PREGLED FORMULA IZ FIZIKE

KINEMATIKA ESTICE
Gibanje po pravcu
r
r
v
s
t

d
d
,
r
r
a
s
t

d
d
2
2
,
s v t t
t
t

( ) d
1
2
,
v a t
t
t

d
1
2

Jednoliko gibanje
r r r
s v t s +
0

Jednoliko ubrzano gibanje
r r r r
s a t v t s + +
1
2
2
0 0
v
2
= 2as + v
0
2

r r r
v v a t +
0

Gibanje po krunici

d
dt

d
d
2
2
t

r r r
v r
r r r
a v
r

r r r
a r
t

Jednoliko gibanje
= t +
0

Jednoliko ubrzano gibanje
=
1
2
t
2
+
0
t +
o

2
= 2 +
0
2

= t +
0

Kosi hitac
v
x
= v
0x
= v
0
cos v
y
= v
0y
gt = v
0
sin gt
x = v
0
t cos y = v
0
t sin
1
2
gt
2

y x
gx
v
tan
cos

2
0
2 2
2

t
v
g
H

0
sin
,
H
v
g

0
2 2
2
sin

X
v
g

0
2
2 sin


DINAMIKA ESTICE
Newtonovi zakoni
r r
p m v
r
r r
F
m v
t
p
t

d( )
d
d
d

r
r
F ma (m = konst.)
r
r
G m g
F
TR
= N,
r r
r r
I F t p p
t
t

d
1
2
2 1

Centar mase
r
r
r
mr
m
i i
i
n
i
i
n CM

1
1

r
r
r
r m
m
CM

d

Centripetalna sila
r
r
F m r
CP

2
,
r
F m r m
v
r
CP

2
2


RAD I ENERGIJA. SUDARI
W F s

r
r
d
P
W
t

P
W
t
F v
d
d
r
r

E
mv
k

2
2
E
p
= mgh
E ks
p

1
2
2


W
W
D
U

Elastini sraz
m v m v m v m v
1 1 2 2 1 1 2 2
r r r r
+ +
m v m v m v m v
1 1
2
2 2
2
1 1
2
2 2
2
2 2 2 2
+

+


r
r r

+
+
v
m m v m v
m m
1
1 2 1 2 2
1 2
2 ( )

r
r r

+
+
v
m m v m v
m m
2
2 1 2 1 1
1 2
2 ( )

Neelastini sraz
m v m v m m v
1 1 2 2 1 2
r r r
+ + ( )
r
r r

+
+
v
m v m v
m m
2 2 1 1
1 2

r r r r
v v v v
1 2 1 2
( )
q
m m
m m
v v

+

1
2
1 2
1 2
1 2
2
( )
r r

Koeficijent restitucije:
k
v v
v v

r r
r r
1 2
2 1


ROTACIJA KRUTOG TIJELA
r
r
r
M r F I r m

2
d I = I
CM
+ md
2

r
r r r r
L r p r mv
r
r
M
L
t

d
d

Vrtnja oko glavnih osi inercije
r
r
L I
r
r
M I (I = konst.)
Snaga i energija kod vrtnje
W M

0
W = M (M = konst.)
P = M
E I
k

1
2
2

E m v I
k CM CM
+
1
2
1
2
2 2

Tijelo I Poloaj osi
tanki prsten mr
2
na ravninu
prstena
okrugla ploa (mr
2
)/2 na ravninu
ploe
puni valjak (mr
2
)/2 uzduna os
valjka
tanki uplji
valjak
mr
2
uzduna os
valjka
uplji valjak
m r r + ( )
1
2
2
2
2 uzduna os
valjka
kugla (2mr
2
)/5 kroz sredite
kugle
tanka uplja
kugla
(2mr
2
)/3 kroz sredite
kugle
tanki tap
duljine l
(ml
2
)/12 na sredite
tapa

