METODA UZORAKA Statistika analiza na bazi potpunog posmatranja podrazumije a raspolaganje in!

orma"ijama o s akoj statistikoj jedini"i posmatrane poja e# $otpunu in!orma"iju o karakteristikama popula"ije daje samo statistiki popis% koji iziskuje mnogo remena i st ara elike tro&ko e% pogoto u kada se radi o elikom osno nom skupu# Uz s e prednosti koje nam pru'aju potpuna posmatranja% odnosno analize na osno u tak i( potpuni( in!orma"ija o osno nim skupo ima% mo'e se na esti i niz nji(o i( karakteristika zbog koji( se tak a posmatranja iz ode samo po remeno ili se nastoji da drugim metodama postignemo nji(o u zamjenu# $oja a koja se 'eli upoznati ili istra'iti metodom uzorka zo e se $O$U)A*+,A ili OS-O.-+ SKU$% a njezin dio koji se u tu s r(u ispituje zo e se UZORAK# Da bi zaklju"i o ita oj masi na osno i uzorka bili alidni% uzorak treba biti reprezentati an# Uzorak /e biti reprezentati an ako je po s ojim osno nim karakteristikama nalik na osno ni skup odnosno ako je uzorak umanjena slika osno nog skupa# Reprezentati nost uzorka posti'e se ispra nim izborom elemenata osno nog skupa# +spituju se samo izabrani elementi za uzorak# $oda"i dobi eni opa'anjima% odnosno mjerenjima% obra0uju se tako da bi se dobile karakteristike uzorka pomo/u koji( /e se pro"ijeniti karakteristike osno nog skupa# Uzorkom se dolazi do pro"jene karakteristika osno nog skupa% a statistikom metodom odre0uje se pouzdanost i pre"iznost te pro"jene# S i ti postup"i ine metodu koja se zo e METODA UZORAKA ili RE$REZE-TAT+.-A METODA# -ijedna metoda uzorko anja nije tako dobra da bi se mogli% u potpunosti% pouzdati u njenu primjenu# +zbor nije u ijek 1jednosta ni sluajni2% e/ je kompliko aniji3 eliina uzorka nije !iksna% e/ arira% ba& zbog mnogi( nesa r&enosti u pro"esu prikupljanja podataka3 ne dolazi se do istiniti( arijabli% e/ do opa'anja koja podlije'u gre&kama# Me0utim% kao i u drugim istra'i akim dis"iplinama% i o dje se od ija pro"es raz oja kome je s ojst ena odre0ena neza isnost i suprosta ljenost teorije i prakse# Radi pot rde na odimo rijei britanskog statistiara 4O5Muir"(eartaig(a6 koji ka'e da 1teoretiarima smeta indi!erentnost praktiara da teorijske domete ugrade u metodologije% a na drugoj strani% praktiari teoretiare posmatraju i sa stra(opo&to anjem i sa prezirom3 stra(opo&to anje je zbog kompleksnosti matematiki( iz o0enja i so!isti"iranosti pristupa problemu i dobijeni( rje&enja3 prezir je zbog sterilnosti i praktine neupotreblji osti e/ine rezultata#2 OS-O.E TEOR+,E UZORKO.A-,A

Osno na karakteristika s i( naina nepotpunog ili djeliminog posmatranja i prikupljanja podataka jeste ta da izborom manjeg ili e/eg broja jedini"a iz popula"ije% dolazimo do in!orma"ija o "ijeloj posmatranoj poja i# 7roj jedini"a koje su nam neop(odne za dono&enje konani( zakljuaka bi/e e/i ili manji% nekada eoma mali% ali se u ijek mora paziti da taj broj bude do oljan za dono&enje objekti ni( zakljuaka# $ostoji i&e rsta nepotpunog posmatranja i ispiti anja a me0u najznaajnije ubrajamo8 anketa% uzorak% pro"jena% selek"ija i monogra!ski opis# Kod s i( na edeni( rsta posmatranja pouzdanost i tanost podataka prikupljeni( na taka nain uslo ljena je selek"ijom jedini"a iz popula"ije# Osno na razlika izme0u deskripti ne i in!eren"ijalne statistike zasni a se na znanju o popula"iji# U deskripti noj statisti"i se pretposta lja da analitiar posjeduje odre0ena znanja o popula"iji koja je predmet istra'i anja# U in!eren"ijalnoj statisti"i znanje o popula"iji je ogranieno na podatke koji se mogu dobiti iz uzorka# U tak im sluaje ima jedini nain da se stekne odre0ena predsta a o popula"iji s odi se na analizu uzoraka% te pro"jenu i testiranje (ipoteza o pojedinim karakteristikama popula"ije# U istra'i anjima% koja se temelje na radu s uzor"ima% "ilj je prona/i i odrediti jainu eze izme0u neki( idlji i( obilje'ja i neki( tra'eni( ili manje idlji i( obilje'ja# Strukture razliiti( uzoraka% koje po prin"ipu sluajnosti mo'emo iz u/i iz jednog osno nog skupa% na razliit nain odra'a aju strukturu osno nog skupa# +ZRADA $)A-A UZORKO.A-,A U situa"ijama kada se pro odi djelimino istra'i anje neop(odno je napra iti plan uzorko anja% u kojem /e biti ut r0eno kako /e se odre0i ati jedini"e istra'i anja# 9esto se pojmo i uzorak i uzorko anje poisto je/uju% ali treba pra iti razliku jer je uzorak skup elemenata% dok se uzorko anje odnosi na nain nji(o og odabira# $ro"es uzorko anja obu( ata i&e koraka 4slika :6# Koliko god se de!inisanje osno nog skupa inilo jednosta nim u s akodne nom radu nailazimo na mnoge te&ko/e jer se de&a a da se popula"ija iz koje se bira uzorak 4sampled population6 po obimu razlikuje od popula"ije koja je "ilj istra'i anja 4target population6#

