5 Sy Moktadnile CERA PROM do. Zagreb, Tre 3. F Kennesya 6b tel: 01/2303-183 + fox: 01/2306-018 + e-mail: cer-piom@za,htnet hr http /onne.cera-prom hr © MB 3805233 Za nakladnika Danijel Horvat ‘Sunaktadnik M.£.P. Consult d.s.0., Zagreb, M. Haberlea 10, tel /oks: 01/618-0166, 618-2556 Conta: menadorske literature Zagreb, Avenja Dubrovnik 15, (agrebaid velesajam) + tel 01/852-2247 « tf: 01/652-7861 ‘email: mep@rg.itnet he © MB 3736836 Recenzentl Prot dt. sc. Ante Pulig# Prof. dr. sc. Zdenko Cerovié Ureanica Liane Kristian Wanek Lekterica Suzana Ivkovie Rorektor Zacko Iovie Gratizke oblikovanje | prijelom Bizerks Havbrih-Borlié Tisolc | uvez BIROTISAK 4.0.0. Zagreb, Vranducka 44 ‘tel: 01/3095-230 + 3095-232 « fax: 01/3095+231 ‘e-mail: birotisa@ bm. hr SBN 953.99576-0-5, ERA FROM d.0.0. Zaoreb, 2004, © Niet dio ove kage ne smile se umnotavat,fotakoprt nit bilo bo ‘cin reproduc bee nelacnvova plmened eb 7 CEP. Ketalogizacie u publkacf Nacional i sveveiiina knjtsiea~ Zagreb DK 65.012.4:336.71, 334.71:65,012.4 HoRvaT our0| Menadément u malor poduzetnstvs / Duro Horvat, Marinko Kovatie.» Zagreb : Cera rom : WE. Consult, 2004, Bibliogata SBN 953-89576-0-5, 4. Kovatié, Marinko T. Menadtinent ~- Mala poduzeée 440328142 ir. sc. Duro Horvat Mr, se. Marinko Hovadié MOO : CA era rom + MER Zagreb, 2006.Mrse. Sure Horvat IMagistirao Je na Ekonomstom fakultetu Sveutilista u Osijeku na posli- Jediplomskom studiju Management na tem Morketing strateaije # razvaj Imaloprodavaéo w Republic’ Hnvatskoj. Obavijzo je ratitite stozene { edgo~ vworne postove u vile gospodarskin subjekata te vige godina vodi viastitu i tvithu CERA PROM d.0.0. Zagreb koja se bavi poduzetnickim § pestovnim savjetovanjem. Predavaé je na Sveleuétistu u Splitu na odjelu struénih ‘Mojoj obitelji stualja, studja u Zagrebu na tolegiju Management math tvrtk, Tijekom Duro Horvat varijere iradio je samostalno ili kao voditel) thma veti bro} postovaih planove, investicjskih elaborate 1 studlja oprevdanosti ulaganja, te neprekidno suraduje i provodi organizacju i edukacju managere w alom { srednjem poduzetnistve. Sudjelovao je na brojnim znanstvenimn skupovi- ma te je samostalno ili w koautorstvu abjavio vise zranstventh radova, TU Ce OS studlja | struénih radova. Koautor je knjige Ieravmi marketing. Mr.sc. Marinko Kovati¢ Diplomirao je { maaistrrao na Fakultets politidkih znanosti u Zagrebu. Bavi se menadimentom, teorijom organizacije, upravijanjem (udskim, potenci- ! jalima, upravljanjem znanjem, marketingom 1 drugim srodnim specijali- stickim disciplinama. Popularizira znanost w dnevaim novinama te objav- \juje teketove u tjadnicima i mjesetnicima kao Sto su npr. Postowni tjednik, Tigovino, Banko, Profit. Redoviti je clan Hrvatskog novinaiskog drustva, Mojoj supruzi Slavici i sinu Marinu Objavio je vile od 50 struenih tekstova u Casopisima Suvremeno Marinko Kovacié poduzetnistvo, Racunovodstvo, revizija t finance, Hrvatska gospodarska revijo. Bio je urednik ist va Casopis informater. Koautor je knjige Tzravai marketing. Na Veleucilistu u Spitu - Studij u Zagrebu bio je visi predavaé i vociteljholeat- ja Menadiment mali tvtthi, Zaposien je w Hevatsko} gospodarskoj komori i Hiv u Zagrebu. ' conauttant nekolko knjiga, te lan urednis- Pitonja iIz recenzija 1 Osobita vrijednost lenjige je promisljanje menadzmenta u malom poduze- mista w sklopse ekonomije snanja. Citateji se upoznaju sx suvremenion ‘’ekonomskin feriomenima ho}l odreduju nacin poslovanja danainjihvoditeja Ekonomija znanja postupno se itegrira u hrvatsko gospodarsivo, a taj ce se proces ubrzano raevifati daljjim pribligavanjem nase zene Europskoj tuniji. U hujizl se anatizira fenomen globalizacije koji je komplementaran ovaj ekonomi, a obiijezava ga nic specifignost Aucori obrazlazu cemeljne funkclje menadzera i poducetnika te upezoravaj: nna vagnost poduzetnichog menadementa koji se kao nova disciplina pojaviju- Je « drugo} polovici 20. stoljeca. Menadzert se suocivaju s nugnoscu stalnog inovicanja koji je prije obiljekavao ponajprie poduzetnicki angaéman Suvremeni menadzeri moraju uprevijatiinovacljskim procesinat kalo bi ost ‘aril strategiju plastranja novih protzvoda uz stalna organfeacijsa restrk- turiranjai pronalagenja novih trite, Cemu je posvecena dna yozomost u jie. Prof. dese. Ante Pulié Autort polaze od radne hipoteze da menadgertw mali gospodarskim sub- Jjehtima mogu osigurati poduzetihn uspjesnost, opstanal w tarbotentnom ‘okrugju i sustave stalnih promjena i razvoja. Rad je na hoistichi nazin novi prikaz menadémenta u malom poduzetnistv. Ocjenjue se hao hnjiga koja je w prvom rece namijenjena studentima strué nih studija na fakulierima, visokim poslovnim Skolama I veleucitistima, te menadzerima i svima ostalima Koji se bave tom problematikom. Dr: sc. Zdenko Coowle, tzv prof. SadrZaj vod (Buro Horvat)... 10 1. Raeheisite matin psp seta (Manta ovaie) 12 14. Definiranje malth gospodarskih subjekata u Sjedinjenim Ameri¢kim Dréavama..... : cb 1.2, Definiranje maloga poduzetnistva u Veliko} Britani 16 1.3, Definiranje maloga gospodarstva i malaga gospodarskog subjekta u rvanshag oath ea ee tee 18 1.4, Viasnici maih gospodarskih subjekata/poduzetn 1 15. Malt poduzetnici pokretaéi ekonomskog razvoja . cesses 20 1.4. Prednosti pokretanja viastitog posta... Petal t a 13, Nedostaci pokretanja vasttog posta 26 1.4, Elementi uspjesnog vodenja malog poduzetniltva .............30 1B. Inovacije i triiite TE a 36 Di, Inovacija, struktura i lanae veijednosti ht U8. Konfiguractja lanca vrijednostt 43 1.02, Moguénosti i izazovi za male poduzetnike Teele at 60: 1.03, Politika razvoja malih i srednjih gospodarskih subjekata w EU... 63 1.06, Ekonomija znanja i poduretnistvo . . 2:98 2. Planiranje i adlutivanje (Duro Horvat) . ana ae 120, Elementi planiranja .. 16 22, Proces i sadréaj planiranja seeeee 2. Organizacijski ciljevi 123 Bat, Hijerarhia cijeva. 126 232, Faza postavijanja cileva sees eee 28 125 wr 19 131 2A, Pronaladenje tréisnih niga... : 2, Planiranje u malim gospodarskim subjektima . . ‘3M. Individuaino i grupno odlutivanje ..... iki, Individvatno odlutivanje 2182, Grupno odlutivanie .. 7 134 283 Problem uw odlutivanju a | 26 22, Financijsko planiranje eaooereeet 224 laniane prota u malin gospodasinsubjeltina 340sata, __ 2.22, Faze planiranja : ut tt te 62. Uloga poreza u razvoju malog poduzetnika 283 3, Organiiranje i upravljanje tjudskim potencijatima (Bur0 Horvat i Marinko 2. Uloga i struktura poreza 28k = Kovadit) ae cece Mb 522, Taavei pore i porezno opteetenie «2 Ey 231, Organizacijskastruktur peteee eee M6 325, Poreani poticai u Funke razvoja mah i srednjih poduzetnika 236 3 UA, Nagela organizaciskog strukturiranja ...ee 0s cv eee eee eeee HAT 63, Rizik i osiguranje u poduzetnistvu . wee 290 212. Organiaciste stuttue ue 385, Progeamirano upraljanje rskom a PS 4.13. Suvremeni oblici organizacije . 1156 82 Izbor metode upravljanja rizikom . . 22 & 4A, Obifedja organizacijske promjene . 168 | £32, Osiguranje i vist raha... Ee 202 = AS. Diajniranje organizacije vs esse sees 2181 i 854, Odabicanje osiguravajutes druttva ABRPRPeeeese <7 A ‘32, Novi modeti razvoja malih poduzetnika 0.00. ee cee eee 183 Pritoa Pea aeaettd 5 34, Trendovi azvoja Klastera . 186 Sluéaj pri + Biljemerkant ; 294 ° 422, Internacionalizaci, ciljevi § moguénostistateSkog povezivanja «191 Sluéaj drugi« Cahur, 296 225, Radnigko ovlaStivanje i samousmeravajuél timovi. 666.661 0000397 Sluéaj treéi A Libertas 298 32/, Upravljanje udskim potencijalina . 122 Sludaj tregi B« TPZ : 300 4 Motivacja i vodstyo (Marinko Kovazi) . 228 Slugaj éetvrti + CERA PROM eee 302 Al. Motivaci : = 230 Slutaj peti + Luxor. Pee 304 42, Vodstvo aa zas 232 Sluéaj esti + Hemeo ... secre 305 ge 43, Upravijanje znanjem - strateski imperativ +236 Popis ska... eee eevee 308 5. Wontroliranje i vrednovanje (Ouro Horvat). . 266 Popis tablica . 308 51 Kontrotiranje ....... 246 Uteratura.. se cee e310) Si, Temeljni pojmovi menadzerske kontiole .. 242, Faktori djelotvornosti kontrole .......++- 5.2, Upravijanje totalnom kvalitetom : 2 248 249 252 Geet 257 Nagela upravljanja totalnom kvalitetom 522, Standardi kvalitete serje 150 9000, $3, Trendovi w Financtjskoj kontroti sees + 260 533, Analiza likvidnosti + 261 582, Analiza investiranja. 264 1 53, Analizainvore Financiranja ee... = 265 SA, Analiza imovine . = 266 ‘35. Ocjene Financtjske situacije poduzetnika 5248. Analiza rentabilnosti {6 Vodenje postova (duro Horvat) a cee e esses 269 2. Izbor lokacije malog poduzetnikaBy & z & & Uvod Uspjesnost i opstanak matih poduzetnika u turbulentnom olauaju vezani su za menaddment koji nastoji uspjeino ostvariti postavljene ciljeve posto vanja, Uporaba znanosti i njezinih dostignuéa imperativ je za uéinkavitost rmenadzmenta te je kao nasiteljznanja o upravijanju u malin gospodarskim subjektima glavni pokretaé koji osigurava opstanak i razvoj. Najvadniji ka- pital svakog pojedinog menadiera je znanje, t. kako raditis drugima i uz pomoé drugih. Stoga se i sam predmet istraivanja svodi ne istrativanie utvedivanje vainosti menadzmenta u matim gospodarskim subjektima keo temeljnog éinitelja njihave uspjesnosti, zatim na primjenu funkeija mena dimenta i njihovih uzinkovitin feSenja u ukupnem procesu upravijanja. To anati da je radna hipoteza da menadzert u malim gospodarskim subjektina ‘mogu osiguravati poduzetnikov uspjesnost, opstanak u turbulentrom kui i stalan raavej, Sto je Jamstvo dugoroenog uspjesnag postovanja, Medutim, samo spoznavati stvari niposto nije dovoljno jer upravjanje se sasti tod djelovanja. To znagi kako je cilj suvremenog menadzera dz djetuje ucinkovitije, da oviada novim upravljatkim tebnolosijama, ueinko- vitijim znanjem, Sto je cilj i evoj koji. Sistematizaciiom znanja ¥ novih spoznaja o menadimentu u malim gospodarskim subjektime, utemeljenim ra znanstvenim postignuéima i rezultatima, ovaj rad omoguéuje menadie- rima pomoé u fezenju njih problema u upravtjanju malin gospodarskim subjektima, Knjiga za menadiere u malom poduzetnistvu cjelovit je uvod u Siroke podruéje suvremenog upravijanj. ‘Autori su se stoga, u istrativanju i prikazivanju rezultata, susii znanstve- nim metodama te su se u svom izlaganju koristli odgovarajuéim kombi nactjama razliitih metoda poput kvantitativne-ivalitativne analize, kom- parativne | statistitke metode, povijesne metade, empirijske metode i dt. U poglavijima koja slijede obraduju se podrutia od zivotne vaznosti 2a us- jet menadzera i malog poduzetnika. Temeljito se analiza promiljanje menadzmenta, utjeca} okruzja i obrazla2u se novi trendovi u menadzmen- tu, Posebno je posveCena pozornost inovativnas ‘ekonomi znanja i 0s- talim oblicima napretka kao bitnim obiljesjima suvremenog menadzmenta Planiranje je proces koji uk\jutuje sve razine upravljanja Jor menad2ment mora biti u stanju planirati, organiziratitrenutagne aktivnosti koje bi tre- et bale osigurati provedbu postavijenih ciljeva. Navedeni su i obrazlozeni ‘temelini iavori uspjeEnosti te prikazane najnovije metode upravjanje u suvremenim malim gospodarskim subjektima. Precizno su obrazlozene i stale temeljne funkeije menadimenta (organiziranje, upravijanje \udskim potencijatima, kontrotiranje) Menadiment malog poduzetnigtva prouéava njihovo poslovanje na triistu 12 Zeljom da se zadovolje potrobe kupaca uz profitabilno poslovanje Knjiga je w prvom redu namijenjena studentima struénih stucija ma fokul- tetima,visokim poslovnim skolama i veleuéilitima, te menadZerima. Sigur- no je da knjiga moze biti od korist i svima ostalima Kofi se bave tom pro- blematikon,Karakteristike malih gospodarskih subjekata © Kako se definira malo gospodarstvo u SAD-u, Veliloj Britaniji i Hrvaishoj? © Tho su vlasnici, a tho poduzetnici? # Tho pokrece ekonomski razvoj? © Sto su prednosti, a Sto nedostaci pokretanja vlastitog posta? © 0 éemu ovisi uspjesno vodenje malog poduzetnistva? © Sto su inovacije? © Sto je konjiguracija lanca vrijednosti i Roja su mjerila éetiriju modela? © Kaleve su moguénosti i u demu su izazovi malih poduzetniha? #! Sto su smjernice politike razvoja malih i srednjih gospodarskih

. Utemeljene su Cutch East India 1 British East Indie kompanija, Muscovy Kompanta, Royal Africa ompanijaj Hudson Bay kompanija. Medutim, ipak je razva}. medunarod- nih tvornicau industriskoj revoluci\ nai prethodniksuvrementh multi racionalnih kompanija (Hirst, Thompson, 2001., str. 12,),. Raxvijene dréave i danas potpomatu i site interese Krupneg kaptalanaj- See smjeStenog u multinacionalnim kowporecljama | velkim multina- Cionainim barlama, Neoliberalno véenje u segmentu cikuranja krupnog ‘apitala na medunarodnom t2istu djeluje po nesto korigianom model Samoregulrenje treista odvija se ponajprije na domacem trstu, a u medu narodnom okruiju uotava se sofisticirana drZavna podiSka, odnosno dréavni MoguénostLi trazes! za male poduzetoie tervencionizam. Totalna samostalnost t2fnih mehanizama jest neotibe- ralni koncept koji zagovara poduzetnigki kapitetizam, a ostvari je vaine ckonomske uspiehe. Poduzetni¢ki kapitalizam uglavnom razvijaju engloameridke zemlje w koje ‘ubrajamo: Sjedinjene Ameritke DrZave, Kanadu, Veiku Sritaniju, Novi Ze- land j Australiju. Semostalnu triinu regulacie rezvi je Skotski ekonomist | filozof Adam Smith koju je opisao kao “nevidjivu ruku” (Invisible Hand). waista i poticanie Poduzetnicki kapitalizam zalaze se za deregulac mmedunarodne rezmjene, 2 istodobno naglaieva materijalnu nejednakost sto Je osobito vidijvo u medunarodnim razmjerima. Uspjeh poduzetnickog kapi- talizma temelji se prije svega na tehnologkim 1 ostalim inovacijama te westiranju u huriani kapital preko obrezovanja i znanosti NeSto druktji prstup razvoju kapitalizma zastupa model socijalnog kapi- talizma koji je osobito razviien u Njematkoj, Austrji, zemijama Beneluxa, Sveiskoj, Francuskoj i Skandinavskim zemijama. Po tom konceptu drzavni je intervencionizam auzan i potreban. Pozomnost se posvetuje socijalnom dijalogu te se potite particioacija. Socijalni je kapitatizam omogucio da Njematia preraste w prvorazrednu gospodarsku silu s najvigom proizvod- noSéu w Europi te iznimno snatnim sindikalnim organizacijama. Na medunarodnoj triignoj sceni je i weéi tip kapitalizma koji se razvio u Japanu poslije 1945., a pozrat je kao kolektival kapitalizam. Primjenjuju 42 “azijski grovi" (Dudna Kore, Tajvan, Singapur i Hong Kong). U kotek- tivnom kepitalizmu takoder se izbjegava samoregulacija testa te dolazi do suradnje industrijskog i financijshog kapitale unutar konglomerata poz- natih pod nazivom Keiretsu. Konglomerai u suradnji s drZavom modeliraju nacionatno gospodarstvo i razvijaju ievoznu strategiju. Radnici se smatraju sgotovo loworan razvo} sjedecih industrijskih grana: terada softvera, protzvod- ja mikreprocesora, rebotika, patrosaéka elehioniha, zrakoplovna ind sirija, industria medicinske opreme | dc (Kotler, Jatusripltae, Maesnicee, 1997, str 202). Industrijski Alasteri bitni su za nacionalni gospodarski razvoj te za ostva- renje konlurentne prednosti, ie samo u djelatnostima spomenutim u naves denim Klasterima. Te su isprepletene industrie odlucujuee {2a razvaj osta- Uih industrijskin# usluznih gran. Nacionalni industiski razvo) mora se temeljiti na jednom ili vi ddenib Klastera. Pritom je vaino uveéavati dodanu vrijednost po radniky, sve Evriée vetivati srodne industije te provoditi specijalizaciu uz odabir lodredene triiine nife, razvijati iavozne potencijale te voditi raguna o buducem tr2ifnom renvoju. Ti se procesi trebaju provoditi uz istodobnu procjenu industrijskih moguénosti u nacionalnin razvojima, odnosno uz tognu procjenu potencijala ukupnog nacionalnaga gospodarstva Sto je te- mel buduéeg razvoja,2 Nacionalna gospodarska strategija koja se temelji na spomenutim procesi= ‘ma j odnosima mora uobligti jedinstvenu poziciju na medunarodnom trai- Stu koja je ujedno konkurentna prednost. To se moze ostvaritiIskJutivo uz omoe ijudski potencijala koji su motivirani za poketanje novih pri= injenijivih znanjo Poduzetnistue Proiavodnja novih znanja, tj inovactja, karakteristika je iskljucivo Yudskog rada, Druktije formutirano to glasi kako u ekonomi znanja kapital ii teh= nologija imaju manju vainost od Covjeka Sto je samo peje nekotiko dese- taka godina bilo nezamistivo. | Zapoitjavanje covjeka 1 kreativaom smislu podrazunijeva humenizaciju radog prosiora i radnth odnosa. Zbog hwmanizacije radsih odnosa | proce- sa obogacuu se racine zadace, uvodi cinshi rad, smanjuu radne jedintce ld, U velitim Rorparactjama tim se mjeraaa nastaytpotaleut, 1. lagradit, po- @ carzernicki duh, TA: Poduzetnistve se potvidilo kao najucinkovitije sredstvo stvaranja novih deja, inovacija. Obiéno se poduzetniétvo vezuje uz mala poslovne organi- 2acije, Sto je uglavnom toéno jer su Yudski inevativni potencijali najvite ost do izradaja u individualnom radu, odnosno u malim gospodarskim sub- Jektima, Zbog toga u velikim korporacijema uspostavjaju manje radne cje- line kako bi se potaknulo tzv. unutratnje poduzetnistvo koje je osobina velikin postovnih sustava. Ipak se naglatava kako su veliki poduzetnicl u prednosti w tehnolosko intenzivnim djelatnostima te podiuélime koja zahti- jevaju vette ulaganja u istradivanie i rezvo} Rarvoju poduzetnistva pogodovalo je niz procesa kao Sto su rast vaunasti _znanja,jaéanje konkurencije te auznost fleksibilnost,raavojinformacijskih ttehnologija, osobito Internete itd. Istedobno se pojaviuie potreba igavanja temeljne djelatnosti (care activity) u velkim korporacijama to u pravilu ukijuzuje primjenu. postovodnil models poput sa2imania (dounsizing) it privremenog zapodtjavanje vanjskih pocuzetnika i djelatni- ka (outsourcing) Smanjivanje velkih korporacija prati pojava velikog breja malih poduzet- nika. U oba slutaja stvara{u se pogodni radni uyjeti za kreativan doprinos pojedinaca adnosno poduzetnika. Sazimanje korporacia izaziva val otpui- Ehonemia znanie Loeduzetalstue a tanja, a taj proces traje do danes. Havodino primjer korporacijskog otpus- tanja u samo nekoliko dana koje je zabiljetio Wall Street Journal sto ing, Kuehl, 1997., str. 4). prikazuje s\edeta tablica (Lam on (i POD 1. seiban} Campbell Soup 140 2: svbanj Bowater Inc 350 2. svibanj ‘Mebil Corporation 4.700 3, svibanj General Electric 500 3. sviban} Chase Manhatin 170 5! svibiany CNA Financial 6.000 Val otpustanja ne zahvata samo radnicku strukturu, Otpuitanjem je pogo- dena j srednja menaderska razina, Naime, tim procesima se u velikim kor- poractjama broj menadzerskih razina smanjio s prosjetno petnaestak na tri ranje te pospjetiti fleksibilnost uz o Get. Tako se nastoji ubrzati odlu valitativno unapredenje komunikaciskih procesa. Masovna otpuitanja nedvojbeno su utjecala na poticanje razvoja poduzet- nigtva koje je danas prerastao u globalni fenomen. Ipak, razvoj poduzet- nigtva u prvom redu obiljeZava cazvijene zemlje. (CL Tako je npr u SAD-u 1955. otvoreno 144.000 novih gospodarshih subjekata, «jedan poduzetnik dolazio je na 1.200 stanovnika. Godine 1985. registrira- no Je 662,000 novih gospodarskih subjekata, a jedan poduzetnik dolazi na 350 ljudi. Godine 1993, owvara se 707.000 novih gospodarshih subjckata (Lambing, Knell; 1997, str 3.) Brojne su prednosti poduzetnickog posla poput npr. kontroliranja viastite karijere i sudbine, moguénostiiskazivanja svih svofih radnih potencijala, rmoguénosti ostvarenja postovnih, alt ¥ drugtvenih ciljeva, moguénosti 1 istedabnog utivanja u poslu { zaradivanja 22 #ivat itd. Zbog toga ne izne- naduje Sto su poduzetnici i2umili epohalne izume lac sto su lft, esobno ‘aéunalo, radioaparat, 2rakoplov i dr. Tpak, z2 poduzetnike postoji i iz oteZavajucih okolnosti kao Sto su: nuinost dugotrajnog i napornog rads mala tolerancija 22 krive poteze, izrazito smanjeno viijeme ze drudenje s obiteli, visoka razina stresa 1 brojne stresne situacije (Scarlonough, Zimmer, 2000., ste 10.)2 U SAD-u je 35 miljuna kuanstava ili 37 posto od ukupnog broja na neki natin vezano ux poduzetnigtvo. Ta se tendencija 90-ih godine nastavlja, Poduzetnistvo se potveilo glavnim kreatorom novih radnih mjesta te eko- hhomskim segmentom u kojemu se zapodljavaju { postiéu poslovne uspjehe 4 ene, nacionaine i rasne manjine. Mali § srednji poduzetnici sve vise se potviduju kao radni te soctjatni instrument promocije, 2bog toga ne iene naduje Sto gotovo 55 posto Amerikanaca razmatra moguénost_pokretanja vlastitog posla. NaglaSavamo kako je sve veti postotak mlacih Uudi koji ele ostvarit karjeru uz pomoe viastitog malog poduzetnistva, Tim nasto- Janjima pogoduje Einjenice Sto su mnagi mali poduzetnici zakratho prerali Lv velike, Podsjecamo kako je Microsoft utemeljen 1975. te je za samo 20- ak godina prerastao u trisno najvredniju korporaciju na svijetu. Te porici- 4a je igubljena zbog sudskog postupka koji je u tijeku, a kojim se Zeli dokazati monopotna pozicija te korporacie. Poduzetnistoo u Europ Poduzetnistvo je globalni fenomen premda je razvijenije u razvijenim zem- Yama. Name, vee smo naveli uzroke koji pogoduju rastu poduzetnistva, no bez obzira na te procese rijet je 0 iznimne rizignoj djelatnosti. Zbog toga se u Europi razvija vil sofisticirna infrastruktura z2 potporu poduzet- ‘ighim potivatima, Ti su napori vidjivi u ubrzanom rastu poduzetnigtve i danas je to vitalnt segment europskog gospodarstva, tognije €U-a, Jos 1992. 