You are on page 1of 22

ZAKON

O RAUNOVODSTVU
I. OSNOVNE ODREDBE
Predmet ureivanja lan 1. Ovim zakonom ureuju se obveznici primene ovog zakona, razvrstavanje pravnih lica, organizacija raunovodstva i raunovodstvene isprave, uslovi i nain voenja poslovnih knjiga, priznavanje i vrednovanje pozicija u finansijskim izvetajima, sastavljanje, dostavljanje i javno objavljivanje finansijskih izvetaja i godinjeg izvetaja o poslovanju, Registar finansijskih izvetaja, Nacionalna komisija za raunovodstvo, kao i nadzor nad sprovoenjem odredbi ovog zakona. Definicije lan 2. Pojedini pojmovi, u smislu ovog zakona, imaju sledea znaenja: 1) pravna lica obuhvataju privredna drutva, Narodnu banku Srbije, banke i druge finansijske institucije nad kojima, saglasno zakonu, nadzor vri Narodna banka Srbije, drutva za osiguranje, davaoce finansijskog lizinga, penzijske fondove i drutva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima, investicione fondove i drutva za upravljanje investicionim fondovima, berze i brokersko - dilerska drutva, faktoring drutva, zadruge, ustanove koje obavljaju delatnost radi sticanja dobiti, pravna lica koja u skladu sa posebnim propisima primenjuju odredbe ovog zakona, kao i druga pravna lica utvrena ovim zakonom; 2) drugim pravnim licima smatraju se pravna lica ije se poslovanje delom finansira iz javnih prihoda ili drugih namenskih izvora, a delom ili u celini po osnovu ulanjenja i koja se ne osnivaju radi sticanja dobiti (politike organizacije, sindikalne organizacije sa svojstvom pravnog lica, fondacije i zadubine, udruenja, komore, crkve i verske zajednice, u delu obavljanja privredne ili druge delatnosti u skladu sa propisima kojima je ureeno obavljanje tih delatnosti, kao i druge organizacije organizovane po osnovu ulanjenja); 3) preduzetnici su fizika lica koja samostalno obavljaju privrednu delatnost radi sticanja dobiti, a koja poslovne knjige vode po sistemu dvojnog knjigovodstva, ako posebnim propisima nije drukije ureeno; 4) Meunarodni standardi finansijskog izvetavanja (u daljem tekstu: MSFI), u smislu ovog zakona, su: Okvir za pripremanje i prikazivanje finansijskih izvetaja (Framework for the Preparation and Presentation of Financial Statements), Meunarodni raunovodstveni standardi - MRS (International Accounting Standards IAS), Meunarodni standardi finansijskog izvetavanja - MSFI (International Financial Reporting Standards - IFRS) i sa njima povezana tumaenja, izdata od Komiteta za tumaenje raunovodstvenih standarda (International Financial Reporting Interpretations Committee IFRIC), naknadne izmene tih standarda i sa njima povezana tumaenja, odobreni od Odbora za meunarodne raunovodstvene standarde (International Accounting Standards Board - IASB), iji je prevod utvrdilo i objavilo ministarstvo nadleno za poslove finansija (u daljem tekstu: Ministarstvo). Prevod MSFI koji utvruje i objavljuje Ministarstvo ine osnovni tekstovi MRS, odnosno MSFI, izdati od Odbora za meunarodne raunovodstvene standarde, kao i

-2tumaenja izdata od Komiteta za tumaenje raunovodstvenih standarda u obliku u kojem su izdati, i koji ne ukljuuju osnove za zakljuivanje, ilustrujue primere, smernice, komentare, suprotna miljenja, razraene primere i drugi dopunski objanjavajui materijal koji moe da se usvoji u vezi sa standardima, odnosno tumaenjima, osim ako se izriito ne navodi da je on sastavni deo standarda, odnosno tumaenja; 5) Meunarodni standard finansijskog izvetavanja za mala i srednja pravna lica (u daljem tekstu: MSFI za MSP) je raunovodstveni standard finansijskog izvetavanja za mala i srednja pravna lica (International Financial Reporting Standard for Small and Medium-sized entities - IFRS for SMEs), odobren od Odbora za meunarodne raunovodstvene standarde (IASB), iji je prevod utvrdilo i objavilo Ministarstvo; 6) redovan godinji finansijski izvetaj je izvetaj koji treba da prui istinit i poten pregled finansijskog poloaja i uspenosti poslovanja pravnog lica i koji se sastavlja za poslovnu godinu koja je jednaka kalendarskoj ili koja je razliita od kalendarske; 7) redovan godinji finansijski izvetaj pravnih lica koja primenjuju MSFI, odnosno MSFI za MSP obuhvata: (1) Bilans stanja, koji predstavlja pregled imovine, obaveza i kapitala pravnog lica na odreeni dan; (2) Bilans uspeha, koji predstavlja pregled prihoda, rashoda i rezultata poslovanja nastalih u odreenom periodu; (3) Izvetaj o ostalom rezultatu, koji ine stavke prihoda i rashoda (ukljuujui i reklasifikacije usled korigovanja), koje nisu priznate u Bilansu uspeha, kako se zahteva ili dozvoljava prema drugim MSFI. Komponente ostalog rezultata ine stavke koje se, prema zahtevima pojedinih MSFI, priznaju u okviru kapitala; (4) Izvetaj o promenama na kapitalu, koji prua informacije o promenama na kapitalu pravnih lica tokom izvetajnog perioda; (5) Izvetaj o tokovima gotovine, koji prua informacije o prilivima i odlivima gotovine i gotovinskih ekvivalenata tokom izvetajnog perioda; (6) Napomene uz finansijske izvetaje, koje sadre opise ili ralanjavanja stavki obelodanjenih u izvetajima iz podta. (1) - (5) ove take, primenjene raunovodstvene politike, kao i informacije o stavkama koje se nisu kvalifikovale za priznavanje u ovim izvetajima, a znaajne su za ocenu finansijskog poloaja i uspenosti poslovanja pravnog lica, kao i ostale informacije u skladu sa zahtevima MSFI; 8) redovan godinji finansijski izvetaj drugih pravnih lica iz take 2) ovog lana, osim drugih pravnih lica razvrstanih u mikro pravna lica iz lana 6. stav 2. ovog zakona obuhvata: (1) Bilans stanja; (2) Bilans uspeha; (3) Napomene uz finansijske izvetaje; 9) redovan godinji finansijski izvetaj mikro pravnih lica i preduzetnika, obuhvata: (1) Bilans stanja; (2) Bilans uspeha;

