4

NEKA OBILJEJA DJEJEG CRTEA RAZLIITE AFEKTIVNE OBOJENOSTI

1
www.BesplatniSeminarskiRadovi.com
SADRAJ
1.Uvod...................................................................................................................... 1
Razvo| d|e|eg crtea...................................................................... 1
Proces izrade crtea................................................................................................. 2
Vena d|e|eg crtea...................................................................3
Bo|a d|e|eg crtea......................................................................... 6
Crte kao tehnka pshod|agnostke proc|ene..............................7
Pouzdanost d|e|eg crtea.............................................................8
Neka obiljeja djeje! "#$ea #a%lii$e a&ek$i'(e oboje(o)$i
Uvod
Razvoj djejeg crtea
Crte predstav|a |edan od nana ko|ma se d|eca zraava|u. S obzrom da vecna d|ece
rado crta os|eca se ugodno u to| aktvnost pshooz korste zradu crtea kao odan
nan uspostave odnosa s d|etetom, te kao |ednu od vanh tehnka pshod|agnostke
proc|ene tretmana. U nterpretac| d|e|eg crtea nkako se ne sm|e zanemart dob kao
2
4
|edan od vanh mbenka; odreden obk eement crtea u |edno| dob moe bt
uoba|en, dok se u neko| drugo| smatra neprkadnm te moe ukazvat na odredene
razvo|ne, emoconane neurooske teskoce. Opcento govorec, s porastom dob d|e|
crte sadre vse deta|a, ton|e proporconane odnose posta|u reastn| (Thomas
Sk, 1986). Razvo| crtea odv|a se u etr stad|a; prv stad| zapon|e u 18. m|esecu,
kada d|eca pon|u ostav|at tragove na papru, zavrsava oko poovce trece godne
vota. Ta| stad| poznat |e kao "faza saran|a", s obzrom da n|e moguce odredt temu
nacrtanog. Autor se sau da t crte nsu reprezentac|a neega, vec odredena v|eba
vzuano-motorke koordnac|e. Zanm|vo |e da mpanze pokazu|u ste uzorke "saran|a"
kao d|eca te dob
(Thomas i Silk 1!!"#.
$rtei d%ece u dob od dv|e po do pet godna predstav|a|u reprezentac|u neega. U to|
dob d|eca na|av|u|u temu crtea pr|e nego sto se upuste u crtan|e. Crte posta|e
prepoznat|v, kao upotreba razth obka unutar stog crtea, te se |av|a|u deta|. U
ovom stad|u d|eca pon|u korstt sheme za crtan|e razth kova; odreden obk su
m za prezentac|u razth tema te pon|u korstt odredene obke za crtan|e tono
odredenh tema. Poznato |e da crte ov|eka u tom razdob|u sadr krug sa deta|ma ko|
prkazu|u eemente ca noge, r|ede ruke. Ta| obk |udske fgure nazva se punogavcem,
a stad| shematskm zbog spomenute uporabe shema (Thomas Sk, 1990). D|e|e
osan|an|e na usvo|ene sheme vd|vo |e posebce u crtan|u nepoznath tema; u tm
stuac|ama ona esto kao poetan obk korste shemu uoba|enu za poznate teme, ko|u
onda dodatno obku|u. Crte votn|a, npr., otkrva|u posto|an|e shema specfnh
ob|e|a korstenh u crtan|u |udske fgure, dok crte ov|eka ne sadre specfna
ob|e|a korstena u crteu votn|a (Thomas Sk,
1!&'#.
U s|edecem stad|u, ko| tra|e od pete do osme godne vota, |av|a se reazam u d|e|m
crtema. Luquet (1933) ga nazva "nteektuanm reazmom" (prema Thomas Sk,
1990) |er d|eca crta|u posto|ece eemente ko| nsu vd|v posto|ece eemente ko|e |e
nemoguce vd|et zbog kuta prkazvan|a, kao sto su rendgenske zrake, fetus u ma|nom
trbuhu ob|e noge |ahaa prkazanog z profa. Medusobn odnos kova i elemenata (ol%e
opona)a%* n%ihove stvarne odnose te se %avl%a%* i ostali di%elovi l%*dske +i,*re.
