita marketinga otroa&a organiza(ija

*. Prist! i os$ovanja ! red!ze)! + na,rojati i o,jasniti

" orjentacija na proizvodnju

Orjenta(ija na roizvodnj! je najstariji rist! os$ovanj! kom anija. -!tina je ! tome da r!kovodstvo sve svoje na ore kon(entrie na roizvodnj! to ve)i. ko$i&ina roizvoda/ !z to nie trokove. #eite je/ dak$e/ na te.no$ogiji/ organiza(iji i kontro$i trokova.0ast! ni(i ovakve os$ovne %i$ozo%ije vjer!j! da je najvanije on!diti otroa&ima to vie roizvoda o to niim (ijenama.

" Orjentacija na proizvod

1mjesto masovne roizvodnje o niskim (ijenama/ kom anije se mog! orjjentisati na vr.!nski kva$itet svoji. roizvoda/ oto tada mog! imati vie (ijene/ a ne zavise to$iko ni od ekonomije o,ima.-! eriorni roizvodi se !vijek mog! rodavati o viim (ijenama od konk!rentski. a rista$i(e ovog rist! a os$ovanj! kom anije smatraj! da on ima i niz dr!gi. rednosti. O asnost od ovakvog rist! a je ! &injeni(i da r!kovodstvo kom anije &esto za,oravi kako se okr!enje ,rzo mijenja a i otre,e i e$je otroa&a.

" Orjentacija na prodaju

2!kovodstva mnogi. kom anija smatraj! da se agresivnom rodajom i romo(ijom moe rodati sve to se roizvede. Potroa&e jednostavno tre,a 3 risi$iti4 intenzivnim $i&nim kontaktima/ raznim metodama sim!$isanja k! ovine i or!kama !tem medija da se kona&no od$!&e i k! e nji.ove roizvode. #o je ! s!tini trgova&ka $ogika/ koja nekada moe,iti i !s jena. Orjenta(ija red!ze)a na rodaj!/ kao svoj! ,azi&n! %i$ozo%ij!/ nosi sa so,om i ve$iki rizik. 1ko$iko otroa&i/ nakon to s! o !sti$i agresivnim metodama kojima se koriste rodav(i i kona&no k! i$i odre'eni roizvod/ ne ,!d! zadovo$jni sa njim/ negativni e%ekti mog! ,iti ve)i od ozitivni..

" Marketing koncept u poslovanju preduzea

5arketing kon(e t o$azi od otre,a i e$ja otroa&a. #o je ,itna raz$ika jer se !mjesto asivnog stava rema otroa&ima i nametanja roizvoda koji odgovaraj! internim mog!)nostima kom anije marketing za$ae za aktivan stav rema njima. Prema ovom kon(e t! otre,e i e$je otroa&a tre,a kontin!irano istraivati i ri$ago'avati im se na taj na&in to )e se on!diti roizvodi i !s$!ge koji )e i. zadovo$javati ,o$je od konk!renata na trit!.

" Koncept drutvenog marketinga

6on(e t dr!tvenog marketinga je najnoviji od et mog!)i. rist! a ! rav$janj! kom anijama. 2az$og za njegov! ojav! i sve ve)e ri.vatanje od strane