-310) konsolidovani godinji finansijski izvetaj je finansijski izvetaj ekonomske celine koju ine matino i sva zavisna pravna lica. Konsolidovani godinji finansijski izvetaj obuhvata: (1) Konsolidovani Bilans stanja; (2) Konsolidovani Bilans uspeha; (3) Konsolidovani Izvetaj o ostalom rezultatu; (4) Konsolidovani Izvetaj o promenama na kapitalu; (5) Konsolidovani Izvetaj o tokovima gotovine za period; (6) Napomene uz konsolidovane finansijske izvetaje; 11) vanredni finansijski izvetaj sastavlja se u sluajevima statusnih promena, otvaranja, odnosno zakljuenja steajnog postupka ili pokretanja, odnosno zakljuenja postupka likvidacije nad pravnim licem, i to sa stanjem na dan koji prethodi danu upisa statusne promene, danu otvaranja, odnosno zakljuenja steajnog postupka ili pokretanja, odnosno zakljuenja postupka likvidacije. Vanredni finansijski izvetaj sastavlja se i u sluajevima brisanja ogranka stranog pravnog lica iz lana 4. stav 3. ovog zakona, odnosno preduzetnika iz take 3) ovog lana. Vanredni finansijski izvetaj obuhvata: (1) Bilans stanja; (2) Bilans uspeha; 12) zakonska regulativa podrazumeva ovaj zakon i podzakonske propise koji se donose za izvravanje zakona; 13) interna regulativa, u smislu ovog zakona, podrazumeva opta akta koja donosi pravno lice, odnosno preduzetnik, a koja sadre posebna uputstva i smernice za organizaciju raunovodstva i voenje poslovnih knjiga, raunovodstvene politike za priznavanje, vrednovanje imovine i obaveza, prihoda i rashoda, kao i druga pitanja voenja poslovnih knjiga i sastavljanja finansijskih izvetaja za koja je ovim zakonom propisano da se ureuju optim aktom pravnog lica, odnosno preduzetnika. Utvrivanje i objavljivanje prevoda MSFI i MSFI za MSP lan 3. Prevode MSFI, odnosno MSFI za MSP reenjem utvruje Ministarstvo. Reenje iz stava 1. ovog lana, kojim se odreuje i datum poetka primene MSFI, odnosno MSFI za MSP zajedno sa tekstom prevoda MSFI, odnosno MSFI za MSP, Ministarstvo objavljuje u Slubenom glasniku Republike Srbije i na internet stranici Ministarstva. Obveznici primene zakona lan 4. Odredbe ovog zakona odnose se na pravna lica iz lana 2. ta. 1) i 2) ovog zakona i preduzetnike iz lana 2. taka 3) ovog zakona. Odredbe ovog zakona odnose se i na pravna lica i druge oblike organizovanja koje je pravno lice osnovalo u inostranstvu, ako za njih propisima tih drava nije utvrena obaveza voenja poslovnih knjiga i sastavljanja finansijskih izvetaja.

-4Odredbe ovog zakona odnose se i na ogranke i druge organizacione delove stranih pravnih lica sa seditem u inostranstvu, koji obavljaju privrednu delatnost u Republici Srbiji, ako posebnim propisima nije drukije ureeno. Odredbe ovog zakona ne odnose se na budete i korisnike budetskih sredstava, stambene zgrade, kao i na organizacije obaveznog socijalnog osiguranja, ako posebnim propisima nije drukije ureeno. Odredbe ovog zakona ne odnose se na crkve i verske zajednice, osim u delu obavljanja privredne ili druge delatnosti, u skladu sa propisima kojima je ureeno obavljanje tih delatnosti. Obaveze pravnih lica i preduzetnika lan 5. Pravna lica i preduzetnici duni su da voenje poslovnih knjiga, priznavanje i vrednovanje imovine i obaveza, prihoda i rashoda, sastavljanje, prikazivanje, dostavljanje i obelodanjivanje informacija u finansijskim izvetajima vre u skladu sa ovim zakonom. Razvrstavanje pravnih lica lan 6. Pravna lica, u smislu ovog zakona, razvrstavaju se na mikro, mala, srednja i velika, u zavisnosti od prosenog broja zaposlenih, poslovnog prihoda i prosene vrednosti poslovne imovine utvrenih na dan sastavljanja redovnog godinjeg finansijskog izvetaja u poslovnoj godini. U mikro pravna lica razvrstavaju se ona pravna lica koja ne prelaze dva od sledeih kriterijuma: 1) 2) prosean broj zaposlenih 10; poslovni prihod 700.000 EUR u dinarskoj protivvrednosti;

3) prosena vrednost poslovne imovine (izraunata kao aritmetika sredina vrednosti na poetku i na kraju poslovne godine) 350.000 EUR u dinarskoj protivvrednosti. U mala pravna lica razvrstavaju se ona pravna lica koja prelaze dva kriterijuma iz stava 2. ovog lana, ali ne prelaze dva od sledeih kriterijuma: 1) 2) prosean broj zaposlenih 50; poslovni prihod 8.800.000 EUR u dinarskoj protivvrednosti;

3) prosena vrednost poslovne imovine (izraunata kao aritmetika sredina vrednosti na poetku i na kraju poslovne godine) 4.400.000 EUR u dinarskoj protivvrednosti. U srednja pravna lica razvrstavaju se ona pravna lica koja prelaze dva kriterijuma iz stava 3. ovog lana, ali ne prelaze dva od sledeih kriterijuma: 1) 2) prosean broj zaposlenih 250; poslovni prihod 35.000.000 EUR u dinarskoj protivvrednosti;

3) prosena vrednost poslovne imovine (izraunata kao aritmetika sredina vrednosti na poetku i na kraju poslovne godine) 17.500.000 EUR u dinarskoj protivvrednosti.

-5U velika pravna lica razvrstavaju se pravna lica koja prelaze dva kriterijuma iz stava 4. ovog lana. Razvrstavanje u skladu sa navedenim kriterijumima vri pravno lice samostalno na dan sastavljanja finansijskih izvetaja i dobijene podatke koristi za narednu poslovnu godinu. Za preraunavanje deviznih iznosa iz st. 2 - 4. ovog lana u dinarsku protivvrednost, primenjuje se zvanian srednji kurs dinara, koji utvruje Narodna banka Srbije, a koji vai poslednjeg dana poslovne godine za koju se sastavlja redovan godinji finansijski izvetaj. Novoosnovana pravna lica razvrstavaju se na osnovu podataka iz finansijskih izvetaja za poslovnu godinu u kojoj su osnovani i broja meseci poslovanja, a utvreni podaci koriste se za tu i narednu poslovnu godinu. Prosean broj zaposlenih izraunava se tako to se zbir ukupnog broja zaposlenih na kraju svakog meseca, ukljuujui i zaposlene u inostranstvu, podeli sa brojem meseci u poslovnoj godini. Obavetenje o razvrstavanju, u smislu ovog zakona, pravno lice duno je da, uz finansijske izvetaje dostavi Agenciji za privredne registre (u daljem tekstu: Agencija), koja verifikuje dostavljeno obavetenje o razvrstavanju. Ako pravno lice odbije da obavetenje o razvrstavanju uskladi sa zahtevom Agencije, u narednoj poslovnoj godini koriste se podaci o veliini pravnog lica utvreni od strane Agencije. Narodna banka Srbije, banke i druge finansijske institucije nad kojima, saglasno zakonu, nadzor vri Narodna banka Srbije, drutva za osiguranje, davaoci finansijskog lizinga, dobrovoljni penzijski fondovi, drutva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima, otvoreni i zatvoreni investicioni fondovi, drutva za upravljanje investicionim fondovima, berze i brokersko - dilerska drutva, kao i faktoring drutva u smislu ovog zakona smatraju se velikim pravnim licima. Preduzetnici se, u smislu ovog zakona, smatraju mikro pravnim licima.

II. ORGANIZACIJA RAUNOVODSTVA I RAUNOVODSTVENE ISPRAVE


Organizacija raunovodstva lan 7. Pravna lica, odnosno preduzetnici optim aktom, u skladu sa ovim zakonom, ureuju organizaciju raunovodstva na nain koji omoguava sveobuhvatno evidentiranje, kao i spreavanje i otkrivanje pogreno evidentiranih poslovnih promena, ureuju interne raunovodstvene kontrolne postupke, utvruju raunovodstvene politike, odreuju lica koja su odgovorna za zakonitost i ispravnost nastanka poslovne promene i sastavljanje i kontrolu raunovodstvenih isprava o poslovnoj promeni, ureuju kretanje raunovodstvenih isprava i utvruju rokove za njihovo dostavljanje na dalju obradu i knjienje u poslovnim knjigama. Unos podataka u poslovne knjige organizuje se tako da omogui: 1) 2) 3) 4) kontrolu ulaznih podataka; kontrolu ispravnosti unetih podataka; uvid u promet i stanje rauna glavne knjige; uvid u hronologiju obavljenog unosa poslovnih promena;

-65) uvanje i korienje podataka.