INERCIJSKI I NEINERCIJSKI SUSTAVI
Galilejeve transformacije
x = x + vt y = y z = z t = t
v v v
x
+
0
v v
y y
v v
z z
a = a
m a F F +
r
r r
i

r
r
F m a
i

0

r
r
F m r
CF

2

r
r r
F m v
COR
2

GRAVITACIJA
r
r
F G
m m
r
r

1 2
2 0

r r
G
m
r
r
2 0

E G
m m
r


1 2

G
m
r


RELATIVISTIKA MEHANIKA
Lorentzove transformacije

x
x vt
1
2

y = y z = z

t
t
v
c
x
2
2
1

l l
0
2
1

t
t

0
2
1


v
c

Slaganje brzina



u
u v
v
c
u
x
x
x
1
2




u
u
v
c
u
y
y
x
1
1
2
2

u
u
v
c
u
z
z
x
1
1
2
2

Energija
p
mv

1
2

E
mc

2
2
1

E E mc mc
k

j
(
,
,
\
,
(
(
2 2
2
1
1
1

r r
v
c
E
p
2

E c p m c +
2 2 2
pc E mc E +
k k
2 2
2

STATIKA FLUIDA
p
F
S

d
d
p = p
0
+ gh F
u
=
t
gV
Barometarska formula
p p
p
gh

0
0
0
e

, T = konst., p
0
= 101325 Pa,

0
= 1,225 kg/m
3

T
h
6 5 ,
K
km

p p
h

j
(
,
\
,
(
0
5 255
1
0 0065
288
,
,
m

Povrinska napetost:

W
S


DINAMIKA FLUIDA
Q = Sv =konst.
p gh
v
+ +



2
2
konst.

F S
v
z
TR

d
d

Re

v l

Poiseuilleov zakon:
( ) v
p p
l
R r

1 2 2 2
4

Q
p p
l
R

8
1 2 4

F lv
TR
8
Stokesov zakon: F
TR
= 6Rv
Turbulentno strujanje:
F C S v
OT

1
2
0
2

TOPLINA I TEMPERATURA
Rastezanje vrstog tijela
l
t
= l
0
(1 + T)

l l
l t l
l
T
t 0
0 0
1

V
t
= V
0
(1 + T)

V V
V t V
V
T
0
0 0
1
3

Jednadba stanja idealnog plina
pV nRT
m
M
RT

pV = konst. T = konst.
V V
T
T

0
0
p = konst.


p p
T
T

0
0
V = konst.
Prijenos topline
Q = mcT
Q
T
x
St

R
T

R
x
S

q = h
c
(T
p
T
f
)

TERMODINAMIKA
Prvi zakon termodinamike
d Q U W +
U n
i
RT
2

Molarni toplinski kapaciteti
C
n
Q
T
V
V
konst

j
(
,
\
,
(

1 d
d
.

C
n
Q
T
p
p
konst

j
(
,
\
,
(

1 d
d
.

