STABILNOST CIJENA

UVOD
O inflaciji se zna jako mnogo, ali ipak nedovoljno da bi se mogla izlijeiti. Po svom ponaanju podsjea na opasne viruse, jer ne bira ni mjesto ni vrijeme gdje e se pojaviti. To mogu biti nerazvijene, ali i razvijene zemlje, svejedno da li im je povrina velika ili mala. Druga specifinost joj je to se nikada ne javlja dva puta u istom obliku. Uz inflaciju, nezaposlenost, je jedan od najteih ekonomskih problema, jer znai izostanak proizvodnje i prihoda, izaziva visoke trokove, poveava nejednakost u drutvu, a izaziva i znaajna psiholoka optereenja .Cilj svakog gospodarstva je odravanje njegove efikasnosti.

 Tri su bitna pokazatelja koji ukazuju na makroekonomsku efikasnost gospodarstva zemlje: stopa gospodarskog rasta, stopa nezaposlenosti i stopa inflacije. Inflacija je prvi put upotrebljena u SAD-u, kao oznaka skoka cijena i novanog opticaja u vrijeme graanskog rata koji je voen od 18611865., kada je vlada bila prisiljena da izdaje papirni novac, tzv. Green backs, ali je gotovo sigurno da su raznovrsne inflacijske situacije i problemi bili poznati i ranije. Razdoblje velikih inflacija poinje sa upotrebom nekonvertibilnih novanica. Postoji jedno zanimljivo pravilo vezano za inflaciju. Zove se pravilo 72. Naime,ako broj 72 podijelimo sa godinjom stopom inflacije, utvrujemo za koliko e se udvostruiti cijene. Ako inflacija iznosi 6%, cijene e se udvostruiti za 12 godina.

Definicija inflacije
Inflacija oznaava porast ope razine cijena. Rije inflacija potjee od latinske rijei inflatio koja znai nadutost , nadimanje , odnosno bolesno stanje organizma koje se manifestira u nadutosti. Kada je inflacija prisutna, novac gubi svoju vrijednost. Vrijednost novca je vrijednosno izraena koliinom dobara i usluga koja se moe dobiti danom koliinom novca. Stopa po kojoj vrijednost novca opada je jednaka stopi inflacije. Ako je inflacija velika , novac gubi svoju vrijednost na rapidni nain. S druge strane , ako je inflacija mala , novac gubi vrijednost polagano.

 Stopa inflacije je stopa promjene opeg nivoa cijena i mjeri se na sljedei nain:
Stopa inflacije=
( 1) ( 1)

Vrste inflacija
. Inflacija razara privredu, a da bi se inflacija sanirala, potrebno je prethodno izvriti klasifikaciju u tri kategorije: 1. umjerena inflacija -podrazumijeva lagan rast cijena. -to su jedno-brojane godinje stope inflacije -kad su cijene relativno stabilne, ljudi imaju povjerenje u novac. Ljudi smatraju kako je novac jednako vrijedan danas i gotovo isto vrijedan za godinu dana, pa se isplati drati ga

 2. galopirajua inflacija - novac gubi na vrijednosti pa ljudi kod sebe zadravaju minimalne koliine novca potrebne za transakcije - cijene se izraavaju u stabilnijim valutama, dok ugovori dobivaju deviznu klauzulu - kada se galopirajua inflacija jednom ukorijeni u privredno tijelo, nastaju ozbiljni ekonomski poremeaji - mnoge privrede preive galopirajuu inflaciju, ali veoma teko hiperinflaciju.

 3. hiperinflacija - kod hiperinflacije ponuda novca daleko premauje njegovu potranju - bijeg od valute koja gubi vrijednost, moe dovesti do daljnjeg ubrzavanja inflacije i na taj nain zatvoriti zaarani krug - stanovnitvo ne vjeruje u snagu novca pa se ni ne zaduuje, a dodatna emisija novca od strane centralne banke, samo bi poduprla inflaciju. U stanju hiperinflacije dolazi do tekih drutvenih i socijalnih poremeaja, a privreda uope ne funkcionira.

Izvori inflacije
Inflacija potranje nastaje kada agregatna potranja raste bre od proizvodnog potencijala ekonomije, pomiui cijene prema gore da bi se izjednaile ponuda i potranja. Potranja se utrkuje sa ogranienom koliinom dobara i usluga, licitirajui cijene. Nezaposlenost opada, nadnice rastu, a inflacijski val se ubrzava, budui da kompanije mogu proizvesti dodatni output da odgovore dodatnoj tranji, pa poveavaju cijene.

Uzroci inflacije
Inflacija potronje : -porast novane ponude -porast dravnih rashoda -porast izvoza Inflacija trokova: -porast nominalnih najamnina -porast cijena inputa -promjena deviznih teajeva

 Visoke stope inflacije najee su prouzroene politikom odlukom u situacijama u kojima drava ne moe namaknuti prihode iz drugih izvora pa se odluuje na "tiskanje novca".

Kraj inflacije i posljedice

Smanjenje vrijednosti novca i opi rast cijena Poveana nesigurnost obeshrabruje investicije i tednju. Dolazi do preraspodjele prihoda i bogatstva Prihodi e biti prerasporeeni od sudionika u ekonomiji koji zavise od fiksnih prihoda kao onima koji zavise od operativnih prihoda ili nadnica, koji mogu drati korak sa inflacijom

 Trokovi izlizanih onova- kako inflacija obezvreuje gotov novac, uesnici u privredi e generalno teiti tome da u svakom trenutku dre to manje efektivnog novca,to e donijeti dodatne realne transakcijske trokove. Trokovi menija- Cijene koje se esto mijenjaju takoer imaju svoje realne trokove, kao na primjer restorani koji esto moraju da mijenjaju menije. Tokom hiperinflacije u SRJ 1993. ovakvim se trokovima, samo donekle stalo na put uvoenjembodova kao nezvanine valute, ija je vrijednost bila obino vezana za teaj njemake marke na crnom tritu. I konano, hiperinflacija , koja se deava kada se porast inflacije potpuno otme kontroli, i na veoma brutalan nain ometa normalno funkcioniranje ekonomije i njene sposobnosti da proizvodi.

Nezaposlenost i inflacija
Za razumijevanje odnosa nezaposlenosti i inflacije potrebno je taj odnos promatrati kroz dva razdoblja odnosno kroz kratki i dugi rok. Shodno tome postoje dugorona i kratkorona veza izmeu inflacije i nezaposlenosti koje se najee prezentiraju pomou takozvane kratkorone i dugorone Phillipsove krivulje

 Kratkorona Philipsova krivulja

 Dugorona Philipsova krivulja

 Izradila : Nensi Peri