Slika :# $ostupak plana uzorko anja

De!inisanje osnonog nog skupa De!inisanje osno skupa Utr0i r0ianje anje okira ira uzorka Ut ok uzorka Odluka rsti uzorka Odluka oo rsti uzorka Utr0i r0ianje anje eliine eliine uzorka Ut uzorka $roo0enje o0enje uzorkoanja anja $ro uzorko

Za pra ilno de!inisanje osno nog skupa a'no je da se poznaju za(tje i statistikog istra'i anja koji obezbje0uju ispra nost i pouzdanost zakljuaka o osno nom skupu# S tog gledi&ta statistiki skup treba da bude (omogen u pogledu konstituti ni( osobina% "jelo it i izdi!eren"iran u pogledu posmatrani( karakteristika# Statistiki skup je (omogen ako su izabrane jedini"e skupa isto rsne i uporedi e% odnosno ako pripadaju prostoru i remenu koje smo uzeli kao konstituti ne elemente za odre0i anje statistikog skupa# Osno ni za(tje koji mora biti ispunjen da bi ok ir uzorka uop&te postojao je da se pre"izno odredi loka"ija ili adresa jedini"a# OK.+R UZORKA je naje&/e !ormiran od lista% imenika% spisko a ili od mapa podruja iz koji( se mogu izabrati jedini"e uzorka# Osno na uloga ok ira je da omogu/i izbor probabilistikog uzorka# Ok ir izbora uzorka rlo esto ne sadr'i s e elemente osno nog skupa ali ima praktinu rijednost jer pomo/u njega rje&a amo praktine probleme# Osno ni kriterij za podjelu uzoraka je RA9U- .,ERO.AT-O<E# $rema o om kriteriju razlikujemo8 uzorke koji su zasno ani na teoriji jero atno/e 4probabilit= samples6 i uzorke s namjernim odabirom 4purposi e samples6# U ezi eliine uzorka treba razmotriti slijede/e !aktore8 .AR+,A7+)-OST $O$U)A*+,E# Kao &to se zna% &to je popula"ija (omogenija to je potrebno izabrati manji uzorak da se dostigne pre"iznost odre0enog parametra# 9injeni"a da je in!orma"ija o arijabilnosti obilje'ja osno nog skupa toliko znaajna% a ujedno nepoznata% s odi postupak odre0i anja eliine uzorka na umjetnost i je&tinu# .RSTA $)A-A ZA +Z7OR UZORKA# $rednost se daje dizajnima uzorka koji uz manji uzorak% daju ne samo tra'enu pre"iznost% e/ i omogu/a aju ni'e tro&ko e#

>

 O?RA-+9E-A @+-A-S+,SKA SREDST.A# S a istra'i anja se pro ode pod odre0enim !inansijskim ogranienjima# Ta injeni"a ne utie samo na odluku o eliini uzorka e/ i na rstu uzorka i nain prikupljanja podataka# +sto tako% o a ogranienja mogu da utiu na odluku o primjeni neprobabilistikog uzorka% ako je je!tiniji# ZAAT,E. ZA $RE*+Z-OB<U. Ako su s i uslo i jednaki% tada se e/a pre"iznost posti'e u za isnosti od metode o"jene tra'enog parametra popula"ije% a tada pre"iznost raste sa po e/anjem uzorka# R+,ETKOST $O,A.E. Ako je !rek entnost poja lji anja nekog obilje'ja u popula"iji e/a to je potrebna eliina uzorka manja i obratno# $RED-OST+ + -EDOSTA*+ METODE UZORAKA Kori&tenje uzorka za prikupljanje podataka ima s oji( prednosti i nedostataka# Tabela :# $rednosti i nedosta"i metode uzorka $RED-OST+ METODE UZORKA C e/a brzina prikupljanja podataka i dobi anja rezultata% C ni'i tro&ko i u odnosu na tro&ko e popisa "jelokupne popula"ije% C e/a pouzdanost rezultata jer istra'i anje r&e statistiari i spe"ijalno pripremljeni anketari D kontrolori% ije je anga'o anje opra dano zbog smanjenog obima poslo a% C e/a !leksibilnost u idu razliiti( rsta podataka koji se mogu prikupiti% C mogu/e je optimizirati eliinu uzorka uz odgo araju/i rizik koji su istra'i ai spremni pri( atiti# -EDOSTA*+ METODE UZORKA C rezultati sadr'e gre&ku uzorka 4sampling error6% C neop(odna je spe"ijalna obuka kadro a i ruko o0enje statistiara% C uzorak ne daje podatak za s aku jedini"u posmatrane popula"ije# C kod neprobabilistiki( uzoraka ne mogu se donositi pro"jene parametara popula"ije u strogo naunom smislu#

$omo/u uzorka se mogu pro oditi istra'i anja sa razliitim dometima i sadr'ajno&/u# +stra'i anja% s obzirom na za"rtani "ilj% mo'emo podijeliti na slijede/e tri rste8 DESKR+$T+.-A% koja imaju za "ilj da do0u do in!orma"ija o elikim grupama% A-A)+T+9KA% koja se ne ogrania aju na puku deskrip"iju obilje'ja osno nog skupa% e/ zadiru u me0uodnose izme0u podskupo a tog skupa%