C
p
C
V
= R

C
C
p
V

Specifini toplinski kapaciteti
c
C
M
p
p

c
C
M
V
V

Rad plina:
W p V
V
V

d
1
2

Poissonove jednadbe (Q = 0)
p
p
V
V
1
2
2
1

j
(
,
\
,
(

,
T
T
V
V
1
2
2
1
1

j
(
,
\
,
(

,
T
T
p
p
1
2
1
2
1

j
(
,
\
,
(

Rad plina pri adijabatskoj promjeni
( ) W
nR
T T
nRT T
T
pV T
T

j
(
,
\
,
(

j
(
,
\
,
(
1 1
1
1
1
1 2
1 2
1
2
1

T = konst.:
W nRT
V
V
nRT
p
p
ln ln
2
1
2
1

Toplinski stroj
W Q Q Q Q Q
T
T
+
j
(
,
\
,
(
1 2 1 2 1
2
1
1



W
Q
Q Q
Q
1
1 2
1


Q
W
2
,
Entropija
S S
Q
T
2 1
1
2

KINETIKO-MOLEKULARNA TEORIJA
TOPLINE
p
N
V
mv v
1
3
1
3
2 2

ef

v v
pV
m
RT
M
ef

2
3 3
pV = NkT
E kT
k

3
2

U
i
NkT
i
nRT
2 2

Maxwellova raspodjela
N
N
v
N m
kT
v
mv
kT
v

j
(
,
\
,
(
j
(
,
\
,
(
d
d
exp
4
2 2
3
2
2
2

v
kT
m
RT
M
max

2 2

v
kT
m
RT
m

8 8


Maxwell-Boltzmannova raspodjela
N
N
E
N
k T
E
E
kT
E

j
(
,
\
,
(
d
d
exp
2
3 3

E
kT
max

2

E kT
3
2

Molarni toplinski kapaciteti
C
i
R
V

2

C
i
R
p

+ 2
2

Van der Waalsova jednadba
( ) p n
a
V
V nb nRT +
j
(
,
\
,
(
2
2

a
R T
p

27
64
2 2
c
c

b
RT
p

c
c
8

Frekvencija sudara molekule u plinu:
z nd v
4
3
2


TITRANJE
Elastinost
F
S
E
x
x

M = D
D
r
l
G

2
4

Harmoniki oscilator
m
s
t
ks
d
d
2
2
0 +
s = A sin(t +
o
)
T
m
k
2

E kA
1
2
2

Matematiko njihalo
d
d
2
2

t
g
l


T
l
g
2

Fiziko njihalo
I
t
mgL
d
d
2
2
0

+
,
T
I
mgL
2
,
l
I
mL
r




Prigueno titranje
d
d
d
d
2
2 0
2
2 0
s
t
s
t
s + +

s(t) = Ae
t
sin(t + ),
0
2 2
, T
Prisilno titranje
d
d
d
d
sin
2
2 0
2
0
2
s
t
s
t
s A t + +
,
A
F
m
0


s(t) = A() sin(t + ),
( )
A
A
( )

+
0
0
2 2
2
2 2
4
,
tan

2
0
2 2
,

r

0
2 2
2
Udari

+
1 2
2

f

1 2
2


MEHANIKI VALOVI
v = f,

2 2
2 2
0
s
x F
s
t


s = A sin(t kx),
k
2

,
P
A
k F
2
2


Transverzalni stojni valovi na uetu
v
F

, s
n
= 2A sin(k
n
x)cos(
n
x),

n
l
n

2

Rub:
vrst-vrst:
n
= 2L/n
vrst-slobodan:

n
L
n

4
2 1

slobodan-slobodan:
n
= 2L/n, n = 1, 2, 3,
Longitudinalni valovi
u vrstom tijelu:
v
E

u tekuini:
v
K

u plinovima:
v
p RT
M

Zvuk
( )
L
I
I
P
P
10 20
0
0
log log
max
max

, I
0
= 10
12
Wm
2

f f
v r v
v r v
p i
p
i

r r
r r
0
0


ELEKTRICITET I MAGNETIZAM
Coulombov zakon
1. Sila izmeu dva tokasta naboja:
r
r
F k
q q
r
r
2
1 2
21
2 21

,
gdje je
k
1
4
0

910
9
Nm
2
C
2
,
r
r
21
jedinini
vektor usmjeren od naboja 1 k naboju 2, a
r
F
2
sila
koja djeluje na naboj 2. q
1
i q
2
su koliine jednog
odnosno drugog elektrinog naboja. To su skalarne
veliine koje sadre broj, ukljuivi predznak, i
jedinicu naboja.
2. Ukupna sila n tokastih naboja koji djeluju na
naboj q
n
, kojem poznajemo poloaj, odnosno
njegove koordinate x, y i z:
( )
r
r r
r r
F kq
q
r
r kq
q
r r
r r
i
i i
n
i
i
i
i
i
n
0 0
0
2
1
0 0
0
3 0
1

$
, gdje je
r
r
i 0
vektor od itog naboja sustava do toke (x, y, z),
a $ r
i 0
pripadni jedinini vektor. (
r r
r r r
i i i 0 0 0
2
).
Jakost elektrinog polja
r
r
E
F
Q

Jakost elektrinog polja na udaljenosti r od naboja
Q:
r
r
E
Q
r
r
1
4
2 0

. Izraz vrijedi i za polje nabijene kugle

polumjera R, u podruju r R. Konstanta
proporcionalnosti (dielektrina konstanta) jednaka
je =
0

r
, , gdje je
r
relativna dielektrina
konstanta.
Elektrino polje sustava naboja:
r
E
q
r
i
i i
n
i

1
4
0
2
1
0

$ r
, gdje je
r
r
i 0
vektor od itog naboja
sustava do toke (x, y, z), a $ r
0i
pripadni jedinini
vektor.
Polje vrlo dugog ravnog vodia:
r
r
E
r
r

2
0

, linijska gustoa naboja;
r
r
0

jedinini vektor
Polje ravnomjerno nabijene beskonane ravnine:
r
r
E x

2
0
; plona gustoa naboja na ravnini,
r
x
0
jedinini vektor okomit na ravninu. Izraz
vrijedi i za sluaj ravnomjerno rasporeenog
naboja po zamiljenoj ravnini, koji stvara
elektrino polje s obiju svojih strana.