90 posto podu- zetnika u EU-u zapostiavalo Je manje od 10 Wjudh, @ éak v osam milijuna ‘gospodarskih subjekata radio je jedan Covjek. Napominjemo kako u to doba 1 EU-u posluje 16 milijune gospodarskih subjekata. Mali i stedajt poduzetnici dominiaju u trgovini, hoteljerstvu i ugostiteyj- stvu (restorani), a veome su vaZan Cimbenik raavoja industriskog sektora Mali j srednji poduzetnici snazno utjetu na ekonomsti rast zemalja EU-a Medutim, podsje¢amo kako poduzetnigki pothvati zapotinju s minimalnim resursima, osobito novéanim, (udskim, prostornim, a Gesto | tehnolodkim. Stoga svaki pogreéan poslovni potez moZe izazvati o2biljne probleme, 2 esto i bankrot, Stope bankrotirenih malih poduzetnika jos uvijek je ize nirmno visoke, To je glavni rezlog sto je EU uvela sustavnu i precizno isplaniranu podrsku CkenomiJa cnanie Loaduzetalstes Sa rmalim i sredniim poduzetnicima. Posto se od Ginjenice kako vecina malih i srednjih poduzetnika posluje suradujuci s nekom vetom poslovnom organi- zacijom, Pritom se posebna pozornost posvecuje poduzetnicima gazelama, Naime, teovetigar su utvdil kako samo éetir posto poduzetnika stvara oko 70 posto novih radnih mjesta u svim proizvodnim i usluénim granama. Te s poduzetnike nazvali gazelama, 2 njihov prosjeéan porast vrijednosti go- Aiinje prodaje tznosi oko 20 posto (Seartonough, Zimmerer, 2000., st. 25. NC ‘Mali poduzetnict ponekad cemelje poslovnu uspjeSnost na inovacljama. Me- dutim, komercijalizacija inovacija u pravlu (ragi znaine organizactshe re- surse, ponajprije finaneljske, Stoga je surednja matih i vekth poduzetniha Jedan od oblika hioji malina emegucuje rast, a vecima osigurava inovativ- ost. Mali poduzetnici pokazuju poduzetnicke | Inovatorske sposobnosti u pecijligiranim padragjima. Tako se svete konkurentna prednost u odre- lenin rignim niSama. " ——— Japanski peduzetnici trebaju gotovo 50 posto manje vremena za plasira- Tu postevnu kon- je novog proizvoda ii usluge od zapadne konkurenc kurentnost znatnin su dielom stekt razvijenijin odnosima surednje izme- do deset godina Intermedijarmo planiranje od fest ‘jeseci do dvje godine eet ta ‘Svaka je razina bitna za potpuni uspjeh poduzetnika jer strategijsko plani- ranje ima zadaéu definiraticiljeve i strategie kojima ée se ti poslovni cilje- wi ostvariti, Intermedijarno planiranje definira taktiku (taltigko planira- nije) za ostvarivanje ciljeva dok operativno planiranje definita aktivnosti i zadathe 2a svakog posebno radi njihave provedbe u odredenom viemenu, Postupno uvadenje takve padjele osjti se u posljednjim godinama u malim gospodarskim subjektima, a osobito u onima koje su fzvozne orientirane. Tokay pristup im pomaze u postizanju konkurentnosti fu njihovw dalinjem ravi. Dakle, proilazi da strategijsko planiranje ima zadatak osigurattostvarenje postavijenih ciljeva, ednasna ano mora opravdati surhu postojanja gospo- darskog subjekta, Strategijsko planiranje Je dugoroéno 1 ono nuzno pod razumijeva jasno utvedene ni ciljeve te potom odredivanje strategie poduzetnistva, Ono ukljucuje: pregled ersnit uvjeta pourebe Rijenata vlasite jake {slabe strane slabe {Jake strane lonkurenata socijalne, zakonste i ehonomshe wyjete telnologki razvaj SAKARARA dlostupnostresursa Recultat strategiskog planiranja Jest strategist plan koji je vi zacije koja usmjereva suradsike, privlad] nove zaposlene i prodaje proiavode i usluge (Geletié, 1993, st. 15. Rezultati israZivanja ukupnog okruije i ocjena vlastitih sposobnosti bitni ja organi- su elementi 22 dugoroéne odredivanie pritka slabosti malih poduzetrika, «2 kofi su obradeni i sastavni su dio strategijskog plana. Menadiment treba codreciti strategiju koju €e primijeniti u malom gospodarskom subjektu radi costvarenja planitanih cijeva. Svako uspjeSno provodenje postovne strate- aije ovisno je 0 brojnim ginitelima te stoga mora biti zadovoljena odgo- varajuéa organizacijsa struktura | struktura zaposleni, te osobite kon- ovitosti provedbe strategie i trolni sustay kao mehanizam mjerenja ajerenje ostvarenja strategiskih ciljeva malog poduzetnika. ‘akties operativni planovi imaju zadatak utjecati na aktivnosti, tj. na jelovanje pojedinih funkelja u gospedarskom subjektu, Taktigk’ planovi mogu biti srednjoroéni. Ueinkovitost planova proizlazi iz povezanosti planova, a rezaltat toga je hijerarhij planova. Imajuti na um da plan obuhvaée bilo koji pravac buduce akcije, mozemo uotiti da postoje razne viste planova, Tipovi planova prema hijerahiji Hlasificiraju se kao (Weihrich, Koontz, 1998,, sth. 122.-129.): ‘Sethe Al mibiye Definiraju rszlog postojanja poduzetnifea 1 to sa drustvenog i ekonom- skog aspekta dok vizija obiéno ozraéava predodibu, odnosno zamisao wunekog buduéeg stanja ili dogadaja, Vizija obuhvaés 2ravee djelovanja rmenadiera, odnosno organizacije, radi ostvarenja liderske t2igne pozit- Je. Ona opisufe vrijednosti Zee i razloge postojana gospodarskog su- bjekta, te je temelj za ostvarenje eleva 4 planiranih aktivnost, bolje reéeno temelj na kojemu je moguce uspjeino strategisko promislianje. “Misija je vazan clement stvaranja djelowornog poslovanja unutar suvre- rmenog weit ———— Ciljevi Krajnja sa todka prema kolo) su usmjerene aktivnost, oni su ka zultati, To 2naéi da poduzetni ima svoj cilj koje te, Strategije Definiraju nagin ostvarivanja ciljeva poduzeéa odnosno skup smernica za menadzment kojima ée ostvarti postavljene ciljeve. Njthov zadatak je utvrditi dati na zvanje sliku poduzesnika, ato zahtjeva iztadu posebnog plana, Polite Definirau naéin donogenja odluka, npr. jel politike postavjanje ud iz gospodarstva na kijuéna mjesia ili se uebaju dovest’favana, Polite su teimelj za pravilno odiuéivanje 0 vaénim tekucim pitanjima (stavovi, nae ela ii ketenji). Dakle, politike su takoder i planovi jt vode il usmje- ravaju razmisljanja o odludivanju. — Procedure Planovi koji defintaju nacin keko treba obaviti neku akulynest mazivau se procedurama Pravila Definiraju kako treba postupici u nekoj situaciji. Npr. pravilo mode biti dase na pismo Klijenta odgovara sijedeet dan, Pravla su iztavne narav To je nayednostaviji tip plana jer je bit pravla da odraiava menadzerslca odluku da neka odredena akeija mora biti poduzeta ito ne snie biti, Senet Programt Skup ciljeva, politika, procedura i pravila potrebnih z¢ obavijanje neke aktivnosti ‘ njihovo izvréenje te resurst ¢ drugi pottebnl elementi za izvoulenje auivnosti, obiéno su podréani proracumom {nazivaja se pro- gramime Proraéuni Oni au pregled eroskova nekog programa i prikez oéckivanth rezultaca (proragun prihoda { rashoda; proragun vremena, prosiora, materijla { proizvoda, proragum i2datake Kapitalajgotovine il jek novea - cash low) nt re Takoder je potrebno naglasti da se planiranjem predvida buduée stanje koje treba dostii u o¢redenom razdoblu, te se tako razikuje: dugorotno, stednjorogna i kratkoroéno razdoblje planiranja. ra mtu Dugoroéae Podrszutnijeva duljerazdoblje planiranja cod pet godina, ali najvise do deset godina. [jm se predvida buduettehnoloski razv0}, trina kretanja te potrebni resus. ‘Srednjoroéae Podrazumijeva dulje planiranje od jedne godine, a najige pet godina, Temelji se na precinijo)razradi dugoroénog plana. i proraduna { nagina ostvarenja postavljenih poslovnih ciljva Kratkorogno Podrazumijeva planiranje do godine dana, £5 a temelj se na osnovnim ii godizjin Fie planovima tna opertivnim planovima koji BF imaju zadatak planiratt aktivnosti za kraca fJ razdoblj (npr. dnevno, ijedno, mjeseeno & { kvaraino) Nuno je provesti aktimnast umrezavanja planova i kontinuitet njihove Drisutnosti jer je to bitno za ispunjavanje ciljeva i opstanak poduzetnika 2.3. Organizacijski ciljevi Cijevi su estvarent planiran rezultat te se stupnjem njihova ostverenja injeri§ ocjenjuje ispunjenje misije poduzetnika. To znedi da ciljevi jedne organizacije irazavaju razloge njezina postojanja i oni postoje s namjerom da uspjetnim obevlianjem svoje djelatnostiostvare neki cij. Uspjetno ost- varenje organizaciiskih cijeva Gini osnova svih menadierskih aktivnosti koje su usmjerene na ostvarenje organizacijskih cljeva, CE? I Prvi korale menadéera u malin gospodarskim subjektima takoder je odre- divanje ciljeva jer si planovi moraju ostvariticiljeve. Zbog toga ciljevi mo- raja bie razunnt i dosed, hvaliteino hijerarhjskipostavijeni, pozoravatt na edgovomost & vrijeme za njihavo ispunjenje, ce urvrdivati kriterije na © erscfju hojh ce se merit eeultani ostvarenja —————_—_,,.,.,£—seEERS ES Giy je svakog malog poduzetnita stvariti neki profavod ili pruzitiusluguer LiCee tt 23. kaja ima vrijednost 28 njegove potroface i orisnike. Njegov osnovni cil je stvaranje vrijednosti, a profit dotazi kao rezutat uspjeénog ostvarivanja tog cilja. Buduei da poduzetnici imaju brojne cijeve kojima se slude u svo- jim aktivaostima, mi éemo se postufiti primjerom koji definira Peter Drucker (Drucker, 1974., str. 100.-101.), 2 predlade postavljanje ciljeva u ‘osam kjuénih podrugja 1 polodaj na waist dgovormost za profit Sq protzvodnost ae Organist ajenn a Hudske organiza ue __inovacije dirsitvena edgovornost 7 SN tata resus finaneijski resursi Sam proces stvaranje ciljeva 1 proces ajihove provedbe nisu fsti. Buble (Buble, 1995., str. 47.) navodi da se utvedivanje ciljeva moze izvesti na \ rasponu o¢ autokratskog do demokratskog. Nasuprot tome, costvarivanje ciljeve je .proces koji ukljuguje dentifikacju,razvoj { uporabu resursa, te provedbu odgovarajudih aktivnost. Taj proces u svokom obliku corganizacie pokazuje da sadréi neku vestuhijerarhijske strukture bez obzi- 12 na cijeve i ratin njihova odredivanja, je li njegova strukture formalna ‘iti neformatna, eksplicitna fi implicit, {je Wi stil ponaanja u organiza sho} steukturi autoritaran ili premisivar Hijerarhija ciljeva Hijerahija eiljva odnosi se na adnose koji postoje i2medu opéin visih | nitih ocganizacishih jecinica, Za svat organizaiju postoji mreza ocnosa Ciljeva i sredstava za njihovo ostvarivanje koje odrazava medusobnu pove- Zanost cijevaorgantzacie §ciljeva pojedinihjedinica organizacie. U tom smislu neostvarenje nekog cija ima utjecaj na neostvarenje cjelog susta- va ciljeva. Uspostavtjanjem hijrarhije cijeva menadier: specs msporecime prepare bah ejoa sero ntertgjehoe nao ka xtrvey glad i eee slaivae borne napa tine to omega rine able facie ed pam fd he i RaQ, 2A Zakljuéno mozemo reéi da se uspostayljanjem jasno definirane mrede cil ve smanjuje moguénost preklapanja ostavijanja ciljeva, Faza postavljanja ciljeva. Buble (Buble, 1995., st. 51.) navodi trl esnovne faze postupaka postav- Ujanja ciljova, a to su: ianST Kod definiranja ciljeva powebrio je ocijeniti:postojece stanje'odinostio po- ten oti, weta em Se eed eatin hoje ts nit etna cijers poe Neshskon metodo, Sacre rdam pnnovt | po sim angen ape a Analizakljuésith rezultata Sivara podlogu 24 i2radu ebvecs aktivnosti svakog menadiera radi iz- viSenja postavljenih ciljeva. To znaci da analiza kljuénih rezultata podra- zumijeva da svaki menader eba dobic opis kljucnih rezultata, obtiko- vanje standarda uéinka | definiranje modela, 1. instrumenata Kontrole Praéenje ostvarenja Podrazumijeva analizu procesa rada i njegove provedbe, potrebu izobraz- be zapostenika te mijenjanje njshovih rezultata, motivacijet placa. Pronalazenje trziSnih niSa Planiranje marketing sastavm je dio uprajackog procesa koji nastoji kon- trolrati bududu situaciju oxganizacie,defniranjem odgovarjudihciljeva i utvrdivanjom djelotvornih stedstava za nijhove ostvarenje, Dakle, Sto prozvoditi, 23 koge, odnosno u kojem praveu se ranijati, kaptalna je codrednica planiranja, To nameée malim poduzetnicima, koji tok ilaze na trdita ii su vee prisutni na tristima, da vo temoljto fraberu strategie 12 postizanje cil, js osobitom se pozornoféu usredotoge na lvalitetu svg proitvodnog programa i paket-usluga Stablinostpovicionizanja kod kupace i kvalitatauslug Jamstvo su trajnog yhoy cil je tetnja za monopolom na neko malom triiSnom podrugju. Pritom vode raguna da ne dopuste { stabilnog razvoja malin poduzetnika. onkurentina da ih kopiraju jer su trie nige visokospecializrani i oaranigeni triéni segmenti Ziju potradnju nije moguée zadovolfiti posto-jeéom ponudom. Bake, modemo zakjutt da je cl strategija trish nia tontrola, One su stoga prepozratijive, a to se odrazave na zedovalstvo fupne, to véwéeuje prisutnost na trait. Budut da je cll vekin posuzetnika da postanu znatan cimbenik na glo- talnom tris, mali poduzetniclnasuprot njima svoju Sansu vide w prona- latenju tgnih oS koje mogu osvojitisvojim brzim { odluchim poduzet- ritkim akeijama te odgovoriti na posebne zahtjeve potrosaze, odnosno ors usloga Frepoznavanje elle skupine kupeco, odnosno korisnika usluga, prvi je f fosnovni Korak pri iaradi maraktngkih planova, Prepoznavanje ukljucuje usredotoéenje cilfne grupe ¥ njezino poriconiranje u svijesti budutih potrobaa, Sto je potetnikorak ka ostvaenju uspjeha. Uspesna strategija trtiéih ia ogleda se u doveljnom broju potrofada, odnosno Korisnita usluga veike kupovne moci. Postoje ti strategie nia, svaka sa svojim pretpostavkame, ogianigenjina {rizicima. Grupa autore (Dedeljn i grupa autora, 1999., ste 149.) navode Ah kako sled: Set oy ‘Strategiia Podiva na novo} inovaci}f Koja je inovatoru omogudi= ‘naplatnog, 1a zauzimanje mieste koje mu osigurava trajne Koris- rmjesta 1. Ona je nejpozelnija, ali i najzahtjevnija buduchde je proizvod Zivouno vaien 2a neki proces, jer ako ga se me primijeni, rizici bi mogli biti mnogo veti od ‘roskova njegove uporabe. Dakle ta strategija Ima ‘ogranigenja (© poduacinici mogu br2o propasti ako ine ne pronadu drukéiji naéin zadovoljavanja potreba, Strategija Poduzetnicl postiiu i zadrZavaju nadmoénu nlogu ‘Specijalizirane _svojoj djelamnosti, pogotovo ako je od poéetke bilx vjestine visokospecijalizirana, éak toliko da se konkurentima ne bi fsplatila borba 2a w poziclju, Na osnovu tlh sokospecijaliziranih proizvoda stvorile su se nise specijaliziranih vjegcina, Navedena niga ima obvezu stalnog inovativnog vada u podrudju svoje specijal- nosti Kako bi zadrZavala stedene pozicije na trzistu Strategija [Nie se stvaraju na temelju posebnog poznavanja ne- Specijalizitanog og tr2ista, a ne protzvoda il usluge. Sam proces od- rise iJ se na manjimm { nezanimljivim triistima, no po- Planiconje 0 mallm gossadarshim subjehtima duzetnici (ekoder moraju voditi raéuna 0 stalnom procesu inavacije kako bi zadrZali osvojenu vodecu poriciju Kojim Ce triStima mali poduzetnici profati usluge, © tome treba odluciti temeljem provedene analize situacije u kojoj se wednuje vastita potro- Sacka baza i usporeduje + trfitem u cijelosti. Tako mali gospodarski su bjekt moze ostvariti profitabiine, specifine skupine Kiijenata unutar cit og triita, prema kajima Ge usmjeriti posebno prilagodene strategije. Planiranje u matim gospodarskim subjektima Planiranje u malim gospodarskim subjektima zapodinje definiranjem po- slovein cer, paitke, metodo | procedure te ixadom prorauno. U dose dati ramati ima utvidili smo da je politika vodié za akciju, a po- uzetnik obieno ima vibe politika djetovanja. Metode i procedure su stan- dard djetovanja koje mnogi mali poduzetnici ne donose, a Sto se sigurn ‘arazito negativno odrazava na proizvodnost { kvalitetu. Proracun finan- liskim planiranjem predvida potrebni kapital za ostvarenje provodenja planiranih strateaja i poslovnih ciljeva. Neprekidnost i oxbiljnost pristupa sustavu planicanje jamstvo su opstanka i razvoja malih poduzetnika. Planiranje operativnog poslovanja u malim gospodarskim subjektima pod- razuinijeva tchnolothu provedbu gotovo svih abtivnost koje smo promatral, a posebno planiranje poslovnih | tehmoloakih postapaa tc fizighe imovine, tuvrdivanje mputa repromaterijala, i. sirovina i ambalaze, planiranje potre- ba za ijudskim» potencjalina, koncept marzeinga, odredivanje programa poslovanja i rdita te triéne homunikaciye(promecije i tréiiog nastupa). NE Kao nositeljifunkeije planiranja u matin gospodarskim subjektima poje- inci su zaduieni 2a pojedine funkcije, pripremaju podioge 20 planiranje, ‘te uz pomot poslovnih savjetnika 2a odabrane planske zadatke sastavijaju svoje konagne postovne plancve, Nositeli odredenih postoveih funkcija u malim gospodarskim subjektima stalno su aktivn’ { njthov zadatak Je aktivno sudjelovanje u organizaciji ranja, Nositej planiranja u matim gospadarskim subjektima imaju i2-riman utjecaj na kvalitetu planiranja, odnosno po:lovnog plana, te moze- imo zaltjuiti da kvalitets rezultata planiranja ovisi 0 hvalifikacisko} osposobljenostinjihova menadémenta za planirane, tf primjenljvo) sus- tavnosti i metodicirada kao i o kvaliteti dostupnih i raspolozivih informa cia bitnih za ukupan proces planiranja § odludivanja. Nugne je da menadgeri u malim gospodarskim subjettima imaju ove osobine: W sposobnost celoviog mislenja hao bitmog a racumifevanje celine poslovanjo sposobnost kreativnog misijenja kako bi razvijali nove strukuure W sposoinost apstrahinog misljenja radi moguéeg oblikovanja stavova 0 Budueim dogadanjima W sposobnost homuntkactje i suradnje Y sposoknost motviranja see i suradnika sto jaméi uspjesno poslowno planta: Stoga pored veé navedenih pravila, teh i vista planiranja, smatramo da Je kod malih poduzetnika vlo bitno definrati ustrjstvo, cime se ostvaru- Ju predanjeti za procese, a planske smjernice prema vecini autora trebale Di pokrivati sjedeca podrudja: Plans on Eu ‘tvedivanjeDeliniranje koliginskih i vrijednosnh pojmave pl pojmova i niranja te definiranje i dokumentiranje premisa:pla- Premise hjise nian ca decentazirana pod t planove ako Prinfenjjeu bl se mag prover ostarvestfvjerodostdjace i Pinay radenh planova Klasiitaclja _Definiranje minimatnih sadéaja planova vaino Je _zbog potrebnog inputa paraleinit i sukcesivath pla- nova, Sime se pridonos!