kako bi se ustano ile slinosti i razlike s "iljem posta ljanja i testiranja (ipoteza o razlozima postoje/i( razlika% DESKR+$T+.-OCA-A)+T+9KA istra'i anja% koja predsta ljaju kombina"iju pret(odni(# METOD+ +Z7ORA UZORKA Da bi bio u stanju odluiti se za optimalno rje&enje problema odnosa gre&ke uzorka i tro&ko a prikupljanja podataka% istra'i a mora% prije s ega% znati koje mu s e mogu/nosti% kada se radi o rstama uzoraka% stoje na raspolaganju# A# Uzor"i bazirani na teoriji jero atno/e 4probabilit= samples6 Dono&enje objekti ni( numeriki( t rdnji u pogledu pre"iznosti rezultata uzorka je jedino mogu/e kada su uzor"i zasno ani na teoriji jero atno/e# U o om sluaju s aka jedini"a popula"ije ima poznatu i poziti nu jero atno/u da u0e u uzorak i onda je mogu/e ut rditi distribu"iju !rek en"ija s i( o"jena koje se mogu izraunati# Tada za dono&enje ispra ni( zakljuaka i generaliza"iju pomo/u rezultata uzorka na raspolaganju stoji aparat statistikog zakljui anja# ,edna od osno ni( prednosti rada sa sluajnim uzor"ima je u tome da istra'i ai ne moraju pozna ati obilje'ja osno nog skupa iz kojeg uzimaju uzorak% kao ni nji(o u raspodjelu# Od uzoraka zasno ani( na jero atno/i naje&/e se koriste8 ,ED-OSTA.-+ S)U9A,-+ UZORAK 4T(e Simple Random Sample6 STRAT+@+KO.A-+ UZORAK 4Strati!ied Sample6 UZORAK ?RU$A 4*luster Samples6 S+STEMATSK+ UZORAK 4S=stemati" Sample6 KOM7+-O.A-+ T+$O.+ UZORAKA 4Multistage Samples6

,ED-OSTA.-+ S)U9A,-+ UZORAK ima znaajne teorijske prednosti ali i praktine nedostatke kada se radi o njego oj primjeni u praktinim istra'i anjima# O aj uzorak se o om prilikom detaljnije analizira jer je u njemu sadr'ana su&tina sluajnog izbora i mo'e pomo/i u razumije anju ostali( metoda izbora# $ored toga% o aj uzorak se mo'e primijeniti u ok iru ostali( metoda kada podruje istra'i anja s edemo na manje "jeline u kojima je jednosta ni sluajni izbor mogu/#

,ednosta ni sluajni uzorak eliine n elemenata dobit /e se iz osno nog skupa koji ima N elemenata ako se izbor oba lja tako da s aki uzorak eliine n koji se mo'e izabrati iz tog osno nog skupa ima istu jero atnost da bude izabran# Da bi izbor pojedini( elemenata u uzorak zaista bio sluajan% neop(odno je pridr'a ati se naela primjene rauna jero atno/e pri izboru jedini"a u uzorak# -aje&/i naini sluajnog izbora jedini"a su8 upotreba tabli"e sluajni( broje a% izbor jedini"a u pra ilnim inter alima s liste% izbor prema redo ima u popisu% pomo/u R-? !unk"ije% pomo/u screena% iz laenjem broje a iz kutije i drugi# Me0utim% mada nam eoma dobro mo'e poslu'iti za obja&nja anje su&tine metoda uzorka o aj uzorak se rijetko mo'e primijeniti u praktinim istra'i anjima# -aime% u praksi su rijetki sluaje i u kojima postoji zado olja aju/a lista koja ujedno predsta lja jedinu raspolo'i u in!orma"iju o predmetu istra'i anja% te kod koji( su tro&ko i po jedini"i neza isni od loka"ija izabrani( jedini"a# +stina% jednosta ni sluajni uzorak ne za(tije a pret(odna znanja o strukturi i karakteristikama popula"ije% ali to za istra'i ae znai da s oja pret(odna znanja ne mogu primijeniti na konkretnom sluaju% &to je esto nepri( atlji o# $rema tome% primjena jednosta nog sluajnog uzorka% ako se 'elimo konsek entno pridr'a ati teorije% u ijek /e nam prouzroko ati ita niz organiza"ioni( problema# Samo onaj jednosta ni sluajni uzorak koji je odabran uz striktno po&to anje s i( teorijski( pretposta ki% mo'e biti do oljno pouzdan i samo tada mo'emo k anti!i"irati stepen te pouzdanosti# U tom sluaju potrebna ulaganja su naje&/e e/a od e!ekta kojeg /emo imati realiza"ijom odre0enog istra'i anja# STRAT+@+KO.A-+ UZORAK Za popula"ije kod koji( je prisutan isok stepen (eterogenosti u smislu jakog arijabiliteta obilje'ja koja se istra'uju% pri ogranienjima u pogledu eliine uzorka% te&ko je na bazi jednosta nog sluajnog uzorka iz esti o"jene zado olja aju/e pre"iznosti# $ostupak kojim se posti'e znaajno pobolj&anje pre"iznosti sluajnog uzorka je strati!ika"ija# Mo'e se re/i da je strati!iko ani uzorak rsta uzorka koji se temelji na razdiobi osno noga skupa na sloje e ili stratume% a iz stratuma se biraju manji jednosta ni sluajni 4pod6 uzor"i# Dakle% o aj uzorak se koristi onda kada je popula"ija (eterogena po odre0enim znaajnim obilje'jima% dok se broj jedini"a uzorka iz s akog stratuma odre0uje na osno u propor"ionalnosti ili na bazi o"jene o znaaju s akog stratuma# $rilikom strati!iko anja skupa treba oditi rauna da razlike izme0u stratuma budu &to e/e% a da se pri tome osigura najmanja gre&ka o"jene neke karakteristike# *ilj je% dakle% da se stratumi urede kako bi se oni &to i&e razliko ali jedan od drugoga i da masa unutar s akog sloja bude &to je mogu/e (omogenija# -eop(odno je% da bi se k alitetno odredio broj stratuma i nain strati!iko anja% pret(odno