-
.d osme ,odine do adolescenci%e tra%e stadi% /viz*alno, realizma/ po 0*1*et* (1!-- prema Thomas i Silk
1!!"#. 2avl%a%* se trodimenzionalni crtei te se nastav|a tendenc|a sto ton|eg prkaza reanh
odnosa vena. U ovom stad|u nterndvduane razke u crtema sve su man|e. Nek
autor smatra|u da su crte d|ece u ovo| dob man|e pogodn za zraavan|e emoc|a zbog
rastuceg vzuanog reazma, a drug doda|u da skoovan|e ko|em su podvrgnuta d|eca u
ovo| dob snano ut|ee na unformnost crtea, oduzma|uc m tako vasttu, kreatvnu
kvatetu u korst konvenc|a.
Vano |e nagast da su dobne grance navedenh faza feksbne; n|hov poetak kra|
n|e fksno odreden te se eement z |edne faze mogu prenost u drugu.
Proces izrade crtea
Mnog autor prm|et su da anaza gotovog crtea n|e dovo|na za d|agnostke,
terap|ske stravake svrhe, zmedu ostaog zato sto |e proces zrade crtea soen.
Bro|n mbenc prsutn u procesu zrade crtea ut|eu na n|egov zavrsn obk. |edan od
n|h |e nan kompozc|e crtea; esta |e zrada crtea od nekoko |ednostavnh obka |er
|edan obk moe predstav|at razte stvari.
U crteu ko| se sasto| od vse povezanh nepovezanh d|eova vaan mbenk procesa
zrade |e panran|e. Panran|e se sasto| od tr koraka; prv |e redos|ed crtan|a sastavnh
d|eova. Drug |e korak pozconran|e prvog ka; potrebno |e sauvat prostor za
eemente ko| ce us|edt. Napokon, sve d|eove ko| ce us|edt potrebno |e rasporedt
na odgovara|uc nan kako b n c|enu s prethodno nacrtanm d|eovma. Vanu
oduku ko|u d|eca mora|u don|et u procesu zrade crtea |e m|esto od ko|eg ce crte
zapoet u ko|em ce se sm|eru razv|at. Posto| tendenc|a poetka crtan|a bzu vrha
papra te kretan|a s |eva na desno. Izgeda da se ta tendenc|a po|av|u|e pr|e dob u
ko|o| d|eca naue psat tat te perzstra neovsno o psmu kuture ko|o| d|ete prpada
(brtanska, arapska, hebre|ska td.). Te tendenc|e prm|ecu|u se u crtema vaka skoske
d|ece, ko| se ugavnom krece s |eva na desno, gav kao poetnom stad|u crtan|a
|udske fgure td.
(Thomas i Silk 1!!"#.
4
4
Poznato |e da maa d|eca esto gavu |udske fgure crta|u preveku u odnosu na t|eo.
Freeman (1941, prema Thomas Sk, 1946) |e prm|eto da d|eca obno zapon|u crte
|udske fgure s gavom ko|a |e obno preveka u odnosu na t|eo. Cn se da |e
neproporconana gava rezutat oseg panran|a, odnosno ne ostav|an|a dovo|nog
prostora za ostae d|eove t|ea. Thomas Tsam (prema Thomas Sk, 1946) dokaza su
da d|eca ko|a ne zapon|u crte |udske fgure od gave, bo spontano ili z(o, *p*te ne crta%*
,lav* prevelikom s o(zirom na ostatak ti%ela.
Veliina djejeg crtea
Na venu crtea ut|ee upotreba deta|a panran|e upotrebe deta|a. |os |edan moguc
razog zbog ko|eg d|eca gavu |udske fgure prkazu|u prevekom su deta| ko| su
uoba|eno prsutn na n|o| (o, nos, usta, us, kosa s.), za razku od ostatka t|ea ko|e
r|ede sadr deta|e. Henderson Thomas (1990) zamo su d|ecu da crteu ov|eka
doda|u zube, sto |e |os povecao gavu u odnosu na ostatak t|ea a to uvecan|e n|e bo
znaa|no. Crtan|e gumba depova na od|ec znaa|no |e povecao venu trupa u
odnosu na gavu, dok |e crtan|e ov|eka odostraga rezutrao znaa|nm sman|van|em
obrsa gave u odnosu na ostatak t|ea. Henderson Thomas su zak|u da uk|uvan|e
zuba n|e znaa|no povecao venu gave u odnosu na t|eo |er |e gava vec onako ba
uvecana dovo|no pa n|e bo potrebe dodatno |e povecavat, odnosno d|eca nsu
smatraa da ce zub zauzet puno m|esta. Cn se da d|eca unapr|ed panra|u venu
nacrtane povrsne kako b b sgurn da ce sv deta| stat dobt zasueno m|esto.
