Uzgoj enjaka

enjak, botanikim imenom Allium sativum, pripada u porodicu Liliaceae. Uz luk je najznaajniji predstavnik skupine lukoviastog povra. Pripada meu najstarije povrarske kulture, a podrijetlom je s podruja srednje Azije. U povijesti ljudskog roda poznat je du e od !""" godina, od #ine preko $gipta, zemalja %liskog istoka pa sve do ju noeuropski& zemalja. Hranidbena i zdravstvena vrijednost 'bog intenzivnog mirisa i ljutog okusa enjak se ne koristi kao povre u u em smislu ve prvenstveno kao dodatak brojnim jelima. (vje i enjak dodaje se razliitim salatama, redovito je dodatak ku&anim, pirjanim i peenim jelima od povra i mesa. Prema svojem sastavu ima veliku &ranidbenu vrijednost u odnosu na drugo povre, ali zbog male koliine, koja se koristi kao namirnica, nema veeg znaenja. )ukovica enjaka sadr i* voda bjelanevine masti ugljiko&idrati vlakna minerali enjak je takoer bogat izvor minerala* natrij kalij magnezij kalcij 7os7or eljezo sumpor 4" mg 5 4"" g svje eg enjaka 41" - /!" 6 43 - ,2 6 4! - ,1 6 2" - 43/ 6 4,! - !," 6 2/ 6 +,,"" - ./,"" 0 !,"" - +,1" 0 ","+ - ",2" 0 2","" - 2.,3" 0 ",1" - 4,4" 0 4,!" - 4,/" 0

8lavni vitamini zastupljeni su u sljedeem rasponu 9mg54"" g jestivog dijela:* karoten vitamin $ vitamin %4 vitamin %2 vitamin %, vitamin ; ","4 ",2" ",41 - ",2" ","4 - ",44 ","+ - ",". 3,"" - 41,""

enjaku daje zdravstvenu vrijednost eterino ulje, koje sadr i sumpor 9daje mu okus i miris, 2 - 41 mg54"" g : i biljni antibiotik < alicin, koji nastaje iz aliina djelovanjem alinaze. =akon uporabe enjaka, preko ko e i dini& organa, izluuje se alilsul7id, koji daje neugodan miris. enjak se od davnina upotrebljava kao lijek, a suvremena znanost je to i potvrdila. U ljekarnama se prodaju tablete, kapsule i tinkture nainjene od enjaka, koje imaju pozitivno zdravstveno djelovanje, a nemaju nepo eljan uinak nakon uporabe. #oristan je pri sni avanju krvnog tlaka, protiv stvaranja ugruaka krvi, pri sni avanju sadr aja kolesterola u krvi. Pripisuju mu se ljekovita svojstva zbog izra enog 7itocidnog djelovanja, kojim se regulira bakterijski sastav crijeva, pospjeuje probava i rad mokranog sustava. enjak poma e pri izluivanju ui, a normalizira i djelovanje jetre. =ajpoznatije njegovo djelovanje je protiv pre&lade i gripe, a koristan je pri bron&itisu i astmi. >blozi od sjeckanog enjaka u narodu se koriste protiv ireva na ko i, ognojeni& rana, uljeva i kurji& oiju.

Proizvodnja u svijetu i gospodarska vrijednost Podaci ?A>-a iz 433,. godine govore da je te godine u svijetu enjak bio proizveden na povrini od 1"".""" &a, s prosjenim prinosom od 3,/ t5&a. U $uropi se proizvodi na 12.""" &a, uz prosjean prinos od /,. t5&a. =ajvei europski proizvoa je @panjolska sa ,2.""" &a i prosjenim prinosom od .,"/ t5&a. #od nas se prema statistici proizvodi enjak na povrini od ,.""" &a, uz prosjean prinos od , t5&a. 'a&valjujui velikoj adaptibilnosti enjak se proizvodi u cijeloj zemlji, ali prete no na malim povrinama za lokalna tr ita i osobne potrebe. =a krakim poljima u dalmatinskom zaleu uzgoj enjaka ima dugogodinju tradiciju, a uvoenjem bolji& bezvirusni& kultivara ta bi se proizvodnja mogla poveati i predstavljati znaajan izvor pri&oda domicilnog stanovnitva te preraivaki& kapaciteta za suenje i 7armaceutsku industriju. Morfoloka svojstva enjak je viegodinja biljka, ali u naoj klimi ne daje sjeme i razmno ava se vegetativno pa se zbog toga uzgaja kao jednogodinja kultura. 'a &ranu se upotrebljavaju lukovice, rijee cijele mlade biljke sa sonim liem i la nom stabljikom. Prema klasi7ikaciji dijeli se na dvije podvrste* 4. 2. Allium sativum < sagitatum, stvara cvjetnu stapku, Allium sativum < vulgare, ne stvara cvjetnu stapku.