{ ojihove} kompatibilnost Definiranje primatelja potige proces uskladivanja jer je vidljivo koji planovi prethode kojima te kakav je input 2a primatelje planova, Osiguranje Teme se na definiranju informacistih tokova- od ussjamne rosa inputa i outputa izmedk pojedinih planova, ¢- ovezanosti me se u anim fazamaterade planova pridonost nj planova hvu uzajamnom uskledivanju Definiranje _Pridonosi njihovu vrerenskem uskladivanyu i ola redostijeda _—_ava povrainu vezu, Usinkovit odgovor na te izszove 2.6. Individuaine | orunne ediufivanie planova znatno povetava iglede triignog opstanka malog poduzetnika jer plan nije formalni dokument vee od- rednica uspjeinog poslovanja, a to je bitno, posebno ada konkurecije postaje globalna te sve jaéa i agre- sivnija Individuatno i grupno odlutivanje Odlucivanje je prisutno u svakodnevnom #ivotu, keko w privatnom tako i u postovnom. Svakodnevno donosima niz odluka koje se reztikuju po vaznos- ti 1 slozenosti samog problema koji nastofimo rijesiti. Sam proces odlu- ‘ivanja moze trajatidute ii kra¢e vrijeme, ovisno o visti i vaznosti odluke, a zaSava donosenjem odluke, U privatnom Zivotu donosimmo niz odluka kojth poneked nismo ni svjesni jer Su postal rutinske (kao np. Sto danas odjenu, kof sok kupti) Posijedice takin odtuka, ako su pogredne, male su f beznagajne. U tim situacijama oslanjamo se vedinom na intuieiju. No, u poslavnom ivotu takvo odluéivanje-nije prihvatlive vet se more shvatiti mnogo ozbitinije. Poslovno olutivanje zahtijeva sustavnost, obuhvata veti broj lanova organizacie, a posledice pogreinih odluka uelikeutjegu na cjelu organizectju i sve zapostene. Zbog vite slozenos- ti samog procesa i vlikog broja posjedica koje tako mogu nastati razvi- jene su razligite metode i tehnike poslovnog odlutivanja, u svim organi- 2aciskim strukturama, ali iu matim gospodarskim subjektima. Pritom treba upozoriti ne vainost prikuplianie { obrade informacija. U tom pogledu od neprocienjive su vainosti informatiske tehnologi. One omoguéuju breu obradu mnostva informacija sto je potrebro za utinkovito odlutivanje, Ujedno, suvremene informaticke tehnologjedjetotvaran su instrument dis- tribucije informactja unutar organizacije. Tako se u proces ouluéivanja rmogu ukljuéiti sv zapostenic Autort kofi su obcadivatproblematiku odlivanja, definirali su odlutiva- ne kao kreatvan proces. Dakle, odluévanje se definira kao odabir nekog smjera djelovanja izmedu vige varijantij ono je bt planiranja (Weihrich, Koontz, 1998., str. 199.) Nadal, odlucivanje se definira k2o proces identifikacje problema te kaoiD e iad ART proces tefavanja problema (Daft, 1997., str. 279.). Iz navedenih definici- 5a 0 sadedaju aktivnosti odlutivanja mozemo rei da se odlucivanje smatra biti planiranja te da je vaino u samom procesu aktiviranj plang, a temeljt se na raznim odlukama koje su rezultat izbora optimalnih aktimosti § pravaca koji jamée postizanje postavtjenih ciljeva. Buduéi da je na zadatak proutl definirati odredene procese u podrudju poslovnog odluéivanja u malim gospodarskim subjektima, zakljuéujemo da se poslovno odludivanje mote takoder definirati kao izbor izmedu vise mogucih rjeSenja nekog problema. Kod poslovnog odlutivania, ovisno o razini odlutivanja, mjestu odluciva- nat veliin’ poduzeta, odluka Ge utjecati na vei iti man{i bro} alanova organizacije, a ponekad i na sve zaposlene, ito govori de je odludivanje stal Dali, 1994,, sts 12.13. Odlutivanje Je proces Zije faze moZemo prikazati krugom odluéivanje (pri- lagodeno prema Beardshaw, Palfieman, 1990., str 119.) Krug odludivanje predocava éetiri faze u procesu odlutivanja n proces koji traje duze ili krace veijeme (Sikavica, Skoko, Tipuri, Problem otkrivanje problems, njegovo definiranje / Primjena resenja Pronalagenje altemativnth rjesenja Iimplementacija odabrane definiranje moguett alternativnth alternative rjedenja Odkucivanje 0 najbotjem rjesenju usporedivanjem odabranih alternativa Kroz cjelokupni proces proteée se vainost informacija koje u svakoj fazi 1aju veliku ulogu. Niihov zadatak je poverivanje svih faza procesa te nabavijanje potrebnih podataka u pravo vijeme kako bi se osi- odluivanje urala prevodobna j toéna odluka. U postovrom procesu odlutivanja, ovisno o struktur vali i organizaci je kao i 0 samoj prirodi odluke, odlutivanje mode biti individuaino ii grup- ‘no, Kao Sto sama rijeé govori, Kod individualnog odlluivanja odluku donos indluiduatne | grupo ediuflvanle ojedinac, a kod grupnog odluku donosi skupine razliéito strukturanih {judi (lasnistvo, menadzerske funketje, zajedni i rad a projektu...). Hoée {iu procesu odlutivanja sudjelovati jedna ili vige osoba propisano je orga nizaciiskom strukturom unutar gospoderskog subjekta, Cimbenici na temelja kolih se odluéuje o individualnom, odnesne grupnom odluéivanju su: Vista odluke Za visww odluke koja se donost potrebno je procijei koja se donosi vainost te odluke 22 organizaciju kako bi se odluéilo-0 ‘roju osoba koje ée odlucivat. Ako je rijeé o rutinskim, svakodnevnim edlukama, vjerojatno ée 0 njima odluéi- vati pojedinac. No, ako je rijeé o strateskim fl taktekim ‘odukama, dijaje vaznost za cjelokupnu organizaciju ve- Tika, odlueivat €e grupa Ijudi. Znanje i Znanje i sposobnost onth koji odluéuju 0 samom proble- ‘sposobaost mu 1 moguénost implementiranja znanja u odredeno} fonth Koji situacijtimaju veliku logu u process odluewanja. Ako odluéuju 0 odredenom problemu odluéuje struénjak za to podru: je te posjeduje sva potrebna znanja o adedenom prob- Jemu, moet ée sam kvalivetno odluditl. No, u veCini, pe sebno pri velikim istrazivackim projektima, potrebna su razligite znanja najige razine te se stoga odluéuje grup- ‘no, a grup se sastoji od pojedinaca struénjaka za razi ta podrugja, Yrijeme koje Vrijeme koje stoji na raspolaganju uvelike igra presudnu jena ‘loge pri izboru broja osoba koje odluéuju, Naime, z raspolaganju ckupljanje grape koja bi voila odredeni projekt odlu- ivanja, treba vremena, 2 mnogo se vremena potros' i prt samom procesu odluéivanja u grupl (ponekad postoje ‘opreéna misljenja 0 problemu). Hote lise indvidualno iti grapno odlutivati, ovsio vsti problema, situaci- Jiu kojoj se menadzer nalazi te njegovu stlu upravljanja. 2.5.1. Individuatno odlutivanje Osnovna karakteristika individualnog odtutivanja jest da odluku donosi peojedinac. U pravil je taj proces bri od grupnog edlutivana, no ne mora biti, Sama dutina procesa odluéivenja ovisi o znanju koje posjeduje osoba koje odluéuje te njegovu stilu upravijanja. Individuslno se odlucuje o jed- nostavnijim problemima, pitanjima manje vainosti za organizaciju die po-sljedice pogadaju manji broj Yudi, Tndividualno odluzivange znatno se pri- Injenjvalo u klasigno} ekonomi. Stabilni uvjti priviedvanja bili su po: ‘godn za individualno edludivanje. DanaSnji tr2iini uvjeti su druktifi te fm vile pogoduje grupno odlutivanje. Kod individvalnog odluéivanja veliku vainost imaju znanje i sposobnost rmenadzere koji odlucuje jer kod indivdualnog, za raziku od grupnog odlur ‘vanja, nema pokretanja veceg broja ideja nitistavove o problem Prema Daftu (Daft, 1992, str. 346.), s pozicije menadzera koji odluguje, pristup maze biti racionalan ili ogranigene racionalne perspektive. Racio- nalan pristup, koji Karaktercra pravlan i sustavan proces analize, pro- sue | izbora, bio bi optimalan, no testo se zbog nedostatha viemene § potrebni informacijarabi ogranigena racionalna perspektiva, Ona opisuie natin odluévanjau kratkom vremenu i uz ograniena sredstva. Takoder,u procesu odlucivanja ralikujemo objektivny od subjektivne re- ionalnosti. Kod objeitivne ractonatnostiodluka se postize izborom akcije kaja masimizra objetivno tamjerenu dobit. $ druge strane, subjektivna racionalnost maksimizirasubjektivna zamit\ienu dob. Model optimalizacile postupak je maksimiziranja rezutata rada na temelja Wladanja pojedinca, Pri o¢luéivanju pojedinac bi trebao sifediti, eksplicit- no ili implicitno, sljedetih gest koraka (Sikavica, Bebek, Skoko, Tipurié, 1999., str 136-143.) Ustanoviti potrebu za odhikom Prvi korak zahtijeva spoznaju da je potrebno neéto oidluiti, a proizlazi iz problema ili nesklada ‘zmedu Zeljenog i stvarnog stanja —— Identficiatt kniterje odlutivanja Nekon Ho pojedinac ustanovi potrebs 2a odlukom, treba identificirati kriterie koji ée biti vazni za odlutivanj. - a Pripisati ponder kriterijima U tom koreku potrebno je izdvojiti najvaznije krterije i njima pridodat vecu vatnost nego ostalima, sto ne znaéi da i drugi kriterijinisu vazni pti odluéivangu, ———— Razvoj alternative Cexvrt korak zahtijeva od doncsitela odluke da nabroji sre prihvatjive \arjante koje bi mogle dovesti do uspjehs u rjeSavanju problema, Indlultualne | grupne odlativanje — Ocjena varijanti Donositel} odluke ocjenjuje svaku varijantu na temelja postevljenog kri- terija iz drugog korake. Izbor najbolje varijante Odabir najbolje varjance izmedu onth koje su nabrojene i ocijenjene. Koraci iz modela optimalizecje sadcBe niz pretpostavki od kofih sv naj- vine: A ne posto sukob eljeva sve su opcie poenote WY preferncie su jasne,§, hritenjima se megu pripisati brane vijed- ost moge th se rangirati prema red pricriteta A vier vanjanteavijek su tt W zayrint igbordonijetée najboli moguelishod Pojedinae rijetho oflueuje onako kako to predvia model optimaliacie jer retpostavke na Kojima potiva taj model nis ba stvarne, Model kojim se pojedinac naedte hors jest ona koji donosi zadovolstvo, #. model kaj puta zadovoljavajuta { dovelna edenja. Kod tog modela donositelj us- poreéuje varjante u pravilnom redoslijedu + kriterjima odluivanja. Ako pojedia varijanta ne udoveljavakterjima,pojedinac prlazi na sijeceeu Prva varjanta koja udovolava Wsiteriju, okondava potragu te danositl ‘odluke mode krenut prema provedbi tog prbvatijivog sijeda akclje. U tom rnodelu redosijed.razmatranja variant postae presudan v izboruvarjan- {i Rjlenja koja su nalbliza postojedem stanju fudovoljavaju kriterjina, imaju veeu vorojatnost da éo bit izabrana, To nam moze objasniti zaSto postoi mala vjerejatnost dae odluke koje Gust donose dat feborkrajnje raxlgitth esenja u usporedbi s onima koje su pije doje, 5 obsirom na pistup odluéivanju, donositele odluka mademo poet na detir tips: (Dunham, Piere, 1989, st. 129.) Tracionalna osoba ——_-Predlade odluku unatoégeskobt | strahovima, Keeativna osaba Sle svojeuntarnje “a, a njezine su od ke vodene éelima za postignuéem i vlastim ravojem.ee PvP ett ca Klasigna Upoznaia je sa svim podacima o problemu, (racionalna) esoba _—_motivirana da odluku donese v objekivnim uvjetima. Taj tip osobe najboli je 2a edluéiva- nije jer poznavajuéi posljedice svake varijante, odabire najbolju Administrative (Gbihevioristicki) tip Odlukw donost w uvjetima cgranigene racio- nalnost x sklona je odabira ve priwatljve inaice u reSavanju problema, Koja nije uvi- jek Unajbolja, dt codnosno nestlonost rztu, ractikujemo tri vste osoba {Dunham, Pierce, 1989, st, 128): vanje je u velikoj mjeri povezano s rizikom, $ obzirom na sklonost, Tbjegavatel) problema soba koja ne volt riskirai, ima nizale stupen) tolersncije prema netzvjesnosti te stoga oda- bite inagicu rjefavanja problema sa sigumnim posljedicema. RjeSavatelj problema Osobs koje ima stednju razins tolerancije pre- ‘mg neigvjesnost i riziku, ‘Tragatelj za problemima Osoba koja voli rizik, a zadovoljstvo nalazi u suprotstavjanju nelzvjesnost: 2.8.2. Grupno odlucivanje U vetini siugajeva pojedinacno odlutivanje nije zadovoljavajute. Naime, u nekim procesima odlucivanja potrebna je velika kolitina raztititeg znanje, stajalista | misljenja Sto Je moguée pastii samo vetim brojem sudionike w odlutivanju. Stoga se u orgar i jama pri odlu stvarima (apr. © buduénosti organizacie) formiraju timout struénjaka ke posjeduju znanja 0 odredenom problemu te grupiranjem ideja dotaze do najbolje odluke. Grupu koja je odredena za adlueivanje povezuju zajedni¢ki interes, more postojati komunikacija medu Zlanovima, élanovi unutar gr pe medusobno dijele uloge, a ponaganje je utvedeno normama. Grupno odludivanje, dakle, obuhvata veei broj sudianika Sto, s jedne stra- ne, demokratizira odludivanje, li ga s druge strane Gini sporijim’ skupliim. Cetin: cimbenika koja utjezu na uspjednost grupe su (Noothead, Griffin, ‘maiwiguaine t gropae sciucisanse 1089, str, §49.-554.): Sastay Grupa mora biti ake sastvijena da svaki lan grupe ima utjecaja u konaéno} odluel te da bude w prilic pokazati svoje ananje o odredenom problemu. Sraka cxoba kao élan grupe sa svojim znanjima, spesobno- stima, osobnostima i temperamentom uijege na odlu- ka ‘Yelitina grupe _Najpo2eljnijim grupama 2a odluéivanje smatraju se ‘one koje broje od pet do sedam Clanova, Grupe éij je broj anova lzmedu éetri i deset mogu se smateat! prihvatljivima za odlueivanje. No, svaka grupa koja broji manje od éetiri il vige od deset Glanova smatra se nepoeljnom za odluétvanje Norme UspjeSnost i kvalitet grupnog odiucivanja odreduju rnorme ponaéanja 0 grupl. Kohezivaest _$ obairom na to da u grupnom odluéivanju postoji (umutradnja vei broj sudionika, povezanost medu njima takoder povezanost) __je valna. Naime, vaéno je da sudionici suraduju i o3- Jecaju se porpuno ravnopravnima unutar grupe. Na ‘grupno odlucivanje utjecatée i eventualna mo¢ i sta- tus pojedinih clanova u organizacii na midljenje ‘osialih dlanova grape. Stoga je iznimno vaino kod formiranja grupe voditi raéuna o tome imaju li sv Alanovi grupe podjednak status, antoritet i moc uw organizacij Zronje koje posieduju étanovi grupe ima presudnu ulogu u samom procesu odludivanja, Naime, hoée li odlutivanie biti brie ili sporije ovisi o znanji- sma grupe, ali io tome jesu ti jihova znanja nadopunjavajuca, konkuren- tna ili istovrsna, Gesto su musa struna znanja kako bi se primjereno odlutito, Najuspjesntje ce se odluti rmentatna. U tom sluéaju clanavi se slatu oko nekih zajednitkih pojedino- ako su znanja tlanova grupe komple- ti, a svaki od njih jo8 posjeduje prosirena znan[a o problemu. Ako je zna- nije elanava grupe konkurentno, cjelovitost grupe biti Ge staba, odl je Ce trajeti dude, a pitanje je Kolko ée kvalitetno bith. U grupi v kojoj Ganovi posjeduju istowrsno znanje, odluka ée biti donesena razmjerno br20, no 2bog istovtsnosti znanja biti €e sagledan manji broj verijanti. Grupno odluéivanje razikuje se ed individuatnog ipo tome sto postoji vegaspremnost donoienja ristantnih odluka. 838 2bog Cinjenice da o to} oduct ‘odlucuje veei bio} osoba lakke Ce se donijeti riskantnija odtuke jer se rizik pogresna danesene odluke dijeli na sve élanove grupe te se pejedinci osjetaju manje odgovornima, Za raulku od individualnog odludivania, gdje odlucuje pojedinac pa nema niti potrebe z2 nekim posebnim tehrikama, kod grupnog odlutivanja ranvi- jene su posebne tehnike edluéivonja - brainstorming, tehnika nominatne arupe te Delfi metoda (Sitavica, Skoko, Tipuri, Dali, 1994,, str. 98,-100.). Indluidualne | grupneodiutivanje esto ponaiaju leéemo, odluguju potato ili in je nedoveljan broj to se sve skupa odrazava na duljinu process odtudivanja. Brana i lvaliteta odluke usko je vezana sa sposobnosiu menadiera jer svaka faza pracesa u odlu- ivanju zahtijeva specifiéna znanja menadzera, odnosno nijihove sposob- ost, vjeitine | iskastva u odludivanju. Proces odtucivanja zapotinje uota- vanjem odredenog problema, Sto namece brao donosenje kvalitetne odtuke 2a izlaz iz nastalog problema, i ono Ce biti jednostavnife i lakSe ako w Sto kratem vremenu uotimo problem i rijeSimo ga, Siguino je da raskorak CREA ‘amedu Zelja i mogutnostiCesto moze otedati odludivanje. Stoga menadéer Der U slobodnom prijevodu U odredenoj je prednosti Ne zahtijevafizidhu prisutnost ee “olwja mozgova", ehnt- nad brainstormingom anova grupe, a temeji se na 's dugorocnim posledicama. ha jeu kaj Zanovi Jer Je pogodna za sve seri upitnika uz pom bosth ‘Sve to nameée potrebu 20 stalnom izobrazbom menadéera kako bi biti ‘grupe sivaraju inadice faze pracesa odluciva- se postie suglasest medu eneyhetaaciaieresenipnsane ‘jedenja problema bez ja, U telnict nominal-_elanovima grupe. Delfi metoda | eer tt ebzira na to fesu li one ne grupe élanovi djluju prevodi seu nekoliko faza. U | Prednosti i nedostatke indiviualnog i grupnog odlutvanja razmotrt Goro stvarne, odnosno prak-ncavisno, Zak ne moraju prvoj faz pripremaju se upit- takoder u kontekstu prethodno navedenih razmi8ijanje. tigno igvedive. Kod te biti nitina istom mjes- met o odredenom problema i | tchnike svakaje deja tw. Suaki clan grupe ——_Salju se steuénjacima za dobrodosta, bez obzira . (naken popise ideja) __odredeno podrucje (tanovima a nna moguéu besmistenost vrednuje | izabire neko- -grupe). U drugo) fast Teprovedivos same ko tee ostale strc oie uplentle Jednostavnost —_Individualno je odluéivanje u pravilu brie | jednos Ideje, Sve ideje zapisue. odbacuje. Dakle, u i yracqju ga na adresu o1ga- ‘odlucivanja —_tavnije od grupnog zbog éinjenice da u procesu od Juetvanja sudjeluje samo jedna osoba te ne'dolaxt do ssukoba misljenja, Jse na ploéu odnosno~ tehnic nominaine grape ~ ieatoa statvanj, Nakow poseban papi te se —_eje stvaraju pojedincl, toga lj fa obrade akon toga procienjuje a grupa samo pomage _podataka Ce vracanje doblventh lebjegavanje Do polarizacije anova grupe mote dott ako neki vrijednost svake od nj, pr objaénjavanju recta svi clanovime, au nesuglasien.lanovi imajo rasta, pa | prejerana stjalsta w Ta je tehniha najhoris-—prezentiranih deja, posijednjoj acl clanovigrupe predluzivanju odnosu na druge danove. Tako np. ako grupa dije iia na srnem pocetku —galim thacjenjue (ma odgovara na drugtupiri Imislenjespojedincem, son to primjeti, post mo- proceseodluivanja kraj izabire najbolix_Posjednja faza poncja se guénost da Ge zatupet svoje misenje jo vise iako haul se elt shuptt hao refene prema © onaliko puta dok se ne postigne ‘no nije spray. Isto tako, do polarzacje mote hajeti br mogucih Rojenu se adage. suglasnost. Dei meteda ge doéi i hada jedan clan gripe bolje obrazlozisvoje riesena tray je metodaodlucivanta risljenje of neko drugog, te mu se zbog toga prtk- all shape, tho da se Rorist loi vetibrojclaneva grupe, iako motda nije u pra cadlcivanu 0 najvasijin va, Tee slugajpolaizace med lanovim pojae- pitenjima odnosno ptanjima © Ijje se kada Je pojedinac 2bog nedovoljne motvira ‘redvidanu buducnost. nost pasivan te se priddanja od vesine, sto sigur- no ne bt iniokads bi odluvao sam. ate Iebjegavanje _Skupno mijenje je jedinstveno i jednoglasno. mi- 283, Problemi u odlucivanju problema Ajenje sv étanova grupe Koje se java kao suprot Odludvanje pocrazumijeva odredene patedkote pri do nafenju odgovarali- skupnog nost polarzaci iemeda Glanova grape. Do skupnog miljenja dolazi iz dva raaloga: ih odluka, a oGituju se u osobinama menadzera-poduzetnika koji se velo misijenjaRE ee aa zbog natina razmisljanja u grupl i medusobne po- veranosti élanova grupe, a temelji se na teénji gru- pe da se sporazum postigne gotovo po svale cijenv, to katkad dovodi do katastrofalnih posljedica Nedostaci individualnog odlutivanja Odgovornost Sv odgovornost 2a pogreénu odluky snosi jedna odludivanja soba tj, pojedinac koji je mx edluku donio. Stoga je preuzima uu individualnom odluélvanju manja sklonost ris- Jedna osoba —_—Kantnim odlukama nego Sto je to slueaj kod grupnog odluéiwanja Ogranigena Pojedinac ima ogranigeno znanje o problemu o koje- ‘znanja pojedinea mu odiuénje. To ponekad moze biti vellki nedostetak ppogotovo kada nije upoznat sa svim aspektima prob- Tema i moguéim posljedicama koje mogu proizadi iz pogresne ouluke Jednostrano _Postoji manji broj mogueih razlicitth regenja jer po- slediste Jedinac obino gleda na problem samo s jedne strane, ‘to takoder postavla pitanje objektivnosti donesene due. Prednosti grupnog odlucivanja Kako Sto individuaino odlutivanje ima prednosti i slabosti tako ih ima i sgrupno odlutivanje Veea Opée je poznato da grupa bolje odluéuje nego pole objektivnost _—_dinac, Pojedinel unutar grupe zastupayu razlicta mie ‘odlucivanja Sljenja ( maju raziéta staelista o problemu, Samira Lime veéa je moguénost da ée odluka koja ée biti do- nesena biti objektivna, Lala Kada se pojavi problem i odlulka se zajednichi done- provodivost _se, lake ée se provestiu djclo. Tako pojedine! wnutar codluke grupe shvacaju da su odluéili najbolje sto su. mogli te lakse prihvacaju provedbu adluke. Vea Ako se odlueuje o tezim problemima, uvijek postoji Kompetentnost — moguénost njthova ragelanjivanja te se svaki dio pro- blema moze pornno obraditl. Unutar grupe nalaze se struénjaci razlicitih profila pa ée problem biti lake nije —Financltshe plantranje Brojaiétzvorh Sama Ginjenica da se grupa sasoji od veéeg broja po sjedenja problema jedinaca od Kojih syaki ima odredeno znanje, mislje- Iie i stay 0 problemu, jamei veei bro) ponudenih va- jane edavanja problema Cjeloritiie Postoji moguénost visedimenzionalnog, mislienja 23 rjeSavanje teEavanje nekog problema. Ono podrazumijeva ka- problema pacitet ko}! moze sagledati vide problema odjednom koji su u meduovisnost i to kroz dugoroéno i krat- koroéno razdoblje Redostaci grupnog odlutivanja ee = Sporijii skuplji_Proces grupnog odluéivanje znatno je sporiji od pro- proces cesa individualnog odlugivanja, a samim um i skuplji COpasnost od Pestoji opasnost od polarizacije medu clanovima polarizacije grupe grupe. Opasnost od —_-Postoji opasnost od skupnog misljenja unutar grupe- skupnog misljenja Razlike w Moguee je neslaganje medu clanovima S10 jo8 vise rmisljenjima medu_usporava sam proces, aon je shod odluke. Takodtes, sodionicima _Konkurencija medu clanovima moze postath vainija odluéivanja _od samog problema Nedovoljna Ako grupa ne funkcionira pravilno i nije dovolino motiviranost _motivirana za pronalagenje optimalnog rjeenja, mo- ace je prihvatit prve prihvatljive rjeSenje. Konagno, kreativnost, sposobnost i mot reavjanja novih ideja vaini su z— Lutinkovito upravijanj. Inovacija je primjena th ideja. Dakle, pri adluéiva- ju treba imati na uu da su organizacije otvoreni sustavi koji se prozima- jus okotinom (Weihrich, Koontz, 1998., str. 220.) (vidi stucaj 5. u pritogu). 