Panran|e uk|uvan|a deta|a, osm na reatvan odnos d|eova ste fgure, ma ut|eca|
na medusoban odnos vena samostanh fgura. Thomas Sk (1990) naaze da d|eca
tono prkazu|u reatvne odnose nekoko kova ( kuca veca od ov|eka, ov|ek vec od
psa), a |e narusen apsoutan odnos medu kovma ko| su u prrod znaa|no razt po
ven. D|eca su psa crtaa prevekog u odnosu na ov|eka, te ov|eka prevekog u
odnosu na kucu. Autor su zak|u da |e uvecavan|e man|h fgura (ov|ek pas) rezutat
panran|a dovo|no vekog prostora za b|een|e svh potrebnh deta|a, ko|e n|e bo
potrebno u sua|u kuce zbog n|ezne vene ko|a ostav|a dovo|no prostora za
3
potenc|ane deta|e. Thomas, Chagne Fox (1989) osms su nan ko|m sk|ut
ut|eca| deta|a na venu d|e|eg crtea; d|ecu su zamo da crta|u samo obrs ov|eka,
psa drveta prema predosku, bez uk|uvan|a kakvh deta|a, svak na odvo|enom stu
papra. Na ta| nan emnra su teskoce panran|a pr zrad crtea. U svo|m
ekspermentma pronas su da d|eca znaa|no sman|u|u venu kova okarakterzranh
kao zh, te povecava|u venu kova okarakterzranh kao dobrh, u odnosu na
neutrane, a ne znaa|no. |oey (1995) u metodoog|sk snom stravan|u n|e dobo
razke u venama crtea. Burktt, Barrett Davs (2003) korst su paradgmu Thomasa
sur. z 1989., uz man|e prenake, potvrd rezutate Thomasa sur., pr emu |e
povecavan|e crtea okarakterzranog kao dobrog sman|van|e onog okarakterzranog
kao zog bo znaa|no.
Autor u ovom podru|u ugavnom su korst razne upute s c|em zazvan|a odredene
emoc|e odnosa d|eteta prema crteu. Nek od autora upozorava|u da te upute ponekad
nsu be dovo|no unkovte da b zazvae e|ene emoc|e da nan prov|ere d|etetovh
emoc|a vezanh uz crte n|e bo prim%eren.
Mnog autor sau se da vena crtea |udske fgure moe ukazvat na crtaevo
samopostovan|e (Machover, Kopptz, D Leo, prema Thomas Sk, 1990). Maen crte, u
odnosu na venu oekvanu za dob, povezu|e se s nskm samopostovan|em,
anksoznoscu, depres|om os|eca|em nferornost. L|udska fgura uvecanh dmenz|a
takoder moe ukazvat na os|eca|e nedostatnost, venom refektra|uc kompenzac|ske
mehanzme. Uvecanu |udsku fguru nek smatra|u ndkatorom odredenh osobna nost,
kao sto su agresvnost grandoznost.
Osm karakterstka nost, vena crtea za neke |e autore pokazate| vanost
nacrtanog. Luquet (1933, prema Thomas Sk, 1990) naaz da d|eca do 6. godne starost
ne usp|eva|u na papr pren|et odgovara|uce odnose vene kova (npr. ov|ek |e
prevek u odnosu na kucu). On stoms|enc smatra|u da |e razog tomu d|e|e crtan|e
van|eg ka vecm od man|e vanh kova bez obzra na n|hove reane vene.