Pravno lice i preduzetnik koji vri obradu podataka na raunaru duan je da koristi standardni raunovodstveni softver koji omoguava funkcionisanje sistema internih raunovodstvenih kontrola i onemoguava brisanje proknjienih poslovnih promena. Raunovodstvene isprave lan 8. Knjienje poslovnih promena na raunima imovine, obaveza i kapitalu, prihodima i rashodima vri se na osnovu verodostojnih raunovodstvenih isprava. Raunovodstvena isprava predstavlja pisani dokument ili elektronski zapis o nastaloj poslovnoj promeni, koja obuhvata sve podatke potrebne za knjienje u poslovnim knjigama tako da se iz raunovodstvene isprave nedvosmisleno moe saznati osnov, vrsta i sadraj poslovne promene. Raunovodstvena isprava sastavlja se u potrebnom broju primeraka na mestu i u vreme nastanka poslovne promene. Raunovodstvena isprava koja je sastavljena u jednom primerku moe se otpremiti ako su podaci iz te isprave stalno dostupni. Fotokopija raunovodstvene isprave je osnov za knjienje poslovne promene, pod uslovom da je na njoj navedeno mesto uvanja originalne isprave i da je potpisana od strane odgovornog lica. Raunovodstvenom ispravom smatra se i isprava ispostavljena, odnosno primljena telekomunikacionim putem, kao i isprava ispostavljena, odnosno primljena putem servisa za elektronsku razmenu podataka (Electronic data Interchange EDI). Poiljalac je odgovoran da podaci na ulazu u telekomunikacioni sistem budu zasnovani na raunovodstvenim ispravama, kao i da uva originalne raunovodstvene isprave. Kada se raunovodstvena isprava prenosi putem servisa za elektronsku razmenu podataka, prualac usluge elektronske razmene podataka duan je da obezbedi integritet razmenjenih podataka. Odgovornost za raunovodstvene isprave lan 9. Odgovorno lice potpisom, odnosno drugom identifikacionom oznakom potvruje da je raunovodstvena isprava verodostojna (potpuna, istinita, raunski tana i da prikazuje poslovnu promenu). Raunovodstvena isprava, sastavljena kao elektronski zapis, treba da sadri potpis ili drugu identifikacionu oznaku odgovornog lica, odnosno lica ovlaenog za izdavanje raunovodstvene isprave, odnosno elektronski potpis u skladu sa zakonom. Pravno lice je duno da, pre unosa podataka iz raunovodstvene isprave u poslovne knjige, odredi odgovorno lice koje treba da izvri kontrolu verodostojnosti isprave i da je potpie. Kontrolu raunovodstvenih isprava ne mogu da vre lica koja su zaduena materijalnim stvarima (vrednostima) na koje se isprave odnose.

-7Rokovi dostavljanja raunovodstvenih isprava i rokovi knjienja lan 10. Lica koja sastavljaju i vre prijem raunovodstvenih isprava, duna su da raunovodstvenu ispravu i drugu dokumentaciju u vezi sa nastalom promenom dostave na knjienje najkasnije u roku od tri radna dana od dana kada je poslovna promena nastala, odnosno u roku od tri radna dana od datuma prijema. Lica koja vode poslovne knjige, posle sprovedene kontrole primljenih raunovodstvenih isprava, duna su da raunovodstvene isprave proknjie u poslovnim knjigama najkasnije u roku od pet radnih dana od dana prijema.

III. POSLOVNE KNJIGE I KONTNI OKVIR


Vrste poslovnih knjiga lan 11. Poslovne knjige predstavljaju jednoobrazne evidencije o stanju i promenama na imovini, obavezama i kapitalu, prihodima i rashodima pravnih lica i preduzetnika. Poslovne knjige su dnevnik, glavna knjiga i pomone knjige. Dnevnik i glavna knjiga vode se po sistemu dvojnog knjigovodstva. Dnevnik je poslovna knjiga u koju se evidencije o poslovnim promenama unose prema redosledu njihovog nastanka. Dnevnik moe da se vodi kao jedinstvena poslovna knjiga ili kao vie poslovnih knjiga namenjenih za poslovne promene odreenih bilansnih ili vanbilansnih stavki. Glavna knjiga je potpuni skup rauna, koji su u ravnotei, za sistematsko obuhvatanje stanja i promena na imovini, obavezama, kapitalu, prihodima i rashodima i koja je osnova za sastavljanje finansijskih izvetaja. Glavna knjiga se sastoji iz dva odvojena dela, i to: bilansne evidencije i vanbilansne evidencije. Glavna knjiga treba da sadri raune utvrene kontnim okvirom, u skladu sa potrebama pravnog lica. Pomone knjige su analitike evidencije koje se vode odvojeno za nematerijalna ulaganja, nekretnine, postrojenja i opremu, investicione nekretnine, dugorone finansijske plasmane, zalihe, potraivanja, obaveze i dr. Pomone knjige koje se odnose na imovinu u materijalnom obliku iskazuju se u koliinama i novanim iznosima. U dnevnik blagajne se unose poslovne promene koje nastaju po osnovu gotovine i drugih vrednosti koje se vode u blagajni pravnog lica i preduzetnika. Dnevnik blagajne zakljuuje se na kraju svakog radnog dana i dostavlja se raunovodstvu istog, a najkasnije narednog dana. Nain voenja poslovnih knjiga lan 12. U poslovne knjige podaci se unose na osnovu raunovodstvenih isprava. Poslovne knjige vode se u skladu sa naelom nepromenljivog zapisa o nastaloj poslovnoj promeni.

-8Poslovne knjige vode se na nain koji treba da omogui kontrolu ulaznih podataka, ispravnosti unetih podataka, uvanje podataka, mogunost korienja podataka, mogunost uvida u promet i stanja na raunima glavne knjige i pomonih knjiga, odnosno transakcije, kao i uvid u hronologiju obavljenog unosa poslovnih promena. Poslovne knjige vode se za poslovnu godinu koja je jednaka kalendarskoj, osim u sluaju kada se poslovne knjige vode za poslovnu godinu koja je razliita od kalendarske u skladu sa ovim zakonom. Poslovne knjige mogu da se vode u slobodnim listovima, povezane ili prenete na neki od elektronskih ili magnetnih medija, tako da, po potrebi, mogu da se odtampaju ili prikau na ekranu. Otvaranje poslovnih knjiga vri se na poetku poslovne godine na osnovu zakljunog bilansa stanja prethodne godine. Novoosnovana pravna lica i preduzetnici otvaraju poslovne knjige na osnovu bilansa osnivanja koji se sastavlja na osnovu popisa imovine i obaveza, sa stanjem na dan upisa u registar kod Agencije, odnosno kod drugog nadlenog organa. Kontni okvir lan 13. Pravna lica i preduzetnici poslovne promene knjie na raunima propisanim kontnim okvirom. Kontni okvir i sadrinu rauna u kontnom okviru propisuje: 1) ministar nadlean za poslove finansija - za privredna drutva, zadruge i preduzetnike; 2) ministar nadlean za poslove finansija - za druga pravna lica iz lana 2. taka 2) ovog zakona; 3) Narodna banka Srbije - za Narodnu banku Srbije, banke i druge finansijske institucije, drutva za osiguranje, davaoce finansijskog lizinga, dobrovoljne penzijske fondove i drutva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima, u skladu sa ovim zakonom i drugim zakonima koji ureuju poslovanje banaka i drugih finansijskih institucija, nad kojima, saglasno zakonu, nadzor vri Narodna banka Srbije; 4) Komisija za hartije od vrednosti - za investicione fondove i drutva za upravljanje investicionim fondovima, kao i za berze i brokersko - dilerska drutva. Lica koja vode poslovne knjige i sastavljaju finansijske izvetaje lan 14. Pravno lice, odnosno preduzetnik optim aktom ureuje kolsku spremu, radno iskustvo i ostale uslove za lice koje je odgovorno za voenje poslovnih knjiga i sastavljanje finansijskih izvetaja. Poveravanje voenja poslovnih knjiga i sastavljanja finansijskih izvetaja drugom privrednom drutvu, odnosno preduzetniku lan 15. Voenje poslovnih knjiga i sastavljanje finansijskih izvetaja pravno lice, odnosno preduzetnik moe poveriti ugovorom u pisanoj formi, u skladu sa zakonom,

-9privrednom drutvu ili preduzetniku, koji imaju registrovanu pretenu delatnost za pruanje raunovodstvenih usluga. Odredba stava 1. ovog lana ne odnosi se na Narodnu banku Srbije, banke i druge finansijske institucije nad kojima, saglasno zakonu, nadzor vri Narodna banka Srbije, drutva za osiguranje, davaoce finansijskog lizinga, dobrovoljne penzijske fondove, drutva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima, investicione fondove, drutva za upravljanje investicionim fondovima, berze, brokersko - dilerska drutva i faktoring drutva.