2.2. Financijsko planiranje Financijskim planiranjem procjenjuju se razne strategijske i operativne codluke vezane 22 planiranje iz perspektive ukupne organizacije gospo- arskog subjekta kako bi se odredila njihova potpuna izvodijivost. Financijsko planiranje mode biti vrlo jednostavno ili vito slozeno Sto ovisi ‘© veliini gospodarskog subjetta te cijevima koji se postavljaju pred finan- isk plan.Suria financijshog planiranja jest da se odvedi rentabilnost gospodarskog subjekia { da se procijeni hoce lt on bitt sposoban plaéati svoje dospjele obveze, odnosno da se pokuéa planirati | lhvidnost gospodarskog subjekta @ 2227 se Wehom plairane vik Ht mana kept, tad sivas razlicite varijant i priprema optimalna i istodobno estvariva edluka o nam canju il ulagenju sredstava LE Rentabilnost znai odnos izmedu zaradene dobit { sredstava potrebrih da bi se ta dit ostvarila. Odnosi povrata na investicije | obrt kapitala, zajed ‘no § maréom profita ine dobru ukupnu indikaciju rentabilnesti gospo arskog subjekta Dakle,financjsko planiranje oanacava sustavnu procjenu § proraéun svih blazecih { frlazetih tijekova placanja koji nastaju na temelju planiranin aktivnostiu zadanom viemenu ono redvajbeno éint jengru upravjanja funkcijama (Osmenagit-Bedenik, 2002., str. 163.). Vadnost finaneijskog planiranja je bitno za upravijanje gospodarskim subjektom, te je nuzno i vsustaviti nagela psi financijskom planranje, U nastavku se detalinije prikazuju naéela (Ehimann, 1999, st. 390.): Yu petpunostiobuhvacenostsvim primicima I fzdacima (bruto naéelo) V. oenas podataka i prognoza Y sofnost pridrudivanja plants tifhovau trenucina nastajna W clasiénastplanivanj, promjene se moraju odnah wzimat w obs A. povjerbivost Jasnost i preglednost Injetodavnost plancra podrazumijeva strugno zane | strudnt Bitno je reti da je financijsko planiranje u ovisnsti s ostalim poslovnim planovima j da je ono poseban instrument poslovnog upravljanja noveem u gospadarskim subjektima. Financifsko planiranje obuhvaca budietiranje cotekivanit primitaka i izdataka za odredeno razdoblje te uspostavijanje njihove raynoteze postujuti zahtjeve solventnost, tiki stabilnosti (Osmanagié-Bedenik, 2002., str 171,). sti | financijske - Planiranje profita u matim gospodarskim subjektima Da bi se nejbolje korstio proragun plana uw maim gospodarskim subjekti- ——-——Filmanclisho_atanicante —___ ima, treba wvesti sustay kojim se usporeduje stvarna provedba plana s planiranom provedbom. Ostvarivanje zadanih ciljeve dugoroéna je zedaéa pocuzetrika bez obzira na veliginu, Planiranie profita i njegovo ostvarenje kod malin poduzetnita sigurno omaguéuje njihov ra2vej i odreduje im polodej ne trigtu, jer odtdive konkurentnost moguée je postti ako je poduzetnik profitabilan. No, profit ne mode biti jedini planirani cilj w malom gospodarskem subjektu. Sastavni dio plana sigurne su 1 neprofitniciljevi Kofi utjeéu na krajnju ukupnu vijednost. poduzetnika, 2 ona se ogleda u prepoznativosti poduzstrika, prepomatljvestiproizvods, poasta tiitnog udjela te redi- 2sjniranja proizvoda u stlopu njegova tivotnog cikusa Ostuarenjom prfitnih i neprfitnih ciljeva poste se uspefan rane), sto 5e kraj el malin poduzetniea 2.7.2. Faze planiranja Pripremu, proces i sam sadtajplairanja upoznali smo vet pil. U ovom nastavku razmotrit éemo rearadu financijskog proraéuna. Nakon ‘erade operativnih planova jciljeva matog poduzetnika pritazi se izradi novéanog proraguna, No Siropolis (Siropolis, 1995., str. 253.) kade da postoje dva ‘agranigenja financijskog planiranj: ‘© svi prorazuni ovise o procjenama sto Ce se dogoditi v budutnosti. Me- utim, nitko ne moge toéno predvidjeti sto ée se dogodit. Tako prora- un ne mote biti bol od procjena. Zato poduzetnik treba biti Sto teme- {yt usvojim nastojanjima da pripremi uporabjive operativne planove. ‘© Proraéun ne moze objasniti utinke neopipjvin kvalitet ili nepredvid- Uivh dogadaja. Ne moze odazavati kolo poduzetaik mora biti vest i sposoban, niti mate odrafavatitimsk radi moral. Poraéun se moze ba- viti samo onim budutim dogadajima koji se mogu iat u novéanim jedinicama Iaraéa Finan plana po fazama (Perridon, Steiner, 1988., st. 394.) Izrada financljskog plane po fazama ‘erada prognoza 2a financijska sredstva primjenom razliétih postupala ‘Ts postupet su subjeksivni (pragmacién, inuuitivns, Kvalicativnl) ekstea- polirajuci (analiza vremenskib nizova) te kauzalniPlaniranje alternativa Uciedivanje alernativnih moguénosti namicanja i iskorigtavanja kepitale. Uskladivanje i izxada plana ‘Usimanjem u obzir optimalnih moguénosti, uskladuje se | tzraduje plan. Kontrola plana Utvrdivanje odstupanja od plana i analiza uzroke odstupanja — Revizija plana ‘Tekuce prilagod:vanje plana ostvarenorn stupnju. Financijsko planiranje ima zadatak usklditi sve poslovne planove jer tei- nije 2a rentabilnod£u uskladyje s moguénostima namicanja kapitala ‘bom otuanja ikvidnost. Financijsko planiranje sastoji se iz vige dijelova planova, a promatrano primarno s aspekta osiguranja likvidnosti (Osman- agi-Bedenik, 2002., str. 174.-201,) to su: Y planovi noveaneg tijeka (cashflow) W plenov plano vanjshog financiranja | definanciranja nvestiranja i dezinvestiranja YW planovi kv pritue 2a odredivanye potelnogaslanj platath sredsava plan mjera pritagodavanja integrirani plan financiranja, Potrebno je naglasiti da svi medusobno uskladeni planovi poduzetnika cine cetinu njegove operativrog plana, Rezultat djelovanja definica se uz Pomot sadréaja plana rezultata. On proizlazi iz prethodno navedenih pla- ova, a sastoji se od plana troskove, plana financjskog rezultata i planske bilanee. Iarads svih navedenih planova ovisi o veligini poduzetnika, njegovim posegnostima io stanju podjele rade i spe koji se postavijaju pred financijcki plan. zacije, odnosno o ciljevima Bae eo aOrganiziranje i upravljan;< potencijalime » Sto je organizacijsha struktura i koja su joj nacela? © Koje su vrste organizacijske strukture? Sto su obiljegja inovativne organizacije? © Sto je prilagodljiva organizacija, a sto je organizacija koja uci? © Sto su obiljegja dinamicne organizacije, a sto virtualne? © Sto je organizacijska promjena i kakva su joj obiljezja? © Sto obuhvaca digajniranje organizacije? 9 Koji su novi modeli razvoja malih poduzetnika? © Sto su klasteri? © Koja je uloga radnickog ovlascivanja i samousmjeravaj © Sto obuhvaca upravijanje judskim potencijalima? ih timova?Bale Drganiiranje je menadzerska fun stratedkog karektera uz rmenadiment stvara pretpostavke z2 ostvarenje definirene i oblikovane poslovne strategie. U sklopa organiziranja kao menadierske Funkcije, poduzetnigki menadiment dizajnire organizacijsku konfiguraciu, tj. pro- Jektira optimalne organizacijske strukture poduzetnita, po Kojima ge se odvijati poslowna strategije uz pomoé aktivnosti operacijskog menadimen. ta, a sve radi utinkovitog ostvarenje postavijenihciljeva. Menadiment se u previlu vezuje uz stedne i velike poduzetnike prema profitabilan rast malth poduzetnika u danaérjim uvjetima nije ostvariv bee menadéerskog rads LUpravianje ljudskim potencijalima takoder je jedna od strateskih mena- erskih funkcja preko kojih menadderistvaraju cjelovite pretpostavke za visok stupanj zadovoljstva zapostenih udskih potencijala é visok stupany njihove motiviranesti. Osigurati kvalitetne ude, motivrati th, obrazovati 4 razvijati tako da postidu visoke rezultate § pridonose ostvarenju organi _zacijskib ciljva, postaje Kjuéna menadierska zadata { funkcija (Bahtij revieSiber, 1999, str 9). Mali poduzetnici 2bog konkurentske prednosti i samog njihova razvoja rmoraju sustavmo i osmisljeno pristupiti menadémentu Yudskih potencijala 4 temeljti ostvarenje svojih eiljeva na sposobnostime i potencijalima svo- ih zepostenita, Organizacijska struktura Oblikovanje ewanizacijske strukture bitno je radi provodenja zadatata i jasnog definiranja odgovornosti za poduzetnikove rezultate. Njegovo bes- prijekorne Funkcjoniranje podrazumijeva odtuéivanje, koordina razinama te apsolutru uspostavu mieda komuriciranja koje odriavaju i pedtiavaju ostvarenje planiranih cifjeva. Organizacijska struktura stijedi poduzetnikave cijeve, a oni proilaze iz poduzetnicke strategie (Sikavica, Novak, 1996,, str. 140.). Organiziranje je djelatnost kojom se na najutin- kovitji natin strukturiraju organizacijshi elementi radi sto djelotvomnijeg ostvarenja ciljeva. Rezultat toga procesa je organizacijska struktura ‘Sigurno je da organizacijska struktura nije statigna vee je vrlo dinamiéna { ovisna je 0 utjecaju unutarnjih i vanjskih eimbenita organizacie, To znati aad. ——tenanizaclisha sieubtuca SESE da Ge organizacije koje su na nestabilnom tr2istu i okalini, sigumno éesto rmorati redizajnirati ganizacise struktru, dokstabilni poduzetnici nege zhtjevatigotovo nikalve kreltivne aktivmost. Postuphom obltovanja organizacshe srukwre lociraju se Rene orgeni- cfs owas! unutaronganizaiskth primar posovnihaktivost | al- Livnost!podrshe, uz vrlo Jesno odredivane svik posloeih akuimost hoje ée se oduijatl anutor organizaie, te Je iso tako potrebno jasno odtedt po sloyne ahtimost hoje dese organizaijki izvojit§oristiti se vanjskim uslugama (outsourcing) Dake, iden cobavijati u konkretnoj organizaciji, Prema tome, poslutit Cemo se defi raju se 4 pozicioniralu sve poslovne aktivnosti koje ce se Jom organizaciske strukture koja je najprihvatjvija i u skladu s navede- fim, 2 pod organizaciiskom strukturom razumijeva se ukupnost veza i ‘odnosa medu svim dinitelima proizvodnje, kao i ukupnost veza i odnosa unutar svakog pojedinog ‘Navedene promjene odnose se na nove proizvode koji se znatno razlifeuju od postojecih. tai pramjenama sasrela se np. Piva Rada Je okrenula pigeon dee rane i hozmetie it Podravka hada je hrena poscos Jarmacetkon. Fognatesjtske horporacie Geto provode sstevne planirane promjene pri stan noth peed sag Too jen 1983. Federal Expres Tudo dostavn posi pros sa Severe Amerite na ciel set. Stigan po- tee polo je poslovedivo Ciicorpa hada je bonkarke uslige profi + gradansivai na korporacj. Obata poteza cahtjevata se provedbu golem isplanianthpromjena. Ponckad su promjene Jos dub. Tako je hncers Daimler Ben ne sam pro- vodaé axtomobila vee | poduzetnik kit se bavi marketingom pradaju Siok spekir th usuga, rakoplostvm,elektronikom i dr. Te prmjene ponude proizvoda i esluga morcle su pratt tmljtepreobrazhe organic tise siuktre 7 ‘Sljedeza vista planitane promjene kaju smo vet dosta puta spomenut jest jamjena strukture §veligine, Kao Sto smo vet vstvrill ta se vista promjene primjenjuje uz izmjene proiavods f usluga. No, to je samo jedan od mogu- ih slueajeva za restruktucranje Preobitkovanje strukture provodi se i pri teritorijatnom Sirenju koje se moze provest j lzvan domacih granice, Nadal, estrukturranje je neizbjefno pri sklapanjustrateSkih alfjansi te ostalih obtke partnerstva V ovom'desetijecu rasirena je provedba promjena kojom se recionatizire ‘odnesna optimizire broj zapostenita. Ti se procesi u krajnjoj init svode na otpustanje zapostenika (downsizing). Amerithe su korporecje w razdobiju 0 1980. do 1993. otpustile vise of osam milijuna ud. + Glavnl cil optimiranja broja djelanika jest povecanje prihoda. Tako su npt Boeing, IBM 1 United Technologies hot su djekom 1993. opustl na desetine tisuea zaposleniba, iste godine zabiljexilt porast vrijednosti dionica od 30 poste Jasno je kako ta vrsta promyjena ne nailazi na preveliko razumifevanje i pri- Iivacanje zaposteniha, MenadZment Je nastoji abrazlogii i prikezati pozl- livnom kontekstu, Hevrint direkior Kodaka otpustanje 12.000 zapostenika popratio je rijecima: .Napravili smo stvarni pomak w redueiranju troskova ‘Sligan je komentar jednog od direktora Boeinga pri otpustanju 28.000 judi inj izjavio: ,Neprestano poduimamo mjere nuéne za prilagodbu nastale zbog smangivanja tr2sta”. 77 ad UCAS ree Treba upozoriti kako je manje od polovice poduzetnika ostvarilo porast pri= hoda otpustanjem zaposlenika, a vige od $0 posto poduzetnika nisu zabi- Les tatve pozitivne Financijske rezultate. Promjena poznata na Zapada kao downsizing ipak je kratkorotna pri Cemu se gosto dogada i otpuitanje 4jelatnika bitnih za korporacijsko poslovanje. Tako se slabi konkurentnost 1 temeljnim aktivnostima korporacije koju je Charles Mandy opicao kao praznu kignu kabanicu. Smanjivanie zaposlenila velo je zahtijevna | slodena Isplanirana promjena koja { pored toga mode imati negativne posljedice. Uoceno je kako znatan broj poduzetnika u roku od dvije godine ponovne popunjava ukinuta redna mijesta. Dugoroéno planiranje promjena zaposlenika ukiutuje prije svege dodatnu ‘zobrazbu i jatanje motivacije uz istodobno pregrupiranje djelatnika unutar ompanije. Takva vista promjene povezana je i s izmjenama proizvoda, usluga i strukture kojima se nastoji pobolfati konkurentnost.. Uobizajile su se promjene upravijaékih modela kojima se mijenjaju poslov- ne politike, sustav nagradivanja, ciljevi ili stilovi vodenja. Tako se poku- Sava unaprijediti djelotvornost te redizajnirati Korporactjs iid Preinake upravljatkih modela I stlova inicira vthovno poslovodstvo te se taj proces provodi od veha prema uvjetno reteno dnu organizacije. $ druge strane promjene proizvodnih procedura poti¢u tehnigki struénjaci, a ti se procesi odvijaju obrnutim pravcem odnosno od dna prema vrhu orgenizact- je. U mali gospodarskim subjektima to je zadaca vlasnika koji je najéeséce 4 menader. DOéevidan je raskorak interesa menadimenta i tehnickog osoblja koji mode ‘dovesti do sukoba osobito u postovnim organizacijama srednje veligine. No, te se spore situacije ublazavaju primjenom organske strukture koju krasi fReksibilnost i decentratizacija. Sve viée kompanija restrutturira mehariicky stukturu koju je odlikovala centratizacija, keutost i formalizacija te wvodi ‘organski ustroj koji Je primjeren za djelovanje unutar stalnih traiénth t2a- ova t}. promjena Na promjene rada w znatnoj mjert utjetu tehnoloske Inovacije, Nekadasaji proizvodei pogoni u pojedinim industrijama ne mogu se ni prepoznati Tisuée privenih radnika na tekuto} vipe! tipiéna je slika masovne indus- Arije koa je postala proslost. Umjesto priuéenih cadnika mage proiavodne ——roanizaciisha steuktuca Bailie procese obavijaju industrijski robot pod izravnom kontrolom sredisnjeg ratunala, No, to ne znati da je éovjek nestao iz protavodnje. Nek japanski pocuzetni- i smanjuju bro} robota te ponovna uvode ljude. Medutim, njthovi se radni zadaci u danagnje vrijeme znatno raztikyju od onih prije nekoliko desetaka ‘godina. Slotene zadatke obavijaju u grupama i timovima bez vaniskog nad- te koja zora Sto se patazalo najboljim nazinom ostvarenja vihunske kv Je postala imperativ protzvadnih proces, UUredsko poslovanje gotovo se ne moze ni prepoznati u o¢nosu na razdoblje od pre samo 20-ak gadina. Elektronski ured vise nije futuristigki projekt vee stvarnost ne samo w rezvijenim zemljama. Osobna ravunala i elektron- ska posta, fotokopirni uredafl{ ureda}i 22 foksiranje samo su dio suvremene uredske opreme. Tehnoloska revolucja omoguéuje i korjenite promjene organizacijske struk- ture. Virtulana organizactja samo je jetina od najnovijihstrukturalnih formi 1 kojoj su zaposlenici umredeni bez obzira ra teritorj. Virtualnost omo: quéuje npr. obavianje postova u Zagrebu za poslodavce iz New Yorks. Replanirane promjene Navedenim planianim promjenama treba pridodati 1 neplanirane koje jos ‘vie kompliciraju poslovno djelovanje. Neplaniane su promjene vil vazan ‘zazov za profitabitno posiovante Normativna reguirane koje provodi drZavna uprava izvor je bith neplani- ‘ani promjena. Kaj 20. stolieta obiljezava rasirena praksa deregulacife, Mooge rzvijene zemlje odustale su od drEavnog upravianjacijelim nizom poizvodnih i usluinih sektora kao Sto su telekomurikacje, zrakoplovstvo 1 ili bankarski sustew. Taj proces deregulacje prot i privatizacija cijelog nia tradicionalno dréav- nih sektora privredvanj Ordava je pokretaé promjena i proko potiiekih iti cekonomskin udrutivanja te preko porezne politike kojom odreduje dotok \apitela u pojedine proievedne i usluine djetatnosti, No, rjeé je mahom 0 krupnim poitgkim potezima koji se ipak mogu pred- Vidjet. Predvidanjeu tom pogledu podrazumijovastalno lotiranje i prikup- ane podatata iz raaiitin media. Skupjanje informacija postala je § posebna postovna funkcija pod nazivom korporacijska obavijedtenost= EET a q odnosno konkurentske obevijestenost (Competitive intelligence. Ekonomsla konkarencija takoder, oie i2aavati neplanirane promjene pre- mda korporaijsa obavijestenost i u tom sluéaju mote biti od velthe po- ‘moti. Ponekad je nuzno potpuno promijeniti proiavodnu onjentacu Postovodstve IBM-a 1 Jednom razdoblju uporna je odbijalo mijenjatipostovnt program koji bi omogucio da se posvete ‘gradi osobnik racunala, Obayfe- Stajne Junkie nisu bile uspostavljene pa su menacdgeri 1BM-a smatrali kako sano velika racunata imaju buduénost sco je dovelo do golemih gubtcaka. Provedba promjena Moga poslovodstva promjenu smatraju uobiéajenim upravijaékim proce- som. Stvara se odgovarajuta korporacijska kultura koja pridonost prihva~ 2. Istrazivanye + definiranje merodike + provodene itrazivanja + analiza pikipljenih podataka + tarads elaborata ~_. 3, Projeleiranje + postavijanje plana + irada projelta ~ idejni projekt + izvedbeni projeke + tesiranye + elaboriranje | 4. Aplikacija + planiranje promjene jada dokuinentacie izobrazba kadeova + tmplementecije projekta « praéenje ~~. ‘Sam postupak pokretanja trenutak je kada se odlucuje 0 potrebi redizajni- ranja ogranizacije, tj. njezina unapredenia. Iz prikaza na slic vidljve je da se aktivnosti provode postupno radi omoguéivanja kontrole iavodenja i moguée horekeie Nedalje, analiza postojege organizacije ima zadatak detaljno istralti pos- tojeée stanje + ocjenom svih negativnih procesa postajeée arganizacije, kako bi se odlueilo o sudbini dljnfh aktivnosti provodenja projekt. ina je faza buduti de se u i elemenata projekta radi Samo projektiranje modela nove organizacije njoj izraduje izvedbeni projekt s definiranjem postizanja sinkronizacje svakog od njih. Sam test projekta pokazuie ie li ‘on spreman za svoju aplikaciju. Posljednja faza jest faza aplitacife projektnog modela organizacije. Za vi Jome njegove aplikacije nuzno je njegovo praéenje radi moguéih korekcija, Jer to podrazumijeva da usaviéavanje samog projekte mora proti sve faze kroz koje Je proslo i samo projektiranje. To zahtijeva uspostavljanje Komu nikaciskih kanala koji omogueuju dobivanje povratne ‘informacije 0 valiteti samog projet Novi modeli razvoja malih poduzetnika Rast 1 ranvoj malth poduzetntla nosi sa sobom stalnu potrebu traganja 2a ‘modelom koji osigurava odrdivu konkurentnost na trigtu. Posebne su mali poduzetnici w zemljama tranzicije suogent s velikim izazovima, a uzrok stt lobalizaciski provesi, tj globalna konkurencifa, ednosno nuznost osv Jonja novih triste, te usredotogenost na tine ni8e i uvodenje najnoviji upravjaekih tehnologija. Mali sted poduzetnici moraju inati otvorenu i fleksibilnu strukturu kako bi se Sto utinkovitije umrezli unutarlanca veljednostiprelijevanja znanja,Odnosi madu poduzetnicima, uporaba zajedniékih resursa kao i dobro renvi- Jone vjedtine te evolucija regije, kroz peeSutnu i izigitu razmjenu znanja, tipléne su karakteristike regionalnog povezivanje, te su osnove 2a rad poduzetnika okuptjenih u Klastere radi njthove internacionalizacije, tj. odrdive konkurentske prednosti 420 specifiénog jamstva ajthove poslovne buduénosti. 1. Trendovi razvoja ktastera Suviemeni trendovi, kao pasljedics razvoja, koji intelektuatni kapital sve vie stavjajuu srediste alata za poveCanje odidive konkurentnosti malih { srednjih poduzetnika, odnosno nithove veijednosti, postaju nezaobilazni § sve vainiji Ginitelji poduzetnigkog razvoja (Horvat, 2003.). Faktori konlurentnosti, kao Sto su smanjenje trostove, dodana vrijedaost ove traisne moguénosti, mogu potaknuti inovaciju radi podizanja kve- litete { osposobljavanja poduzetnika. Sam inovacijski proces uspostavija dodatnu vers 5 triétem i Sirim olrujem, te ispreplege razlite aktivnosti projektiranja, znanstvenog istradivanja, istrazivanja teigta, rzvijanja teh- noloSkog procesa, organizaciskog restrukturiranja i struénog usavrdavanje jelatrika, Poduzetnici medusobno suraduju i povezuju se da bi smaniili neizbjeznost j odrdali stabilnost i to vrlo éesto unutar jednog prosternog okra. U novije veijeme doélo se do spoznaje da je kod malih i srednjih poduzetni- ka prednost velizna, pa oni posluju v manje oligopolnim, 3 vige u konku- rentnim okruijima, ali u obliku mreda ili sklopova, Klastera (clusters). Klasteri (clusters) su najdeSée povezant mali i srednjt poduszetmct, {to obie- tno unutar odredene reije, radi suradnje na internacionalnim tréitima, ae Stvaranje takvog modela, Mlastera, mode pojaéati konkurentnost malih i stednjin poduzetnita i same regije. Takav model na fleksibilan natin po- keeée rarvgj malih i stednjih poduzetnika i na tim esnovama potiée eko- noms razvoj na lokalngj i regionalne} razin. Klaster promigu ananje i vjestine, kreativnost i inovativnost, informiranost {i motiviranost, kvalitetu menadzmenta i organizacije poduzetnika, te smax njuju jedinigne troskove, npr. kroz ukupne transakcjske troSkove putem Doo! modell cazvoja malth poduzetnika Es kolignske recionalizacje koja se obino pripisuje veligni. Dakle, snaga je u niihovo} povezanasti koja je ezultatnjihove optimalne interaktivnsti lok sibilnog i br2og prilagodavanja, a to sve omogutuje kvaitetne udinke koji su jamstvo odrdive konkurentnosti, Sto w konaénici dinamizira razvoj {rast Dake, kompetitivna prednost, ina razini poduzetnita i na razini regi, lett tu naginu ostvarivenja veza izmedu povezanih gospodarskih grana. Stoga inovacijski proces nije cjelovit bez uspostavijanja vera na razini vjestina, funkcja, tehnologija, komercijalne proizvodnje, t2ista i drugih organi- (Mitra, 1999., str. 228.