savremeni.kom anija je zav,rin!tost javnosti z,og !groenosti oko$ia ! kojem ivimo na ovoj $aneti/ kao i zdrav$ja $j!di i kva$iteta nji.ovog ivota. 7. 1$oga marketinga ! savremenim trinim ekonomijama " 5arketing kao ro(es razmjene " 5arketing kao aktivnost koja ovez!je razdvojene !&esnike ! ro(es! razmjene " 5arketing kao %!nk(ija " 5arketing kao kreator korisnosti za otroa&e 8. O,$i(i razdvajanja !&esnika ! razmjeni + na,rojati o rostorno o vremensko o in%orma(iono o v$asni&ko o vrijedonosno 9. :!nk(ije sa kojima se remo)!j! razdvajanja o %!nk(ije razmjene o $ogisti&ke %!nk(ije o %!nk(ije odrke II POGLAVLJE (jako ,itno) 1. Pojam stratekog $aniranja -trateko $aniranje se de%inie kao 3 ro(es razvijanja i odravanja stratekog sk$ada izme'! (i$jeva i s oso,nosti red!ze)a i njegovi. romjenjivi. marketing ri$ika4. Ono !k$j!&!je de%inisanje jasne misije red!ze)a/ odre'ivanje deta$jni. (i$jeva na osnov! koji. )e se! rav$jati red!ze)ima/ kreiranje ort%o$ia os$ova i roizvoda koji s! naj,o$ji za red!ze)e i a$o(iranje sredstava na svaki od nji./ te kooriniranje %!nk(iona$ni. strategija sa (i$jem ot ore kor orativnom $an!. *. ;ivoi $aniranja " kor orativno $aniranje (kor orativna strategija) " os$ovno $aniranje ( os$ovna strategija) " %!nk(iona$no $aniranje (%!nk(iona$na strategija) " 7. 6ora(i ! ro(es! stratekog $aniranja + 8 " de%inisanje misije kom anije " odre'ivanje (i$jeva i zadataka " kreiranje os$ovnog ort%o$ia " $aniranje marketinga i osta$i. %!nk(iona$ni. strategija 8. <ta je misija red!ze)a + de%ini(ija 5isija je izjava o s%eri os$ovnog dje$ovanja i rez!$tatima koje organiza(ija e$i osti)i. 9. <ta s! strateke os$ovne jedini(e + de%ini(ija -trateka os$ovna jedini(a je dio red!ze)a koji ima odvojen! v$astit! misij! i (i$jeve i koji se mog! nezavisno $anirati od odta$i. os$ova kom anije.

=. Oso,ine (i$jeva red!ze)a " 8 " realni + rea$nost (i$jeva se teme$ji na ana$izi interni. mog!)nosti i er%ormansi red!ze)a/ a ne na e$jama i nerea$nim o&ekivanjima " konzistentni + nije mog!)e 3 osti)i najve)! rodaj! !z najnie trokove4 i$i 3 roizvesti naj,o$ji mog!)i roizvod ! najkra)em mog!)em rok!4. Ovi (i$jevi s! kontradikrorni i kao takvi neostvarivi " jasni + jasnost je ovezana sa ,rzinom i $ako)om s.vatanja (i$jeva/ odnosno sa mog!)no)! re oznavanja i sag$edavanja nji.ove rea$iza(ije. " specificirani + s e(i%i(iranost odraz!mijeva nji.ov! !smjerenost na ak(ije ! smis$! ta se tre,a osti)i/ ko je odgovoran za to i ! okvir! kog vremenskog okvira se namjeravaj! osti)i ostav$jeni (i$jevi. >. 6reiranje os$ovnog ort%o$ia 6$j!&ni instr!ment ! stratekom $aniranj! je ana$iza ort%o$io os$ova i$i tzv. Port%o$io $aniranje/ koje se ! osnovi sastoji od dvije aktivnosti? " ana$iza sadanje ozi(ije i tek!)eg ort%o$ia red!ze)a " odre'ivanje strategije rasta kroz nove roizvode i$i os$ove. Ana$iza tek!)eg ort%o$ia redstav$ja k$j!&n! aktivnost ! stratekom $aniranj! gdje se rimjenj!je neko$iko mode$a i te.nika ort%o$io ana$ize. Ovi mode$i se ! s!tini zasnivaj! na rovo'enj! 8 koraka. " rvi i osnovni korak je identi%ika(ija k$j!&ni. os$ova koji &ine sr kom anije (strateke os$ovne jedini(e) " dr!gi korak se odnosi na stratek! ana$iz! svi. os$ovni. jedini(a sa as ekta sag$edavanja nji.ove ozi(ije na trit! i zna&aja ! generisanj! ri.oda/ " s$jede)i korak se odnosi na !tvr'ivanje oni. -PJ koji )e ,iti generatori/ odnosno korisni(i gotovog nov(a/ a se &esto ort%o$io mode$i smatraj! i mode$ima ! rav$janja gotovinom/ " &etvri i os$jednji korak se odnosi na strateko ra)enje i re ozi(ioniranje -PJ ! sk$ad! sa romjenama ! okr!enj!. @. 6oji s! instr!menti stratekog $aniranja + * (determinante/ A-G matri(e + koje s! 8 gr! e os$ova/ GE matri(a) " okazate$ji re$ativnog trinog !&e)a -PJ " sto e rasta trita na kome se os$!je. Betiri gr! e os$ova kod ACG matri(e? " izvori gotovine (krave m!zare) s! oni os$ovi i$i roizvodi koji imaj! nisk! sto ! rasta trita i visoko !&e)e. ;ji.ove otre,e za !$aganjem s! ma$e/ jer konk!ri! sa s ororast!)im tritima/ dok s! istovremeno generatori zna&ajnog vika gotovine. Ovaj viak gotovine se koristi za odmirenje v$astiti. o,aveza i !$aganja ! dr!ge -PJ koje to za.tijevaj!. " Pos$ovi od znakom itanja +is itivanja za.tijevaj! mnogo vie sredstava za o&!vanje v$astitog !&e)a nego to sami mog! da ostvare. Oni imaj! ma$o !&e)e na ,rzorast!)im tritima i sa as ekta toka gotovine ostvar!je negativne trendove. " Vode)i os$ovi ret ostav$jaj! odravanje visokog !&e)a na rast!)em trit!/ to o ravdava !$aganja &ak iako s! iznad v$astiti. mog!)nosti generisanja. " -trateki iz,or za tzv. Aezvrijedne os$ovekoji imaj! ma$eno !&e)e na trit! s orog rasta je jasan? dezinvestiranje i na !tanje. D. 2azvijanje strategija rasta i razvoja red!ze)a " str. 9E ( 8 strategije +ta,e$a)