prikupljanje in!orma"ija o strukturi izua anog skupa# +n!orma"ije se odnose na ona obilje'ja koja /e se ispiti ati i ije karakteristike /e se pro"jenji ati ili testirati# $ored odre0i anja broja stratuma% znaajan problem u primjeni o og uzorka predsta lja raspored ukupnog uzorka na pojedine stratume# U ezi s tim razlikujemo propor"ionalni i optimalni raspored# Ako su u s im stratumima zadr'ane propor"ije kao i u osno nom skupu% tada je rije o propor"ionalnom rasporedu# UZORAK ?RU$A se koristi u sluaje ima kada ne postoji kompletna lista s i( jedini"a osno nog skupa koja bi slu'ila kao osno za !ormiranje uzorka ili u sluaju kada je izbor jedini"a u uzorak po ezan sa problemima te(nike% organiza"ione i !inansijske prirode# O"jene karakteristika osno nog skupa na osno u uzorka grupa su pre"iznije ukoliko je unutra&nji arijabilitet grupa e/i a anjski arijabilitet manji# ?rupa je u o om sluaju primarna jedini"a izbora de!inisana kao onaj element ili skupina elemenata koje uzimamo u obzir za izbor u nekoj etapi izbora uzorka# $raktino% ako umjesto pojedinani( lano a neke popula"ije% na bazi sluaja% biramo odre0ene grupe lano a% onda go orimo o uzorku grupa# Tako% na primjer% umjesto da uzmemo uzorak iz ita e popula"ije jednog grada% mo'emo na bazi sluaja odabrati odre0eni broj k arto a grada i samo se na nji( kon"entrisati# Treba napomenuti da se uzorak grupa naje&/e koristi u dizajniranju uzorka kao pr i korak% koji podrazumije a dodatne za(tje e selek"ije unutar izabrani( grupa# Kada se radi o grupisanju treba oditi rauna o slijede/em8 $r o% da li odre0eni broj jedini"a mo'emo naz ati grupom za isi od okolnosti# U na edenom primjeru sa k arto ima grada jedini"u uzorko anja naz ali smo opra dano grupom jer sadr'i odre0eni broj doma/insta a% a doma/inst o je bila jedini"a istra'i anja# Drugo% grupe ne moraju biti nu'no biti prirodni skupo i# Mo'emo iz praktini( razloga st oriti je&take grupe u"rta anjem odre0eni( po r&ina na mape# Tre/e% u bilo kak oj s(emi uzorka mogu se koristiti razliite rste grupa# Tako% na primjer% mo'emo podruje grada podijeliti na k arto e% zgrade% stano e i onda% konano% unutar nji( na stanare# U praksi je izbor grupa naje&/e diktiran prirodnim grupisanjem ali treba oditi rauna o znaajnom po e/anju gre&ke uzorko anja koja je esto posljedi"a grupisanja#

Ako su za grupe kao primarne jedini"e izabrane geogra!ske po r&ine% taka se uzorak nazi a uzorak po r&ina 4area sample6# UZORAK $O.RB+-A je rsta uzorka kod kojeg jedini"u skupa predsta ljaju geogra!ska podruja 4dijelo i grada% &kole% bloko i ku/a% zgrade i sl#6# O aj uzorak se koristi esto u praksi jer rje&a a probleme kada ne postoji popis jedini"a osno nog skupa# Uzorak po r&ine se mo'e realizo ati kao jedno!azni ili d o!azni postupak# Ukoliko se poda"i prikupljaju od s i( jedini"a iz sluajno odabrani( podruja 4blok% zgrada% &kola i sl#6 ka'emo da se radi o jedno!aznom postupku# Umjesto toga% postoji mogu/nost da se izabrana po r&ina uzima kao grupa iz koje se onda u daljnjem postupku biraju jedini"e uzoraka# Tada ka'emo da se radi o d o!aznom uzorku po r&ina% koji mo'e biti jednosta an i propor"ionalan# S+STEMATSK+ UZORAK Elementi osno nog skupa esto su poredani nekim redom% npr% osobe popisane u nekoj kartote"i ili popisu i sl# U tak im sluaje ima mo'e se primijeniti sistematski nain izbora elemenata za uzorak# Taj se izbor r&i tako da se po redu broje elementi u osno nom skupu i da se u uzorak izabere% npr# s aki peti% deseti% pedeseti ili kCti element# Redni broj elementa od kojeg poinje brojanje odre0uje se sluajnim izborom iz tabli"e sluajni( broje a% od broje a izme0u : i k# Kod o og izbora postoji za s aku jedini"u u osno nom skupu jednaka mogu/nost da bude izabrana za uzorak% ako je broj elemenata koji se bira taan djelitelj broja elemenata u osno nom skupu# $rednost o og uzorka je i u tome &to se mo'e koristiti i kada ne postoji popis jedini"a osno nog skupa 4npr# anketiranjem s akog kCtog posjetio"a6# -ara no% sistematski izbor dat /e sluajno izabrani uzorak samo onda kada su elementi skupa sluajno poredani# Ako u poja i koja se posmatra postoji razliitost koja se pona lja u pra ilnim razma"ima% mo'e se dogoditi da sistematskim uzorkom obu( atimo upra o te I r(o e poja eJ#

7# Uzor"i koji nisu bazirani na teoriji jero atno/e 4nonprobabilit= samples6 Do sada razmatrani uzor"i su ukljui ali primjenu sluajnosti% obezbje0uju/i na taj nain da s aka jedini"a skupa ima izraunlji u jero atno/u da bude ukljuena u uzorak% &to je isto remeno neop(odan uslo za pro"jenu gre&aka uzorko anja# Me0utim% u praksi se esto de&a a da za primijenjeni uzorak ne mo'emo t rditi kako se u potpunosti bazira na jero atno/i% niti da u potpunosti ignori&e o aj prin"ip# U konkretnim istra'i anjima se% iz praktini( razloga% planira uzorak tako da se koristimo teorijom ero atno/e ali i lastitim iskust om i znanjem#

U nasta ku objasnit /emo osno ne prin"ipe koji( se istra'i a mora pridr'a ati pri planiranju uzorka% a onda dati i kritiki os rt na primjenu pojedini( rsta neprobabilistiki( uzoraka# Od uzoraka koji nisu zasno ani na jero atno/i naje&/e se koriste8 K.OT-+ UZORAK 4Luota samples6% EKS$ERT-+ C -AM,ER-+ UZORAK 4EMpert samples6% UZORAK 1?RUD.A2 4SnoNball Sample6 i $R+?OD-+ UZORAK 4A""idental Samples6#