-237.), a to anati da tlasteriu gospodarstvu cenagavaju umteZene organizacije sodnih aktivnostt Impiementactja modela procesa zaslutuje, dakle, posebnu pozorast buduti nei dda sve to upozoreva kako model | razvoj klastera zahtijeve sineraiiu, ti. poduzetnika kandi- suradnju svh Eimbenta regije od vladinih struktu ata 2a klastere, raznth Financijskih institudja do edukacijsiih + drugih eimbentta Model Kastera pokazao se uspjesnim poglavito u zemljama koje su ve op- redijelite 2a statetku podrsky ra2voju malin § stednjih poduzetaita, 2 w trancictjskim zemljama to postaje tek model daljnjeg bréeg i kvaitetnijeg raavoja poduzetnistea Iskustva razvoja tog modela U nekim zemljama EU-a (Italija§ Austrija) mo- ‘u biti temeljizgradnje dugoroéne strategije, a Sto sigurno zahtijeva ana- ticu strudnosti i prigoda, slabosti i prijetnji reaie, zemlje, njezinih po- duzetnita. CCL Posebno je zanimijiv prinjer Styiria, adnosno Rlaster protevodaca dijelo- va 20 automobilsku industriju koji posto u susjednoj Austrij, Osnovan luz maksimalau potporu viade, danas okuplia cko 170 gospodarshih sub- jekata i nekoliko financijshih insttucija, ce kao takay obubvaca asocijaci Je automobilske indusirie, razvojne agencife Preijevanje znanja, odnosi medu poduzetnicima, uporeba zajednickih resurse tao i dobro razviena lokalna baza veStina te evolutjaregie preko prefutne 1 eksplicitne razmjene znanja, tipiéne su kerakteristike regio- ralnog povertvanja, te su osnova za rad poduzetnika okuplienih w klastere. Unutar Kasteraispreplety se funkcionalne i tertorijalne gjelatnost. Kon- kretno qovoreti, unutar odredenog zemjopisnog podrutja u krugu od stoti-potencijatimaik.< ) jak kilometara postupno se stvara koncentracija istovjetnih 4 srodnth, ‘odnosno medusobno povezanih velikih, srednjih 4 malih poduzetnika, Ze- mijopisnu koncentraciju medusobno povezanih poduzetnika podupiru ‘medusobno povezani dobavljai, distributivni kanali, kupct, proiavodadi, a tu mozemo ubljuditi i poduzetnike s nadopunjujucim znanjima (Porter, 1998, str 76.). fez obra ne ravjenosttelekomunikacia i informatike tehnolagif,te- ‘tora bliskostpospjetuje suede i rezmjenu ishustava. Tskovi pe jevoze metutaznih proiveds svedeni su na minimum. Osim navedenog, Master uljutuja jae institucie,ulfluéujuet dayne obrazovne institu «tie ¥pomotne usuinedjlatnoti, ri gem su granice Masters definirane = pomot tina spaanja | dopunjvaniaiamedu institucje i institujkin sana, 2a Kastere su karakteistiéna szina ulsganja, odnosno Kapital (venture capital), te primjena znanosti u razvoju visokih tehnologija. “alo fe w zon Silicon Yelle hoja se prosire fmedu San Francisca é San Joseasmjeteno pranatosvevdlite Stanford Palo Ao). Jedan of wteme. lela Silicon Valeya je sanfondsi profesor Fred Terman ho) je nagovoria svoje dva aligns student Vlioma tewieta i Davida Packard dana tom podruéiw wemelje Romani Hewle-Packardhoja je danas najrecau Silicon Valeyn gale posinje na tise poduzetiha Pose Terman wz pomoc Slanforde, @ real razvoja poduceiniche hllue unutar koje se dobiajy chit save, swara glasovti Kerxov Palo Alto Research Centre (PARC). Do danasnjeg dana Stanford je jedan od kijutnih pokretate reavoja Siticon Valleya uz fondove riziénog kapitala. Za rizitne fondove katakteristiéni su Portfeli poslova koji umanjuju riziénost ulaganja. Savjetodavna podiska sveutiista Stanforde u pogledu tehnigkih i menadzerskih ekspertiza of ‘neprocjenjive je koristi. Uz tu pod:tku razvijale su se i korporacije poput Sun Microsystensa, Silicon Graphiesa, Cisco Systemsa i Yahoo: Yalley eznaéava snainu koncentrciju profesionatnih um Silicon 6 strutnost otruéja visokih tehnologija, a to pojazava inovativne potencijale po- uzetnike, odnosno gospodarskih subjokata. Sustavno suraduju strutnjaci {ie se sposobnosti kretu od softvera do patentne zaitite { marketinga 2 Uloga i vaznost Klastera kao modela razvoja malin poduzetnika Model klastera je dakle novi globalni model razvoja malih i srednjih poduzetnita, njihov doprines w razvoju maloga gospodarstva tznimno je velik oscbito u zemljama gdje su mjere i program! u funkciji razvoja malo- 2 gospadarstva, sve bitnijag za dinadmigan razvos i rast ukupnoga gospo- Garstva zemlje, Stoga je model reavoja klastera bitan zhog sljedecea: {© sam organs rast malt srednjth poduzetntka nedovoljan je da bi se po- stigle 2ahtjerne stope rasta (© nugan je bre telaz na er2ise, a suradnja s drugim poducetnicima bieno spovecova tx brzinw { slogenost postovanja svakim danom je sve veca tnljedan mal i srednji po= tuzetnil ne posjeduje weupno ishusivo i strudnost (© model Klastera omogucyje snigavanje voshova istrazivanja | razvoja ‘© model klastera olahsava pristup globalnom or8ist 1 novor milentju, na éijem smo pocethu, Konkurentska borbe na t2istu a, dobavjaéa i ostalih pri- vodit ée se izmedu klastera kompaniia, potioé vatoin | javnih sudionika pre nego izmedu samih pojedinaénih kompanija (Carve, 1999., ste. 45.50). Hirvatsko gospodarstvo u raavoju regija takoder daje predrost otvorenosti ta EU-a nuino omogucyje regie te ukljugenjem u globainu ekonomilu t rave] kreativnag i inovativnog potencijala malih # stednjih poduzetnika koji su po broju gospodarskin subjekata, financijskim rezultatima poslo- vanja, ali § po udjelu zapostenth, vaZan dio ukupnog gospodarstva Repub- like Hrvatske. rmedunaredna potpora re2voju Klaster, u sklopu razyoja malih + stednjh poduzetniks na nagelime 20g toga nam se nud! funkelja OECD-a, ra klastera# globalizacife. Osnovni jest povezati tehnologije, preradivatku industriju i ekonomiju matoga | gospodarstva buje regije, ii vige reoija iz vige zemalja u sklopu svojih temeljnih djelatnast, te se tako razvijati korsteti se komunikecijama, poslovanja uz pomoé modela klastera tehnologijama | investrarfima iz drugih regia mplementacia § uspostavjanje modela Hlastera na lokalno} 1 regionatnoj razini, klaster, kao specifiéan model | mreza posebnih subjekata, velo brz0 rijenja tine pracese koji opet speciaiziriu mate i stednje poduzetnike te ih osposobljavaju za poveCanje proizvodnosti i Yonkurentnosti, Provedba& kim potencijatima sk toga podrazumijeva i vladinu aktivnost cadi unapredenja infrastrukture # imjera koje pogoduju takvom modely t. vezi mali i srednjth poduzetrika. Inplementacie, odnosno primjena strategie razvoja Mastera podrazumije- va strategisko vodenje razvojnih operactja uz pomod: VW sdenificivanja cline grope detente odnosa prema konkurentima i nthovu primjen V marketindhog misa ‘Segmentacijatrdsta i identficiranje ciljne grupe potrosata od presudne su ‘vainosti za male i srednje poduzetnike. Ocredivanjem polozaja poduzetnt- ka prema konkurentima, odreduje se polofaj na trgtu i predvidaju smjerovi azvoje, Strategija raavoja Klastera obuhvate pripremu § donosenje progra- ima, ivor financiranja i ofekivanih troskova j odredene procedure provedbe pojedinog programa, Sto zahtijeva temeljite istrazivanje { planiranje radi osiguranja dugoroznog ulaganja te minimiziranja riika i troskova, jer nj shovom se proveddom osigurava konkurentska snaga. eza femedu {dele | Kiastera lei u uspjesnosti evotucije klastera pri Gemu su nithove formiranje, organizacija | struktura sami po sebi Karakteristike Jednog inovaciiskog procesa. Razne iste klastera razvile su se iz tog razlo- ga Sto su bile Ginitelji“komparatimne prednosti", a potom “kompetitivnih prednosti” w adnosu na to kako su neki stari oblici previadavali gubitak prvobitne lokacijske prednasti Stoga zamjena drva ugljenom i moguénost jednostavne nabave Eelika,nisu sprijetile Solingen da i dalje bude uspjotan temelj proievodnje pribora 2a jelo, Solingen je to postigzo oslanjajuti se ra struéno ananje svojih djelatnika (Enright, 1998.). U jednom drugom ijelu tog spektra, nepogodnosti siromainijeg regianalnog-gospodarstve nisy sprijedile Sialkot u Pakistanu da bude drugi najvedi svjtsit f2voznik (nakon Njemazke) KicurEkin instrumenata (Nadhvi, 1998., str. 12.-26.). U biti, sposobnost da se prepeznaju, akumuliaju, koriste i recikliaju resursi Lenja koji postoje u jednoj regi, 2a mnoge su se reaije pokazale glavnim ‘avorom “kompetitivne prednost”. Pristup razvoju Klastera u Republict Hrvatskoj Model razvoja Hlastera temelji se na shvaéanju da je svaka regionalna ino- ‘vacja, interakeija, savez medu kompanijama, povjerenje | reciprocitet sas tavni dio jedne slozene rede. ool modell razvoJa maith peduzetata FOB Program i pristupi razvoja klastera mogu biti razliditi, te se mogu odvijati uz pomot sijedetih strategiia (OECD, 1999., ste 18.-20.): W strategie originalnih hlastera Y strategie presadenih Masera W hibridne sracegve Strategija originalath Klastera promovira razvoj Hlastera medu lokalnim Ppoduzetnicima dok strateaije presadenih klastera pokuSavaju graditi svoju kkonkurentnu sposobnost uz pomoé vaniskih poduzetnika, tj. traze évrSce poverivanje izmedu stranih { lokalnih poduzetniks. Hibridna strategija odrazumijeva ukljudivanje u vige organskth programa. ‘Implementacija bilo koje strategije popracena je prednostima i slabostima, a ovisna je 0 okrudju i znanju, tj. sposobnostime ljudskih potencijala i ajihove strukturalne umredenosti Tu slogenost implementacije dodatno pavetava bitan stupanj neizvjesnos- 1%, kako u vanjskor okrugju tako i unutar gospodarskog subjekta. Kijuéan 22 redavanje problems slozenosti i neizvjesnosti implementacie jest odgo- varajuti raspon raznih struénih znanja i kapaciteta, koje paduzetnici stogu rajoolje kontolirati | koristiti u suradnji i interakeiji jer mali 1 srednjt poduzetnici ckupljeni u kiaster ude se inovirati uz pomoé sustavne prim Jone struénih znanja { uporabom svih resursa iz oktudja, Stoga Je favozna orifentacija imperativ, ali to namece potredu uspostave svjetske kvalitete, bilno globalne marke 1 medunarodne konkurentnosti, ako se Zeli prof postovati, 2 prije svega povetati udjet. Te ciljeve moraju 1 mogu jedino ostvariti menadzeri u suradnji s vodetim Yudima dréavne uprave, utno je Sto hitnije ustrojiti stvame, ali ambiciozne strategije ekonomskog, razvoja. Klasteri se pojavljuju kao jedan od moela gospodarskog razvoja odredenih regia, ali 1 nacionalnoga gospodarstva u cjetini. Ze uspjeino djelovanje klastera vagna je razvijenost poduzetnistva, odnos- ‘no inovativnost te informacijske i ostale infrastrukture. Odluéujuéw ulogu imaju mjerodavni judi. Dodatni je poticaj razvoju Klastere povoljan geo- strate8Ki polozaj cele zemlje, a posebno odredenth regia. Osobito su za- nimi ikustva susjedne Slovenije gdje je automobitskikiaster s potetnih 12 brao dofao do 27 tania, te se do konca 2003. godine otekufe njego- vo potpuno osamostaljenje, tj nastavit ¢e postovati bez pamoti drdave.= @ Osmovni je clj Kastera da u neko} drdavi stvore gotov protevod, umjesto usitnjene proiavodnje pojedinih automabilskih dijelova. Cakle, njihova po- luga za ostvarivanje cilja je internacionalizacij, sto sigurno pruza Sansu za povedivanje. Stoga, u razvoj Kastera u Hrvatska} treba ulljuéiti jasno definiranje stra~ teikih industrijskih f usluznih grana, Pritom je podeljno pronaéi edredenu ‘tranu nigu, Dakle, za provedbu strateaija{ prilagodavanje ne postoje univerzalni stra- teiki recepti. Svaka novonastala situactia trazi originalan pristup i punu kreativnost. Nuznost_primjene selekcifeklastera vila je bitna te se temelj ‘na stopi rasta trZi8nog udjela, stopt rasta proiavodaje { zaposlenosti, na kreiranju novih poslova j novih radnih mjesta, uporabi donadih prirodnih 4 infrastrukturalnih resursa, povezivanju s medunarodnim ttistem, odnosno Csnivaju se na razvojnim programima reglje s caspotodivim Yudskim poten- i kevim okolnostime, osnovne moguénosti razvoja models klastera le2e U nii- moguénostime dugoroénog izvoza (Dosti¢, 2002,, str. 164,). U ta- hovoj sposobnosti da uée, da stvaraju dovolino internog znanja | de svoje struéno znanje aktiviraju radi postizanja oddZive konkurentnosti, Dakle, ‘mozemo reéi da je konkurentnost proces, a ne problem koji treba rijesiti. TS Da bi se model klastera uéinio operativnvs, mali i srednji poduzetnici morte JM razvitisustavan, struluuriran i dscipliniran proces kaj ukljucuje plant. ‘vanje, implementacijy, inoviranje focjenjivanje. Konacan uspjeh jaméi izbor § postavljanje dobre strategie razvoja Hlaslera postojanjem duboke svijesti razlozina uspostavijanja medela hlastera NTE: ‘Sve to opéa su stratetha pitanja, akcje i mjere, te osnova ze konkretizeci- 54 buduéi da postofi mnostvo mogutih akcija ili mjera koje se mogu podu- 2eti, Navedene aktivnosti omogueit ée ostvarenie arganizacjske strukture f Provedbu projeksta unutar pojedinih Klasterskih grupa jer, kao ito je raglateno, sam rezvoj klastera ovis o nizu Eimbenia, dake, od lokaliteta a do ogranizacije unutar samih gospodarskih subjekata. Stoga je nugno ljagnosticirat i analiirati sve Eimbenike kako bi se definreo ukupan pris- ‘up f procedure radi uspjeSnosti samog projekta, te duinu pozornost treba osvetitt podvojenosti na tiniji globalno-regionalno, pitanja suradnje i onkurencije, temeljnim strugnim znanjima i raznovrsnosti eroievod. Internacionalizacija Moos mogell rarvaja. malin peduzetalka ite Zakijuéno se mode reti da razmjerne nov model raavoja malih { srednjih poduzetnika putem klastera zasluiuje posebnu pozomnost jer malo je gospodarstvo najvitalnji segment gotovo svake nacionalne ekonomije. 2, Internacionalizacija, ciljevi i moguénosti strateSkog povezivanja Upravjanje malin t stednjim poduzetnicima u uvjetina globalizacie posta- Je sve zahtjevnlja disciplina, Male zemlje suogene su s imperativom iavoza pa Je 22 njih prikladan koncept razvoja Koji se naziva mala otvorena ekonomija (smal open economy), | temelji se na konkurentskim prednosti- mma (competitive advatoges). U malim gospodastvina pasebna pozomest mora biti posvetena éiniteljima i predmetima koji su spectitan problem za male poduzetnite koji Zele razvitiiavoznu aktivnost.. Tskustvo u zemljama Europe upozorava da je malo gospodarstvo pokretae razvoja Gelokupnog gospodarsva. Stoga mnoge nacionalne organizacije 22 iu ivoza sve vige uncavaju vaznost podrske malom gospadarstwu promo koju daju brojnim programima za razvijanje ievoza. Ono ito je posebno vaino malim Kompanijama, ali i multinacionalnim, jest uéenje, a upravo 0g sve vetih pritisaka na konkurentnost frazvoj globalizacie. Internacionalizacija postovanja, kao najvaznija faza u razvoju uspjesaih poduzetnika, Kofi su sposobni nadvladati obvire domaceg trzista, stvore konkurentske ivozne strategije buduci da je vet sudjelovanje w izvozu tmalih jsrednjih poduzetnika u razvijenim zerljama 30-50%. Dakle, mali i srednji poduzetnici kao aktivni i vaini sudionici ukupnog razvoja gospodarstva Hrvatske moraju se koncentrrati na te aktivnosti 1 svoju sposobnost da sebi pribave konkurentnu prednost, sto je temeljni vj 2a razvoj gospodarstva Hivatske, 2 uspjeina implementacija njihove {nteracionatizacije osigurat ée im utakmicu sa svjetskim konkurentima i ugoroéno ée im omogutiti vedi profit. odrziva konkurentna prednost zazovi skojima se nedvojbeno suotavaju mali | srednji hrvatski poduzetni- i imperativ su ze uspostavu strateSkih cijeva { adtdavanje odréive kon- kurentne prednosti, Sto znati biti nadmotan iti razliéit od konkurenata na udistu (Horvat, 2003., str 225.-232,).3 Ei U sktopu ukupne strategie neki poduzetnici trebaju promatrati i njezinu Interncionalizaciu kojom se zaprava omogucuje razvej tog poduzetnika Name, takvim pouzetricima koji su dostigi svoju kritiénu veiginu {koji na unutragnjom tristu gotovo vige i ne mogu rasti (iz konkuertno-pravnih rarloga), tek se na svjetskom trltu otvaraju segmenti za razvoj (Meissner, Simmet, 1990., str. 40.) (vidi stud 6. u prilogu). Stalna i sve vetaintegracija trita unutar Europske unije namaée transna conaine uvjete postovanja svi europskih poduzetnika ber obziraje li rijet © malim, srednjim ili velikim poduzetnicima, Internacionalizaciju posio- vanje europskih menadiera i poduzetnita prate globalizaciski procesi sto stvara iim sloiene uyjeteupravljanj. Takoder,istodobno se Sire tdigni procesi te dolazi do velike koncentracije brojnih triiénth nazora, Male poduzetnike obiljedava feksibinost, sto iim siguimo olakéava trdiéno natje- canje s globalnom konkurencijom, t, osvajanje novin trita usredatocuje na triine ne te na uvodenje najnoviih upravijackih tehnologija (Horvat 2002., st. 39.) Dake, kako pribaviti konkurentnu prednost te tako stvoriti vijednost koja nadmaiuje konkurente, Jedna od moguénasti za stvaranje takve vrijeénos- 1 prodnosti ostvaruje se strateskim povezivanjem malih poduzetnita. Glavai cil svateskog povezivan jest ostvarivanje konkurentne prednosti, fodnosno strateski 2 savez osposobiti male poduzetnike koji Ge im fomogutiti da nadvladaju stabosti konkurenata i da istoriste povotjne teiitne pride. Poduzeée koje stekne konkurentnu prednost, estvaruje iznadstandardne poslovne rezultate, te mode kontrolrati astitu sudbinu” (Tipurié, 1999., str 3). Mati poduzetnici pogocni su 22 razvej poduzetnigke kulture, Neformatn! odnosi, timski rad, participaciia te medusobno povjerenje potiéu podu 2etnicki trud. Neprestano se inovira, a taj proces sastoji se od nia sitrih uinapredenja koja poboliZavaju proizvodnost j kvalitetu. Uéenje na postu in dio adluéne potrage da se zadrt i poboljéa konkurentnest i postovna 1inkovitost (Anderson, Boocock, 2002., str. §.