IV. POPIS IMOVINE I OBAVEZA


Obaveza vrenja popisa lan 16. Pravno lice, odnosno preduzetnik duan je da, na poetku poslovanja, izvri popis imovine i obaveza sa naznakom pojedinanih vrednosti u koliinama i novanom iznosu. Pravno lice, odnosno preduzetnik vri popis imovine i obaveza i usklauje stanje po knjigama sa stanjem po popisu na kraju poslovne godine. Usklaivanje prometa i stanja glavne knjige sa dnevnikom i pomonih knjiga sa glavnom knjigom vri se pre popisa imovine i obaveza i pre sastavljanja godinjih finansijskih izvetaja. Pravno lice, odnosno preduzetnik moe predvideti optim aktom i due periode za vrenje popisa knjiga, filmova, arhivske grae i slino, s tim to ti periodi ne mogu biti dui od pet godina. Nain i rokove vrenja popisa i usklaivanja knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem propisuje ministar nadlean za poslove finansija. Dodatna obaveza vrenja popisa lan 17. Pored popisa imovine i obaveza iz lana 16. ovog zakona, pravno lice, odnosno preduzetnik vri popis i usklaivanje stanja i prilikom primopredaje dunosti raunopolagaa, promene prodajnih cena proizvoda i robe u maloprodajnom objektu, statusne promene, otvaranja, odnosno zakljuenja postupka steaja i likvidacije pravnog lica, kao i u drugim sluajevima predvienim zakonom. Usaglaavanje potraivanja i obaveza lan 18. Pravna lica i preduzetnici duni su da pre sastavljanja finansijskih izvetaja, usaglase meusobna potraivanja i obaveze to se dokazuje odgovarajuom ispravom. Poverilac je duan da, pre sastavljanja finansijskih izvetaja, dostavi duniku spisak neplaenih obaveza. Lica iz stava 1. ovog lana duna su da odgovore na zahtev ovlaenog revizora za nezavisnu potvrdu stanja potraivanja i obaveza. Pravna lica koja sastavljaju Napomene uz finansijske izvetaje duna su da u tom izvetaju obelodane neusaglaena potraivanja i obaveze u ukupnom iznosu.

- 10 -

V. PRAVILA VREDNOVANJA
Opta raunovodstvena naela lan 19. Pozicije, koje se prikazuju u redovnim finansijskim izvetajima pravnih lica, treba da budu vrednovane u skladu sa optim raunovodstvenim naelima: 1) 2) 3) pretpostavke da privredno drutvo posluje kontinuirano; metode vrednovanja primenjuju se dosledno iz godine u godinu; vrednovanje se vri uz primenu principa opreznosti, a posebno:

(1) u Bilansu stanja prikazuju se obaveze nastale u toku tekue ili prethodnih poslovnih godina, ak i ukoliko takve obaveze postanu evidentne samo izmeu datuma Bilansa stanja i datuma njegovog sastavljanja; (2) u obzir se uzimaju sva obezvreenja, bez obzira da li je rezultat poslovne godine dobitak ili gubitak; 4) u obzir se uzimaju svi prihodi i rashodi koji se odnose na poslovnu godinu bez obzira na datum njihove naplate odnosno isplate; 5) komponente imovine i obaveza vrednuju se posebno; 6) bilans otvaranja za svaku poslovnu godinu mora da bude jednak bilansu zatvaranja za prethodnu poslovnu godinu. Izuzetno od stava 1. ovog lana, odstupanja od optih raunovodstvenih naela dozvoljena su samo u sluajevima primene pojedinih MSFI, odnosno MSFI za MSP i takva odstupanja, kao i razlozi zbog kojih nastaju, moraju da se obelodane u Napomenama uz finansijske izvetaje, ukljuujui i ocenu njihovih efekata na imovinu, obaveze, finansijsku poziciju i dobitak ili gubitak pravnog lica, odnosno preduzetnika. Primena MSFI lan 20. Za priznavanje, vrednovanje, prezentaciju i obelodanjivanje pozicija u finansijskim izvetajima, velika pravna lica, pravna lica koja imaju obavezu sastavljanja konsolidovanih finansijskih izvetaja (matina pravna lica), javna drutva, odnosno drutva koja se pripremaju da postanu javna, u skladu sa zakonom kojim se ureuje trite kapitala, nezavisno od veliine, primenjuju MSFI. Primena MSFI za MSP lan 21. Za priznavanje, vrednovanje, prezentaciju i obelodanjivanje pozicija u finansijskim izvetajima, mala i srednja pravna lica primenjuju MSFI za MSP. Izuzetno od stava 1. ovog lana, srednja pravna lica mogu da odlue da primenjuju MSFI iz lana 20. ovog zakona. U sluaju iz stava 2. ovog lana, srednja pravna lica duna su da primenjuju MSFI u kontinuitetu, osim, ako postanu malo pravno lice u skladu sa ovim zakonom.

- 11 Mikro i druga pravna lica lan 22. Za priznavanje, vrednovanje, prezentaciju i obelodanjivanje pozicija u pojedinanim finansijskim izvetajima, mikro i druga pravna lica iz lana 2. taka 2) ovog zakona, nezavisno od veliine, primenjuju podzakonski akt koji donosi ministar nadlean za poslove finansija, a koji se zasniva na optim raunovodstvenim naelima. Izuzetno od stava 1. ovog lana, mikro i druga pravna lica iz lana 2. taka 2) ovog zakona, nezavisno od veliine, mogu da odlue da primenjuju MSFI za MSP iz lana 21. ovog zakona. U sluaju iz stava 2. ovog lana, mikro i druga pravna lica iz lana 2. taka 2) ovog zakona, nezavisno od veliine, duna su da primenjuju MSFI za MSP u kontinuitetu.

VI. ZAKLJUIVANJE POSLOVNIH KNJIGA I UVANJE RAUNOVODSTVENIH ISPRAVA, POSLOVNIH KNJIGA I FINANSIJSKIH IZVETAJA
Zakljuivanje poslovnih knjiga lan 23. Poslovne knjige se zakljuuju posle knjienja svih poslovnih promena i obrauna na kraju poslovne godine, kao i u sluajevima statusnih promena, prestanka poslovanja i u drugim sluajevima u kojima je neophodno zakljuiti poslovne knjige. Pomone knjige koje se koriste vie od jedne godine zakljuuju se po prestanku njihovog korienja. Poslovne knjige se zakljuuju najkasnije do roka za dostavljanje finansijskih izvetaja. uvanje raunovodstvenih isprava, poslovnih knjiga i finansijskih izvetaja lan 24. Pravna lica i preduzetnici duni su da uredno uvaju raunovodstvene isprave, poslovne knjige i finansijske izvetaje i da optim aktom odrede odgovorna lica i poslovne prostorije za njihovo uvanje, kao i nain uvanja. Finansijski izvetaji i izvetaji o izvrenoj reviziji uvaju se 20 godina. Godinji izvetaj o poslovanju uva se 10 godina od poslednjeg dana poslovne godine za koju je sastavljen. Dnevnik i glavna knjiga uvaju se 10 godina. Pomone knjige uvaju se pet godina, od dana njihovog zakljuivanja. Trajno se uvaju isplatne liste ili analitike evidencije zarada. Pet godina se uvaju isprave na osnovu kojih se unose podaci u poslovne knjige. Pet godina se uvaju isprave platnog prometa u ovlaenim finansijskim institucijama platnog prometa.