4o5 %e primi%etila (1!&6 prema Thomas Sk, 1990) da d|eca svo|e rodte|e crta|u vecma nego
"obne |ude", s ko|ma nema|u nkakav odnos, pa ak kada ne posto| razka u
pros|enom bro|u deta|a sadranh u svm fgurama. S obzrom da se ne oeku|e razka u
'
4
vsn rodte|a drugh |ud, Fox |e zak|ua kako se razka moe ob|asnt raztm
znaen|em nacrtanh fgura.
Zanm|vo stravan|e u ovom podru|u prove su Fox Thomas (1990), kao prov|eru
rezutata dobvenh u tematsk snom stravan|u Sechresta Waacea z 1964. Sechrest
Waace (1964, prema Thomas, Chagne Fox, 1989) pronas su da se s prbavan|em
Boca d|e| crte D|eda Mraza povecava|u, te su to ob|asn povecan|em vanost D|eda
Mraza u d|e|m votma u vr|eme Boca. Fox Thomas, u gore navedenom stravan|u,
nas su da se d|e| crte v|estca sman|u|u na Noc v|estca, u odnosu na t|edan dana
pr|e tog praznka. Do stog naaza dosao |e Craddck (1963, prema Fox Thomas, 1990),
ko| |e ak nasao povecan|e stog crtea t|edan dana nakon Noc v|estca. D|eca ko|a su
z|ava da v|estce kod n|h zazva|u strah crtaa su znaa|no man|e v|estce od one ko|a
su z|ava da se ne bo|e v|estca. Medutm, kontron crte ene takoder se sman|vao.
Moguce |e da |e do sman|en|a crtea ene doso zbog tendenc|e da drug crte ste teme
d|eca prkau man|m nego prv. U s|edecem stravan|u sth autora, d|eca s vecm
stupn|em straha crtaa su vece ene, a ne man|e v|estce, od d|ece ko|a su se man|e
bo|aa. Ponudeno ob|asn|en|e za ta| naaz |e s|edece; anksoznost uzrokovana po|avom
v|estce povecaa |e vanost nezastrasu|uce fgure te |e ona stoga uvecana. Ut|eca|
anksoznost straha na venu crtea spomenutm naazma n|e sk|uen, vec n|e
|ednoznaan ostav|a prostor za da|n|a stravan|a. Fox Thomas (1990) predo su
dva mehanzma ko|ma b se mogo ob|asnt varran|e vena d|e|eg crtea razte
afektvne obo|enost; prv |e vrsta obrambenog mehanzma, ko| sman|van|em vene
crtea su za sman|van|e pr|etn|e povecavan|e pshooske dstance zmedu crtaa
pr|eteceg ka. Drug |e usva|an|e posto|ech kovnh konvenc|a ko|e naau prkazvan|e
poztvnh kova vecma od negatvnh kova. Ta| mehanzam mogao b bt spontana
po|ava ko|a |e rezutat d|e|eg razvo|a, neovsna o kuturanm ut|eca|ma. Kako bsmo
odred da |e spomenut mehanzam rezutat kuture boog|e, potrebno b bo
usporedt crtee d|ece razth kutura, |e kovne konvenc|e nsu |ednake. U sua|u da
se rad o obrambenom mehanzmu dobne razke ne b se trebae po|av|vat, a u sua|u
da se rad o usva|an|u kovnh konvenc|a, efekt prom|ene vena ne b se trebao
po|av|vat kod vro mae d|ece. U dosadasn|m stravan|ma nsu pronadene dobne
razke. Dodatn probem stvara razvo| d|e|eg crtea; kod vro mae d|ece crte |e
6
nerazv|en; ne raspozna|u se kov te se rad ugavnom o "saran|u" bez otog pana. Osm
spomenuth ob|asn|en|a za varran|e vene crtea, moguce |e da |e vanost ka
povezana sa konom upotr|eb|enh / panranh deta|a; ako d|eca n|ma vane kove
prkazu|u s vecm bro|em deta|a, n|e tako neogan zak|uak da |e veca fgura rezutat
veceg uk|uvan|a deta|a.