Polje ravnomjerno nabijene beskonane metalne
ploe:
r
r
E x

0
; plona gustoa naboja na jednoj
strani ploe,
r
x
0
jedinini vektor okomit na
nabijenu plou i okrenut prema dielektriku. Izraz
vrijedi i za polje u neposrednoj blizini metalne
elektrode proizvoljnog oblika, ali tada za , koji se
sada mijenja po elektrodi treba uzeti vrijednost koju
on ima na mjestu elektrode tik uz promatranu toku
u dielektriku.
Polje izmeu dviju ravnomjerno i suprotno
nabijenih paralelnih ravnina:
r
r
E x

0
.
Proporcionalnost izmeu vektora elektrinog
pomaka i jakosti elektrinog polja:
r r
D E .
Elektrini dipolni moment:
r
r
p d Q
Moment para sila na dipol u homogenom
elektrinom polju:
r
r
r
M p E
Potencijalna energija dipola: U p E
r
r

Gaussov zakon
r r
D S q
S
i
i
S

j
(
,
\
,
(

d
, odnosno tok vektora
elektrinog pomaka
r
D kroz bilo koju zatvorenu
plohu, tj integral
r r
D S

d po toj plohi, jednak je

ukupnom elektrinom naboju obuhvaenom tom
plohom.
Elektrini potencijal
Definicija:
( ) V P
E P
q
E s V P
P
P
( )
( )
d +

p
r
r
0
0
; gdje
je P
0
referentna toka, a P toka za koju raunamo
potencijal.
Razlika potencijala izmeu dvije toke P
1
i P
2
:
( ) ( ) V P V P E s
P
P
2 1
1
2

r
r
d

Potencijal tokastog naboja:
V
q
r

1
4
0

Elektrino polje je gradijent potencijala:
r r r
r
E V
V
x
i
V
y
j
V
z
k + +
j
(
,
\
,
( grad

, ( , , )
r r r
i j k
jedinini vektori
Potencijal izolirane metalne kugle radiusa R:
V
Q
R

1
4
0

Potencijalna energija sustava naboja:
E E V
P
cijeli prostor

0 2
2
d

Gustoa energije u elektrinom polju:
u E
1
2
0
2

Kapacitet vodia: C = Q/V
Kapacitet ploastog kondenzatora:
C
S
d
r

0

Kapacitet cilindrinog kondenzatora:
C
l
r r

2
0
2 1

ln( / )
; l duljina cilindra, r radius
cilindra, r
2
> r
1

Kapacitet kuglastog kondenzatora:
C
r r
r r

4
0
1 2
2

; r radius kugle, r
2
> r
1

Paralelan spoj: C = C
1
+ C
2
+ C
3
+
Serijski spoj: 1/C = 1/C
1
+ 1/C
2
+ 1/C
3
+
Elektrino polje u dielektriku izmeu paralelnih
ploa:
r r
E E
r

1
0

Energija kondenzatora:
W
C U Q
C
Q U

2 2
2 2 2

Gustoa energije u dielektriku:
w E
r

1
2
0
2


Elektrina struja i Ohmov zakon:
Ohmov zakon:
I
U
R

Pad napona: U = RI
Elektrina struja:
I
q
t

d
d

Gustoa struje:
j
I
S

Serijski spoj otpora: R = R
1
+ R
2
+ R
3
+
Paralelni spoj otpora: 1/R = 1/R
1
+ 1/R
2
+ 1/R
3
+
Elektrini otpor:
R
l
S


Ovisnost otpora o temperaturi: R
2
= R
1
(1 + T)
Veza izmeu vodljivosti i otpornosti:

1 1
;G
R

Elektrino polje u homogenoj ici: E = U/l
Napon na stezaljkama izvora: U = E R
u
I
Snaga elektrine struje: P = UI
Snaga na omskom vodiu: P = I
2
R
Kirchhoffova pravila:
I. Zbroj jakosti struja koje ulaze u vor jednak je
zbroju jakosti struja koje izlaze iz vora.
II. U svakoj zatvorenoj petlji zbroj svih
elektromotornih sila jednak je zbroju svih
padova napona na otpornicima:
E R I
i
i
i
i
i