K.OT-+ UZORAK 4Luota Samples6 Od s i( uzoraka koji se ne baziraju na jero atno/i k otni uzorak se po s ojoj logi"i naj i&e pribli'a a sluajnim uzor"ima# O aj uzorak je na neki nain kombina"ija strati!iko anog i namjernog uzorka% jer se u uzorak biraju jedini"e koje po pro"jeni istra'i aa najbolje odgo araju "ilju istra'i anja# Drugim rijeima% k otni uzorak ine razliite podgrupe osno nog skupa% prema nji(o im a'nim osobinama% u ok iru koji( dalju selek"iju r&i sam istra'i a# U dosada&njim razmatranjima je% izme0u ostalog% istaknuto da se pre"iznost probabilistikog uzorka po e/a a s odgo araju/om strati!ika"ijom osno nog skupa% ime se u odnosu prema postupku jednosta nog sluajnog uzorko anja% smanjuje sluajni arijabilitet jedini"a uzorka# K otni uzorak ima% tako0e% slinu namjenu i zato je a'no uoiti razlike izme0u ti( d aju uzoraka8 K otni uzorak se rlo esto primjenjuje zbog jednosta nog !ormiranja i relati no dobri( rezultata% uprkos tome &to se u dobi anju rezultata pomo/u o og uzorka ne mogu upotrijebiti odre0eni statistiki postup"i% odnosno ne mogu se donositi pro"jene parametara popula"ije u strogo naunom statistikom smislu# K otni uzorak se bira u postupku koji se od ija u tri !aze# $r a% za odre0i anje kontrolni( osobina% osobina koje smatramo znaajnima za proua anje sadr'aja koji je predmet istra'i anja% moramo pozna ati osno ni skup# Odre0i anje strukture uzorka% koja mo'e biti propor"ionalna ili nepropor"ionalna% te eliine uzorka predsta lja drugu !azu# Tre/a !aza se odnosi na selek"iju elemenata u uzorak na osno u pret(odno de!inisani( osobina# Osno ni nedostatak k otnog uzorka sastoji se u tome &to istra'i au ostaje puna sloboda u izboru elemenata u uzorak% pa se u tom postupku nemino no pro lae elementi pristrasnosti# $rednosti k otnog uzorko anja se ogledaju u slijede/em8

 jedan od gla ni( razloga za&to su k otno uzorko anje dosta koristi u praksi% uprkos njego im teorijskim slabostima% je ekonominost3 neza isno od postojanja ok ira% k otno uzorko anje je esto i jedini primjenlji i metod uzorko anja za popula"ije za koje ne postoji ok ir# Osno ni nedostatak k otnog uzorko anja ogleda se u tome &to o o uzorko anje% koje nije bazirano na jero atno/i% ne omogu/a a da se pro"jene standardne gre&ke po e'u sa rezultatom iz uzorka# EKS$ERT-+ UZORAK 4EMpert Samples6 Slino kao k otni uzorak i ekspertni uzorak ima samo te'nju da bude reprezentati an# O aj uzorak se nazi a i namjerni uzorak% jer strunja"i odabiru one jedini"e koje smatraju 1najtipinijima2 za popula"iju koja se istra'uje# Uzorak tipini( jedini"a pripada grupi tz # promi&ljeni( uzoraka% odnosno uzoraka koji se zasni aju na statistikom rasu0i anju 4,udgemental Sampling6# $roua aju/i odre0enu statistiku popula"iju ije osobine poznajemo% mo'emo odabrati uzorak oni( jedini"a koje su po na&em mi&ljenju tipine za istra'i anje datog problema% odnosno one jedini"e za koje smatramo da su do oljno reprezentati ne# +stra'i anje pomo/u o og uzorka daje najbolje rezultate kada je osno ni skup eoma mali# -jego a gla na primjena je u eksplorati nim istra'i anjima a tako0e se koristi u prognozama is(oda izbora# Kod ekspertnog uzorka ne mo'emo objekti no% jer se ne zasni aju na prin"ipima jero atno/e% o"ijeniti eliinu gre&ke# ?re&ke koje nastaju u izboru o i( jedini"a uzajamno /e se neutralisati% jer se oslanjamo na znanje strunjaka koji su iz r&ili izbor jedini"a uzorka#

UZORAK 1?RUD.A2 4SnoNball Sample6 9est je sluaj u praksi da karakteristike popula"ije nisu poznate prije odabira jedini"a u uzorak% tako da je primjena k otnog uzorka iskljuena# +z tog razloga ja ljaju se druge te(nike koje% tako0e% za(tije aju znanje eksperta# SnoNball uzorak ili uzorak koji se !ormira na prin"ipu !ormiranja 1grud e snijega2 i za(tije a od istra'i aa ini"ijalno identi!iko anje jedne ili d ije osobe koje imaju odre0enu karakteristiku# -aime% te su osobe izabrane kao nosio"i in!orma"ija jer se od nji( tra'i da identi!ikuju druge ispitanike koji imaju tra'ene k alitete# $raktino% na osno u in!orma"ija dobi eni( od ini"ijalni( ispitanika biraju se naredni ispitani"i i tako dalje% pa utuda potie nazi !ormiranje 1grud e snijega2# Osno na prednost o og uzorka je u ekonominosti# $R+?OD-+ UZORAK 4A""idental Samples6
:P