- 12 Rokovi uvanja raunovodstvenih isprava i poslovnih knjiga raunaju se od poslednjeg dana poslovne godine na koju se odnose. Raunovodstvene isprave, poslovne knjige i finansijski izvetaji uvaju se u originalu ili korienjem drugih sredstava arhiviranja, utvrenih zakonom. Raunovodstvene isprave mogu se uvati na elektronskim medijima, kao originalna elektronska dokumenta ili digitalne kopije, ako je nadlenom organu omoguen pristup tako sauvanim podacima i ako je obezbeeno: 1) da se podacima sadranim u elektronskom dokumentu ili zapisu moe pristupiti i da su pogodni za dalju obradu; 2) da su podaci sauvani u obliku u kome su napravljeni, poslati i primljeni; 3) da se iz sauvane elektronske poruke moe utvrditi poiljalac, primalac, vreme i mesto slanja i prijema; 4) da se primenjuju tehnologije i postupci kojima se u dovoljnoj meri obezbeuje zatita od izmena ili brisanje podataka ili drugo pouzdano sredstvo kojim se garantuje nepromenljivost podataka ili poruka, kao i rezervna baza podataka na drugoj lokaciji. Raunovodstvene isprave, poslovne knjige i finansijski izvetaji uvaju se u poslovnim prostorijama pravnog lica, odnosno preduzetnika, odnosno kod pravnih lica ili preduzetnika kojima je povereno voenje poslovnih knjiga. Ako se poslovne knjige vode na raunaru, uporedo sa memorisanim podacima, pravno lice, odnosno preduzetnik mora da obezbedi i memorisanje aplikativnog softvera, kako bi podaci bili dostupni kontroli. Pri otvaranju postupka likvidacije ili steaja, raunovodstvene isprave i poslovne knjige zapisniki se predaju likvidacionom, odnosno steajnom upravniku. Ministar nadlean za poslove finansija moe doneti podzakonski akt kojim se blie ureuju uslovi i nain uvanja raunovodstvenih isprava u elektronskom obliku, odnosno na elektronskim medijima.

VII. FINANSIJSKI IZVETAJI I GODINJI IZVETAJ O POSLOVANJU


Redovan godinji finansijski izvetaj lan 25. Pravna lica, odnosno preduzetnici duni su da sastavljaju redovne godinje finansijske izvetaje za poslovnu godinu koja je jednaka kalendarskoj, u skladu sa ovim zakonom i podzakonskim propisima donetim na osnovu ovog zakona. Izuzetno od stava 1. ovog lana, zavisno pravno lice sa seditem u Republici Srbiji ije matino pravno lice sa seditem u inostranstvu ima poslovnu godinu razliitu od kalendarske godine, moe, uz saglasnost ministra nadlenog za poslove finansija, odnosno Narodne banke Srbije za pravna lica iz njene nadlenosti (osim banaka), odnosno Komisije za hartije od vrednosti za pravna lica iz njene nadlenosti, da sastavlja i objavljuje godinje finansijske izvetaje sa stanjem na poslednji dan poslovne godine koja je razliita od kalendarske. Pravna lica ije je poslovanje ureeno drugim propisima na osnovu kojih je organ, odnosno organizacija nadlena za obavljanje nadzora nad njihovim poslovanjem propisala sadraj i strukturu godinjih finansijskih izvetaja, duna su da sastavljaju godinje finansijske izvetaje saglasno ovom zakonu i tim propisima.

- 13 Pravno lice je duno da sastavi vanredne finansijske izvetaje u sluajevima predvienim ovim zakonom. Nadlenost za propisivanje finansijskih izvetaja lan 26. Ministar nadlean za poslove finansija propisuje sadrinu i formu obrazaca finansijskih izvetaja iz lana 2. ovog zakona za potrebe jedinstvenog informisanja i statistike obrade za privredna drutva, zadruge i preduzetnike. Ministar nadlean za poslove finansija propisuje sadrinu i formu obrazaca finansijskih izvetaja iz lana 2. ovog zakona za potrebe jedinstvenog informisanja i statistike obrade za druga pravna lica iz lana 2. taka 2) ovog zakona. Narodna banka Srbije propisuje sadraj i formu obrazaca finansijskih izvetaja iz lana 2. ovog zakona za potrebe jedinstvenog informisanja i statistike obrade za Narodnu banku Srbije, banke i druge finansijske institucije, drutva za osiguranje, davaoce finansijskog lizinga, dobrovoljne penzijske fondove i drutva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima, u skladu sa ovim zakonom i drugim zakonima koji ureuju poslovanje banaka i drugih finansijskih institucija, nad kojima nadzor vri Narodna banka Srbije. Komisija za hartije od vrednosti propisuje sadraj i formu obrazaca finansijskih izvetaja iz lana 2. ovog zakona za potrebe jedinstvenog informisanja i statistike obrade za investicione fondove, drutva za upravljanje investicionim fondovima i berze i brokersko - dilerska drutva. Konsolidovani godinji finansijski izvetaj lan 27. Pravna lica koja imaju kontrolu (kontrolno, odnosno matino pravno lice) nad jednim ili vie pravnih lica (podreeno, odnosno zavisno pravno lice), u skladu sa ovim zakonom i sa zahtevima MSFI, obavezna su da sastavljaju, prikazuju, dostavljaju i obelodanjuju konsolidovane finansijske izvetaje. Konsolidovane godinje finansijske izvetaje sastavlja pravno lice koje je u ekonomskoj celini matino pravno lice. Konsolidovani godinji finansijski izvetaji sastavljaju se pod istim datumom kao i redovni godinji finansijski izvetaji matinog pravnog lica. Na priznavanje, vrednovanje, prezentaciju i obelodanjivanje pozicija u konsolidovanim godinjim finansijskim izvetajima shodno se primenjuju odredbe o finansijskim izvetajima iz l. 20. i 21. ovog zakona. Izuzetno od stava 1. ovog lana, ukoliko vrednosti imovine i poslovnog prihoda matinog i zavisnih pravnih lica, ne raunajui meusobna uea, potraivanja i obaveze, meusobne rezultate i meusobne poslovne prihode i rashode matinog i zavisnih pravnih lica, u zbiru ne prelaze polovinu kriterijuma za malo pravno lice, u smislu lana 6. stav 3. ovog zakona, matino pravno lice nije obavezno da sastavlja, dostavlja i obelodanjuje konsolidovane finansijske izvetaje. Stav 5. ovog lana ne primenjuje se na matina pravna lica koja su javna drutva, odnosno drutva koja se pripremaju da postanu javna u skladu sa zakonom kojim se ureuje trite kapitala. Matino pravno lice, koje je istovremeno zavisno u vioj ekonomskoj celini, nije duno da sastavlja konsolidovane godinje finansijske izvetaje u skladu sa ovim zakonom, osim ako njegovo matino pravno lice ima sedite u inostranstvu.