-24,). Upravijanje ananjem § inovacijskim procesom olakiano je zbog jednostavnosti organizacijskih odnosa, Nov! medell razuola maith paduzetaika SRA Mali sri pecuetrek uz pomot informatickeopreme uspjeéno stvaraju ovaktiéna mana te su stoge konkuretai novel ekonomi. Rezmjern je ako stvorit kvalitetne rade i medljudse odnose, to pobolifava mative ranost koja jenna 28 ostvarivanje konkarentnsti na danetnjem tit Srenje moti poveéanje samostainosti omoguéuiy fesiblnot koje je ruina u okolnostina hiperkonkurencie.Stoge je sustavra potpors matin oduzetnicinaposledia epoanafe kaja nedvojeno upezarava ra niihove vali inovatorske potencjle i sposobnost kreranja konkurentng proiz- voda 23 iver, a Ho se ukiapa u proces postupneg uklanjanja masovne oroinvedne u kojej su dominate vlike korpracje. Jat konkurentistal- no traaju za novim fvorina konkurentne prednesti Nastoje stort nove proizvode, postpke i usluge te smanjt trodkove ada Poboifanjekonkarentnostiintelektvalnog Kapital s posebnim naglaskom a umretavanje menadtera i poduetria te vz poticaj partnrstva poduzetn- ka, sults, jnsituta loka uprave, siguno je dobitna kombinaclja u anainjim trBi8nim uvjetima, Nu2no je izgraditi primjerenu organizacishu strulturu. Opéenito govoreei plofna se strukture potvrduje kao utinkovit, instrument organiziranja u novoj ekonomifi, Mige se sredni menadzersk sloj oft nije previde raavijen u malim gospodarskim subjektima. PoBelina je ‘travna kemunitacija vlasnika/poduzetnika odnosno vrhovnog menadémen- ta i radnika tj, zapostenika, U tom pogledu nuzno je uspostaviti odgovara- §juéu informatizku podiSku koja omoguéuje uéinkovitu razmjenu infonmacij. Dakle, konkurentna, inovativne, protzvodna umijeéa, kao i umijeta osigu- ranja kvalitete j brige o Kifjentima, presudna su 2a provedbu razvojaih strategija malih i srednjih peduzetnika. Nuzan je odgovarajuei menadz- ment. Menadieri moraju neprekidno prilagodavati posao vanjskim izazovi- ‘ma. To razunijeva stalno restrukturiranje mah poduzetnika, a ponajprije 1 velikin poslovnih organizact. Menadieri/poduzetnici moraju imati viiju ‘ou su pribvatil svi zapostenici. Stalna transformacija svih organizacijskih resursa preduyjet je profitabilnog poslovanja te stvaranja nove dodane vri- jednosti. ‘pak, bez obzira na konkurentnost malia poduzetnita njihav internacional- ni raavoj nije mogué bez sustavne potpore, odnosno poticajnih mjera Naime, nerazvijenost sustavne podrske uvelike povecava bro} propalthz PTeuor OTT \ poduzetnigkih projekata, Sto se leko moze utvrditi pregledom poslovne prakse driava koje nisu uspostavile razgranat sustav pregrama, projckata, fondova iziénog tapitala, odnosno financiiske potpore 4 normativnih ata, Kako mali poduzetnici trenutaéno zine vige od 90% kompanija u Europsko} Lunjji, Mjuéno je da se viadina pomoé usmjeri na posebne potrebe 2a pot- orom kako bi se potaknuo izvoz kod malih poduzetnita, Keo posljedica toga, mnoge nacionalne organizacije za promocij izvoza eve vige propoz- naju potrebu za suportiranjem seltora maloga gospodarstva uz pomoé raz- Uiitih izvoznih razvojnin programa (Demick, O'Reilly, 2020., str. 34.45.) Temelini p ‘anatizi njihovih posebnih potreba i nacela nove ekononije, a 22 kofu su Kjugni sledeti Faktori Lup razvoju malih i srednjih poduzetntka sastofl se sigurno wu znanje ae ae intuicija a f SS novi proizvodi vaijednost Umredenost svih kijuénih procesa u praksi potvrduje prinjeren organizaci- 4J8ki oblik koji jaméi provedbu razvojnih strategija malih poduzetnika. Dable, da bismo uspjeSno Konkurirali, moramo osigurati konkurentu eijenu, codnosno, nafu ponudu uéiniti prihvatjivijom u odnosu na konkurenciju. Sljedete konkurentske prednosti najvaznije su medu moguéima (Davidson, 1987., st. 153, superiorna korist od proizvoda percipirana prednost isha cijena superiorni koncat . © provna prednost . © superiorno znanje . afenzivnt stavovi. | | | Nou! modell razvoja maith peduretotia EEE! Razvitak odrdive konkurentne prednosti, inovativnost i proizvodnost malih { stednjih poduzetnika u anatnoj se meri pospjefuje njihovim umrezava- rnjem. Fritom razvoj novih proievoda podupiru zajednicke ulaganje te riziéni fondovi (venture funds). Ujedno je potelina i kooperacija izmedu kompanije s uhodanom prodajnom mre2om te velikom bazom podataka o potrofatima i sa novim inovativnim poduzetnicima koji razvijaju nove ‘tehnologije, osnosno nove preizvode i usluge. To u2rokuje utestalo skla- panje stratedkih saveza medu malim i srednjim poduzetnicima, a jedan je od glavnih razloga stvaranja saveza unapredivanje potencijala intelektu- alnog kapitala. Stratesko povezivanje malih i srednjih poduzetnika = izazou globalizacije Stratethi se povezuju malt { srednji poduzetnict radi postizanja odredenih posiovnih ciljeva na odredenim tristima, { to koristeti se intelektualnim ‘apitalom { potrebnim prinjentfvim znanjima za proizvodne j ustu2ne p cese, a zbog brdeg | konkurentnijeg plasiranja novih protzvada na temeliu ‘novacistin procesa Prema Tipuri, Narkulin (Tipurié, Narkulin, 2002., str. 8.) strates raalikuju se od drugih vista kooper ostvarivanja dugorotnth cijeva { planova poduzeéa, | Sto su usmjereni na ih sporazuma zato Sto nastaju radi poboljSanje konkurentnog polozaja na domacem 1 medunarodnom tr2istu. Kompanija ulazi u stratetke saveze s drugima da bi njihova umje¢a i snagu {skoristila u izgradaji viastitih konkurentnih strateaija. Za strateske saveze karalteristigna je neovisnost poduzetnika ukijucena u partnerstvo u obliku uugovernog ednosa koji ga povezuju s partnerom. Dakle, 2a razliu of spajanja i kupoving, partneri u savezima ostaju pot- uno neovisni. UspjeSnast saveze omogucuje veéa stvorena vrijednost, Sto osigurava podizanje vece konkurentnosti na tistu, tj. pristup novim ‘28tima s novim tehnologijama prodaje i distribucije, usvajanju znanja i novih vjestina, 2 to sve utjete na poveCanje boniteta poduzetnila i otvara vrata Investitorima, Navedene koristt temelj su 2a gradnju i razvoj strate- aia, osvajanja novih tzista. Mali peduzetnici mogu biti konkurentni samo ako rezvijaju modele jakih strateSkih saveza. Oni postaju imperativ 2a poduzetnike 1 osiguravajua er ice ae copstanak na tit Vali poduzetnici trebaju sazmateat povezivanje u stitetke saveze uz pomot: W. posers A umrezavanja na podrugju informatiche infrastrukture radi bréeg pro- tokat razmjene informaciia znanja nia malih i veikih poduzetnika Y geostrateshog regionalnog wnreZevanja malik | srenjih poducetika- tehnolosk klasier technology clusters). Povezivanje math poduzetnia u gospodarstvu je nuinost buduti da slozent projekt (opt Sektor brodogradaje) llc ii nia siti inovaifa koje ‘elk poduzetniei ne mogu v potupnosti ostrariti. Taj dio proces, djlo- vanjo, u vilu se prepusta malim { srednjim poduzetnicima pri Eemu se utviduju vrlo sloena pravila odgovornosti, te se posebna pozornost posveéuje Sto uspjefnijoj povezanosti malih i velikih poduzetnika. Taj model povezivanja Toyoti je osiguravao kenkurentnu cijenu automobile u matim serjama, Umrezavanja trarsferiraju tehnologije 1 znanja za potrebe tiiénih niga codnosno wiih triénih segmenata, To je razumljive bududi da su trdista specifigna, Tnavacijski pracest { stalno tehnolosko unapredivanje nuno je bude da se Zivotni vijek proizvoda skratuje, a to tradi radlitita specija- listitka zanja, To je dovoljan razlog z2 pronalazenje nekog obtika stra~ tetkog partnerstva, Za raavo) maih poduzetnika poieljno je segionalno poverivanje t. Klasteri, esobito tamo ge Je pisutns via koncentaciaistowsih poduetrita 1a ude pod oaredene rei. Vena ravjenihzenala ima na svom potrugu manje 6 vede Katee lpr U Austr doin Master prerade rea plane, dok su u Tal nastl Kasei proinvodatenamjetaa sar tame opreme,Klastrt su sigurna novi meel raaojs math podzetita koi jamce wspefnot i konhurertnort na tet, Prinjea ad, naa enenha poeta stare ce poe 30% apr prihda,« nj eropsa pede ck 40% uhupth prinoda puslovanjem w siratstin savezina (Haron, Pekar, Vickie, Moloney 2000, wr 3-4) Nutro je naglasiti da se dodana veijednast izravno stvara samo U gospo- modell cazvoja maith peduzetniba {ibis + darstvu 1 da nacionalna ekonomija ubljucuje stlad ¥ povezanost matog, srednjeg i velikaga gospodarstva, Malo se gospodarstvo vee u svijetu pot- vedile kao glavni pokretat stvaranja novih vrijednost, { karakterizira ga feksibilnost i inovativeost. 3.2.3. Radnicko ovlaSéivanje i samousmjeravajuci timovi Grupe i timovi Sa socioloskog stajalista grupa se sastoji od najmanje dvije osobe koje su slobodno usle u odredene meduljudske odnose pri Zemu osjetaju pripa- dnost te imaju zajednicki ci, Te Je definiija ponajprije korisna za manje organizacije. Volike organizacie koje su razvile birokratska, t). formati- tirana pravila, premda predstavljaju socijalnu grupu, unutar sebe su razvile veliki broj raaliitih grupa koje djeluju i sredstvima prisile. O¢evidno je kako sociolodke definicija nije za analizu ednasa unutar vetih organizacija 1 Kojima pojedinci gesto ne prepoznaju organizacijske cijeve pa se gubi cosjeéa} pripadnosti. Zbog toga sot loSka staalista treba dopunjavati spoznajana menadimenta, organizaciste teorije | peititkth znanosti ao Gud se udutuju u grupe zbog ratitiih razloga. Neformaine grupe ponej- pre nastaju 209 reavaa priotelsih odnose te spontano (Kreiter, 2001, str, 430.) Veli, ali § mal scednji poduzetnic\ mej neformalne grupe- Farmalne grupe stvaraju se zhog Konkretnag i pr iénog interesa. U po- slovnim organizaciiama formalne grupe esto nastaju Kako bi se pobolfale proizvodnost i kali ta, Takve se formalne grupe ponekad nazivajy i timo- vime premda je naziv radna grupa najasireniji. Formalne grupe u veto} su jeri racionalna strukturirane te manje prototne od neformalnih grupa, Unutar grupe razvija se kohezivnost, uloge ¥ norme. Pored grupe javaljaju se { timovi. Timovi | timski rad vitalni-su segmenti | grupne dinamike unutar suvremene radne snage (Kreitner, 2001, st. 415.). (0d danatnjih zaposlenila ne oekuju se samo specijatistika znanja f umi- odatnom Jee vee i sposobnost timskog djelovanja koja se moze stet Szobrazbom odnosno treningom. Jedan od najrairenijih oblika timskog rada su multifunkcionaln timovi Kofi su korisni j za , male te srednje poduzetrike. To je grupa razieitih struénjaka usredotogenih na provedbu zajednitkog cija. Rije je 0 totalnoj= suprotnosti nekadaénjoj specijalizacii i sustavnom mrvijenju rada. U dananje vrijeme sve su deééi virtualni timovi koi se sastoje od tertori= Jalno rasprienih pojedinaca povezanih elektronski, Izrsvat kontakti Elano- va virtualnih timova su rijethi. Oni su u previtu pripadnici raxiitih kultura pa ak i ralititih organizaciia ‘OvlaStivanje (empowerment) i pariticipacija w uskoj su vezi, li med njima postoji 2natna razlika. Participaciia padrazumijeva sudjelovanje u odlu- Zivanju uw okvira radnog mjeste. Oviaicivanje znati potpunu odgovornost codlutivanju, efavanju problema te obavijanju radnin zadata na razini ivanje je Siri pojam te karakteriaira distribuciu moti, odnosno autoriteta, u poslovnej organizaci Razvo) ovlastivanja vuée korijene iz 30-ih godine 20. stoljaéa. U to doba poktet meduljudskih odnosa zanstveno utveduje da su radnicl uéinkoviti ‘odredenog radnog mjesta. Dakle, ovis Sto su zadovoljniji. Cuvene Hawthorne studije na temelju eksperimenata pokezuju kako motivacija radniks nije vezana samo uz ekonomske vet { rustvene interese. Pored rada Abrahama Maslowa osobito se istige rad Degulasa MeSregora koji je ranvio Teoriju X i Teoriju ¥. Ne samo u to vrijeme veé anatan dio 20, stoljeta menadzeri su prihvaéalij radiliu sKladu s Teorijom X koja i danas ima mnogo sljedbenika. Po Teorji X Yudi ne vole rad te ga _‘Teorija ¥ donost sasvim drukeije na svahinadin tzbjegavaju, Stoga _cjene Yjudshe prirade. Ljudi nist Yude treba nadzirati,kontrolirat prirodo predodredeni za nerad jer feagnjavati te ih usmjeravatl 4e rad wrodeni segment njihova dly- provedbi organizacjskih Interesa. ‘ota, Redniei su metivirant za ost: Raudnct to rado prilvacaju jer ne- _varenje ciljeva oje su prikvatl, ‘thajx ambicija, izbjegavaju adgo- a njthova je motivacija veea sto su voImost te Bele sigurnost Dbolje nagradent 2a njihove ost- varivanje. Ljudi prthvacaju odgo- vornas te su sposobni za tnovaci- {Je rjeSavanje probelma. Oni su ‘sposobni odnosno kreativni, ali se 10 cesto u organizaciji dovoljno ne ishoristava, Porticipacija se sustavno razvija od 60-ih godina. U potethu su tehnike razvoja partiipactje bite vito jednostavne. Jedna ed metoda unapredenja participacje bile su hutije 2a ubacivanje prijedloga | primjedbi. Radhnicima se osigurava odreden stupanj autonomnosti koji omogutuje samostalno unapredivanje proievodnosti. Uz pomo€ participacie sjeSavaju se { neke manje zahtijemne administra: tivne obveze. U sluajevima kada su radne zadaée odnosno obveze izrazito autonome, moguée je npr. samostalne odtedivanje stanke te odabir smje- ne. Tako se poboljéava kvaliteta radnih odnosa dto je korisno za male po- uzetnike, Ujedno se unapreduje bvalteta proizveda. Naime, praksa je pokazala kako se unapredivanje kvalitete ne mode ostva- riti_na temelju Masténog menadimenta, Natela Fredericka W. Taylora Henrya Forda Kofi su bili temelj masovne proizvodnje, nisu uspijevala ne- prekidno podizatirazinu kvalitete proievoda nitiradnih odnosa Tajlorov i Fordov koncept temelfi se na nezainteresianim radnicima koji obavfjaju zaglupiujuce redne operacije. U takvim uvjetima nije moguce ostvariti poboliZanje kvalitete Hvaliteta kao novo nageio Japanska je praksa prva eqzakino potvila kako podizanje kvalitet ukju- éuje prosirenleautonomnostiradika te njihowu diukju motivaciu bez strogog vanskog nadzor. Tim zahtjevime u znatnej mri udovoljave por ticpacia. toga se u Jopanu vio rano razvije partcipaija koje je postie- specifgnog sustava drutvenih vejednosti ke vada v toj zemli Ustoro particinacija prorasta u koncept ovlastivanja koji podrazumijeva kvalitativan ranvo] koncepta participacie Pojavom | ranvojem ovlaseivanja na vaznosti dobiva timsti rad. U japan- skom slutaju rjed je o krugovima kvalitete (quality circles) koji su tims pristup u podizanju kvalitete uz istodobno vatnu raspodjelu mo¢i unvtar poslovne organizacje. Tako se praktigno provodi Koncept upravianja tota- nom kvalitetom. Japanska je praksa upozorils ne povezanost procesa raspadjele moéi te kvalitetnijeg timskog rada. Ta] model ekonomskog, odnosno korporaciskog rasta polazao je zavidnu éjelotvornost, a Japan u nekaliko desetjeta pre- rasta u proorazrednu gospodarsku sil. Nametanje kvalitete Casto se smatra drugom industijskom revolucijom 20. stolje¢a. Nakon masoune industrije pojavfuje se lvaliteta koja uvodi nova proiavodna nagela kao npr. autonomnost, inovativnost, grupnt pristup 1 modell razvole matin poduzetaika PS: EE:‘obavljanju svakodnevnih zadaéa. Pritom, kvaliteta postaje globalni feno- men te vilo bitan éimbenik planetarne ekonomije, Ujedng, kvaliteta postaje sastavnicom Zivotne filozofije ne samo mena- aera vet i potrosaée te drustva u cjelini. Sigurnost pri uporabi proinvoda te zeitita okoliie samo su neki od elemenata 0 kojima vodi raguna suvre- ‘meni kupac. Kvaliteta se promize u sve socijalne segmente utjeéuéi na po- naZanje svih gradana, Nematerijalni faktori Wvaliteta kao nemat oi protavodnt faktorprigremile je temelj 2a us~ postavu ekonomije zranja koja sustavno promige nematerjaine elemente 0 bitne ekonomske dimbenike Informacie,dizaj, kvalteta i vijeme kao sastavnice primjenljvog znanja postaju ofluéujuci za kerenje nove éo- dane ekonomske vijednosti te plasiranje novihproieveda i ustuge, Ekonomi znanj jot ostrije preoblikuje gospodarske odnase kojma je do- minizala kvalitet. Kreativnost, povjerene, poitenje, humancst, instnkt, auinasno slutnja samo su neke osobine danainjeg zeposlenita koje popri- aju sve vetu vainost, 2 jo donedavro nisu se mogle povezati ekonom- skim procesima i odoosina oS 18, veljée 1994, u New York Timesu_tstan je tekst pod znakovitin naslovom Flonomsto evelcija: Od proizvednje k misljenu. U tekstu se me- 4 ostalim utvrduje da u to vnjeme samo jedan of sedamraest Judi u Now Yorko, Boston i Kaliforeijt rai u masovnej industri. Tradicionalna ekonomiju karakterzrao je industrijalac ‘kaj je uz pomoe znatnog kapitala, odnosno bankarskih kxedita, gradio golema tvorigka postrojenja. Nasuprot tome, danas dominirju pocuzetnici koji se w pos- lovnipothvat upustaju u prvom redu na temelu originalne Idee. Originalnost se sasiojiu prepoznavanju posebnih potrofackih potreba, edno- sno oblikovanju inovacije koja te pravilu ne zahtijeva zratan novac ze plast- ranje na triste. U danasnjim uyjetima inovativnast¢. hreativnast predujet Je uspjcha, ali to ne podrazumijeva epohalna otkrica vet najéetée sion ali horisna unapredenja. Medutim, treba naglasiti kako st poduzetnlel individu alci pokazalt | zavidnu wlinkovitos « plasiranju cpohalnih inovacija, ao Inovativnast, kreativnost, znatno se pove¢ava u timskom radu. Mnoge ve- like i priznate korporacije postale su mjesto koordiniranag rada maogih timova. Poslovne organizacije sve vile gube birokratska obiljeja pirami- dalne strukture koja djeluje na temeju brojnih propise. Mali poduzetnici u pravilu nisu birokratizrani te djeluju kao jedan tim, Novi tip organizacijskih odnosa uklanja rezgranatu hijorarl ‘tekstu Paul Allaire, izvni direktor Xeroxa taj novi odnos naziva zajedni- ‘com proizvadnog rade (productive work communities). Rijeé je 0 proizvod- nom odnosu koji se sasteji of umrefavanja brojnih timova, Timski rad potvrdio se najudinkovitijim instrumentom stvaranja novih spoznaja, odnos~ no primjenljvih znanja. Tako se djelotvoro odgovara na globalno skra- ivanje Zivotnog vijeka profavoda i usluga pa strategia plastranja novi proiavoda postaje Kjuéna 2a poslovnu uspjeSnost na danasnjem triit. Korporacijski treneri Nematerjlniproivodnt faktor blikyju nove proizvodre odnase 4 proce: se, Postupno se izgradujesustavoxganizaciskinvijednost koi medu asta Lim afirmie proces wena Tako postupno nestaju komanda i kontrols kao glavne esobine menadzer- skog poste, 3 pojavjuje se predanost i udenje kao bitna karaktristia pe tovne organizacije koje menadderi morju razijti. Postovodstvo pomaze zapostenicima dase ito vide koncentrraju na korporaijstu vziju te sustav organizacijshih vrijednosti. U tom pogledu rastoji se ostvaiti potpuna predanost djelatnike vin i sustavu vrijednosti koi! su Jasan orijentir w svakodnevrom djelovanju. Naveden! procest of podjednake su vaznosti z= male {velike pocuzetnite, Predanost organizaciskin wrijednostima amoguéuje rexvo} pocuzetnickog una svakog zaposlenka. alle, sustavo se nastojiuklonitineredbodavni fodnos te oxjeca}straha koji dominirajuu bivokratizrenim organizacijama. Treba napomenuti kako su brojne drustveneinsttucje poput npr. Skala it jcjih vreeajo8 wijek bitokratizran teu potpunost ne razvijau kreativ= ne potencijale toga mladi jul stupaiu u radni odnos predrasudama o koncentracji mo- 6, odnosno ofekuju u svom radu birokratska pravila. Takvi su odnosi jo8 Uvijek Zest te ne treba zanemariti njihovu vaznost. lo vodece kompanije u ekonomiji znanja potguno mijenjaju birokratske codnose te inzstraju na strudnom zranju umreZenom u timave. Taj pristuppodrzunijeva promjenu indivdualaihstavova, bole rei predrasuta, Sto- ga se ns Galo timova postaviau treneri koi su pored toga Sto su vode ‘eno #instrktor koji ameeu nove proievodne odnose. Transformatorska uloga trenera nije psiholaskog karaktera. Trener, od no vode, ne utjedu iztevno na psiholotku percepcijy djelatnika ved namecs oseban organizacijski kontekst. Vode/treneri uspostavijaju druktije proce dure i pravile koji mijenjaju individualno djelovenje, a kod malih poduzet- nika to su najéeSée vlasnici. Zapostenicima se Siti moguenost poslovnog angaimana. Time se povecava stupenj autonomnosti, odnosno slobode. Ujedao se pruéa cjelovita stika korporacijshog posiovanja kako bi pojedinac shvatio trenutaénu poslovny saciju. Prtom djlatni ima pregled nad proizvodnim ili ustuznim pro- eesom te odmah dobiva povratnu informaciju © obavijenom postu. Djelatnicima se omoguéuje pracenje vastitog doprinosa u korporacijskom postovanju, U takvim odnosima jaéa poduzetnicki duh. Zaposlenik shvaéa vadnost i korisnost sitnih inovacija za koje se ujedno 4 nagraduje. Teko djelatnich postaju predani korporacifi, prihvatajuti njezin sustav vrijednosti. nova et Planiranje aa usporedivane planova m s rezultatina - NE i eet ‘chee ——______Aantrottzanj:__ Tako je menadder odgovoran 22 oblikovanje cilja gospodarstog subjekta dok se kontrolori briny za jasno definiranje pojedine dimenzije ci, a to zn za njegovu vilednost, stvarnost, mjenjivot,cjeljvostjvremensku ogra enost. Kontrolrane je pomot menadiments Pripremom odgovarajuéeg znanja 0 tinjenicama i metodama, kontroting po- driava menadiment te odgovarajutim komurikaijskim procesima prdonosi ciljno orjentiranoj, koocdaieaneprinjeni znanja edgovornihosoba (Ku- per, Weber, Zund, 1990, st. 283.) Upravjadia Kantrola 0 koje} je ovaj rie nz Je horaka 1 aktivnost koe se poduzimaj da bi se osigual ostvarenje i detovanje sustva Sto ble zacr- ‘anim cijevina | planovima. Menadzerska kontrola, dake, ptiva na on 4 pov} vei). na usporedbi cia i ostrareja 5.1.2, Faktori djelotvornosti kontrole Kako se utinkovitostiaradavakolitinom resuse utroSenihu proizvodn je- dinice proiavode, odnosno usluge take i kontrolni mehanizam tog izazs bvalteta ekonomije trebo biti tako dizajniran. Nenadiers kontrola, dake, obubvaéa sve resuse sve aktivnost u kom- sustav Kontrole obuhvaéa tri koreka (Weinrich, Koontz, panij. Temetj 1998., str. 578.) YW postavjanje pokazatelja hojima se mjeri éinkovitos, lj hoji suze hao heitert)udinkovitost Y njeenje uinkovitosti na temelje tik pohazatelja Y othlanjane odstupaaja of pokazatlia i planova Prema N. Kuvatitu (Kuvadié, 2001, str 1 svakom gospodarskom subjektu jest uspostavijanje primjerenag kontro- 5.) uBinkovit sustav kontrole ling procesa, Sto ukljuduje: : ‘Postavijanje standarda Cite vege | vrsnotaucinaka wsporeduju se ostarentm veiginama ‘ levaitetom ——— Mijerenje performansi Razlfte stivnost postapei mere stupan ostvarenjapestavjenihstan- dada, oewg PTO Komparseija Usporeduju se standardi i performanse glede odstupanja veligina i uzro- ‘ka odstupanja, Odtuka 0 akeii Analitiko-dijagnosticka je sposobnost menadzera glede odluéivanja i po- trebnit pravaca akeije Tako shvaéena kontrola je jamstvo i sredstvo koje omogueule ostvarivanje postavijenih ciljeva, jer ona na osnovi informaciia © odstupanjima ostva- renja postavijenih standards omoguéuje odlutivenie koje zapedljave po- trebne razine menaczera za otanjanje negativnih zapreka koje ograni- raju ostvarenje planiranih veliina, Djelotvorna se kontrola mora temeljti na kriterijima njezine povezanosti se 4eljenim sezultatima (pretpostavtja standardizaciju performansi, zeitity ‘movine poduzetnila i osiguranje visnoge proteveda iti usluga), objektiv- nosti(pretpostavija dovoljan stupanj njezine nepiistranosti glede event alne osobne koristi kontrolora), kompletnosti (pretpo:tavlja dovoljan stu pan} prihvatjivosti afirmativnog odnos zaposlenika spram Kontrole) (Kuvatie, 2001., str. 86, Kontrola takoder moze pomoct da se poboléa razina inovacija u gospo- darskom subjektu, a to znagi da poduzetnigki menadement treba keeirati organizaciju u kojoj ée zaposlenici moti iskazati svoju kreativnost, a pri emu su stimulirani za preuzimanje cizika inovativne djelatnost Nadalje, kontrolu moZemo promatrati i sa stajalista upraviaija poslovnim sustavima i kontroliranth razina, Sa stajaliéte upravljanje poslovnim sustavime, raztikuju se tri temeline vrs- te kontrole (prema Sriga, 1992., ste 56.): Naknadna kontrola Najjednostaynijioblik kontrole u kojemu se kkon obavljanja posta mjere rezultati | uspore- Koel, obraja ul. im. 149 119 12 zalha, Optimalna bible da su dani vezivanja caliha oko 20-25 dana, Kaito fey na a a 4.5, Ocjena financijske situacije poduzetnika a auth fnanclske avetaje ila X za tri uzastopne godin, 5 ae a Pra i Sti rc ni ota Xz tote st, a kkoef. obriaja uk. im. 149 1s. 142 ere eee eee Dani vezivanja wk, im, 246, 306 257 (CTS (© sve godine poducetnie ima vet! udto kratkotrajne imovine u ednosu a dugotrajnu (68%, 67% 1 61%) 2003, © sve rt gouline poduzetnil poshye s velikim vlastiim kapitalom (iznad Pozicija kn kn kn 208 ukupnog kapiala) koji ima tendeneiju rasta apzolutnog iznosa ‘ukupan prihod 6.163.904 5.256660 -5.427.732 (© sve i godine gotovo se cijelt ukupni prihodl (rashodt) ednose na pos zalihe 997.389 51.582 805,531 Toune prihode (rashode) Koef. obrtajazalha ant ay: sea © financijshi rashodt zabiljeil su vee rast w 2002, godint, a x 2003. godi- Tablica 20. Vrijednosti pokazatelja dana’ verivarija dalifia: nodizetal ni blag rast u odhiosu na prethodne godine 1 2003. godini u odnosu na 2002. godinu uoéavamo bitniji pad neto dobiti 2003 2002, {G2 43%) Sto Je uztokovano vetim rastom pojedinih rashoda w odnosu na Poriciia i - pihode pojedine godine. bof dana i = Dake, kada uzmemo uv obzit kompartivny aratizu Fnancljskihiavestaa, oet brag aatna bra sue struktumu aralizu financiskih tejeitaja¥ analiza uz pomot polazatela Dani vezivanja zaliba ° 39 34 motemo zakljuéiti da paduzetnik X posluje pozitivno. 