$rigodni ili raspolo'i i uzorak predsta lja niz sluaje a do koji( smo u nekom trenutku jedino mogli do/i ili koji su nam se sluajno na&li na raspolaganju# Tak og su tipa% na primjer% uzor"i koje !ormira anketar presre/u/i prolaznike na uli"i% studente koji su tog dana do&li na preda anja% kup"e u robnoj ku/i i slino# Stoga se jasno mo'e re/i da prigodni uzor"i ne zado olja aju stroge kriterije reprezentati nosti# Me0utim% oni su ponekad ipak pogodni za nauna uop&ta anja dobi eni( rezultata% pogoto u kod istra'i anja koja se odnose na !unk"ionalne i dinamike osobine pojedina"a ili grupa# $rigodni uzor"i se esto primjenjuju u panel istra'i anjima% kod testiranja no i( proiz oda i slino% dok kod istra'i anja koja se odnose na mentalnoCsadr'ajne osobine kao &to su sta o i% moti i% mi&ljenja i namjere o aj uzorak ne mo'e biti reprezentati an#

+Z.OR+ + .RSTE ?REBAKA U $R+KU$),A-,U $ODATAKA Omiljena tema genera"ije statistiara iz FPCti( godina pro&log stolje/a odnosila se na predmet statistike u raznim podrujima i nije smatrano rijednim da se sistematski proua aju razni aspekti razlike izme0u statistiki( podataka kao "ilja i statistiki( podataka kao ost arenja "ilja# Upotreba podataka u tom periodu bila je u saglasnosti sa op&tim sta om da poda"i treba da budu ono &to se smatralo da /e oni biti# Me0utim% statistiari su% na osno u mnogi( neprijatni( iskusta a% morali da naue da prikupljanje podataka nije tako jednosta no kao &to izgleda# Drugim rijeima% oni su konano morali da priznaju% jer se k alitet nu'no ne poklapa sa !ormalnim osobinama podataka% da se u statistikom radu ja ljaju razne gre&ke# Kada se go ori o gre&kama u prikupljanju podataka mora se po/i od injeni"e da je gre&ka uzorka samo dio ukupne gre&ke# E!ekat pojedini( iz ora gre&aka je razliit s obzirom na drugaije situa"ije% tako da se generalno ne mo'e go oriti o domina"iji jednog iz ora#

::

?re&ka se mo'e de!inisati kao razlika izme0u pra e rijednosti obilje'ja popula"ije i rijednosti o"jene na osno u posmatranja jedini"a uzorka# U naelu ukupna gre&ka se dijeli na sluajnu uzoraku gre&ku i sistematsku gre&ku# Uzoraka gre&ka se ja lja zbog toga &to se umjesto istra'i anja "ijele popula"ije ono pro odi samo na uzorku njeni( jedini"a# Uzoraka gre&ka se mo'e kontrolisati ukoliko istra'i ai pra ilno dizajniraju postupak izbora i izaberu do oljno elik broj jedini"a u uzorak# Sistematska gre&ka obu( ata administrati nu gre&ku i odgo ornu gre&ku# Administrati na gre&ka je posljedi"a lo&eg izbora uzorka% gre&ke anketara% pristrasnosti anketara i gre&ke obrade podataka# Odgo orna gre&ka je posljedi"a pristrasnosti% odnosno s jesne !alsi!ika"ije i nes jesnog la'nog predsta ljanja# Opredjeljujemo se za podjelu ukupne gre&ke na UZORA9KU + -EUZORA9KU ?REBKU# $ojedine rste neuzoraki( gre&aka mogu se sistematizo ati prema nji(o im iz orima% koje je eoma a'no identi!iko ati zbog redu"iranja sami( gre&aka% bilo pre enti nim kora"ima% bilo u samoj manipula"iji i obradi podataka# One se% za razliku od uzoraki( gre&aka% ne smanjuju sa po e/anjem eliine uzorka i mnogo i( je te'e mjeriti i kontrolisati# $ozi"ija istra'i aa% s aspekta gre&ke% je apsurdna# -aime% jedan dio istra'i akog pro"esa 4uzorko anje6 mo'e se r&iti rlo pre"iznim postupkom koji omogu/a a tane pro"jene mogu/i( gre&aka% dok u drugim !azama istra'i anja postoje gre&ke nepoznati( propor"ija# To znai% s jedne strane% da je istra'i a samo djelimino u stanju da planira kako /e dobiti maksimum pre"iznosti uz odre0ene tro&ko e% jer gre&ke koje su po ezane sa raznim !azama an uzorko anja ne mogu biti unaprijed pro"ijenjene na zado olja aju/i nain# + drugo% s e dok se te gre&ke ne budu mogle tano pro"ijeniti iz rezultata istra'i anja% istra'i a mo'e s om klijentu dati samo pro"jenu gre&ke uzorko anja a ne zbir s i( rsta gre&aka# Danas se e/ina statistiara sla'e da neuzorake gre&ke mnogo znaajnije utiu na ukupnu gre&ku rezultata% nego &to to ini uzoraka gre&ka% &to u zadnjoj de"eniji rezultira elikim brojem pisani( rado a ezani( za o o podruje# +z ore neuzoraki( gre&aka je eoma a'no identi!iko ati radi eliminisanja gre&aka% bilo nekim pre enti nim kora"ima% bilo u samoj obradi podataka# -aje&/e se razmatraju slijede/e rste neuzoraki( gre&aka8 -E$OT$U-+ $ODA*+ 4in"omplete data)% ?REBKE M,ERE-,A 4measurement errors)% $R+STRAS-OST A-KETARA + -E+-@ORM+SA-OST +S$+TA-+KA

:;