Posto| |edna znaa|no oteava|uca okonost kod nterpretac|e crtea. Name, d|eca
crteom mogu skazvat svo|e e|e nadan|a, te s druge strane zb|egavat sman|vat
razte pr|etn|e. Bez pracen|a procesa nastanka crtea komunkac|e s d|etetom tesko
|e, nemoguce, razut o emu se zapravo rad. Wson (1995, prema Thomas |oey,
1998) |e u crtema Bosanske d|ece zb|egca t|ekom rata u Bosn prm|eto da ona crta|u
vo|nke znaa|no man|ma u odnosu na skupnu d|ece bez ratnog zb|egkog skustva,
h odb|a|u crtat. .mil%ena tema * crteima te d%ece (ile s* *l%ep)ane slike n%ihovih domova ko%i s* ti%ekom
rata (ili *ni)teni te nasilno nasel%eni nepri%atel%skim vo%nicima. .va% nalaz ide * prilo, tezi da d%eca crteom
iskaz*%* svo%e (skrivene# el%e. S*protno spomen*tom stravan|u, |oey Prtorc (2001) nsu
pronas znaa|ne razke u venama crtea Zadarske d|ece, ko|a su t|ekom rata borava
u Zadru zguba oeve u ratu d|ece | su oev prev|e. Posto|aa |e tendenc|a u
skupn d|ece bez oeva da vo|nke, pr|ate|ske nepr|ate|ske, crta|u man|ma nego
kontron crte ov|eka, a razka n|e ba znaa|na.
Boja djejeg crtea
Bo|a spada u kvatatvna ob|e|a crtea. Istravan|a o d|e|o| uporab bo|a u crteu |os
su r|eda nego sto |e to sua| s venom crtea. Smboka upotreba bo|a podrazum|eva
se do te m|ere da su nazv nekh bo|a vec posta snonm za odredene emoc|e
emoconana stan|a u svakodnevnom govoru. Npr. engesk nazv za pavu bo|u (bue) u
govoru se korst samostano kako b smbozrao tugu depresvno raspooen|e. Vek
bro| pro|ektvnh testova korst bo|u kao faktor ko| pomae u stvaran|u potpune ske o
ov|ekovo| nost (Rorschahov test mr|a, Pro|ektvna tehnka mozak, L*scherov colo*r test
td.). Pshoog|a bo|a raztm bo|ama prda|e razta znaen|a: crvena bo|a uzroku|e
na|vece uzbuden|e ko|e moe bt ugodno neugodno; kada se dov|ava kao ugodno,
predstav|a snanu moc, |ubav apett svh vrsta. Ako |e uzbuden|e zazvano crvenom
&
4
bo|om neugodno ona se dov|ava kao razdraenost muen|e te se n|ezna snaga tuma
kao pr|etn|a. Pava bo|a na|vse od svh bo|a d|eu|e smru|uce. Dugm promatran|em
pave dsan|e pus se usporava|u, a tak snava. Stoga |e pshoosko znaen|e pave
mrnoca. Ona uzroku|e os|eca| zadovo|en|a harmon|e. Zeena bo|a povezu|e se sa
stabnoscu vrstnom. Zuta bo|a, nasuprot zeeno|, zazva os|eca| prom|ene razvo|a,
sobode tragan|a za novm. Kada |e u pro|ektvnom uratku domnantna crna bo|a smatra
se da ona ukazu|e na depres|u. Povezanost bo|a s emoconanm stan|ma kor|ene moe
pronac u davno| ov|ekovo| prosost, kada su vot odredva dan noc; dan |e znao
aktvnost stmuac|u, dok |e noc oznaavaa mrovan|e potenc|ane opasnost od strane
raznh grabe|vaca. Stoga se tope bo|e povezu|u sa aktvnoscu energ|om, a tamne sa
mrnocom opasnoscu ( L*scher, 1948). Nekoko stravan|a povezao |e d|e|e emoc|e
sa bo|ama. Cmbao, Beck Sendzak (1978, prema Boyatzs Varghese, 1994) utvrd su
da d|eca sretne przore povezu|u s naranastom, utom, zeenom pavom bo|om, dok
tunm przorma prda|u smedu, crnu crvenu bo|u. Istravan|a su pokazaa da bo|e
ma|u razte stupn|eve prvanost emoconanog znaen|a za d|ecu; crvenu bo|u
preferra|u oba spoa, te d|eca znaa|no esce povezu|u sv|ete bo|e ( npr. utu ) sa
sretnm emoconanm zrazma, a tamne ( npr. pavu ) s tunma (Zentner, 2001).