Istosmjerna struja
RC strujni krug s baterijom:
I
E
R
t RC

e



Izbijanje kondenzatora preko otpornika R:
I
dQ
dt
E
R
t RC


e

Vremenska konstanta RC kruga: T = RC
Izmjenine struje
Efektivna vrijednost periodiki promjenjive
veliine, npr. struje i(t), definirana je kao
I
T
i t t
T
ef

1
2
0
( ) d

Efektivna vrijednost sinusoidalnog napona i struje:
U
U
ef

max
2
;
I
I
ef

max
2

Induktivni otpor: R
L
= L
Kapacitivni otpor:
R
C
C

1

Impedancija:
( ) Z R R R
L C
+
2
2

Admitancija:
Y G
L
C +
j
(
,
\
,
(
2
2
1

Ohmov zakon za izmjeninu struju:
I
U
Z
U Y

Radna snaga izmjenine struje: P = UI cos
Jalova snaga: Q = UI sin
Prividna snaga: S P Q +
2 2

Faktor snage:
cos
R
Z

Rezonantna frekvencija:
f
LC

1
2

Transformatorski omjer: U
1
: U
2
= I
2
: I
1
= N
1
: N
2

Trofazni sustav
Trofazni napon:
( )
( )
U U t
U U t
U U t
R R
S S
T T

+
+
max
max
max
sin
sin
sin

2 3
4 3

Trofazna struja:
( )
( )
I I t
I I t
I I t
R R
S S
T T

+
+
max
max
max
sin
sin
sin

2 3
4 3

Simetrini trofazni sustav u spoju zvijezda
Linijski napon (napon izmeu dvije faze, npr. R i S):
( ) U U t
RS R
3 6
max
sin
Odnos faznih i linijskih napona:
U U U U
RS RT ST
3 , gdje je
U = U
OR
= U
OS
= U
OT
fazni napon. Za trokutni spoj
vrijedi: U
RS
= U
RT
= U
ST
= U
Snaga trofaznih sustava jednaka je zbroju snaga
pojedinih faza, a u sluaju simetrinog sustava
vrijedi P = 3UI, gdje su s U i I oznaeni fazni
napon i fazna struja.

MAGNETIZAM
Magnetsko polje
Magnetska sila izmeu dva naboja koji se gibaju:
( )
r
r r r
F
q q
r
v v r

0
2
4

Magnetsko polje tokastog naboja:
( )
r
r r
B
q
r
v r

0
2
4

Gaussov zakon za magnetizam:
r r
B S

d 0
Biot-Savartov zakon:
d
d
r
r
r
H
I l r
r

1
4
2

Jakost magnetskog polja na osi prstena
postavljenog u xy ravnini:
( )
H
b I
b z
z

+
2
2 2
3 2
2
,
gdje je b polumjer prstena. Jakost polja u sreditu
prstena dobije se uvrtavajui z=0 u gornju
jednadbu.
Jakost magnetskog polja cilindrine zavojnice -
solenoida:
( ) H
I n
z

2
1 2
cos cos
, gdje je n broj
zavoja po jedinici duljine du zavojnice.
Jakost magnetskog polja na udaljenosti a od ravnog
vodia:
H
I
a

2

Sile po jedinici duljine izmeu dvaju paralelnih
vodia kroz koje teku struje I
1
i I
2
udaljenih za a:
F
I I
a

j
(
,
\
,
(
j
(
,
\
,
(

0 1 2
4
2

Ampereov zakon:
r r
H l I

d
Kruna putanja u magnetskom polju:
r
p
qB

Ciklotronska frekvencija:
f
qB
m

2

Lorentzova sila:
r r
r
r
F qE qv B +
Sila na segment vodia: d d
r r r
F I l B
Veza izmeu jakosti magnetskog polja i magnetske
indukcije:
H
B

, gdje je ( ) +
0
1
m

magnetska permeabilnost.
Elektromagnetska indukcija
Inducirana EMS u vodljivom tapu duljine l koji se
giba u magnetskom polju B brzinom v okomitom i
na B i na l: U
ind
= vBl