- 14 Revizija finansijskih izvetaja lan 28. Revizija redovnih godinjih i konsolidovanih godinjih finansijskih izvetaja obavlja se u skladu sa propisima kojima se ureuje revizija. Godinji izvetaj o poslovanju lan 29. Pravno lice duno je da sastavi godinji izvetaj o poslovanju. Godinji izvetaj o poslovanju sadri: 1) kratak opis poslovnih aktivnosti i organizacione strukture pravnog lica; 2) verodostojan prikaz razvoja, finansijskog poloaja i rezultata poslovanja pravnog lica, ukljuujui finansijske i nefinansijske pokazatelje relevantne za odreenu vrstu poslovne aktivnosti, kao i informacije o kadrovskim pitanjima; 3) 4) 5) 6) 7) 8) informacije o ulaganjima u cilju zatite ivotne sredine; sve znaajne dogaaje po zavretku poslovne godine; planirani budui razvoj; aktivnosti istraivanja i razvoja; informacije o otkupu sopstvenih akcija, odnosno udela; postojanje ogranaka;

9) koje finansijske instrumente koristi ako je to znaajno za procenu finansijskog poloaja i uspenosti poslovanja; 10) ciljeve i politike vezane za upravljanje finansijskim rizicima, zajedno sa politikom zatite svake znaajnije vrste planirane transakcije za koju se koristi zatita; 11) izloenost cenovnom riziku, kreditnom riziku, riziku likvidnosti i riziku novanog toka, strategiju za upravljanje ovim rizicima i ocenu njihove efektivnosti. Godinji izvetaj o poslovanju javnih drutava, odnosno drutava koja se pripremaju da postanu javna u skladu sa zakonom kojim se ureuje trite kapitala, sadri i pregled pravila korporativnog upravljanja. Izuzetno od stava 1. ovog lana, mikro, mala i srednja pravna lica, osim javnih drutava iz stava 3. ovog lana, nisu duna da sastavljaju godinji izvetaj o poslovanju, s tim to su informacije o otkupu sopstvenih akcija, odnosno udela duna da navedu u Napomenama uz finansijske izvetaje ako su obavezna da ih sastavljaju. Spajanje godinjeg izvetaja o poslovanju i konsolidovanog godinjeg izvetaja o poslovanju u jedan izvetaj lan 30. Matina pravna lica mogu da odlue da godinji izvetaj o poslovanju i konsolidovani godinji izvetaj o poslovanju prikau kao jedan izvetaj koji treba da sadri informacije od znaaja za ekonomsku celinu.

- 15 Jezik i valuta izvetavanja lan 31. Poslovne knjige, finansijski izvetaji, godinji izvetaj o poslovanju, odluka o usvajanju finansijskih izvetaja, izvetaj revizora o obavljenoj reviziji finansijskih izvetaja, odluka o raspodeli dobiti, odnosno pokriu gubitka i druge finansijske informacije sastavljaju se na srpskom jeziku. Iznosi u poslovnim knjigama, finansijskim izvetajima, odlukama, kao i druge finansijske informacije iz stava 1. ovog lana izraavaju se u dinarima. Usvajanje i odgovornost za finansijske izvetaje lan 32. Finansijske izvetaje usvaja skuptina ili drugi nadleni organ pravnog lica, odnosno preduzetnik. Za istinito i poteno prikazivanje finansijskog poloaja i uspenosti poslovanja pravnog lica, odgovoran je zakonski zastupnik, organ upravljanja i nadzorni organ pravnog lica u skladu sa zakonom, odnosno preduzetnik, kao i odgovorno lice iz lana 14. ovog zakona. Finansijske izvetaje potpisuje zakonski zastupnik pravnog lica, odnosno preduzetnik.

VIII. DOSTAVLJANJE FINANSIJSKIH IZVETAJA


Dostavljanje finansijskih izvetaja za javno objavljivanje lan 33. Pravna lica, odnosno preduzetnici duni su da redovne godinje finansijske izvetaje za izvetajnu godinu dostave Agenciji, radi javnog objavljivanja, najkasnije do 30. juna naredne godine, osim ako posebnim zakonom nije drukije ureeno. Pravna lica, koja imaju poslovnu godinu razliitu od kalendarske, duna su da redovne godinje finansijske izvetaje za izvetajnu godinu dostave Agenciji, radi javnog objavljivanja, najkasnije u roku od est meseci od dana kada su ti izvetaji sastavljeni. Pravna lica koja sastavljaju konsolidovane godinje finansijske izvetaje (matina pravna lica) duna su da konsolidovane godinje finansijske izvetaje za izvetajnu godinu dostave Agenciji, radi javnog objavljivanja, najkasnije do 31. jula naredne godine, osim ako posebnim zakonom nije drukije ureeno. Pravna lica, odnosno preduzetnici koji sastavljaju vanredne finansijske izvetaje duni su da ih dostave Agenciji, radi javnog objavljivanja, u roku od 60 dana od dana na koji se ti izvetaji sastavljaju. Pravno lice koje nije imalo poslovnih dogaaja, niti u poslovnim knjigama ima podatke o imovini i obavezama, duno je da do kraja februara naredne godine dostavi Agenciji izjavu o neaktivnosti koja se odnosi na izvetajnu godinu. Finansijski izvetaji iz st. 1 - 4. ovog lana i izjava iz stava 5. ovog lana, potpisani kvalifikovanim elektronskim potpisom zakonskog zastupnika, unose se u poseban informacioni sistem Agencije i dostavljaju Agenciji u elektronskom obliku.

- 16 Dostavljanje dokumentacije uz finansijske izvetaje lan 34. Pravna lica duna su da, uz redovne i konsolidovane godinje finansijske izvetaje iz lana 33. ovog zakona, dostave u originalu Agenciji: 1) odluku o finansijskih izvetaja; usvajanju redovnih, odnosno konsolidovanih godinjih

2) odluku o raspodeli dobiti, odnosno pokriu gubitka po redovnom godinjem finansijskom izvetaju, ako je odlueno da se dobit rasporeuje, odnosno da se vri pokrie gubitka; 3) godinji izvetaj o poslovanju u skladu sa ovim zakonom. Pravna lica, koja imaju obavezu revizije finansijskih izvetaja u skladu sa zakonom kojim se ureuje revizija, duna su da, pored dokumentacije iz stava 1. ovog lana dostave u originalu Agenciji revizorski izvetaj, koji je sastavljen u skladu sa zakonom i meunarodnim standardima revizije, uz koji se prilau finansijski izvetaji koji su bili predmet revizije. Dostavljanje podataka za statistike i druge potrebe lan 35. Pravna lica i preduzetnici duni su da, za statistike i druge potrebe, dostave Agenciji do kraja februara naredne godine: Bilans stanja, Bilans uspeha i Statistiki izvetaj za poslovnu godinu koja je jednaka kalendarskoj. Pravna lica, koja imaju poslovnu godinu razliitu od kalendarske godine, duna su da do kraja februara naredne godine dostave Agenciji Bilans stanja, Bilans uspeha i Statistiki izvetaj za poslovnu godinu koja je jednaka kalendarskoj. Podaci iz izvetaja iz st. 1. i 2. ovog lana ne mogu se ustupati treim licima bez izriite saglasnosti pravnog lica i preduzetnika, niti se mogu javno objavljivati. Oblik i sadraj Statistikog izvetaja propisuje ministar nadlean za poslove finansija, Narodna banka Srbije, odnosno Komisija za hartije od vrednosti shodno nadlenostima iz ovog zakona. Za pravna lica i preduzetnike koji su, uz izvetaje za statistiku obradu iz st. 1. i 2. ovog lana, dostavili i ostale finansijske izvetaje i dokumentaciju iz l. 33. i 34. ovog zakona, odnosno izjavu da dostavljaju redovne godinje finansijske izvetaje, smatrae se da su ispunili i obavezu dostavljanja tih izvetaja za javno objavljivanje. Izvetaji iz st. 1 i 2. ovog lana, potpisani kvalifikovanim elektronskim potpisom zakonskog zastupnika, unose se u poseban informacioni sistem Agencije i dostavljaju Agenciji u elektronskom obliku.