Boyatzs Varghese (1994) ustvrd su da opcento d|eca preferra|u tope bo|e, a d|eac
ma|u poztvn|e emoconane reakc|e na tamne bo|e od d|evo|ca, |e su emoconane
reakc|e na tamne bo|e ugavnom negatvne. O sponm razkama u preferenc|
korsten|u bo|a zv|escu|u drug strava, kao npr. Mne Greenway (1999), ko| su
dokaza da star| d|eac u sobodnom crteu, te crtema u testu Kuca-Drvo-Cov|ek
man|e korste bo|e od madh d|eaka d|evo|ca svh dob. D|evo|ce su bez obzra na
dob pod|ednako korste bo|e.
Upotre(a (o%e se takoder postepeno razv|a; Lowenfed Brttan (1970, prema Mne
Greenway, 1999) prm|et su da bo|a posta|e vana d|ec u razdob|u od 4. do 7. godne.
U dob od 7. do 9. godne d|eca bo|u korste za prkaz specfnh ob|ekata, a do 14. u
mogucnost su specfnm emoc|ama reagrat na razte bo|e.
Burktt sur. (2003) zak|u su da d|eca za kove okarakterzrane kao dobre korste bo|e
vsoko na |estvc preferenc|a, a za kove okarakterzrane kao ose bo|e nsko na |estvc
preferenc|a. Osm toga, pronas su spone razke ko|e govore da d|eac poztvn|ma
!
proc|en|u|u bo|e zabrane za crtan|e negatvnh tema nego d|evo|ce. T su autor utvrd
da su d|eca za kove okarakterzrane kao ose esce korsta crnu smedu bo|u dok su za
dobre kove korsta bo|e vsoko na |estvc preferenc|a. Za neutrane kove ugavnom
su upotreb|avaa bo|e prve na |estvc. Autor su ob|asn rezutate usva|an|em kovnh
konvenc|a; d|eca t|ekom odrastan|a naue na odreden nan bo|at kove razth
afektvnh karakterzac|a.
Crte kao tehnika psihodijagnostike procjene
Izrada crtea nezaobazan |e do pshod|agnostke proc|ene nekh obka pshoterap|e
u radu s d|ecom. Na|esce prsutna tema u d|e|m crtema |e ov|ek (Thomas Sk,
1990). Iz tog razoga ov|ek |e na|esce korstena tema u pro|ektvnm tehnkama
stravan|ma s d|ecom. Osm ov|eka, u stravan|ma se kao teme crtea korste
votn|e b|ke. Knar radec s d|ecom odrasma korste crte u bro|ne svrhe, ko|e b
se moge svrstat u nekoko kategor|a; proc|ena (crta) nost, proc|ena trenutanog
emoconanog stan|a, proc|ena osobne vanost nacrtane teme, proc|ena ntegenc|e
razvo|nog stupn|a proc|ena moguch neurooskh ostecen|a.
Po svo|o| teor|sko| podoz nanma nterpretac|e, crte prpada u skupnu pro|ektvnh
tehnka. Pro|ektvne tehnke predstav|a|u nz testova, tehnka postupaka prozash z
pshoanaze ko|e na teme|u reakc|a sptanka na razte nestrukturrane, vseznane
podraa|e stuac|e prua|u uvd u n|hovu strukturu nost motvac|u (Petz, 1992).