"

"

" "

enetra(ija na trite + redstav$ja takv! strategij! rasta i razvoja red!ze)a koja o$azi od sadanjeg trita i ostoje)i. k! a(a/ odnosno od sadanji. roizvoda. 2ast se ostie kroz enetra(ij! na trite koritenjem raz$i&iti. aktivnosti i instr!menata marketing rograma kao to s!? otvaranje ma$o rodajni. mjesta/ !na re'enjima ! romo(iji/ (ijenama !s$!gama itd. Razvoj trita je strategija rasta red!ze)a !tem identi%i(iranja i razvoja novi. trini. segmenata/ !z ostoje)i roizvodni rogram. Ovo se ostie revidiranjem sadanji. $oka$iteta sa (i$jem rona$aenja nezadovo$jni. k! a(a i$i !tem eks anzije na sasvim nove $oka(ije ! zem$ji i$i inostranstv! Pred!ze)e tako'e moe razmatrati strategij! razvoja proizvoda/ gdje semodi%ikovanjem ostoje)eg i$i n!'enjem ot !no novog roizvoda ok!ava ostvariti rast na ostoje)im tritima Diverzifikacija odraz!mijeva strategij! rasta red!ze)a koja se odnosi na zadovo$javanje ot !no novi. otre,a sa okretanjem novi. i$i k! ovinom os$ova van ostoje)eg os$ovnog ort%o$ia.

