UPUTE ZA PISANJE SEMINARSKIH RADOVA I DOKTORSKIH DISERTACIJA Ovaj tekst sadri upute studentima doktorskog studija Povijesti stanovnitva

na Sveuilitu u Dubrovniku. Sastavljen je kao putokaz za pisanje seminarskih radova i doktorskih diserta ija! a vrijedi u naelu za svaki znanstveni rad. Ove upute nisu re ept za jedini ispravan nain pisanja povijesnih radova. "akve #e se $orme koristiti pri pisanju rada jako ovisi o samom radu ili temi pa tako i ovim uputama treba pristupiti cum grano salis. %o! korisno je svladati standarde! obiaje i temeljne prin ipe! a kad se svladaju! mogu se i prilago&avati 'i ponekad kriti(. Pri itanju literature moe se primijetiti da obiaji i standardi nisu isti u svim zemljama u pogledu kompozi ije! stila! koritenja biljeaka i sl. 'na pr. u anglosaksonskoj literaturi je pravilo jedna misao)jedna reeni a! dok na pr. $ran uska i talijanska *i naa* historiogra$ija toleriraju i vrlo duge reeni e s vie umetnutih misli(. Naslov "od lanaka treba pripaziti da iz naslova itatelj dobije to toniju in$orma iju o emu se radi 'obino+ tema)prostor)razdoblje(! jer ne rabe svi asopisi sustav kljunih rijei! pa neprimjeren naslov smanjuje ansu da poten ijalni itatelj na&e va rad. %aslov knjige smije biti i malo slobodniji! atraktivniji! neobiniji kako bi privukao panju publike. , tom sluaju dobar je obiaj staviti podnaslov! koji tonije objanjava o emu je u djelu ustvari rije. %aslov mora biti kon izan. On ne trpi nepotrebne rijei ) svaka rije mora imati $unk iju. %aslov ne smije sadravati ono to se samo po sebi podrazumijeva ' Primjeri loih aslova+ Prilog prouavanju demogra$ske povijesti sela... ) svaki znanstveni rad je prilog prouavanju- %eto gra&e o...- .edan pogled na... itd.(. /ko su rezultati istraivanja entrirani oko dvije teme! treba napisati dva rada. "onani naslov treba uglaviti tek nakon to je rad ve# napisan. S!r"#!"ra ra$a 0adovi ) od kratkih seminarskih radova do knjiga ) sastoje se od glavnog teksta! ija je struktura uglavnom stalna! a ukljuuje "vo$! %!ijelo& ra$a i 'a#lj"(a#! te priloga razliitog sadraja i veliine+ biljeaka! popisa literature! popisa ilustra ija! tekstualnih priloga 'primjeri e transkrip ije izvora(! slikovnih priloga! 1D)a! itd. O kompozi iji rada treba voditi brigu od poetka. "orisno je odmah poeti ski irati osnovnu strukturu! pa je tijekom rada mijenjati i prilago&avati! jer se inae zna dogoditi da se neiskusni autor zanese i raspie o neemu to je tek manja i sporedna jelina budu#eg teksta. Uvo$ znai mnogo vie od prepriavanja pretpovijesti problema koji se kani obraditi. 2jerojatno najbolji nain razmiljanja o uvodu jest da je to mjesto gdje #ete uvjeriti itatelja kojeg vaa tema nuno ne zanima da je va rad vrijedan itanja. ,vod je va izlog+ mjesto gdje #ete prezentiranjem najbolje robe privu#i itatelja da nastavi itati i uvjeri se da #ete zaista i napraviti ono to ste obe#ali u uvodu. ,vod je tako&er mjesto gdje #ete raspraviti vrijednost postoje#e literature ili barem najvanije re$eren e 'ostavljaju#i iru diskusiju za kasnije( i nagovijestiti kako se va rad uklapa u postoje#u historiogra$iju. Pobijate li sve to je dosad reeno3 4li pak elite poduprijeti neiju tezu novim argumentima3 %a kon u! korisno je u uvodu saeto prepriati kako ste organizirali rad. Shvatite to kao pomagalo*mapu za