Pretpostav|a se da spomenuta nestrukturranost podraa|a pote pro|ekc|u, ko|a se
sasto| u nterpretac| stuac|a, dogada|a podraa|a, naroto onh ko| nsu dovo|no
strukturran vseznan, u skadu s vasttm e|ama, potrebama nteresma (Petz,
1992). Freud |e pretpostavo da se sadra| z podsv|est, ko| su esto pr|etec
neprhvat|v te se zato potsku|u u podsv|est, u pro|ektvnom uratku esto skazu|u u
smbokom prkrvenom obku. Pshoanatka teor|a dr da zraavan|e os|eca|a,
ms e|a u pro|ektvnom uratku, ak u prkrvenom obku, su kao "sgurnosn vent"
ko| predstav|a mogucnost bezopasnog skazvan|a os|eca|a ko| b nae b potsnut
predstav|a potenc|anu opasnost za osobu ko|a h potsku|e. Dake, pshoanatka
1"
4
teor|a pro|ektvne uratke promatra kao sredstvo kroz ko|e doaz do katarze potsnuth
emoc|a. Mnoga stravan|a ukazaa su na nezadovo|ava|uce pshometr|ske znaa|ke
pro|ektvnh tehnka, kao sto su pouzdanost, va|anost nedostatak norm, a se one pak
sroko upotreb|ava|u u skopu pshod|agnostke obrade terap|e. Pretpostavka onh ko|
h upotreb|ava|u |e da sptank nece ht|et moc zrazt svo|e os|eca|e, ms ponasan|a
ako ga se zravno pta.
Pro%ektivne tehnike ostavl%a%* do%am leernosti i neposrednosti te s* do(ar izvor za postavl%an%e hipoteza ko%e se
* kasni%em rad* i drugm tehnkama mogu prov|eravat. Svrha ovh tehnka sptanku,
pogotovo onom ko| nema skustva sa n|ma, n|e ota. Iz tog razoga v|eru|e se da
sman|u|u mogucnost smuac|e dsmuac|e |er sptank ne zna sto se od n|ega oeku|e
kakv se odgovor smatra|u poztvnma, a kakv negatvnma (Davson Neae, 2002).
Interpretac|a bo ko|eg pro|ektvnog uratka dekatna |e potenc|ano vseznana. Iz tog
razoga pr nterpretac| vano |e uzet u obzr sve okonost zrade, mbenke ko| mogu
*t%ecati na n%e,a itd.
Tako ce se , prm|erce, teoretar praktar svh pravaca sot oko nekh opch naea
proc|ene crtea; spustan|e uoba|enh eemenata crtea uk|uvan|e eemenata ko|
uoba|eno nsu prsutn u crteu d|eteta odredene dob smatra se znaa|nm. Isto tako,
pret|erano uvecavan|e sman|van|e crtea znak |e ko|emu treba posvett pan|u.
Pouzdanost djejeg crtea
Podac o pouzdanost vene d|e|eg crtea raznok su, ovsno o nanu na ko| |e
m|erena; ukoko su d|e| crte ste teme (ov|eka) pros|ene vene u odnosu na
venu crtea n|hovh vrsn|aka, on u s|edecem m|eren|u nece znatno odstupat
venom od prvog crtea. U sua|u veceg odstupan|a venom od pros|eka u s|edecem
sptvan|u vena crtea prbava se pros|eku znaa|no se razku|e od prve vene
(Hammer Kapan, 1964). Ako govormo o pouzdanost crtea u smsu prkazvan|a sth
ob|e|a teme u nekoko navrata, strava zv|estava|u o reatvno dobro| pouzdanost
(Thomas Sk, 1990). Autor spomn|u v|ero|atnost da ce d|ete odredeno ob|e|e |udske
fgure prkazat u 2 crtea na 80%. Pouzdanost u smsu sagan|a nekoko proc|en|vaa
11
oko prkazanh ob|e|a crtea |e vsoka; kod Goodenough-Harrs testa "Nacrta| ov|eka"
ona znos 90%, a kod m|eren|a vene |udske fgure na A4 papru raste na 100%
(Thomas Sk, 1990). Pouzdanost crtea znaa|no ovs o ntervau u ko|em se prkup|a|u
podac; zbog razvo|a d|e|eg crtea treba oekvat vecu pouzdanost sto |e nterva
zmedu 2 m|eren|a man|.
Pr crtan|u ste teme, drug crte se venom znaa|no razku|e od prvog to u sm|eru
sman|van|a ( Henderson Thomas, 1990). Povecan|e motorke kontroe mogao b bt
|edan uzrok sman|van|u drugog crtea, a drug uzrok mogao b bt uagan|e man|eg
truda od strane d|eteta u stuac| crtan|a drugog crtea vec poznate teme.