1E. 6ora(i ! marketing ro(es! + rezenta(ija na strani(i E:-A (str. =1. s$ika *.1E na!&iti) " ana$iziranje trini. mog!)nosti " se$ek(ije (i$jani. trita " razvijanje marketing miksa " ! rav$janje marketing na orima 11. Pro(es kontro$e + kora(i " odre'ivanje (i$jeva " mjerenje er%ormansi " o(jenjivanje er%ormansi " od!zimanje korektivni. ak(ija III POGLAVLJE (niska vanost) 1. 6ako se dije$i okr!enje + makro/ mikro/ mezo i ta !$azi ! sastav " makro okr!enje se sastoji od kr! ni. dr!tveni. %aktora to o redje$j!j! !s$ove i mog!)nosti os$ovanja red!ze)a na trit!. O,i&no se ovdje tretiraj! %aktori o$iti&kog (i ravnog)/ ekonomskog/ so(ija$no"k!$t!rnog/ demogra%skog i te.no$okog okr!enja. " 5ikro okr!enje kom anije redstav$ja sve ene s!,jekte sa kojima kom anija ima odre'en! re$a(ij! i$i direktan odnos.Prije svega t! s! otroa&i/ do,av$ja&i te neko$iko vrsta marketing osrednika. " 5ezookr!enje se sastoji od konk!ren(ije i razni. vrsta gr! a/ koje se zajedni&ki nazivaj! javnost. 6od ovi. !&esnika jasno je da kom anija moe/ a$i &esto i ne moe ostvarivati odre'eni !ti(aj. -toga se ! ovom s$!&aj! govori o okr!enj! na koje je donek$e mog!)e !ti(ati a$i i kome se kom anije moraj! ri$ago'avati. IV POGLAVLJE (jako vano) 1. <ta je marketing in%orma(ioni. sistema + de%ini(ija 5arketing in%orma(ioni sistem (5I-) 3sastoji se od $j!di/ o reme i ro(ed!ra/ omo)! koji. se rik! $jaj!/ sistematiz!j!/ ana$iziraj!/ o(jenj!j! i distri,!iraj! otre,ne akt!e$ne i o!zdane in%orma(ije donosio(ima od$!ka ! marketing!4.

*. 6oji s! odsistemi 5I-"a + 8 7. Pojam istraivanja marketinga Istraivanje marketinga je 3 -istematsko i o,jektivno identi%i(iranje/ rik! $janje/ ana$iza/ disemina(ija i koritenje in%orma(ija sa (i$jem da se omogne menaderima ! od$!&ivanj!/ koje se odnosi na identi%ikovanje i rjeavanje ro,$ema (i ansi) ! marketing!. 8. :aze ! ro(es! istraivanja marketinga + 8 %aze " de%inisanje marketing ro,$ema " izvi'ajna istraivanja " de%inisanje (i$jeva istraivanja " izrada $ana istraivanja ro,$ema. 9. Pod%aze ! $aniranj! istraivanja " " " " sadraj $ana istraivanja rik! $janje sek!ndarni. odataka rik! $janje rimarni. odataka ana$iza rik! $jeni. odataka

=. <ta s! rimarni a ta sek!ndarni oda(i " oda(i koji se rvi !t sk! $jaj! od strane istraiva&a nazivaj! se rimarni oda(i " sek!ndarni oda(i s! oni oda(i koje je ve) neko ranije sk! io. >. 5etode rik! $janja rimarni. odataka + * " is itivanje " osmatranje @. <ta je !zorak 1zorak je ma$i dio ne&ega/ namijenjen da okae oso,ine/ kva$itet i rirod! (je$ine. D. 6oje s! k$asi%ika(ije metoda ana$ize (str. 181 ema) " deskri tivna ana$iza " ana$iza jedne varija,$e " ana$iza dvije varija,$e " ana$iza vie varija,$i V POGLAVLJE Fsrednja vanost) 1. str. 19> ema na dn! strani(e s!mira ve)in! na,raja$i(a re%erentne gr! e + ta s!/ vrste re%erentni. gr! a/ vrste !ti(aja koje imaj! na otroa&a + do,ro na!&iti 2e%erentne gr! e s! o,i&no %orma$ne i$i ne%orma$ne gr! e koje !ti&! na %ormiranje na&ina zadovo$javanja otre,a/ kao i na razvoj ojedini. vrsta i na&ina razmi$janja/ ro(jenjivanja reak(ija na oti(aje iz okr!enja i s$. 2e%erentne gr! e se o,i&no dije$e na rimarne i sek!ndarne gr! e.Primarne gr! e s! one kojima ojedina( ri ada i !n!tar koji. se &esto (svakodnevno) kre)e i o,av$ja standardne aktivnosti.-ek!ndarne gr! e s! vie %orma$ne/ a$i ne ret ostav$jaj! svakodnevn! i$i tako &est! kom!nika(ij!. #! s adaj!