Faradayev zakon:
U
ind
= |brzina promjene magnetskog toka|,
U
t
B
ind

d
d

, integralni oblik
r
r
E s
t
B

d
d
d

zatvoreni put

Magnetski tok:
B
B S

r r
d
Meuvodika indukcija:
U M
I
t
21 21
1

d
d

Samoindukcija:
U L
I
t
s

d
d

Samoinduktivitet zavojnice po jedinici duljine:

0
n
2
b
2
, gdje je n broj zavoja po jedinici duljine, a
b radius solenoida.
Samoinduktivitet toroidalne zavojnice:
L N h
b
a

j
(
,
\
,
(

0 2
2
ln

Samoinduktivitet ravnog vodia:
( ) ( ) L l l r 2 2 0 75 ln , ; r radius vodia, l
duljina vodia, l r
Samoinduktivitet koaksijalnog kabela:
( ) ( ) L l r r 2 0 25 ln ,
v u
; r
v
vanjski radius, r
u

unutarnji radius, l duljina kabela
Magnetska energija u zavojnici: W LI
L

1
2
2

Gustoa magnetske energije:
w B
B

1
2
0
2

Istosmjerni RL strujni krug
Ukljuivanje:
I
E
R
R
L
t

j
(
,
\
,
(

1 e

Iskljuivanje:
I
E
R
R
L
t

e

Vremenska konstanta RL kruga: T = L/R

MAXWELLOVE JEDNADBE
r r
D S V
V S
d d



r r
B S
S
d

0

r
r
r r
E s
t
B S
K S
d d





r
r
r r r r
H s J S
t
D S
K S S
d d

+


d

div
r
D
div
r
B 0
rot
r
r
E
B
t

rot
r r
r
H J
D
t
+

w E
el

1
2
2

,
w H
m

1
2
2

ELEKTROMAGNETSKI VALOVI
Valna jednadba za elektrino polje
r
E :

r
r
E
c
E
t

1
0
2
2
2

( )
r r
E E je Laplaceov operaror primijenjen na
vektor
r
E :

r r r r
r
r
r
E E i E j E k
E
x
E
y
E
z
i
E
x
E
y
E
z
j
E
x
E
y
E
z
k
x y z
x x x
y y y
z z z
+ +
+ +
j
(
,
\
,
( +
+ + +
j
(
,
,
\
,
(
(
+
+ + +
j
(
,
\
,
(

2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
.

v
1

,
c
1
0 0


( )
r r r
r
E E t k r
0
sin ,
( )
r r r
r
B B t k r
0
sin ,
E vB
0 0
,
( )
r r
r
E B u
1

,
E
H
r
0
0
377

Ukupna gustoa energije:
w E B +
1
2
1
2
2 2

Poytingov vektor:
r r r
S E H

GEOMETRIJSKA OPTIKA
Zakon loma
sin
sin
u
l
n
n

2
1
,
n
c
v

,
sinu
n
n
g

2
1

Sferno zrcalo
1 1 2 1
a b r f
+
,
m
b
a


Planparalelna ploa

,
]
]
]
d u
u
n u
sin
cos
sin
1
2 2

Prizma
= u
1
l
1
+ u
2
l
2
, A = l
1
+ l
2
,
n
A
A

+
j
(
,
\
,
( sin
sin
min

2
2



Sferni dioptar i tanka lea
n
a
n
b
n n
r
1 2 2 1
+

,
m
n
n
b
a

1
2
,
1 1 1 1 1
2 1
1 1 2
a b
n n
n r r f
J +


j
(
,
\
,
(


FIZIKALNA OPTIKA
Interferencija
Uvjet za konstruktivnu interferenciju:
optika razlika puta = m, m = 1, 2, 3,
Uvjet za destruktivnu interferenciju:
optika razlika puta = ( ) 2 1
2
m