IX. REGISTAR FINANSIJSKIH IZVETAJA


Javno objavljivanje finansijskih izvetaja lan 36. Podatke iz potpunih i raunski tanih finansijskih izvetaja i dokumentaciju iz l. 33. i 34. ovog zakona Agencija javno objavljuje na svojoj internet stranici, u okviru Registra finansijskih izvetaja, u punom sadraju za obveznike revizije u skladu sa zakonom kojim se ureuje revizija, i u skraenom sadraju za ostala pravna lica i preduzetnike.

- 17 Agencija je duna da podatke i dokumentaciju, iz stava 1. ovog lana, javno objavi na internet stranici u roku od 60 dana od dana prijema potpunog i raunski tanog finansijskog izvetaja pravnog lica, odnosno preduzetnika. Agencija je duna da finansijske izvetaje i dokumentaciju iz l. 33. i 34. ovog zakona, u kojima pravna lica i preduzetnici nisu otklonili utvrene nedostatke, javno objavi na svojoj internet stranici kao nepotpune i raunski netane, u punom ili skraenom sadraju, i to najkasnije do 31. oktobra naredne godine za izvetajnu godinu. Agencija je duna da pristup finansijskim izvetajima i dokumentaciji iz st. 1. i 3. ovog lana za poslednje tri izvetajne godine omogui korisnicima na internet stranici Agencije, bez naknade. Sadrina Registra finansijskih izvetaja lan 37. Registar finansijskih izvetaja je centralna, javna, jedinstvena elektronska baza podataka iz potpunih i raunski tanih finansijskih izvetaja i dokumentacije iz l. 33. i 34. ovog zakona. U okviru Registra finansijskih izvetaja vodi se posebna baza podataka za statistike i druge potrebe iz lana 35. ovog zakona. Na osnovu podataka iz stava 1. ovog lana i zbirnih podataka iz stava 2. ovog lana, podataka iz drugih registara i evidencija koje vodi Agencija, kao i podataka koje joj dostavljaju drugi nadleni organi i zainteresovani korisnici usluga, Agencija u okviru Registra finansijskih izvetaja vodi bazu podataka o bonitetu. Podaci o bonitetu iz stava 3. ovog lana se standardizuju u vremenskim serijama i usaglaavaju sa meunarodnim standardima, direktivama Evropske unije i pravilima finansijske analize. Podaci u Registru finansijskih izvetaja vode se radi sagledavanja privrednih kretanja u Republici Srbiji, analize finansijskog poloaja i uspenosti poslovanja pravnih lica i preduzetnika i procene rizika poslovanja, a u cilju obezbeivanja pouzdanih informacija korisnicima. Voenje Registra finansijskih izvetaja lan 38. Agencija je, radi voenja Registra finansijskih izvetaja, ovlaena da prikuplja, evidentira, obrauje, arhivira i javno objavljuje finansijske izvetaje i dokumentaciju iz l. 33. i 34. ovog zakona, distribuira podatke iz tih izvetaja, kao i da upravlja bazama podataka i osigura zatitu baza podataka i dokumenata koji su arhivirani. Agencija vodi Registar finansijskih izvetaja preko registratora imenovanog u skladu sa zakonom koji ureuje poslovanje Agencije. Agencija je odgovorna za verodostojnost elektronskog unosa podataka iz finansijskih izvetaja, za objavljivanje, kao i za obradu drugih podataka i dokumenata koji se evidentiraju u Registru finansijskih izvetaja. Agencija je duna da uva finansijske izvetaje, godinji izvetaj o poslovanju, izvetaj revizora i drugu dokumentaciju iz l. 33. i 34. ovog zakona deset godina od dana njihovog prijema.

- 18 Nadlenost za propisivanje podzakonskih akata u vezi sa Registrom finansijskih izvetaja lan 39. Blie uslove i nain prijema i provere ispunjenosti uslova za javno objavljivanje finansijskih izvetaja i dokumenata iz l. 33. i 34. ovog zakona, voenja Registra finansijskih izvetaja, pribavljanja podataka koje Agenciji dostavljaju drugi nadleni organi i pravna lica i preduzetnici, kao i pruanja usluga iz Registra finansijskih izvetaja propisuje ministar nadlean za poslove finansija na predlog Agencije. Takse za objavljivanje finansijskih izvetaja i nadoknade trokova za davanje podataka iz Registra finansijskih izvetaja lan 40. Takse za objavljivanje finansijskih izvetaja i dokumentacije iz l. 33. i 34. ovog zakona, kao i nadoknade trokova za davanje podataka i pruanje drugih usluga iz Registra finansijskih izvetaja, utvruje Agencija u skladu sa zakonom kojim se ureuje budetski sistem. Korienje podataka iz Registra finansijskih izvetaja lan 41. Registar finansijskih izvetaja ustupa finansijske izvetaje pravnih lica i preduzetnika nadlenim registrima Agencije u kojima se registruju njihovi statusni podaci. Agencija je duna da Narodnoj banci Srbije omogui neposredan pristup i preuzimanje finansijskih izvetaja, odnosno svih podataka iz finansijskih izvetaja i dokumentacije iz l. 33 - 35. ovog zakona, kao i svih drugih podataka koji su Narodnoj banci Srbije potrebni radi obavljanja njenih zakonom utvrenih funkcija, bez naknade. Agencija je duna da Poreskoj upravi omogui pristup ili dostavi podatke iz finansijskih izvetaja i dokumentacije iz l. 33. i 34. ovog zakona, kao i podatke za statistike i druge potrebe iz lana 35. ovog zakona, bez naknade. Agencija je duna da Republikom zavodu za statistiku omogui pristup ili dostavi podatke za statistike i druge potrebe iz lana 35. ovog zakona, bez naknade. Agencija, na zahtev korisnika, daje izvorne podatke ili kopije godinjeg finansijskog izvetaja, godinjeg izvetaja o poslovanju ili izvetaja revizora i prua druge usluge iz Registra finansijskih izvetaja. Korisnici podataka, u smislu ovog lana, dokumentaciju i podatke preuzete iz Registra finansijskih izvetaja mogu koristiti samo za sopstvene potrebe, u skladu sa propisima i ne mogu ih ustupati treim licima, distribuirati ili objavljivati u izvornom obliku.

- 19 -

X. NACIONALNA KOMISIJA ZA RAUNOVODSTVO


Obrazovanje i delokrug rada Nacionalne komisije za raunovodstvo lan 42. Vlada, na predlog Ministarstva, obrazuje Nacionalnu raunovodstvo (u daljem tekstu: Komisija) sa zadatkom da: komisiju za

1) prati proces primene direktiva Evropske unije iz oblasti raunovodstva i predlae odgovarajua reenja za nacionalno zakonodavstvo; 2) prati proces primene MSFI i MSFI za MSP i daje miljenje Ministarstvu na prevod ovih standarda, kao i reenja za eventualne probleme koji mogu da nastanu u postupku primene tih standarda. Izvetaj o radu lan 43. Komisija je duna da Ministarstvu najmanje jednom meseno dostavlja izvetaj o svome radu. Sastav i finansiranje Komisije lan 44. Vlada, na predlog ministra nadlenog za poslove finansija, imenuje predsednika i est lanova Komisije iz redova strunih lica koja poseduju znanja i praksu iz oblasti finansija, raunovodstva i revizije, od kojih po jednog lana imenuje na predlog Komisije za hartije od vrednosti i Narodne banke Srbije. Strune i administrativne poslove za potrebe Komisije obavlja Ministarstvo. Naknada za rad predsednika i lanova Komisije obezbeuje se iz budeta Republike Srbije. Visinu naknade predsedniku i lanovima Komisije odreuje Vlada, na predlog Ministarstva.