ro%esiona$na i s ortska !dr!enja/ o$iti&ke artije/ re$igiozne organiza(ije/ sindikat i s$. Interesantan %enomen je da s! otroa&i &esto od !ti(ajem g! a kojima %orma$no ne ri adaj!. 1 tom smis$! re%erentne gr! e se dije$e na ri adaj!)e/ as ira(ione i distan(iraj!)e. Pri adaj!)e gr! e s! one kojima ojedina( ri ada/ kao tio s! st!dent/ 'ak/ &$an orodi(e/ %!d,a$er ! tim! i s$. As ira(ione gr! e s! one kojima ,i ojedina( vo$io da ri ada a$i im nije &$an. #o s! o et iste gr! e/ kao to s! s ortski k$!,/ m!zi&ka gr! a/ red!ze)e i s$/ kojima neko ko nije %orma$no &$an tei da ri ada. Gistan(iraj!)e gr! e s! one koje ojedin(i e$e da iz,jegn!/ kao kad neko nastoji da se ogradi od ojedine o$iti&ke artije i njeni. ideja/ re$igiozne sekte/ rovokativne m!zi&ke gr! e i s$. 2e%erentne gr! e iskaz!j! zna&ajan !ti(aj na onaanje otroa&a/ kako genera$no tako i ! k! ovini. 1ti(aj moe ,iti in%orma(ijski/ ! oredni i$i normativni. In%orma(ijski !ti(aj zna&i da g!r a s$!i &esto kao res!dan izvor in%orma(ija za svoje &$anove/ na rimjer o marki roizvoda/ o red!ze)!/ o kva$itet! roizvoda i !s$!ga i s$. 1 oredni !ti(aj zna&i da se !n!tar gr! e &esto vri ore'enje ! smis$! ri.vatanja ojedini. roizvoda koji odgovaraj! i$i ne odgovaraj! vrijednostima i$i rin(i ima gr! e. ;ormativne gr! e s! one koje na$a! svojim &$anovima odre'en! vrst! onaanja/ odnosno od &$anova gr! e se o&ek!je da s$ijede odre'ene %orma$ne i$i ne%orma$ne norme. *. ;a,rojati demogra%ske gr! e " godine starosti " zanimanje " o,razovanje " do.odak i ,ogatstvo 7. " " " " " " si.o$oki %aktori er(e (ija ro(es !&enja motiva(ija stavovi karakter sti$ ivota

8. de%ini(ija er(e (ije Per(e (ija je na&in na koji otroa&i organiz!j! i o,janjavaj! in%orma(ije i dr!ge stim!$anse iz okr!enja 9. de%ini(ija -#A2"a =. 5as$ov$jeva .ijerar.ija motiva + str 1>1 iramida zadovoljstvo samim so,om potrebe dostignua resti/ stat!s/ riznanje/ odo,ravanje drutvene potrebe ri adanje/ ri.va)anje/ $j!,av/ rijate$jstvo/ osje)anja sigurnosne potrebe %izi&ka sig!rnost/ red/ sta,i$nost/ s$o,oda