Svrha ovog stravan|a |e prov|ert m|en|a|u se kvanttatvna kvatatvna
ob|e|a d|e|eg crtea s obzrom na raztu afektvnu obo|enost kova. Ukoko se
m|en|a|u, ta| naaz b sao u prog korsten|u spomenuth ob|e|a crtea u svrhu
pshod|agnostke proc|ene.
Literatura
Bo7atzis $.2. 8 9ar,hese R. (1!!4#. $hildren:s emotional associations with colors. Journal of Genetic
Psychology, 133;1 66<&'.
B*rkitt =. Barrett >. 8 ?avis @. (2""-#. The e++ect o+ a++ective characterizations on the size o+ children:s
drawin,s. British Journal of Developmental Psychology, 21 3'3<3&4.
B*rkitt =. Barrett >. 8 ?avis @. (2""-#. $hildren:s colo*r choises +or completin, drawin,s o+ a++ectivel7
characterised topics. Journal of Child Psychology and Psychiatry, 44;- 443<433.
$o5 >.(1!!2#. Children's drawings 0ondon; Pen,*in (ooks.
?avison A.$. 8 Beale 2.>.(2""2#. Psihologi!a a"normalnog doivl!avan!a i pona#an!a 2astre(arsko; Baklada
Slap
12
4
4o5 T.2. 8 ThomasA.9. (1!!"#. $hildren:s drawin,s o+ an5iet7<elicitin, topic; =++ects on the size o+ the
drawin,. British Journal of Clinical Psychology, 2! 61<&1.
Cammer >. 8 Daplan @.>.(1!'4#. The relia(ilit7 o+ size o+ $hildren:s drawin,s. Journal of Clinical
Psychology, 23 121<122.
Cenderson 2.@. 8 Thomas A.9.(1!!"#. 0ookin+ ahead; Plannin, +or the incl*sion o+ details a++ects relative
sizes o+ head and tr*nk in children s h*man +i,*re drawin,s. British Journal of Developmental
Psychology, & -&-<-!1.
2oiner T.=. Schmidt D.0. 8 Barnett 2.(1!!'#. Size detail and 0ine Ceaviness in $hildren:s ?rawin,s as
$orrelates o+ =motional ?istress; ( >ore # Be,ative =vidence. Journal of Personality $ssessment, '6;1
126<141.
1-
|oey, R.P. & Vuc.Prtorc, A.(2001). Croatan chdren's experence of war s not
refected n the sze and pacement of emotve topcs n thet drawngs.
Brtsh Journal of Clinical
Psychology, 4" 1"6<11".
0*scher. >. (1!4&#. %uscher colour test Basel Test<9erla,
>achiodi $.@.(1!!&#. &nderstanding Children's drawings Bew Eork; A*il+ord Press.
>ilne 0.$ 8 Areenwa7 P.(1!!!#. $olor in children:s drawin,s; the in+l*ence o+ a,e and ,ender. 'he
$rts in Psychotherapy, 2';4 2'1<2'-.
Petz B.(1!!2#. Psihologijski rjenik. Fa,re(; Prosv%eta.
Silk @.>.2. 8 Thomas A.9.(1!&'#. ?evelopment and di++erentiation in children:s +i,*re
drawin,s. British Journal of Psychology, 66 -!!<41". Thomas A.9. 8 2olle7 R.P.(1!!&#.
?rawin, concl*sions; @ re<e5amination o+ empirical and
concept*al (ases +or ps7cholo,ical eval*ation o+ children +rom their drawin,s. British
Journal of Clinical Psychology, -6 126<1-!.
Thomas A.9. 8 Silk @.>.2.( 1!!"#. $n introduction to the psychology of children' drawings 0ondon;
Carvester Gheatshea+.
Thomas A.9. $hai,ne =. 8 4o5 2.T.(1!&!#. $hildren:s drawin,s o+ topics di++erin, in si,ni+icance;
=++ects on size o+ drawin,. British Journal of Developmental Psychology,
6 -21<--1.
Fentner >.R.(2""1#. Pre+erences +or colo*rs and colo*r<emotion com(inations in earl7 childhood.
Developmental (cience, 4;4 -&!<-!&.
www.BesplatniSeminarskiRadovi.com
14