2a iterpretaciy th pokazatelj treba bi samo ‘mat podatako normalnoj : : a 53.6. Analiza rentabilnosti \rijednost th pokazatelja kako bi samo usporedujuci normalne i dobivene | Rentabilnost pokazuje ne povrat ulozenog kapitala koji estvari poduzetnik sine st to Daerah adits cats aout aun gop Uoéavame da u sve tri anatigirane godine podugetnik X ima vet udio hratho- telja izdasnosti od dugotrajne imovine koja zauzima manji udio. ni 2a odrdavanje | uvecavanje njegove vrijeénosti. Uz pomoé rentabilnosti rmotemo ispitvat klik prinos ostvaruje poduzetik na investrani Kapital, 4 na prodaju, holiko pridone {oni stedstava pokrivanje trove ulaganja Rentabilnost poduzetnike mozemo mjeriti na netoliko ravi dusts ‘omogeéaje li povret ulo- Nauk, gledejudiizdasnosueupne, kao i Iratkowajne, imovine wogavama aliTOTES Rontrotiranje t ‘medusobro povezanih natina, i to ovim pokazateljim © renlabitnos: prodaje - Ros © rentabltnostinvestiranog kapitala - ol koi obuhvaca: = rentabilnost vlastitog hepitala RoE rentabilnost ukeupne imovine - Roa Opéenito mozemo definirati i najnizu rentabilnost koja bi svakog podu- zetnika trebala zadovoljitt ako Zeli dugoroéno dobro poslovati, Ta najniza rentabilnost ovisna je od odekivanja davalaca kapitala, a mode se kvantifi- Giratina dva nagina: éekivanja davalaca kapitale provjeravaju se uz pomoé meduovisnosti ri« kai rentabilnosti. Utvedivanje ti potazi od rentabilnosti bezriiénih ulaganja ¥ beta-faktora hojima se iskontne stope za uskladivanje vrijednos- ‘odreduje povetanje stope radi osiguranja od rzika. Kada se ofekivanja davalace kapitala uz pomoé krterija boniteta definira- 44, polazi se od zahtjeva bilanéne strukture. Taj postupak provodi se prema seriterjimat © vlastti hapital 2 1/3 * ubupni Rapital © vlasttt kapitat © dugoroeni kapital © cfekent dugovi 2 0,8 * staina aktiva & dugotrajna imovina 35 * Cash Flow Rentabilnost prodaje ~ Ros Rentabilnost prodaje (RoS) daje podatak o tome koliko prihod od prodaje sudjeluje u dobiti poduzetntka, s kakvim marzama on posluje, te utveduje struktury troshova poslovanja, omoguCuje usporedbu poslovanja poduzet- Uunutar djelatnosti Kojoj pripada i omogutuje procjenu trendova za potrebe menadémenta ‘Ako se uodi porast toga polezatelje tijekom odredenog vremena, zakljuu- Jjemo da poduzetnik pusluje sa sve vecim maréama, i obrnuto. Pri anal iranju toga pokazatelja bilo bi dobro da se usporedno s njim pogleda i oju politika poduzetnik primjenjuje u vezi s ostvarivanjem prihada, tj. pribjegava ti visokim margama i niskom obrtaju stedstava iti niskim maria ima ivisokom obrtaju. U nagem slugaju, 2a poduzetnika X kao trgovea, tre- hala bi se voditi sljedeca strategila zbog velike konkurencije i zbog viste ‘Trendov! u tinanctishe) kontrou robe kojom tiguje. Nadalje, ako promatramo RoS kao odnos dobiti i prihoda od prodaje, voce vamo da visina toga pokezatelja ovis} o troskovima, 0 visni upne dobiti + © visini prodaje. Prema tome, poduzetnik mode uvelike utjecati na vrijed- nostrentabilnosti prodaje ako ime moguénost kontrotesvih svoih troskova, Postoji pet varijacija toga pokaatelja koje se medusobno razlikuju prema tome Sto stevjamo u brojnik, ada nam pritom sve one govore o rentable nosti prodaje poduzetnila. on Pokazateljij vijednosti tin pokazatelja 2a poduzetnika X Jesu Kako stijedt esas: Tablice 21. Vajednostibruto marde za poduzetnifa SES 2003. 2002. 2001. Pozicija ka kn kn bruto dobit 264811 366.997 334.603, prihod od prodaje 5.72861 4.579.006 4.701.814 Bruto maria 4.62% 8.01% 712% Taj je pokzzatelj neovisan i o poreznoj situacii i 0 financijskom polodaju (kamate) poduzetnita Tablica 22. Vijednostiposlowe mari poditTRSE R SE SGPRESEE 2003. 2002. 2001 oxen in a in poslona obit $3885 776S1———736.860 Priked od progele «5.728645 $579.005 4.701.814 Poslovna maréa 1508% 168% 16.10% Tj je pokazatelj neovisan o politic! investirania (npr. prihod ili rashod od prodaje dugotrajne imovine),o financiiskoj poitici i o porezno) situacif Tobia 23. Vjednost mare pre pore ia SoAip ERNE: ERRORS 2003. 2002. 2001. Pozicija kn ka ka obit 207236 318.601 305.339 prihod od prodaje 5.728.645 4.579.006 4.701.814 Maria prije poreza 3,02% 696% 6.52% ‘a je pokazatelj neovisan o poreznoj stuacifi poduzetnita,Tablica 26. Vejednosti marze profita za poduzetnik 2003. Pozicija ken neto dobit 181.046 318.134 294.350 prihod od prodaje 5.728.645 4.579.006 4.701.814 Marza profita 3.16% 695% 626% Tablica 25. Marda kontribucije kontibuciia prihod od prodaje prihod od prodaje Maria kontribucije Marga kontribucije Taj pokazatelj ne mogemo tzragunatt xa poduzeinike X jer nemamo podathe ‘ njegovim varijabilnim troskovima. akon dobiventh recultata tik pokazatelja za analiziranog poduzetntha X mo- ‘emo reci da su oni pozitivn,alis potrebom za podizanje jihove vrijednost 1 2002. godin’ nocen je blagi rast vrijednosti ith polazatelja dak Je v 2003, godin: doslo do veéeg pada vrijednostt pokazatelja rentabilnast prodaie Rentabilnost investiranog Kapitala - Rol Rentabilnost investirancg kapitala mjeri Kaliko se profita ostvaruje u odno- su na investirani Kapital, Ova se osnovna pokazatelja koriste za tu analiza 4 to: rentabilnost imovine (ROA) i rentabilnost vlastitog kapitala. Rentabilnost imovine (RoA) informira zainteresirane o postovnoj uZinkovi- tosti poduzetnika bez obzira na niegovo financiranje, odnosno zadutiva- ‘ne. Govori nam koliko je sposoban menadzment u vporebi imovine za ost: varivanje profita. Rentabilnost imovine mjerimo na dve nagina: u prvom u brojnik stavijame neta dobit uveéanu za kamate nacon poreza, @ u drugom ‘ruto dobit kako bismo izbjegli utjecaj financiranja { utjeca} poreza. Za poduzetnika X pokazatelii rentabilnosti imovine su sjeder Tablica 26. Remtabiinost obit weéane za kannate nao 2003 2602. 2001. Posicija ka kn kn neto debit 181.046 318.134 294.350 Ikemate nakon poreza 46.060 38677 22.659 ‘ukupna imovina 4150365 4411396 3.626.407 RoA 547% 8.09% 8.28% Tablica 27. Rentabilnost poduzetnika:X-mmjerena-uss pomoc oanagarbrigiday {dobit + Kamae) { ukupne imovine wi a 2003. 2002. 2001. Portela ke ve ka dobic 207236 318601306339 lamae 5757548346 28,324 ukypna imovina 4150366 4411396 3.826.407 oA 630% 8.32% 875% Uoéavama stalan pad fonako male rentabitnostiimovine kroz tri analizirane godine Sto upozorave na sve loSiji ad menadimenta s raspolodivim resur- sima, Rentabilnost viastitog kapitala (RoE) upozorava na to koliko se ractonalno rmenadiment koristié raspolotivim vlastitim kapitalom, tj. upozorave na postotak koji se uveave vlastiti Kapital tjekom odredenog razdobja. RoE se mole mjeriti na dva ina: u_ prvom slufaju raguna se rentabitnost clavnice od obiénih dionica (RoCE) tako da se u odnos stavija neto dobit ‘umanjene 2a preferencijalne dividende i vastti kapital od obiénih dionics, 2 u drugom ratunamo rentabilnost viastitog kapitale tako da ne vodimo ratuna 0 tome je li jet 0 obiénim iio preferencijalnim dionicama, Naredni moZemo date raéunati tako dau branikstavimo debit it, kako ée nou dalnjem primjers {mi raGunati, neo dobit, Gime uvidamo utjecah pore na rentabinost. 1 EE 7a poduztrla X nenamo podatke © prefereilnim dionicama pa emo izagunat sano rentabinost vsstitog fatal Tablica 28, Rentabiinos lasteg kali podiBB crinoa nto dbittvasiog pial: ; 2003, 2002. 2001 ova in in n net dabi weLois 318194298350 was kita 3356104 3273010 2.908875 RoE. 539% 987% 10,13%CO ey fons Tbilce 28. Reniabinos statitog kapitala poduzetnike X mjerena. uz. pomoé cdnosa dobit i vlastitog Kapital 2003, 2002. 2001 Poztcija kn ke in dal i 207.236 318,601 306.339 vlastt! kapital 3.356.10¢ 3.223.010 (2.904.875 RoE 6.17% 9.89% 10.55% Iz tavacunath vrijednosti pokazatelja rentabltnostt vlasttog kapitala podu- _2etnika X 2a tri wzastopne godine mozemo vidjti da vrjednostiimaju tenden iu stalnog pada koji je w 2003. godini jos lerazenifi nego w 2002, godin Dekomponiranje pokazatelja rentabilnosti investiranog kapitala Nakon sto smo odvojeno prikazal i objasnili asnovne pokazatele, rentabil- rnosti investiranog kapitala, rentabilnost fmovine i rentabilnost vlastitog kapitala, mozemo objasnitijajihovu povezanost. Najprie éemo objasniti jednostavnu vezu medu samin pokazateljime 5 ulagaéims koju Gemo poprattijsljedeéom shemom: Shema 4.3 Vera Ron T Rots ulagac ime obveze +> moving ——> post. obit =" Ramate = neto dobit Mec est at Shema I pohazuje kako kredltort | dioniZart investiraju svoj stobodina ste svat podhizetnha koji se im sredstvima korisi za nabavu imovine koja mt Je potrebua za pestovanje, Zauzvrat, ont oZekuju nagrada u obltku sudjelo- anja w raspadjeli dobit:kreditoridobivaju kamate na sv9j log, a dioniZavi eto dobit koja se rasporeduje po edluet menadimenta Nakon tog jednostavnog prikaza krenut emo u razvijanje i dekomponira- nje pokezatelja rentabilnosti imovine i viastitog kapitals kako bismo utvr- 4ili njthovu meduovisnost, Sljedetim raiélanjivanjem Ro upozorit Cemo na injenicu da je ukupna rentabilnost poduzetnika izravna posljedica pokazatelja izdatnost}imovine 5 pokazatetja rentabitnosti prodaje, tj niska vrijednost rentabilnosti imovt- ne moze bit posljedice niskog obrtaja imovine poduzetnita kofi dalje upo- ‘Teendovi o fioanci|shoj hentrol| zoreva na neracionalan postupak menadzmenta s raspolofivom imovinom iti rote biti postiedica preniskih mardi iako je npr. obrtajvisok: Rod = obrtajultupne imovine * brut marza PRIKOD OD PRODAJE ‘BRUTO DOBIT RoA= UKUPNA IMOVINA PRIHOD OD PRODAJE To dekombiniranje nastavijamo da dodemo do RoE kako bismo dokazali aji- hhovu meduovisnost: rato maréa * Obrtaj imovina = ROA RoA * Koef. zaduz, = RoE BRUTO PRIHOD BRUTO UK, DOBIT PROD. DOBIT KAMATA OBIT IMOV. OBIT PRIHOD UK UK UK UK, YL VL PROD. IMOV IMOV. IMOV. IMOV.—KAPIT._KAPIT. 2003. GODINA, 4.02%" 138 638% 139% © 4.90% LM = 617% 2002. GODINA 01% * 1,04 833%- 110% © 72364137 9.89% 2001, GODINA, TU2%123 = B,T6%-O74% = 802132 = 10,55% Pri sazradi te ventabilnostiinvestiranja kapitala koristili smo se razradom pokazateljarentabilnosti imovine j vlasttog kapitala temeljenih no dobiti pre obrazunavanja poreza zime smo izhjeotiutjecaj porezne situacije po- uzetnita. Isto tako pritikom raéunanja rentabitnosti imovine uzimali smo 1 obzr bruto dobit cime smo, uz poreznu situaciju, izbjegl utjecaj podu- aetnikova zaduaivanja. Za podueetnika X mozemo, te dane razrade rentabilnost imovine, zalljuciti 4a se rentabilnost imovine mjerena bruto dobiti u anatiziranom razdoblju smanjla zbog smanjenja bruio marge w vecem postotku od povecanja obr- taj imovine Prema tome tvrtha X jeu trend smanjenja rentabllnostimovine Roja je vee lonako mata, « subadno tome biljeZimo { smanfenje rentabiinosti vastitog feapltat Nakon ito smo raiélanili rentabilnost imovine krenut emo i sa rastavija-Veau izmedu 80 1 ROA motemo promatrati kao funkeiju proporcije obveza potrebrih za Firanciranje poduzetnika 1 veze tih troskova obveza s venta bitnosti imovine, Naime, ako je vrjednost pokazatelja rentabilnosti imo- vine manja iti jednata trofkovima obveza, tada poduzetnik nema nikakve koristi od financijske poluge. Samo u stucaju kada je vrijednost centabit- nosti imovine veta od troskova obveza, dioniéari od pocuzetnika mogu otekivati odredene blagodati financijske poluge. Tu vezu mozeme izraziti formulom: OBVEZE RoE = RoA + ((Rod - TROSKOVI OBVEZA)* VL. KAPITAL Ta nam formula govori i to da ako je vijednost rentabitnostt imovine veta od troskova obvera tada je svakako I rentabilnost vlastitog kapitala veta 0d rentabitnost imovine, Heduovisnost RoE i RoA mozemo izraiti i sljedetim izrazom: KAMATA IMOVINA — RoE = (RoA- - IMOVINA) VL. KAPITAL Taj smo izaz vee vidjeli kod raSdlanjivanja rentabilnosti imovine, samo ito sada polazimo od rentabilnosti viastitog kapitala i utjecaja boji ima ren- tabilnost imovine na njega. Da je ova meduovisnost toga, takoder smo potvrdili na tom prinjeru. Rentabilnost viastitog kapitala moZemo dekonibinirat i tako da je pokaze- ‘mo kao funkciy triju kategorija koje smo do sada obradili: kao Funkeiju tentabilnosti (maria), iadatnosti imovine i zadufenosti poduzetnika. To «agelanjvanje ingleda ovako: Maria profita *Izdainost imovine = _* Koefieijent 2adudenosti ~ RoE NETO PRIHOD_-——NETO UK, NETO Dosir PROD. DOBIT — IMOVINA OBIT PRIHOD UK. UK, VL. PROD. IMov, iMov. kar KAP 2003. GODINA 316% * 138 = 436% * 1,24 = 539% | 1 | i i | | | Teendoul a Gnanctiskat soatront A 2002. GODINA 695% * 10F 723% FBT = 9.87% 2001. GODINA 620% * 123 = 7.70% *132= 10.15% zraCunavsi te komponente rentabilnosti viastiteg kapitala mozemo vidjeti da na njoga utjecu ist Zintetfi kao i na rentabilnost imovine analizirane na prethodnim stranicama, samo Sto sada uzimamo rentabilnost mjerenu ‘akon poreza i kamata dime je rezultat wjetovan ‘ poreznem i finaneljskom politikom poduzetnika. Uoéavamo da je u tom sluéaju rentabitnost viasti- tog kapitala manja nego u prethodnom, te da se smanjila u odnosu na potetnu godinu analisranj. Mariu profita, kao jedan od pokazatelja rentabilnasti, mozemo raéétaniti kako stijedi NETO NETO BRUTO posit DoBiT postr bostr PRIHOD Dosir BRUTO PRIKOD PRODAJE Dost PRODAJE Cime zasebno dolaze do izrazaja utjecaji poreza, politike financiranja i poslovne politike poduzetrika, Ako tu raéélambu uvtstimo uw dekomponi- ranje rentabilnosti vlastiteg kapitala, dobit éemo konaénu peterokompo- nentnu rasélambu rentabitnostiviastitog kapitala: Rentabilnost * obrtaj imovine * koefcijemt eadutenosti = RoE NETO BRUTO NETO PRI. NETO UK DOBIT DOBIT DOBIT DOBIT PROD, DOBIT IMOV. DOBIT DOBIT BRUTO PRIH, PRI, UK UK. VL VL, OBIT PROD, PROD. IMO. IMOV. KAPIT. KADIT. 2003. GODINA 087 *0,78 "4.62% = 314% *138 = 43364128 = 5.30% 2002. GODINA 3,00 * 0,87 * 8.01% 2001. GODINA 0,96 * 0,92 * 7.18% = 634%" 123 = 7,80%*132 = 109% 697% “108 = 7.25%" 137 = 987% Tu posljodnju ragélambu opravdano je feraéunavati kod visokozedutenih poduzetnita i kod onih éije zadugenje i porezna situacija variaju. Kod pro-Ee ree ‘matranog poduzetnita vidjivo Je da se lagano povecao obrtaj imovine, a swaniio hoeficijent zadutenosti sto je uvjetovalo éalinje smanjenje rentabilnost eeeesay Ocjena rentabilnosti poduzetniha X Za podtccinika X tracuali smo rewabiinost prod, imovine | vlastliog Aapitala na temelju financishiLevestaja za tr uzastopne godine (2001 - 2003). Poduceink X Je ugovac kes zhog svaje privade i zhog velike konhurencj, poslye na temelju nik mardi edihabriaja imovine Peni tome, renabi nost prodaje peduzeiniha X 2002. godine blago je porasla, dok je 2003. godine zabilfetita vet pad ionaleo mle bruto mar. Ako ulljeimo ovisnost pokczatelja 0 fnanciskom pologaju ia porezno; stuacji poduecca, dobit emo rentabllnost prodaje mjerenu marzom peofita koja poke puso nigu rentabilnost ofa se, hao i brato marZe, w 2063. godintbitno snanjye Preand tome, uvidajut sve polozaje poduzetita ipores, zadudivanje tine stiranje) wvidenn logurentabilnostprodaj. Rentabilnost novine poduzetniha X shanjuje se ijchow analiziranog vas: dba, «pogotove uw 2003. goini hada dolazt do njzina vieg smanfenja Za anaticu rentabitnost vestitog hapitala mogemo revi da ions bilje8 ten Aenei stelnog pada s time da je w 2003, godin pad mnogo vec. Usporedbom avedenth pokazatelia igraCunatih a konkrcinog poduzcntha, smenadémentpreko financiske anlize dobiva povrac spree Roja mu sigh seu osnova za oludivanje (Buble, 1995,, sr. 405.) Poduzctnichi menadgment na asnova debivenih rezullata mode intenzvirat ‘lagen isragivanet raze, promijent organizacisku strubuar, odno- sno ucinitt sve moguce horcktivie aktvnost haje neprehidno poboljavaje ftonlurentske sposobnosti poduzecnika, reli ostvarivanja planivanth clljeve. Teendoviu floancl{sko} kentroti© U cemu je vaznost izbora lokacije za vodenje poslova? © Kakva je uloga poreza u razvoju maloga poduzetnika? © Koji su porezni poticaji za razvaj malik i srednjih poduzetnitea? © Sto je rizik vodenja poslova? © Kako se zastititi od postovnog riziha?6.1. Izbor lokacije malog poduzetnika Izbor lokacije ima svoje posebno mjesto u razvoju malog poduzetnike te je uu mnogim granama bitan imbenik uspjednosti, Medutim, sam proces izbo- 1a nije jedinstven. Definira se posebne za svaki proievad ili uslugu ovisno © posebnostima i ukupnoj zahtijevnosti odredenog procesa proizvodnje ili usluge. Vainost izboralokactje i same regije bitan je npr. za prodaju tisko- vina, kruha ii slienth roba dok npr. 2a projektiranje § neke stigne usluge nije presudan. Provodenje samog procesa izbora podrazumijeva marke- {indko istrativanje, Rezultati marketingkog istrativanja posluiit ée za fzbor definitivne lokacije. Element istrazivanja raztkuju se za i2bor lokacije np. 2a maloprodsjno mjesto { 2a smieitanje tvornice Prema iropolisu za izborlokacije maloprodajnog mjesta potrebno je istra- iti | dobiti edgovore o gradu (mjestu), o podrugju unutar grada { 0 odre- enom mjestu unutar podrucja dok je 22 smjestanje tvarnice potrebno voditi ratuna o potencijalnin prihodima od prodaje, proizvednim troskovi- ima i prijevoznickim troshovima (Siropolls, 1995,, str, 31. - 250.). Pored rnavedenih dimbenika sigurno su bitni za izbor lokacije | tzvor fnariciranja rojekta,zabtitaokotisa, cijena energenata, kvaliteta zaposlenika, porezi i sl, Sve to upozorava na slofenest izboralokacie te se preporucuje zapok- \jvanje i struénh osoba - Konzultanata koji su specijalzrani za tu vistu posla buduéi da sami poduzetnici éesto dopustaju da nithovi osietai, shlonesti i nesklonostiutjatu na izbor Uloga poreza u razvoju matog poduzetnika loge drdave u proces gospadarskog razvoja sastoji se u stvaranju sta- bilnog { siqumnog makroekonomskog { drugog okruzja u kojemu poduzetnike mote planirati svoje interese. 22 razvoj math poduzetnil od bitne je vatnosti zbog ajihove osie onalenje drZave i njezina regulativna uloga sti na promjenu uvjeta poslo- vanja. Odlugnost da se malom gospodarstvu kod nas u vodenju gospadarske politike da posebna vaznost ovjeren je dana¥enjem Zakona o pot loga gospodarstva u ofuiku 2002. 9. Mali poduzetniei nisu najbrojn ju ma- io maloga gospodarstva, ali su svojim ‘Wloga pereza ucazvaju malog paduzetnika IE: sudjelovanjem u zapoéljavanju njegov vazan dio. Razvoj malth poduzetni- ka mogue je uz velike struktue promijene i poticajne mjere. Male gospodarstvo u razvijenim zemljama usiva dréavni poticajni odnes ‘upravo preko porezne politike. Porezni propisi usmjereni su prije svega na fiskalne ciljeve ali dréava u njih wgraduje i odredbe za postizanje odre- denih ekonomskih ciljva. Jedan od poreznih oblika preko kojega ériava el ostvariti i druge ciljeve u razvoju maloga gospodarstva jest svakako i porez na dobit. U propise © porezu na dobit, u odredenoj se meri, pogo- tovo u tranzicijskim zemijama kao Sto je 1 Republika Hrvatska, ugraduju odredbe kofima se fiskalni cijei, u pravilu kratkoraéno, padreduju Sivim ‘ekonomskim ciljevima (Horvat, Ples, Kristjan, 2003,, str. 283.