 ?REBKE O7RADE 4pro"essing errors)# U istra'i anjima je est sluaj da se ne mogu prikupiti poda"i za s e jedini"e iz uzorka% te dobi ene in!orma"ije na osno u uzorka nisu potpune# -E$OT$U-+ $ODA*+ su naje&/e rezultat nepokri enosti "iljane popula"ije 4odstupanja u obu( atu i sadr'aju6 i nemogu/nosti ili nasposobnosti ispitanika da uest uju u istra'i anju# Ukoliko je prisutno ispu&tanje jedini"a "iljane popula"ije% i&estruko poja lji anje jedne te iste jedini"e ili ukljui anje nepoznati( jedini"a koje uop&te ne pripadaju "iljanoj popula"iji% onda ka'emo da se radi o ODSTU$A-,U U O7UA.ATU# $od ODSTU$A-,EM U SADRQA,U podrazumije amo nedostatak dopunske in!orma"ije o jedini"i iz je&ta anja ili postojanje netane in!orma"ije# $ored gre&ke zbog nepokri enosti "iljane popula"ije problem nepotpuni( podataka je prisutan i kada se oni ne mogu prikupiti zbog nemogu/nosti% nesposobnosti ili odbijanja ispitanika da daju odgo ore# Kao neprikupljeni poda"i se tretiraju i oni koji su u pro"esu kontrole oznaeni kao neupotreblji i 4!alsi!iko ani% netani i sl#6 7ez obzira na uzroke poja lji anja -E$OT$U-+ $ODA*+ O7ESARA7RU,U% jer se razlozi nji(o og poja lji anja prilino te&ko identi!ikuju% a jo& te'e elimini&u# $ostojanje o i( gre&aka ne u odi pristrasnost u o"jenji anje ukoliko je propor"ija nedobi eni( odgo ora mala i ukoliko se mo'e pretposta iti da su karakteristike oni( koji nisu ispitani dosta sline karakteristikama oni( koji su dali odgo ore# -eke od mogu/i( pre enti ni( mjera za smanji anje broja nedobi eni( podataka su8 +zabrati e/i broj jedini"a u uzorak da bi se% ipak% dobio 'eljeni broj podataka# $ra o remeno oba je&ta anje poten"ijalni( ispitanika o pro o0enju istra'i anja% u jera anje u anonimnost ankete% in!ormisanje o indirektnoj koristi% &to je esto eoma znaajno# Kori&tenje "allCba"ks metode% odnosno usposta ljanje pono nog kontakta uz oba ijest# Uzimanje poduzorka neispitani( jedini"a primjenom te(nike d o!aznog uzorka% te kombino anje njego i( rezultata s onima od ranije# Zbog toga se ja lja potreba za umetanjem neke razumne pribli'ne rijednosti za nedostaju/e ili nepotpune odgo ore% kako bi se realnije pro"jenili parametri# Ako odluimo da u rstimo upitnike koji su par"ijalno nepopunjeni u daljnju obradu% onda je potrebno primijeniti neku od metoda za tretiranje nekompletni( podataka# U te metode ubrajamo8

:>

 7R+SA-,E $ODATAKA C postup"i brisanja pojedini( par"ijalno popunjeni( upitnika koji raunanje pro"jena i analizu baziraju samo na smanjenom skupu u "jelosti prikupljeni( upitnika3 $O-DER+SA-,E OD?O.ORA C za potpuno nedostaju/e upitnike raz ijene su te(nike prilago0a anja ponderisanjem s odgo araju/im !aktorima ekspanzije unutar poststratuma3 i METODU UMETA-,A nedostaju/i( odgo ora# Kod eliki( uzoraka i s malim brojem nedostaju/i( rijednosti mogu/e je pro esti 7R+SA-,E ita i( upitnika ili pak selekti no brisanje pomo/u smanji anja eliine uzorka ali samo za arijable s ispu&tenim rijednostima# $ristali"e o e metode t rde da je brisanje ita i( sluaje a superiornije selekti nom brisanju ukoliko su uzor"i eliki a interkorela"ije izme0u arijabli male# U sluaje ima kada su poda"i izostali za ita u jedini"u koriste se $OSTU$*+ $O-DER+SA-,A% kod koji( se pored pondera dizajna uzorka ukljuuju i ponderi koji odra'a aju prilago0a anje usljed nedobi anja podataka# $onderi prilago0a anja predsta ljaju in erzne rijednosti pro"jene jero atno/e da /e odre0ena jedini"a dati podatak 4propor"ija jedini"a koje su odgo orile u odre0enom stratumu ili grupi6# UMETA-,E $ODATAKA je kontrolisani postupak primjenjen s "iljem da smanji gre&ku nastalu zbog nedobi eni( podataka i da sau a s e raspolo'i e podatke% nasuprot nenaunoj te(ni"i izmi&ljanja podataka# K alitet pro"edure umetanja za isi od8 eliine istra'i ane popula"ije% stope izbora% pristrasnosti uzorka i od korela"ije izme0u obilje'ja koja se ispituju# ?re&ke koje se ja ljaju zbog nesa r&enosti mjernog instrumenta% odnosno upitnika nazi aju se ?REBKE M,ERE-,A +)+ OD?O.ORA# U s akom istra'i anju sasta ljanje anketnog upitnika je eoma znaajna !aza% jer lo&e sasta ljen upitnik mo'e dati pora'a aju/e rezultate# $laniranje i projekto anje upitnika se% prije s ega% odnosi na konstruk"iju pitanja% pri emu treba de!inisati8 rstu in!orma"ije koja se tra'i% !ormalnu strukturu pitanja i odgo ora i unutra&nju strukturu pitanja i odgo ora# S aki istra'i aki problem za(tije a poseban pristup u sasta ljanju anketnog upitnika% jer je te&ko predlo'iti redoslijed poslo a u konstruisanju upitnika koji bi se mogao primijeniti u s akoj situa"iji# $itanja moraju biti sasta ljena tako da prona0u one in!orma"ije koje su posta ljene kao "ilje i odre0ene studije# -ara no% istra'i ai moraju de!inisati "ilje e prije nego &to poku&aju sasta iti anketni upitnik jer "ilje i odre0uju sadr'aj pitanja i koliinu detalja# -akon de!inisanja neop(odni( in!orma"ija% rste upitnika i naina komuni"iranja s ispitani"ima% slijede/i je korak odre0i anje sadr'aja pojedini( pitanja# Drugim rijeima% potrebno je8 de!inisati neop(odna pitanja% pro jeriti razumlji ost pitanja% izbjega ati neugodna pitanja kad god je to mogu/e% te pre"izirati te(nike koje /e nam pomo/i kod osjetlji i( pitanja koja moramo posta iti#