itatelja koji #e na taj nain u svakom trenutku znati gdje se nalazi. Savje!+ uvod i zakljuak piu se zadnji5 %Tijelo% ra$a se! ve# ovisno o njegovoj duljini! sastoji od niza sek ija ili poglavlja. Svaki rad dulji od 6)7.888 rijei u prin ipu treba podijeliti na barem dva poglavlja. 0ad se moe organizirati u manje jeline kronoloki ili tematski- kombina ija kronoloko)tematske podjele je vjerojatno najbolja! no i najtea. %ajvanije je da svako poglavlje treba promatrati kao mini)rad+ dakle! treba imati svoj uvod! tijelo i zakljuak. 9o je vrlo korisno i zato to #e dobro napisani zaklju i sek ija takore#i sami pripremati zakljuak ijeloga rada. Savje!+ nastojte rad u poetku podijeliti u to ve#i broj manjih jelina. 9ako #ete lake pisati. "asnije #ete lako neke jeline spojiti u isto poglavlje. Za#lj"(a# je mjesto gdje trebate pokazati kako ste ispunili obe#anje dano u uvodu. :aklju i su nerijetko najslabiji dijelovi rada+ autori se umore! nemaju dovoljno odmaka od svoje teme pa od drve#a ne vide umu. 4li pak nisu sigurni to zapravo ele zakljuiti. %o zanemarivanje zakljuka je opasno+ itatelji i itatelji e #e zapravo prvo pogledati uvod i zakljuak! prije nego to krenu itati ijeli rad 'ako ga uop#e integralno proitaju5(. Osnovno pravilo za pisanje zakljuka jest+ od spe i$inog ka op#enitom. Dakle! krenite od vaeg sluaja! ponovite 'ukratko( zakljuke sek ija! i re ite kakve op#e implika ije ima va lokalni sluaj. 4skustvo nas ui svetom pravilu da se zakljuak pie nakon to je gotovi rad malo odstajao! kod kra#ih radova kra#e! kod diserta ije*knjige dulje. Dakako! tijekom pisanja rada moe se ve# izdvajati i pripremati ono to #e se istaknuti u zakljuku! no konana redaktura tog dijela radi se s odmakom. Savje!+ izbjegavajte zavrne sek ije nazvane ,mjesto zakljuka! one ukazuju na to da autor nije znao iza#i na kraj s temom koje se prihvatio5 Ono to je reeno za zakljuak uputno je primijeniti i na itav rad+ nakon zavretka poeljno je pustiti ga da odstoji! tada mu dati konanu redak iju i glazuru i tek onda pustiti van. S!il) *rama!i#a) +ravo+is Stil je vaniji no to vam se u prvi mah ini5 ,koliko piete dosadnim! birokratskim jezikom! ili pak jezikom prepunim nepotrebno kompli iranih ili pak arhainih izraza! izlizanih $raza i nejasnih tvrdnji! vjerojatno #e dosta itatelja odustati na prvoj strani i jer jednostavno ne#e imati volje pokuavati doprijeti do znaenja iza napornog stila. %e zaboravite da! iako ne piete beletristiku! piete za publiku. Dakle! piite jasno! jednostavno i pre izno! no istodobno! uvajte se kolokvijalnog jezika jer se takav rad doima neozbiljnim. Stil je ovjek i zato nema univerzalnih pravila o stilu. "lonite se! ipak! vrlo dugih reeni a i paradiranja ueno#u. , tekst ne trpajte sve to ste proitali i smislili! nego samo ono to je vezano uz vau temu. %akon gotovo svakog pisanja znanstvenog rada ostaju neiskoriteni elementi ; uvajte ih radije za drugu priliku nego da ih pod svaku ijenu unosite u tekst. ,koliko elite iz bilo kojih razloga kazati i neto to ste tijekom istraivanja otkrili! a izravno ne slijedi va tekst! koristite biljeke. 9ekst slijedi rvenu nit! biljeka dozvoljava digresije. %astojte pri pisanju rada ne lijevati vodu u vino! tj. ne ponavljati ve# reeno i ne zaustavljati se predugo na nepotrebnim potankostima. 9om metodom bi va rad moda postao dulji! ali bi izgubio na kvaliteti. Prilikom pisanja teksta klonite se samodopadnosti i emo ionalnih izljeva! koji kod itao a izazivaju podsmjeh. %e optere#ujte ga ni s velikim mukama koje ste imali da biste

neto napravili+ itao a zanima va rezultat! a ne teko#e s kojima ste se suoili. Drugim rijeima+ ne skre#ite pozornost s teme na va osobni odnos prema njoj. %uno je da rad bude gramatiki i pravopisno ispravno napisan. Sustavno grijeenje u! primjeri e! uporabi velikih i malih slova! u ije i je! ostavlja izuzetno lo dojam. /ko niste sigurni u svoju pismenost! poradite na njoj ) a u me&uvremenu na&ite dobrog lektora. Pravilo pristojnosti trai da rad date na itanje pro$esoru! mentoru! re enzentu itd. tek kad je pravopisno ist! jer u suprotnome va struni itatelj posr#e na jezinim grekama i nezgrapnostima. ,mjesto da se kon entrira na sadraj! gubi vrijeme i volju da vam pomogne. , opti aju je trenutno vie pravopisnih prirunika hrvatskog jezika i nema jednog slubenog standarda. 