-241.). ‘Tranzictiske zemlje Cesto Zele ne samo privuci inozemne fzravne investic- je privutiinvesticskikapital, nego Zele omoguCii, uz pomot poticanja za investiranje pristup novim upravljatkim tehnikama i tehnologijama, koje = posluZti kao poluge 22 pristup na medunarodna triste, Koliko je vazan porezni sustay, govor Znjenica da se on na razini Europske Uunije uskladuje sinksonizira. Aktivnost uskladivanja brzo se Siri na zem- (Ge kandidate za ulazak u Europsku uniju, radi ujednagavanja ekonomshih uvjeta poslovanja poduzetnita, 6.2.1. Uloga i struktura poreza Porez je dio dohotka iti imovina sto ga drtava ili teitorijatno-potitia je- dinica na temelju vasti uzima od fiitkh i pravnih osaba bez iaravne pro- f propsane obveze davanja u novcu u korst dr2ave ‘to bez tkakve nepos- redne protunaknade, inidbe (Foslovni rjetnik, 1992., str. 425.). Dakle, porezi su 2akonom Prema Rosenu godine 1899. Vehown sud SAD-aobjavio je: .Pavo na opo- rezivanje je nuéno za postojanje i napredak nacije, kao Sto je Zovjeku pri- 1 jako poteeban arak da dif. To nie puko pravo unitavan jan ra tivtu” (Rosen, 1999, st. 279.) 2a ratka od neki i poles poznatih cininihdefniiaporeza kao np unijeéaZupanja gue tako da se uz Sto manj gakana dbije to vide per- 4s, moderna drfeva stale naglzak na ubiranje poreza uz pom potica- na ekonomske ueincovitost i pomicanja“pravedne”raspodjele dohota. nego pravo osta (samdesete i devedesete godine proslog stole¢a obiljezene su bitnim pro-loge poreze u razuesn males poduretatha Ml snjenama u porenim sustavima gotovo svih zemlja svjeta. Sha ti prom- Dense * *—Nizozemska 52 + jena, poanatiih kao poreane refoome, bila je ostvarivanjenavederih cijva Finska 36005 Spanjolska 48, 6 Poput mnogih tanzicjsin zemalja 5 Republita Hivatsta je potetion Francuska- 52757 Portugal «40 6 devedesetih gosina vodena sedetin cijevima: Njemadka 48,50 # = Svedska, a5 3 W postizanje ueinhovitost Gichat 40005. Velika Britanij 403 Tala 45005 ‘ aes cnueniaie auariay BlosfelEU 43,70 56 Hivatsha 45 + pojednostavnjenle poreznog sustava se) Na temelju th eleva Republika Hrvatska pristuila je poreznoj reform tevor: IBFD 2002. prema honceptu njemahih stunjak i Heidelberga. Manfred Rose i sured- “*Neponderirani prosjek "ici ponuit su Hevatskoj koneapt .potioSne orentiranog poreznog susts- Osnovni cilj Europske une je dugoroéno smanjenje poreznog tereta, au vas jakim nagleskom na zat od inflacije” (Ott, 2001, st 7.) ‘dnosu prema neponderiranom prosjeku zemala Europske unije, Republika Ott (Ott, 2001, str. 6-9.) lade d jeu esnovi tog koncepta, pored usmje- Hivatsa ima nigu najvidu stopu poreza na dohodak te manji bre} porezrih renja na oporezivanje potrofnje, bile nanjera dase wvedejeftn, pregledan razreda. Danas Republika Hivatska ima vet uskiaden pores na dohodak i 4 jasan sustay oj bi omogueivao da se neznatnim izmjenama zakona re3- gotove u potpunosti psiagaden Europstoj uni. gira a promjene u Fskalnom i gospodarskom okruzu, Prema tom koncep- Novi sustav eporezivanja dobiti u Republi Hrvatso} koje prinjenv od tu porezi ne smiju utjecati na gospodarstvo (ni povtivno, ni negativne), @ 01. sijednja 2001. godine prikazan jew tablici 2. Navedeni zakon propsu- osobito je vatno da ne dovedu do dishriminacijestednje i ulagania, vee 2 je moguénost dodatnog djelomignog ii potpunog otpisa opreme, odnosno EAI: potaknu strana ulaganja, Jer ultede na porezima jaéaju gospodarstvo tine dugotrajne imovine osim oscbrih automobila koji sluze 2a osobriprijeer. Sto pomazu financirati prositenja na nove protzvode iti na nova tdita, @i- COO me se bolje ustuzuju kupel f stvaraju radea mijesta (Siropolis, 1995., str. § . Zemlja Postotale Zemlja Postotak 550), Stoga dave gotove redovto, ako Zl podupjetirazvo} malih§ stednih poduzetnika,prlagodava poterne stopeostarenja tog cil ‘Aisi 3400 leske 1600 uw in Belgija 39,00 ‘Luksemburg 22,00 46.2. larauni porezi i porezno optere¢enje reat ae epee atte Md, nlp po pteret ae i Finska 29,00 Portugal 30,00 Hrvatsi je poreznisustay nakon reform zapotinu devedesetim godina | ries sans aoe ‘ma usporediv s poreznim sustavima élanice Europske unije i drugim tranai- ‘Njernadka 25,00 Svedska 28,06: ccijskim zemiljama iz oleugja. Svi porezi, ukljucujuti izravne, koncepeijski Geka 375. Velike Britanija 30,00 ‘edgovarau istovsnim porezina Europske uni, tablica 1 aie rps a Stopa poreza na dokodak Pyosjek EU 15** , 30,50 Hevatska 2000 Zemlja—Najsiéa_— Bro} ZemMja.——Najvida_—— Bro} Ivor: IBFD, 2002. ** Neponderirani prosjek stopa (%6) razreda stops (%6) razreda ‘essere (1998.) navodi kako je devedesetih godina u Europskoj unifi na Austria, 30000 5 lesa 2 7 podrutju poreza na dobit zamijeceno Sienje porezne osnovice zbog ukl- Belgie 55006 Lksembug. 38 W dlanja{ smanjenja pojedinih poreanih poticaja i smanjenja osnovne stopeporeza na dobit. Hrvatska je, pteko porezne reforme, slijedila taj smjer pa je stope smanje na 535 posto na 20 posto. Iz tablice 2. vidljve je da samo Irska w Europ skoj uniji u 2002. ima niu stopu poreza ne dobit od Republike Hrvatske ime smo se prilagoditi stanju u Europskoj uni. Radi boleg s2gledavania poloZaja malih | srednjih poduzetnika u Hrvatskoj dajemo u tablici 3. pregled stopa poreza na dobit u netim tranziciskim zemljama, Posebno promatramo stope poreza na dabiti u Hadarskoj buduci da ona u svom poreznom sustavu vilo jasno regulirs investciski porezni edit 2a male i srednje poduretnike, uz niz | drugih specifénosti poreznog sustava SUE al ec Zemljs Stopa (%) Bugarska 1541056" Ceska 31% Madarska 18% Poliska 30% Slovenija 25% Hrvatska 20% Ivor: IBDF 2002, Dake, of 1. sieénja 2002. porez na dobit u Republici Hrvatskoj obragunava po stopi od 20 posto, a postoji jot i optinski porez na debit koji se placa po stopi od 10 posto dij je iznos odbitna stavka pri utvedivanju obveze rdavnog poreza na debit, 6.2.3. Porezni poticaji razvoju malih i srednjih poduzetnika »Porezne olak8ice i poticaji pretvaraju neprofitabitne projekte u profita- bilne. Motiv investiranja je proftabilan projekt, a porezne olaksice te pro- Jekte Cine jo profitabitnijim” (Spafie, 2003,, st. 353.-375, Porezni paticaj (njem. Anregungen, engl. Tax Incentives) koji se uglavnom ostvaruju oporezivanjem dabiti {li dohotka zapravo su one odredbe uw poteznim zakonima kojima se daje povoljniji poreznt polctal nekim djela- tnostima ili neko} dugotrajno} imovini u odnosu na druge ili pojedinim organizaciskim oblicima gospodarskih subjekata nad drugima (npr. malime Us odrosu na velike). ljima se koriste viade pojedinih zemalja kao sred- stvom 2a postizanje ekonomskih ciljeva, ali isto take i socfjalnih, ito w prvom redu rjeSavanja problema nezapostenosti. © snifavanju osnoyne stope poreza na dobit s 35 posto na 20 posto, kao poticajnoj meri u usporedbi s uvjetima u tranzicijskim zemjama i Europ. skoj uniji,u prinjeni od 2003. godine reéeno je u prethodnom poglavj. Spajie (Spajié, 2003., st, 353.-375.) hate da niska stopa poreza na dobit 1s prvojf32i oporezivanja dehotla od kapitala kao dobiti trgovazkog deustve Poveéava beskantatno raspolodivi novac do trenutha isplate dividend’ i udjata w dob, Porezne poticaje u funkeiji cazvoja malin { srednjih poduzetnika u Hrvatsko} promatramo sz stafalita lociranja u odnosu na neke druge tranziciske zemlje (Madarska,Poljsa, Slovenija) Porezne poticaje u Hrvatskoj pri opo- reaivanju dobiti mozemo locrati u tri do éetiri osnovne grupe: Poticafizaposljavanja ukl nie invalida vidi opsi novine br. 127/2000, juCi profesionatnu rehabilitacju 1 zapoiljava- 1 Zakonu 0 porezu ne dobit. élanak 17, Narodne Poticaji razvoju podrugjima od posebne _opsirnije u Zakonu o pore na dobit, éla- dréavne skrbi zak 13, Narodne novine br. 127/200.) Podruéja od posebne drdavne skrbi (vidi Potlcajinvestiranja Podrugje grada Vukovara (vid opdiraije w Zakonuo porecu na dobit- prodiséent tekst, stupinjem anak 14, Narodne novine br. 12772000.) gospodarshog razvoja_Brdsko-planinska podrucja (idk opsimije w Zakomn o brdsko-planinskim podrugjina, dlanak 15, Naredne novine br. 12/02. od f 06.02.2002. Poticajiwlaganja ukljuéu- Vidi opSirnie u 2akonu 0 porezu na dobit, Jngiolaksice za postovanje_ dlansk 15, Narodne novine br. 127/200 u slobodnim zonama * ‘Ubezana aiortizaciia {kao potieaj kapitalno intenzivaih ulaginja ‘Ona dopusia poreznim obveznicims otpis ugotrajne imovine brée nego sto je Korisni vijek trajanja te imovine, te ga stavlja w ob- lik poreznog kredita poreznom obvezniku. Tz navedenoga vid Je dvojak karaiter poreznih poticaja danih 2a ule gan u cijeloj zemi iti samo za odredena poérutja, u prvom red radi po- pisticanja zapostjavanja ili velikih investicijskin ulaganjo. U zeriljama OFCD-2 poticaji se daju za ulaganja w poduzetnizke zone s posebnim privilegijama - eksteritorijane zone, carinske kontrolirene zone, zane slabodine trgovine i slobodne luke. poticajt se w pravlu daju za ulaganja u cijeloj ze- U zemijama u trandi imlji (Qavor, 2002., str. 12.) Sto bi znatilo da je sustav poreznth poticaja u Hivatstoj kombinacija ta dva pristupa. Istodebno on je poticanjem zapo- Sljavanja i investicije na podruéjima s niskim stupnjem gospodarskog ‘azvoja usmjeren malim i srednjim poduzetnicima dok je s moguéno8éu ubr- zane amortizacije { olakticama za slobodne zone primero okrenut malin poduzetnicim 10 poticajnom djelovanju j ueinku visokih porezno dopustivih stopa amorti- zacija, Spajié (Spajié, 2001, str, 268,-286.) kade da se time postu vetike porezne uitede beskamatnim poreznim kreditima, ednosno odgodom pla anja poreza ne dobit. Cij poreenog propisa jest emogutiti visi stupany s3- rmofinanciranj, alii potaéi vidi stupanj investiranja zadréavanjem dobiti, odnosno adgadanjem moguénost isplate dividendi | udjela w dobiti. Prema rezultatima svoje analize, Spajié zak\jucuje da ostale porezne olak= zice (2a podrutja od posebne drzavne skrbi, po osnovi zapostjavanja, pe 05- novi poticanje ulaganja i 22 postovanje u stobadnim zonama) nisu ostva- rile feljeni cif, odnosno 2 su one samo dopunski kriterji za odluku Na Zalost usustavjenie uéinala, tj. elemenata ne posteft ites ko je ocijeniti efekte implementacije stvarnog udinke odredanog poticaja. nvestitor ‘Stoga, pri ocjeni poreznih poticaja 2a razvoj malih i sreénjih poduzetinika wu Hrvatskoj treba mati u vid: © da investcijska wlaganja nisuiskjucivo rezultat poreznth poticaa, odno- sno da su porezni poticajt neuintovito sredstvo privlagenja i usmjerava- ja investicja © da brojni poticaji host su propisani Firvatskoj, zbog niske razine ostva- rene dobiti,ostaju neskoristent (© da zhog slogenosi hrvetskog poreznog sustava (poticat se propisuju i ne- poreenim zaksnima), a jos vise zbog nestalnositt vrlo Cestih promjena poreenih stopa, naéina obraguna amorlizecije pa i itevog sustava opo- rezivanja dobiti, So Je sigarno jedan od blinth ogranizavajucih faktora laganja investitaa, tse atrantivnost waganja « Hivatsku sve vite re- lauvigira 1 da je stop porezn na dobit« Hrvtsko of 20 posto med najnzima w traneiejskim zemjama, oxin Makedonije (15 posto) Madarske (18 posto), odnosno zemljome Earpske un, csi rske (16 posto), #0 Je tz mogucnost uporabeubrzane,odosno topostoine amortiacje mo ucavanj sablnon, naj poties)waganya Medutin, sigueno je da za stabilnos, rast 1 razvoj te konkurentnost treba analirati i porezre sustave osobito susjednih zemalje. Tako npr. porezni poticai kod oporezivanja dobiti u Medatstoj ogledaju se u brojnim olak- Sicama ze velike investiije i druge porezne paticaje u obtiky poreznog kre- dita iti poreznih olakiica, a Kojima se mogu koristiti rezidentne osobe { podrufnice neezidentrih osoba. Sve oblike poreznog potieaja neéemo razmatrati, vee Zelimo istaknuti da je pored svih poreznih poticaja i posebno propisan porezni poticaj kao inve- sticijski porezni Kredit 2a male | stedaje poduzetnike. (European Tax Hand- book, 2001., 2002). U njima je regulrano da poduzetnik s maksimatno 250 zapostenth { godisnjom maksimalnom dobiti od Cetiri mtd HUF (17 miljur na EUR), ako urimaju kredite of financijskih institucija ze nebavu iti proizvodnju materijane imovine, mogu od svoje porezne obveze odbiti 40 posto kamata plagenih na taj kredit ito najvite do iznosa od pet milijuna HUF (21.285 EUR). Mali i srednji poduzetnici mogu opéenito odbiti inves- ticjske tiofkove za postovnu imovinu stavijenu u uporabu do f2nosa od 30 riljjuna HUF (127.534 EUR) u godin Prema tome maemo zakjutiti da sve zemlje, one rezvijene i one u tranzi- aii, Smaju neki of oblika pareznin poticaja pri oporezivanju dobit, te da su im poreznt poticafisredstvo za postizanje ekonomskih cljeva, alii soci- Jini | to sa primarnim cijem reSavanja problema nezaposlenosti, Prema -svojo] primarnojulezi, poret su korisno opteretenje za obveznike, Osnovna nihova uloga je uskiaditifunkcioniranje vitalnih dijelove dave | institu- cija jarne potroinje. Medutin, treba naglasiti da je ajihova uloga kontraproduktivna ako su po- rezne stope visoke jako su kao takve ogranigavajuti io Res. 6 ce. 38 38, 60, 61, Peay? C3 6. 6 or . 7. 7. 2, B. 1. 8. %6, 7” 7, 79. Horeat, Clustering anew medel and moter forthe development of small and medi- tmvged enterprises inthe Republic of Croatia, Fifth International Conference on Erp estion Spl Tate, May 22-24, 203 Pout of Econom Sl, 2003 Horvat, Dz Intemalisation, objectives and posibilies of strategic linking f small and rmedivmsized businesses in €roaig,Iecrational Conference: Globalization and Ente. preneurship: Fears, Challenges ond Opportunies, Pula 23-25.04,2003, Faculty of Ecmomjes and Tauris Dr Mijo Mihov, st 223-232. Horvat, B: Logitcht menadémentu'nalim corthama, Il znansten!holegl,Poslowia logistha wsuvremenom menadémene i Port, 11.10, 2002, Ekonomshi filter Ost- Jek Ose, 2002, st. 37-46 HRN EN 150 9001, ce tzdane,prosinae 2002, st 6. Infermacijao poslovanju poduzetika RH, HGK, Zagreb, 2002. Informacia o poslovanju paduzettha RH, HGK, Zagreb, 2003, Jcson David: Becoming Dyamic, Machillan Business, Houndnl, 2000. Javor J Pores poticai pl oporeivanj doll, Swvremeno poduzetnitve 11/02, Za- ‘re, 2002, Jobber David: Principles and Practice of Marketing, McGraw Publishing Compa 1; London, 1998. Johnson, G, Scholes Kevan Exploring corporate strate Financial Times, Prentice Hal, ordor, 2002 ed Jones R. Garth: Organizational Theory, Adiison Wesley Publishing Company, Reaing, 1995. Kein Naomi: No Logo, VBZ, Zagreb, 2002 Koiler Philip, Armstrong Gary, Saunders john, Wang Veronica: Principles of Marketing Prentice Hell, Londen, 1996 Koller Pili Marketing Management, Prentice Hall, New Yrsey, 2000, The Millennium Edition Krcthebour, i: Seraegiche Unterchmens -Planung, Kohlchmer, Stuart, Belin, Kein, 1989, Kercitnes Rs Managemen oart Eton), Baston Houghton Mile Company), 2689: Kreliner Robert, Kinch Angel, Buelens Mare: Organizational Behaviou, MeGray Hill Publishing Company, London, 1998, Kaelin Robert: Management, Houghton Miffis Company, Boston, 2001, ‘Kaper, Us Weber Js Zand, A. Jan: Verstandeis und Slbstvertandals der Conro Ning, 2UB, Glbler fvresbaden, 3/1990, Kuvaci Nikola: Poducenticka bibij, vl naked, Split, 2002 Kuvacie, Nikola: Poduzenidhi projekt i habe saiiti bits plan, Vlewise Split, 2001, ‘Lanmbing,P, Kueh, C. (2997): Encreprenurship, Prentice Hall, New Yersey Laudon C. Kemyeth, Laudon Jane: Management Information Systems, Prontice Hell, "New Yersey, 1936, Massnich Forler The Customer Is CEO, Amacom, New York, 1997 Meggosn Lam, Syd fne Mary MeainsonC Leon Small uses Monage- ment, Inwin-MeGraw-Hill, Boston, 2060. aud ma Messe 25, Smt Enticing un espe des eran at Aandlmariing i ommatoy, W ts) Hanadyorchng 1990, Beeb ‘shfilher Vela Dr Th Gabe, Wietbaden, 190, 4 30, at 6. 86, 7, 8. 90, ou 2, 9, 96. 97 90. 100, 101, 102. 103, 10 10 106, vor. 108. Minter, He Src 5 Monagnent Senet, 1979 Minto, H The Siting of organizations, A Sys ofthe Research, NewYork, Frente, Englwood Chis 1378 Minter, H,Lempel J. sin, 8. Goal = The straty proces, Pear Edt- Caton Png, 1003 Mira, J, (1999): Making comecton: novation ond cllectiveiernng i sll basins, Faction ond ann. #2228257 Moorhead, C, Grin, RW Orgenenonl Behavior Seond Fain, Haakon Mi fi Company, Boston se 1969 [Nadhvt: K, (2998): International competitiveness and small firm clusters - evidence from Pakisin, Small Enterprise Development Journal, 912.24 [Narayanan Vic: Mangging Technology and Innovation for Competitive Advantage, rentce-al ew Verse, 2001 Novak, M, Sikavica,P:Poslavaa organteacije,informator, Zagreb, sx 167, 1995. ovat, At; Organtancja nada x soialcumu, Xtedanje, informator, Zagre, 1989. OECD Publicietions, OECD Small and Medtem Encrprse Outlook, 2000. ‘OECD, Lokal Partnership, Clusters, and SME Globalisation, pp. 18-20. a prema Lagendije 4, and Charles D.(1999,), Clustering as a New Growth Strategy for Reg ral Ecanomles COsmanagie Bedenik, Nidtara: Konroling, Sklska hnyjiga, Zagreb, 1998. ‘Osmanagie Heder, Nidzara: Operation planireje,Skolska jiga, Zagreb, 2002. Ou, K. de Jorn fnaseije w Brvotsh), Inte a¢ jevne fnancie, Zagreb, 2001 Perron, 13 Steines, M: Finanzwirschat der Onarachong, 5. (zd, Manchen, Wohlen, 1958 Paugrew M. Andrew, Fenton M, Evelyn: The Innovating Orgonizstion, SAGE Publi cations, London, 2000. Porter M. Casters ane compelveness, Marvard Business Revie, volume 76, Nover- DeriDecember 1986. Postovnesénis, Masmedia, Zagreb, 1992 Preston il: Policy for Smal and Medium Sized Enterprises, Carer, London, 1995. Rosen, H.S. Jorn nance, Inaitut £8 Jame finance, Zegre, 1989, Schroder, E., €, Modernes Unternchmens - Contoling, Handbuch far die Unternehmenspraies, Ludwigshafen Rhein) Kick, 192 Schuler S. Randall: Managing Human Resources, South Wester College Publishing, Cncinnat, 1998, Seiwert J Lothar: ixt Upravanfewremenom, RRIF, Zagreb, 1993 Senge Me Peter, Reiner At Roberts Chariot, Ron B Richard, Smt. Brae: The Fp Discipline Falatoc, Douleday-Curency, New York, 199% Senge M. Peter Kleiner Art, Roberts Charlee, Rose B. Richard, Roth George, Smith Bryan: The Dance of Change, Currency, New Yor, 1999. Senge Peter, The Fifth Discipline: The Art and Practice of Learning Organization, Doubleday-Curreney 1980 Sikavia Pere, Novae Mijo: Pslovtaorgenizacia, Informator, Zagreb, 1999 Sihaice P, Bebe, B, Shoko, HL, Toure, D:Paslownoeducvane ormetor 1999. st i313. ‘Sihavica, P, Skoko,H, Tipurz,D. Dali, M Poslomo odlucivanj,Informator 1994.109, 10, my M2 na. us, uns, 116, ay, 8. us. 120. 2 122, 123, 124, 125, 126, 127, 128, 129, 130 131 132, Siropolis, Nichola, C Menadimen malog poduzeée, Mat, IV. edanje, Zagreb, 1995. ‘Supina autora: Management ipodacetniftv, Centar 2a poduzeinistvo d.0.0, Mladst, Zagreb, 1994. ‘Shyrme J. David: Knowledge Networking, Bulerwordh-Heinemann, Oxford, 2000. Slack Nigel, Chambers Stuart, Harland Christine, Harrison Alan, jolnsion Rober Operations Managemen, Piiman Publishing, London, 1998 ‘Small Business Servic-Small and Medium Enterprise-Statstics for uke United King- ‘om, 1999, Research and Evaluation Unite Uru 00/92, Seplember 2000. Smither D. Robert, Houston M, John, Meintive D. Sandra: Organization Development, Harper Colin College Publishers, New York, 1996, Spojie, F, Poreznt potent w fen fnanciranja tgovactih drustava, Ekonomska politika 2002, Inenjersk bir, 2001, tr 268.284. Spoji,E: Ehonomstt finance uZinel promjena usustavu oporzivanja dobit od sjecnja 2001, Ekonoms politika 2003, Ingenjersi bio Zagreb, 2002. ‘Spreié Mara: Kliko se hoist eleluronizho poslovane u hrvaiskim Kompanijan, Poslowni magazin bc 3/2003, RIF Zagreb Stiga Velimir: Pincipi modernog menadZmenta, Zagrebatea poston skola, Zogre, 1092 ‘Stahl, M, Je Management Total Qlity in Globat Environment, Blackwell Publishers, Cambridge, Mazsachusseus, 1995. Stoke N: Knowledge & Economic Conduct, University of Toronto Press, Toronto, 2003 Stokes David Small Business Management, Continuum, London, 2002, Fourth Eaton “Tapp Alan: Principles of Direct and Database Marketing, Financial Times-Prentice Hal, Herlow, 2000 ‘Tipurié Darko, Markulin Goran: Stratethi sevex, Siena, Zagreb, 2002, Tipurie, Dz Konkutenska sposobnost podueéa, Sinergije, 1999. Tite Poul: Innovation Mangement & New Product Development, Financial Times: Pitman Publishing, London, 1398. Turban Efraim, King David, Let Jae, Workemin Merril, Chung H. Michae:Eectronic Commerce 2002, Prentice Hall, New Yrsey, 2002, Vonderambre A. Mark, White P Gregory: Operations Management, West Publishing Company, Mirneapol/St, Paul, 1998 Wiland E. Rober, Paul M. Cole: Customer Connections, Harward Busines Schol res, Boston, 1997. Waleon, Mary: The Deming Management Method, A Perger book, 1986 Wethrick, Heng; Koonte, Harold Menadément, Mate, Zegreb, 1998. Whiteley Richard, Hessan Diane: Customer Centered Grow, Aadison-Wesey Publi shing Company Reading, 196 _Zltovié Nenad: Hrvatse torte ule w poston’ safer 50 milijma USD, Postovn rmagezin br 3/2003, RRIE Zagred