:E

$ri !ormulisanju pitanja treba oditi rauna o slijede/em8 koristiti jednosta ne i razumlji e rijei% izbjega ati d ostruka i d osmislena pitanja% izbjega ati pitanja koja na ode na odre0eni odgo or% posta ljati pitanja tako da s ojom !ormom i sadr'ajem lie na pitanja iz s akodne nog 'i ota% te izbjega ati rijei sa i&e znaenja# $itanja u upitniku mogu biti ot orenog% zat orenog i mje&o itog tipa# $r o treba posta ljati% po mogu/nosti% zanimlji a pitanja i pitanja na koja je lako odgo oriti kako bi stimulisala ispitanika da ispuni upitnik# Ukoliko se otkriju pristrasni odgo ori uzroko ani redoslijedom pitanja% istra'i a mora promijeniti raspored pitanja u upitniku# Ukoliko je mogu/e% treba primijeniti te(niku lije ka% gdje se pr o posta ljaju &iroka% op&ta pitanja a zatim se posta ljaju konkretnija% detaljnija pitanja# Kori&tenje te(nike lije ka sa !ilter pitanjima% omogu/a a da se izbjegne posta ljanje pitanja koja se ne mogu primijeniti kod odre0enog ispitanika# Te'a pitanja se sta ljaju% po pra ilu% na kraju anketnog upitnika% kada smo is"rpili pitanja koja se odnose na gla ni sadr'aj upitnika# ,edan od naj a'niji( zadataka anketara u prikupljanju podataka je borba proti gre&aka o kojima je bilo ranije go ora# Me0utim% u s om radu A-KETAR dodaje dosta s oga poda"ima koje prikuplja% tako da se i o dje ja ljaju gre&ke# -aje&/e gre&ke do koji( dolazi u radu anketara su one koje nastaju interak"ijom s ispitani"ima% gre&ke u bilje'enju rezultata i gre&ke koje nastaju neradom anketara# U toku ispiti anja anketar bi morao da ostane potpuno neutralan% odnosno nikak im gestom ili rijeima ne bi smio pokazati da se sla'e ili ne sla'e s odgo orom ispitanika# ?re&ke nastaju i kada anketar slu&a odgo ore ispitanika a nakon toga upisuje odgo ore% pogoto u ako se radi o nestrukturiranim pitanjima u dubinskom ili grupnom inter juu# ?re&ke u bilje'enju odgo ora se smanjuju kori&tenjem magneto!onske% ideo i druge opreme# Kada ispitani"i daju odgo ore na posta ljena pitanja obino se tada sta lja u pokret jedna S)OQE-A $S+AO)OBKA MAB+-ER+,A# 9ak i ako znaju taan odgo or na posta ljena pitanja ispitani"i mogu% zbog razliiti( razloga% da daju netane odgo ore# 9esto se de&a a da ispitanik misli% usljed -EDO.O),-E +-@ORM+SA-OST+% da /e odgo ori koje /e dati u anketnom istra'i anju biti okrenuti proti njega kao napad na njego u pri atnost# $roblem se mo'e rje&iti% prije s ega% in!ormisanjem ispitanika o s r(i istra'i anja% odnosno izbjega anjem osjetlji i( pitanja i sta ljanjem isti( na kraj upitnika% te u jera anjem ispitanika da je anketno istra'i anje anonimno# +S$+TA-+K odbija da sara0uje i onda kada smatra da je istra'i anje ilegalno# U tom sluaju neop(odno je kroz u odnu rije pojasniti s r(u anketnog istra'i anja i u jeriti ispitanika da je istra'i anje nauno zasno ano i da ne doz olja a zamjene ispitanika# .eoma je a'no da se bilo ime ne izazo e negodo anje i otpor ispitanika prema anketi# U tom sluaju% ak i ako ga zakon oba ezuje% on ne/e biti zaintereso an za k alitet odgo ora koje daje#

:F

+spitanik ne 'eli da daje odgo ore i onda kada sumnja da /e njego i odgo ori otkriti nedostatak njego e obrazo anosti% te pitanja o"jenjuje kao uop&tena i nejasna a problematiku s rsta a me0u teme o kojima nije nikada razmi&ljao# Osim na edeni(% u istra'i anjima su esti i mnogi drugi izgo ori koje ispitani"i daju odbijaju/i da uest uju u anketnom istra'i anju% poput8 nedostatak remena% neaktuelnost teme istra'i anja% izbjega anje 1pra i(2 pitanja od strane istra'i aa% zloupotreba rezultata ankete i slino# +maju/i na umu mogu/nost nastajanja razliiti( rsta gre&aka tokom prikupljanja podataka% o kojima je e/ bilo dosta go ora% !aza obrade i analize je posljednja prilika da se one uoe i ako je mogu/e ispra e# ?REBKE O7RADE + A-A)+ZE $ODATAKA obu( ataju gre&ke nastale u postup"ima8 kategoriza"ije% editiranja podataka% kodiranja% uno&enja podataka% umetanja nedostaju/i( rijednosti% obrade podataka% te analize podataka i interpreta"ije rezultata# $oda"i koje smo prikupili sami za sebe ne go ore ni&ta% niti jedan kompjuter% odnosno so!t er ne mogu os ijetliti drago"jene rezultate% ako analiza nije nauno zasno ana# $rikupljeni poda"i se% dakle% moraju kategorizirati% editirati 4itlji ost% potpunost% tanost i dosljednost podataka6% kodirati% unijeti i obraditi na raunarima# Tek se obradom% analizom i interpreta"ijom dolazi do in!orma"ije zbog koje je i pokrenuto istra'i anje#

:G