9o! me&utim! ne znai da se pravopisna higijena smije zanemariti ) svaki je prirunik za vae potrebe dovoljno dobar i razlike izme&u predloenih pravopisnih pravila obino nisu krupne. Prema pitanju koritenja hrvatskih rijei i tu&i a nastojte se odnositi oputeno! koristiti onaj koji je jasniji i koji se e#e rabi u literaturi! ali moete i termine varirati kako bi vam stil bio ljepi. ,i!era!"ra .edan od vanih pokazatelja kvalitete znanstvenog rada je izbor koritene literature. Oekuje se da ste pregledali svu relevantnu literaturu ili barem njezin vaniji i ve#i dio. %aravno! ovaj savjet treba shvatiti u razumnim grani ama. /ko piete rad koji istrauje! primjeri e! neki dobro poznati trenutak u povijesti Dubrovnika! vjerojatno je da ne#ete mo#i proitati ba sve. , tom sluaju se treba ograniiti na literaturu koja je naj itiranija! koja se smatra klasikom! koja je originalna! koja je re entna i naravno ) koja vam je dostupna. %o ako piete o rkvi i na Pelje u! onda biste trebali proitati sve to je o njoj ikada objavljeno. <n iklopedije! leksikoni! udbeni i i sl.! iako korisni za ini ijalno pretraivanje literature i osnovnu in$orma iju! nisu prikladna literatura za znanstveni rad. 4sto vrijedi i za dnevne novine ) osim! naravno! ako ih ne koristite kao primarni izvor za svoje istraivanje. "oritenje obavijesti na&enih na internetu podlijee istoj osnovnoj prosudbi o kvaliteti i pouzdanosti! a posebno treba obratiti panju na to da se ponekad iza zvunih imena neke mrene strani e '=eb)site(! koje sugeriraju da se radi o renomiranom poduhvatu! kriju posve neozbiljni ili posu&eni materijali. "ad se obra&uje neka tema! treba neprestano razmiljati o kvaliteti onoga to se ita 'literature! izvora(. Osnovna literatura koju trebate koristiti su znanstveni asopisi i knjige 'peer)revie=ed! to znai da su proli temeljiti postupak re enzije u kojemu su rad pozitivno o ijenili strunja i iz podruja o kojemu je rije(. %uno je pratiti re entnu literaturu. 4ako postoje klasi i ije se knjige i radovi i dan) danas itiraju! treba dobro pregledati novu literaturu da biste se uvjerili da njihove teze i rezultati nisu ve# odavno odbaeni. %a primjer! tko bi koristio samo stariju literaturu za pisanje o poe ima dubrovake povijesti ) doseljavanje izbjegli a iz <pidaura itd. ) nudio bi varijantu koju je novija literatura s razlogom napustila. Osim toga! piu#i povijesni rad! vi sudjelujete u zajednikom pro esu stvaranja povijesti>ignoriraju#i rad vaih kolega! sami se iskljuujete iz zajedni e. %o! nuno je potivati stariju literaturu ) pogotovo kad je u pitanju znanstvena etika5 /ko je ikako mogu#e treba koristiti i itirati tvor a neke interpreta ije ili pronalazaa neke injeni e! a tek za njim prenositelja. 9ako&er je nuno pratiti svjetsku literaturu. %aravno! u ovom trenutku to u ?rvatskoj i nije lako! no s dolaskom elektronikih baza asopisa i elektronikih izdanja knjiga pristup bi trebao postati bitno laki. Osim toga! knjini e esto sadre korisnu stranu literaturu ) samo treba pogledati u kataloge. @nogo je korisnih in$orma ija o literaturi za neku temu dostupno i na internetu. %a kon u+ pitajte vae nastavnike i kolege i esto #e vam oni biti u stanju