XI. NADZOR
Institucije koje vre nadzor lan 45. Nadzor pravnih lica i preduzetnika, u smislu provere ispravnosti evidentiranja poslovnih promena u poslovnim knjigama, vri Poreska uprava shodno odredbama propisa koji ureuje poreski postupak i poresku administraciju. Nadzor nad bankama i drugim finansijskim institucijama, drutvima za osiguranje, davaocima finansijskog lizinga, dobrovoljnim penzijskim fondovima i drutvima za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima, u smislu provere ispravnosti evidentiranja poslovnih promena u poslovnim knjigama, vri Narodna banka Srbije.

- 20 -

XII. KAZNENE ODREDBE


Privredni prestup lan 46. Novanom kaznom od 100.000 do 3.000.000 dinara kaznie se za privredni prestup pravno lice, ako: 1) se ne razvrsta na mikro, malo, srednje ili veliko pravno lice u skladu sa ovim zakonom (lan 6.); 2) optim aktom ne uredi organizaciju raunovodstva na nain iz lana 7. stav 1. ovog zakona; 3) vri obradu podataka na raunaru, a ne obezbedi raunovodstveni softver koji omoguava funkcionisanje sistema internih raunovodstvenih kontrola i onemoguava brisanje proknjienih poslovnih promena (lan 7. stav 3); 4) 8.); 5) (lan 9.); ne vri proveru raunovodstvenih isprava pre unosa u poslovne knjige ne sastavlja raunovodstvene isprave u skladu sa ovim zakonom (lan

6) raunovodstvene isprave i dokumentaciju ne dostavi na knjienje u propisanom roku i ako poslovnu promenu ne proknjii u poslovnim knjigama u propisanom roku (lan 10.); 7) 8) ne vodi poslovne knjige u skladu sa ovim zakonom (lan 12.); ne otvori poslovne knjige u skladu sa ovim zakonom (lan 12.);

9) optim aktom ne odredi lice kome se poverava voenje poslovnih knjiga i sastavljanje finansijskih izvetaja (lan 14.); 10) ne popie imovinu i obaveze u skladu sa ovim zakonom (lan 16.); 11) kao poverilac ne dostavi svom duniku stanje neplaenih rauna i ako ne obelodani u Napomenama uz finansijske izvetaje neusaglaena potraivanja i obaveze (lan 18. st. 2. i 4.); 12) ne sastavlja i ne prikazuje finansijske izvetaje u skladu sa ovim zakonom (l. 20 - 22.); 13) ne zakljui poslovne knjige u skladu sa ovim zakonom (lan 23.); 14) ne uva raunovodstvene isprave, poslovne knjige, finansijske izvetaje, godinji izvetaj o poslovanju i revizorske izvetaje u rokovima i na nain propisan ovim zakonom (lan 24.); 15) ne zatiti poslovne knjige koje se vode na elektronskom mediju u skladu sa ovim zakonom (lan 24.); 16) 17) 18) ne sastavlja finansijske izvetaje u skladu sa ovim zakonom (l. 25. i 27.); ne izvri reviziju finansijskih izvetaja (lan 28.); ne sastavi godinji izvetaj o poslovanju (lan 29.);

19) ne sastavlja poslovne knjige, izvetaje, odluke i druge finansijske informacije na srpskom jeziku i u dinarima (lan 31.); 20) ne dostavi Agenciji finansijske izvetaje, godinji izvetaj o poslovanju, revizorski izvetaj i ostalu dokumentaciju iz lana 34. ovog zakona radi objavljivanja,

- 21 odnosno ne dostavi podatke za statistike i druge potrebe u rokovima propisanim ovim zakonom (l. 33 - 35.); 21) ako podatke dobijene iz Registra finansijskih izvetaja koristi suprotno lanu 41. ovog zakona. Za radnje iz stava 1. ovog lana kaznie se za privredni prestup i odgovorno lice u pravnom licu, novanom kaznom od 20.000 do 150.000 dinara. Prekraji lan 47. Novanom kaznom od 100.000 do 500.000 dinara kaznie se za prekraj preduzetnik za radnje iz lana 46. ta. 2) - 16), i ta. 19) - 21) ovog zakona. Novanom kaznom u iznosu od 20.000 do 150.000 dinara kaznie se za prekraj fiziko lice ako podatke dobijene iz Registra finansijskih izvetaja koristi suprotno lanu 41. ovog zakona.

XIII. PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE


Nacionalna komisija za raunovodstvo lan 48. Nacionalna komisija za raunovodstvo, osnovana u skladu sa Zakonom o raunovodstvu i reviziji (Slubeni glasnik RS, br. 46/06, 111/09 i 99/11 - dr. zakon), nastavlja sa radom u skladu sa ovim zakonom. Rok za donoenje podzakonskih akata lan 49. Podzakonska akta za sprovoenje ovog zakona donee se najkasnije u roku od est meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, a poee da se primenjuju od finansijskih izvetaja koji se sastavljaju na dan 31. decembra 2014. godine. Do poetka primene podzakonskih akata iz stava 1. ovog lana primenjivae se podzakonski akti doneti na osnovu Zakona o raunovodstvu i reviziji (Slubeni glasnik RS, br. 46/06, 111/09 i 99/11 - dr. zakon). Primena MSFI za MSP lan 50. Odredbe lana 21. ovog zakona poee da se primenjuju od finansijskih izvetaja koji se sastavljaju na dan 31. decembra 2014. godine. Izuzetno od stava 1. ovog lana, pravna lica koja su u skladu sa Zakonom o raunovodstvu i reviziji (Slubeni glasnik RS, br. 46/06, 111/09 i 99/11 - dr. zakon) primenjivala Pravilnik o nainu priznavanja i procenjivanja imovine, obaveza, prihoda i rashoda malih pravnih lica i preduzetnika (Slubeni glasnik RS, br. 106/06 i 111/06 ispravka), mogu primenjivati odredbe tog pravilnika najkasnije do sastavljanja finansijskih izvetaja na dan 31. decembra 2015. godine.

- 22 Dostavljanje finansijskih izvetaja lan 51. Odredbe l. 33 - 35. ovog zakona poee da se primenjuju od finansijskih izvetaja koji se sastavljaju na dan 31. decembra 2014. godine. Izuzetno od stava 1. ovog lana, mikro pravna lica iz lana 6. stav 2. ovog zakona, mogu finansijske izvetaje, koji se sastavljaju na dan 31. decembra 2014. godine, kao i dokumentaciju i podatke iz l. 33 - 35. ovog zakona, da dostavljaju i u papirnom obliku. Do poetka primene odredaba l. 33 35. ovog zakona, Agencija je duna da Narodnoj banci Srbije, u skladu s lanom 41. ovog zakona, omogui pristup i preuzimanje finansijskih izvetaja, odnosno svih podataka iz finansijskih izvetaja i ostale dokumentacije koji se dostavljaju Agenciji u skladu s l. 30. i 31. Zakona o raunovodstvu i reviziji (Slubeni glasnik RS, br. 46/06, 111/09 i 99/11 dr. zakon). Prestanak vaenja propisa lan 52. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o raunovodstvu i reviziji (Slubeni glasnik RS, br. 46/06, 111/09 i 99/11 - dr. zakon), osim odredaba lana 37, lana 38. stav 15, lana 40. stav 3. i lana 45. tog zakona koje prestaju da vae 31. decembra 2013. godine, odredaba lana 2. stav 5, l. 15, 26, 30. i 31. tog zakona koje prestaju da vae 30. decembra 2014. godine i odredbe lana 2. stav 6. tog zakona koja prestaje da vai 30. decembra 2015. godine. Zavrna odredba lan 53. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku Republike Srbije.

You might also like