fizioloke potrebe (.rana/ i)e/ vazd!./ san/ sk$onite/ seks) >. ema str. 1>9 + vrste od$!ka o k! ovini " s$oeno od$!&ivanje + se odnoi na sit!a(ij! iz!zetno vani. k! ovina za k! (a/ k! ovina koja se vri samo neko$iko !ta ! tok! ivota i o,i&no !k$j!&!j! visoko vrijedne i sk! e roizvode/ &ija otronja ima da$ekoseniji zna&aj na ivot otroa&a. " Varija,i$no od$!&ivanje je sit!a(ija manjeg angaovanja/ a$i sa jo !vijek visokim nivoom s$oenosti od$!ka i otr,om vie in%ormisanosti. #akva sit!a(ija nastaje ! !s$ovima zna&ajne raz$ike izme'! mnogo,rojni. marki. Potroa) )e ! takvim sit!a(ijama &esto romijeniti mark! iiz,or i$i iz radozna$osti i$i da iz,jegne dosad! i monotonost ! k! ovini. " Loja$nost marki je vrsta od$!ke ! kojoj je angaovanost otroa)a visoka/ a$i s$oenost i otraga za in%orma(ijama s! vr$o niski jer otroa) re%erira odre'en! mark! i k! !je ,ez ve$ikog ok$ijevanja " Iner(ija i$i r!tinsko k! ovanje s! od$!ke koje se donose ,ez ve$ikog razmi$janja i rik! $janja in%orma(ija/ niti im se ridaje ose,na vanost od strane k! a(a @. %aze ! ro(es! k! ovine + na,rojati " !stanov$jene otre,e " rik! $janje in%orma(ija " ro(jena iz,ora i a$ternativa " od$!ka o k! ovini " ostk! ovne ak(ije VI POGLAVLJE (srednja vanost) 1. 6arakteristike os$ovni. trita (8 od 1E) " agregiranost na strani on!de i tranje " visoka geogra%ska kon(entra(ija " tranja na os$ovnom trit! je izvedena tranja " tranja ima %$!kt!iraj!)i karakter *. Vrste trita os$ovne otronje + na,rojati " trite roizvo'a&a @ind!strijsko trite) " trite osrednika/ odnosno re rodava&a " trite dravni. na,avki " instit!(ijska trita 7. 5etode k! ovine na os$ovnim tritima " na,rojati i re oznati " o is i s e(i%ika(ija + ova metoda k! ovine rimjenj!je se kod roizvoda koji s! o svojim kva$itativnim i kvantitativnim svojstvima standardizovani. Ovakve vrste roizvoda sre)emo ! re.ram,enoj ind!striji (itari(e/ e)er/ !$je)/ ind!striji gra'evinarstva ((ement/ (rije / (ig$a)/ drvnoj ind!striji itd. " Ins ek(ija + roizvodi koji imaj! s e(i%i&ne karakteristike koje nije mog!)e ozna&iti standardnim oznakama i redstav$jaj! tzv. Jedina&n! ro,!/ k! !j! se metodom ins ek(ije. Ovo je karakteristi&no za gra'evinske o,jekte/ o rem!/ maine/ te.no$ogije/ trans ortna sredstva itd.

"

"

1zrokovanje + ! s$!&ajevima tzv. Homogeni. roizvoda/ gdje rovjera kva$iteta (je$ok! ne mase nije mog!)a/ k! ovina !zrokovanjem je jedini rik$adan na&in da se o(jeni rosje&ni kva$itet redmetne ro,e. Ovaj metod k! ovine karakteristi&an je za tek!)e terete/ n r. ;a%t! i na%tne derivate/ vino/ te itari(e i dr!ge ras!te terete. Pregovaranje + ! s$!&ajevima kada k! a( re(izno o isno odre'!je ro,! koj! ima namjer! k! iti/ isti od oten(ija$ni. rodava(a trai da dostave svoje on!de/ oda,ere naj ovo$jnije od nji. i nakon toga regovara sa njima nastoje)i da ! nji.ovoj me'!sonoj konk!ren(iji ostigne to ovo$jnije !s$ove za se,e.