, m = 1, 2, 3,
Youngov pokus:
ay
d
m

Tanka ploa: ( ) 2 2 1
2
2 2
d n u m + sin


Newtonovi kolobari
d
r
R

2
2

d
m
s

2 1
4

, m = 1, 2, 3,,
d
m
t

2

,
m = 1, 2, 3,
Difrakcija
Jedna pukotina
I I
y
y
( )
sin

0
2
2
,
y
d

sin

uvjet za minimum: d sin = n, n = 1, 2, 3,
Dvije pukotine
I I
d
d
D
D
D
( )
sin sin
sin
sin sin
sin sin

j
(
,
\
,
(
,

,
,
,
,
]
]
]
]
]
]
j
(
,
\
,
(
j
(
,
\
,
(
,

,
,
,
,
]
]
]
]
]
]
0
2 2
2




Optika reetka
I I
b
b
N d
d
( )
sin sin
sin
sin sin
sin sin

j
(
,
\
,
(
,

,
,
,
,
]
]
]
]
]
]
j
(
,
\
,
(
j
(
,
\
,
(
,

,
,
,
,
]
]
]
]
]
]
0
2 2





uvjet za maksimum: d sin = m, m = 0, 1, 2,
mo razluivanja i disperzija spektra:

1
mN
,
d
d cos

m
d

Polarizacija
Brewsterov zakon: tan u
B
= (n
2
/n
1
)
Malusov zakon: I = I
0
cos
2


FOTOMETRIJA
d = I d,
E
S
I
r

d
d
cos

2



KVANTNA PRIRODA SVJETLOSTI
Stefan-Boltzmannov zakon
( ) I f T

, d
0
, I = T
4

Wienov zakon:
m
T = 2,89810
3
mK
Planckov zakon zraenja
( ) f ,
exp

T
hc
hc
kT

j
(
,
\
,
(
2 1
1
2
5

( ) f ,
exp
f T
h
c
f
h f
kT

j
(
,
\
,
(
2
1
2
3



Fotoelektrini efekt
E = hf,
mv
hf W
i
2
2


Comptonov efekt
hf + mc
2
= hf + mc
2
,
( )

2
mv
h f
c
h f
c
h f f
c
2
2 2
2
2

j
(
,
\
,
( +
j
(
,
\
,
(

cos

( )

1
2 2
1
2
v c

2
2
2
h
mc
sin

,
h
mc
2,42 10 m
-12


STRUKTURA ATOMA
Bohrov model
1 1 1
2 2

j
(
,
\
,
( R
k n
,
r
h
mZe
n
n

0
2
2
2

za n = 1, 2, 3,
E
Z me
h n
n

2 4
2
0
2 2
8
1

, h = E
n
E
k

Mosleyev zakon
Kserija a 1
( ) f cR
n
Z a
j
(
,
\
,
( 1
1
2
2

Lserija a 7,4
( ) f cR
n
Z a
j
(
,
\
,
(
1
2
1
2 2
2

Braggov zakon
2d sin = n, n = 1, 2, 3,


De Broglieve relacije
mc
2
= hf,
p mv
h

ATOMSKA JEZGRA
Defekt mase
m = Zm
p
+ Nm
n
m
A

Energija vezanja
E
b
= [Zm
p
+ (A Z)m
n
m
A
]c
2

E
b
= [Zm
H
+ (A Z)m
n
m
X
]c
2

Zakon radioaktivnog raspada
A
N
t
N
d
d

, N = N
0
exp(t),

ln2
1 2
T
,

1

Nuklearne reakcije, a +X Y + b
Q = (m
X
+ m
a
)c
2
(m
Y
+ m
b
)c
2
,

N
nN x

Rutherfordov udarni presjek
( )
( )