pomo#i. @oda #e vam se u prvi mah uiniti da za va rad o rkvi i na Pelje u talijanska ili amerika literatura ne sadri nita korisno. %o! nije tako5 2rlo je vjerojatno da #ete na#i vrlo korisne komparativne studije 'npr. rkvi e istoga stila*razdoblja drugdje u @editeranu( pomo#u kojih #ete lake uoiti to je spe i$ino za va sluaj. Osim toga! pra#enjem strane literature nauit #ete mnogo o metodama rada. ?rvatska historiogra$ija! kao ni bilo koji drugi dio hrvatske znanosti! ne moe postojati izolirano od svijeta. Svaki podatak! svaka misao preuzeta iz tu&eg rada mora biti oznaena+ ako se preuzima kao itat! mora biti u navodni ima! u drugim sluajevima mora stajati uputni a na djelo i strani u*strani e gdje je o tome rije. 1itati se uvrtavaju samo i'"'e! o! ako nije vaan samo smisao! nego i nain na koji je neto izreeno. Va- e a+ome e+ A( 9u&i radovi i misli nisu op#e dobro nego su neije autorstvo. "ad se od nekoga neto preuzima! to obavezno treba navesti. 6( %ipoto se ne smije itirati nepregledani izvor iz tu&eg djela ' Primjer .(. , takvim sluajevima itirajte tu&e djelo 'Primjer /(! a u sluajevima kad postoji jaki razlog da od toga odstupite jer smatrate vanim navesti izvor ) nuno navedite od koga ste preuzeli podatak 'Primjer 0(. Primjer . 1 e$o+"!e o2+ @arin Dri# uputio je urotniko pismo... 'u bilje i+ Mediceo del Principato! $. BC7r)BCDv! Archivio di Stato di Firenze( Primjer / 1+ravil o2+ @arin Dri# uputio je urotniko pismo... 'Eovro "unevi#! F4pak nije na odmet sve uti+ mediejski pogled na urotnike namjere @arina Dri#a.G /nali :avoda...+ H( Primjer 0 1+ravil o2+ @arin Dri# uputio je urotniko pismo... 'u bilje i+ Pismo je u $irentinskom Dravnom arhivu pod signaturom Mediceo del Principato! $. BC7r)BCDv! pronaao Eovro "unevi#. 2idi+ Eovro "unevi#! F4pak nije na odmet sve uti+ mediejski pogled na urotnike namjere @arina Dri#a.G /nali :avoda...+ H(. 7( , rad unosite samo itiranu literaturu. Ono to ste itali! koristili! a niste upotrijebili ) ne unosite u popis literature. %apuhavanje literature ostavlja jako lo dojam o autoru. Sli#ov i +rilo'i Slikovne priloge treba tretirati ne samo kao ilustra iju! ve# kao sastavni dio teksta. Primjeri e! $otogra$ija unutranjosti rkvi e #e in$ormirati saetije 'a moda i pre iznije( o arhitekturalnom stilu nego dug tekstualni opis. /ko ste sliku preuzeli iz neke publika ije! svakako treba oznaiti otkuda. , ?rvatskoj je jo uvijek stav spram autorskih prava ' opIrighta( poprilino relaksiraniji no na :apadu! no za oekivati je da #e se to postupno mijenjati! pa ako se radi o sli i*mapi*$otogra$iji koju ste dobili od neke institu ije ili osobe! uvijek zatraite dozvolu prije objavljivanja. Ta3li4e) *ra5i#o i Svaka tabli a i gra$ikon $unk ionira kao samostalan subjekt. Dakle+ mora imati naslov! dobro sroena uzglavlja i naslove redova i kolona 'tabli e(! odnosno oznake i legende 'gra$ikoni(. Jitatelj je mora mo#i razumjeti bez da objanjenja trai po tekstu. Savje!+ Probajte se staviti u kou nein$ormiranog itatelja i o ijenite biste li tabli u ili gra$ikon razumjeli. 9o #e biti najbolji znak jeste li tabli u ili gra$ikon dobro oblikovali. , tekstu ne prepriavajte tabli u. , tekstu interpretirajte najbitnije to ste zakljuili iz tabli e! stavljaju#i to u iri kontekst.

%ajbolja kombina ija tabli e! gra$ikona i popratnog teksta izgleda ovako+ Kra$ikon ) karikirano i slikovito ukazuje na pojavu ) itala je mora uoiti na pogled5 9abli a ) daje egzaktnu potporu gra$ikonu i tekstu ) itat #e je zainteresirani itala . Popratni tekst ) na vioj razini objanjava pojavu 'uzroke! posljedi e( koja se vidi na gra$ikonu! odnosno koja slijedi iz podataka donesenih u tabli i. Koris i +rir"( i4i 'a +isa je ra$ova 1 a e *les#om je'i#"2 "orisne upute za izradu diserta ije*pisanje znanstvenog rada moete na#i i na+ A( http+**===.hps. am.a .uk*resear h*hohed.html 'kratki tekst namijenjen povjesniarima prirodnih znanosti! no koristan i drugima( 6( http+**===.hps. am.a .uk*resear h*=ebre$.html 'vrlo detaljno prikazan nain itiranja =eb strani a( 7( http+**===. eu.hu*=riting*s$a ess.html 'mnogo korisnih linkova sa savjetima za izradu znanstvenih i strunih radova( Doktorski studij+ PO24.<S9 S9/%O2%4L92/ 9atjana Muklija! %ella Eonza! %enad 2ekari# Dubrovnik! veljaa 688B.