8. Vrste k! ovine na trit! roizvo'a&a + na,rojati i zna&enje " rva i$i ini(ija$na k! ovina + ri ovakvoj k! ovini red!ze)e se s!o&ava sa k! ovinom koja je osve nov osao za t! %irm!. 1 ovom s$!&aj! red!ze)e je jako a$jivo ! oda,ir! i kona&nom iz,or! do,av$ja&a. 0a rv! k! nj! neo .odno je i najvie in%orma(ija. " 2!tinska k! ovina + odraz!mijevaj! da k! a( ima re(izno razvijene s e(i%ika(ije i sistem na,avki odre'enog roizvoda.;a,avke se odvijaj! o a!tomatizm! kada n r. 0a$i.e adn! na kriti&an nivo.6od ove vrste k! ovina !s$ovi s! do,ro oznati/ a k! a( se os$anja na oznate i rovjerene do,av$ja&e sa kojima ima !s ostav$jene odnose os$ovnosti i !zajamnog ovjerenja. " 5odi%i(irana r!tinska ( onov$jena) k! ovina + kod ove vrste k! ovine k! a( mijenja s e(i%ika(ij! i !s$ove nar!d,e ! smis$! za.tijevanja kra)i. rokova is or!ke/ nii. (ijena/ ve)e diverzi%ika(ije on!de/ d!i. rokova $a)anja. Ovakvim ost! kom k! a( vri ritisak na do,av$ja&a da svoj! konk!rentnost sta$no dri na/ za k! (a/ zadovo$javaj!)em nivo!. " 6! ovina sistema + ova vrsta k! ovine karakteristi&na je za k! ovin! kom $eksni. roizvoda/ roizvoda koji za.tijevaj! asem,$iranje/ odnosno roizvoda &iji s! sastavni dije$ovi roizvedeni od strane vie raz$i&iti. roizvo'a&a. 9. :aze ro(esa k! ovine + na,rojati " !tvr'ivanje/ re oznavanje ro,$ema i$i otre,e (genera$ni o is otre,a) " razvoj s e(i%ika(ije otre,nog roizvoda i$i !s$!ge " traenje mog!)i. do,av$ja&a ( roizvo'a&i i rodav(i) i vrednovanje traenog roizvoda i$i !s$!ge ! ore'ivanjem sa s e(i%ika(ijom " oda,ir naj,o$jeg do,av$ja&a/ " kona&no de%inisanje nar!d,e " ro(jena da $i roizvod i$i !s$!ga zadovo$javaj! nae otre,e i ro(jena o!zdanosti do,av$ja&a. VII POGLAVLJE (visok rioritet) 1. Pojam segmentiranja trita -egmentiranje trita je ro(es odje$e trita na raz$i&ite gr! e k! a(ana osnov! nji.ovi. otre,a/ karakteristika i$i onaanja/ koje mog! za.tijevati ose,ne roizvode i$i marketing miksove. *. ;ivoi segmentiranja " koji s! i ta koji zna&i " masovni marketing + red!ze)e ! masovnom marketing! n!di jedan te isti roizvod koji masovno roizvodi na (ije$om trit!/ te distri,!ira i romovie ga za sve k! (e. Gak$e/ rije& je o strategiji tzv. ;edi%eren(iranog/ odnosno

"

" "

!niverza$nog marketinga/ koji ! ot !nosti zanemar!je raz$ike izme'! otroa&a i nji.ovi. otre,a i e$ja. 5arketing segmentiranje + red!ze)a koriste marketing segmentiranje kako ,i izo$ova$a vie segmenata/ sa (i$jem kon(entriranja v$astiti. snaga na one segmente/ odnosno na one gr! e otroa&a/ koje s! !n!tar se,e .omogene/ a izme'! se,e .eterogene. 5arketing nia + se %ok!sirana odsegmente i$i nie ( ovo$jna mjesta na trit!) sa raz$i&itim o,i$jejima koja mog! traiti ose,n! kom,ina(ij! koristi. 5ikromarketing + je raksa krojenja roizvoda i marketing rograma kako ,i se ri$agodi$i !k!sima s e(i%i&ni. ojedina(a i $oka(ija"!k$j!&!j!)i $oka$ni marketing i individ!a$ni marketing. Loka$ni marketing !k$j!&!je kreiranjemarki i romo(ija rema otre,ama i e$jama $oka$ni. gr! a otroa&a + gradova/ nase$ja i$i &ak ose,ni. rodavaoni(a. Individ!a$ni marketing je ! s!tini ekstrmeni o,$ik mikromarketinga gdje se roizvodi i marketing rogrami kroje rema otre,ama i re%eren(ijama ojedina&ni. otroa&a.