d
d
sin

Z e
m v
2 4
0
2
2 4
4
4
1
2




TABLICA ELEMENATA

Z X A Z X A Z X A Z X A Z X A
1. H 1,00794 21. Sc 44,956 41. Nb 92,906 61. Pm (145) 81. Tl 204,383
2. He 4,00206 22. Ti 47,88 42. Mo 95,94 62. Sm 150,36 82. Pb 207,2
3. Li 6,941 23. V 50,942 43. Tc (97) 63. Eu 151,965 83. Bi 208,98
4. Be 9,012 24. Cr 51,996 44. Ru 101,07 64. Gd 157,25 84. Po (209)
5. B 10,811 25. Mn 54,938 45. Rh 102,906 65. Tb 158,925 85. At (210)
6. C 12,011 26. Fe 55,847 46. Pd 106,42 66. Dy 162,50 86. Rn (222)
7. N 14,0067 27. Co 58,933 47. Ag 107,9 67. Ho 164,930 87. Fr (223)
8. O 15,9994 28. Ni 58,69 48. Cd 112,411 68. Er 167,26 88. Ra 226,025
9. F 18,998 29. Cu 63,546 49. In 114,82 69. Tm 168,934 89. Ac 227,028
10. Ne 20,179 30. Zn 65,39 50. Sn 117,71 70. Yb 173,04 90. Th 232,038
11. Na 22,989 31. Ga 69,723 51. Sb 121,75 71. Lu 174,967 91. Pa 231,035
12. Mg 24,305 32. Ge 72,61 52. Te 127,60 72. Hf 178,49 92. U 238,029
13. Al 26,98 33. As 74,92 53. I 126,904 73. Ta 180,948 93. Np 237,048
14. Si 28,086 34. Se 78,96 54. Xe 131,29 74. W 183,84 94. Pu (244)
15. P 30,974 35. Br 79,904 55. Cs 132,905 75. Re 186,207 95. Am (243)
16. S 32,06 36. Kr 83,80 56. Ba 137,327 76. Os 190,23 96. Cm (247)
17. Cl 35,453 37. Rb 85,468 57. La 138,906 77. Ir 192,22 97. Bq (247)
18. Ar 39,95 38. Sr 87,62 58. Ce 140,115 78. Pt 195,08 98. Cf (251)
19. K 39,098 39. Y 88,906 59. Pr 140,908 79. Au 196,967 99. Es (252)
20. Ca 40,078 40. Zr 91,224 60. Nd 144,24 80. Hg 200,59 100. Fm (257)

Z redni broj
X simbol kemijskog elementa
A atomska masa



VANIJE FIZIKALNE KONSTANTE

brzina svjetlosti u vakuumu .......................................... c = 2,99792510
8
m/s
elementarni elektrini naboj.......................................... e = 1,60210
19
C
dielektrina konstanta vakuuma....................................
0
= 8,85410
12
F/m
permeabilnost vakuuma ................................................
0
= 410
7
H/m
gravitacijska konstanta.................................................. G = 6,67210
11
Nm
2
kg
2

Planckova konstanta...................................................... h = 6,62607610
34
Js
reducirana Planckova konstanta.................................... h = 1,05457310
34
Js
Boltzmannova konstanta............................................... k = 1,3806610
23
J/k
plinska konstanta........................................................... R = 8,314 Jmol
1
K
1
Avogadrova konstanta................................................... N
A
= 6,02210
23
mol
1

normirani molarni volumen plina ................................. V
mo
= 22,410
3
m
3
mol
1

Loschmidtov broj .......................................................... n
L
= 2,68710
25
m
3

Stefan-Boltzmannova konstanta ................................... = 5,6710
8
Wm
2
K
4

Rydbergova konstanta................................................... R

= 1,097410
7
m
1

masa mirovanja elektrona ............................................. m
e
= 9,1110
31
kg
masa mirovanja protona................................................ m
p
= 1,672610
27
kg
masa mirovanja neutrona .............................................. m
n
= 1,67510
27
kg
atomska masena konstanta............................................ m
u
= 1,6610
27
kg
energijski ekvivalent atomske masene konstante.......... E
u
= 931,478 MeV
akceleracija slobodnog pada ......................................... g = 9,80665 ms
2

Faradayeva konstanta.................................................... F = 96485,31 C/mol
Comptonova valna duljina ............................................
C
= 2,426310
12
m
Bohrov radius................................................................ r
0
= 0,52917710
10
m
konstanta fine strukture................................................. = 7,29735310
3

srednji polumjer Zemlje................................................ 6,3710
6
m
masa Zemlje.................................................................. 5,9610
24
kg
polumjer Sunca ............................................................. 6,9510
8
m
masa Sunca.................................................................... 1,9810
30
kg
polumjer Mjeseca.......................................................... 1,7410
6
m
masa Mjeseca................................................................ 7,3310
22
kg
srednja udaljenost sredita Zemlje i Sunca ................... 1,4910
11
m
srednja udaljenost sredita Zemlje i Mjeseca................ 3,8410
8
m
ophodno vrijeme Zemlje oko Sunca ............................. 265,25 dana
ophodno vrijeme Mjeseca oko Zemlje.......................... 27,32 dana = 2,3610
6
s
kutna brzina vrtnje Zemlje oko svoje osi ...................... 7,27210
5
rads
1