7. str. *1=/*1> + g$avne varija,$e + ta,e$a + na,rojati " geogra%ske o svjetski regioni i$i zem$ja o region ! zem$ji o gradska o !$a(ija o g!stina o k$ima " demogra%se o godine o o$ o ve$i&ina orodi(e o ivotni (ik$!s orodi(e o ri.od o zanimanje o o,razovanje o re$igija o rasa o genera(ija " si.ogra%ske o dr!tveni s$oj o ivotni sti$ o $i&ne karakteristike " ,i.ejvioristi&ke o koritenje oko$nosti o koristi o stat!s korisnika o ro(enat koritenja o stat!s $oja$nosti o %aza s remnosti o stav rema roizvod! 8. #a,e$a >.7./ str. **9 + na,rojati

demogra%ske varija,$e (grana/ ve$i&inakom anije/ $oka(ija/ o erativne varija,$e/ te.no$ogija/ stat!s korisnika"nekorisnika/ s oso,nost k! (a " rist! i k! ovini (organiza(ija %!nk(ije na,ave/ str!kt!ra mo)i/ riroda ostoje)i. odnosa/ o ta o$itika na,ave/ kriteriji k! ovine) " -it!a(ioni %aktori (.itnost/ s e(i%i&na rimjena/ ve$i&ina nar!dn,e) " Li&na o,i$jeja (s$i&nost izme'! k! a(a i rodava(a/ stavovi rema rizik!/ rivrenost) 9. 1s$ovi !s jenog segmentiranja + na,rojati i re oznati " mjer$jivost + odnosi se nave$i&in!/ k! ovn! snag! i ro%i$e segmenta koji se mog! mjeriti " dost! nost + ste en do kojeg je segmenta mog!)e dosegn!ti i o s$!iti " va$janost s$!i kao kriterij za o(jen! ve$i&ine i ro%ita,i$nosti segmenta " raz$i&itost + odgovara na itanje ta je to o &em! se segmenti me'!so,no raz$ik!j!I " O erativnost + ste en do kojeg je mog!)e/ s (i$jem riv$a&enja i o s$!ivanja segmenata/ kreirati e%ikasne marketing rograme. =. 6riteriji koji se koriste za ro(jen! trini. segmenata + 7 " ve$i&ina i rast segmenata " str!kt!rna riv$a&nost segmenata " (i$jevi i res!rsi kom anije. >. Ci$jne strategije i$i strategije o,!.vata + na,rojati + 7 i zna&enje " nedi%eren(irani marketing + strategija nede%eren(iranog marketinga ! ot !nosti ignorie segmentiranje trita i o$azi od red ostavke da ne ostoje zna&ajne raz$ike izme'! segmenata. 1 ovom s$!&aj! red!ze)e nast! a na (je$ok! nom trit! samo sa jednom on!dom i %ok!sira se na zajedni&ke karakteristike otroa&a/ a ne na raz$ike ! nji.ovim otre,ama. " Gi%eren(irani marketing + strategija di%eren(iranog marketinga se odnosi na sit!a(ij! ! kojoj red!ze)e okriva neko$iko trini. segmenata i kreira odvojene on!de za svaki od nji.. " 6on(entrisani (%ok!sirani) marketing sa kojim red!ze)e nastoji o s$!iti samo jedan trini segment/ ri$ago'avaj!)i on!d! i marketing rogram za.tjevima i e$jama tog segmenta. @. Pojam ozi(ioniranja Prema 2ies! i #ro!t!/ koji s! rije& ozi(ioniranje rvi o !$arizira$i savne 1D>* godine 3 ozi(ioniranje o&inje sa roizvodom. Pojedinom ro,om/ !s$!gom/ kom anijom/ instit!(ijom i$i &ak oso,om...Pozi(ioniranje je ono to Vi &inite da ,iste rido,i$i nak$onost oten(ija$nog k! (a. #o je na&in na koji Vi ozi(ionirate roizvod ! svijesti oten(ija$nog k! (a. D. Pro&itati ma a er(e (ije

"