Aeina ekotipova i kultivara, koji se uzgajaju irom svijeta, ne cvate i ne donosi sjeme. Bazmno ava se iskljuivo vegetativno. )ukovica enjaka je po svojoj grai prvenstveno reproduktivni organ. (astoji se od manjeg ili veeg broja enjeva, a svaki od nji& mo e dati novu biljku. =akon sadnje iz zametka stabljike na bazi enjaka se razvije razmjerno debelo, slabo razgranato adventivno korjenje, koje se prostire u povrinskom sloju tla. Unutar enja je klica, koju ine 2-, zametnuta lista, koji izbiju na gornji otvor enja. Prvi list je bez plojke, a sljedei se sastoji od lisnog rukavca i linearne plojke. )isni rukavci sljedei& listova 7ormiraju la nu stabljiku. Cijekom rasta biljke razvije se 4" - 42 listova. )a na je stabljika duga 2" - ," cm, lisne plojke ," - !" cm, a irina im je 2 - ! cm. Pri zavretku rasta listova u pazu&u najmlaeg lista zametne se jedan pup, a na onima ispod njega do etvrtoga lista 4 - + pupova. %roj zametnuti& pupova se smanjuje to su listovi stariji. =ajstariji listovi nemaju pupova, a od nji&ovi& rukavaca nastaju 2 - ! vanjska ovojna lista lukovice. Premijetanjem asimilata iz lia pupovi rastu i 7ormiraju se enjevi. (astoje se od vanjske vrste ovojnice, paren&imskog tkiva i klice. U standardnoj lukovici mo e biti + - 2" pa i vie enjeva. Ako se sade vrlo sitni enjevi mo e se razviti samo jedan pup odnosno eanj okruglog oblika. =eki ekotipovi razvijaju i cvjetnu stabljiku, koja naraste ." - 4"" cm i na vr&u nosi zrane enjie te po nekoliko sterilni& cvjetova, koji su u poetku obavijeni jednim ovojnim listom. Dz zani& enjia mogu se razviti nove biljke, koje razviju sitnu lukovicu s jednim ili po nekoliko sitni& enjeva. >ve zrane lukovice neki proizvoai otkidaju im se pojave, to omoguuje vei prinos. Ponekad dolazi do sekundarnog granjanja pa se postrano pojavi jedan ili vie novi& izboja u kojima se razvije jedan ili vie enjeva. Cakva lukovica ima nepravilan oblik ili sa strane posebne enjeve. %iljka enjaka je vrlo otporna na niske temperature i mo e dobro prezimiti kontinentalnu zimu. (amo neki kultivari i ekotipovi mogu biti vie ili manje oteeni od niski& temperatura. 'a normalan rast i glavienje enjaka enjevi za reprodukciju moraju biti izlo eni niskim temperaturama manjim od 4/ E; uz optimum od 2 < ! E; bilo u skladitu ili u tlu. Cijekom vegetacije glavienje pospjeuju vie temperature i du i dan. $kotipovi iz razliiti& podruja razliito reagiraju na raspon temperatura, na du inu trajanja odgovarajui& temperatura i na du inu dana. > tome treba voditi rauna pri uvoenju kultivara iz drugi& proizvodni& podruja. enjak skladiten na temperaturi iznad 2" E; i posaen u kasno proljee nee stvoriti lukovicu nego produ iti vegetativni rast do u kasnu jesen. 'a zriobu lukovice odnosno ulazak u mirovanje najpovoljnije su visoke temperature iznad 2/ E; i su&o vrijeme.

Tlo, klima i proizvodna podruja 'a uzgoj enjaka prikladna su laka aluvijalna tla dobre strukture i blago kisele ili neutralne reakcije te nikako zaslanjena tla. Fobra ocjeditost tla i umjerena vlaga va na je za vegetativan rast. U sluaju du eg sunog razdoblja navodnjavanjem se mo e izbjei stres od sue i osigurati planirani prinos. enjak ima velike za&tjeve prema svjetlosti pa za uzgoj treba izabrati dobro osunane terene, bez zasjena drugi& visoki& vrsta. 'a zriobu lukovice po eljno je su&o i toplo vrijeme. Povoljni uvjeti za uzgoj enjaka u nas su u dolinama rijeka u istonoj (lavoniji, gdje je klima neto aridnija, a u krakim poljima na prisojnim polo ajima, gdje se zimi ne zadr avaju vode. Ako u vremenu zriobe lukovica padne vie oborina, esto pucaju vanjski ovojni listovi ili lukovica poprimi sivu boju od sapro7itni& gljivica. Mjesto u plodosmjeni i gnojidba enjak se obvezatno uzgaja u plodoredu. =a istoj povrini proizvodnja se mo e ponoviti svaki& ! - / godina. =e podnosi sam sebe niti bilo koji drugi luk kao predkulturu. >vaj period od ! - / godina je najsigurnija i ekoloki najpri&vatljivija mjera zatite od lukove nematode, koja mo e uiniti velike tete u nasadu. Dz istog razloga preporuuje se primjeniti organsku gnojidbu za predkulturu. >bino se uzgaja iza kultura, koje su gnojene stajskim gnojem i ostavljaju razra&ljeno i nezakorovljeno tlo. >d povrtni& kultura to su najee rajica, paprika, krastavci i krumpir. 'a pravilnu gnojidbu enjaka treba znati koliko se s jedinice povrine iznese osnovni& gnojiva, u prvom redu =, P, #, Gg i (. enjak s prinosom od 4" t5&a iznese iz tla sljedee koliine &raniva* = P2>/ #2> Gg> ( 4"" - 42" kg ," - !" kg 4"" - 42" kg / kg /" kg

=a osnovu toga, a ovisno o stanju &raniva u tlu, preporuuje se sljedea gnojidba* = P2>/ #2> Gg> 4"" - 4!" kg 9 primjena 2 < , puta: 1" - 4," kg 4/" - 41" kg ," - !" kg

#ao primjer gnojidbe navodi se gnojidba s =P# /*2"*," od /"" kg5&a te pri&rana #A=-om od 2/" - ,"" kg5&a. Aa no je napomenuti da se kalijevo gnojivo koristi u sul7atnom obliku. Fo poetka glavienja biljka iskoristi treinu potrebni& &raniva. U vrijeme poetka glavienja pri&rana duinim gnojivom je odluujua za prinos. Prevelika koliina duika mo e pospjeiti sekundarno grananje i proizvodnju nestandardni& lukovica.

Izbor kultivara i ekotipova Aeina kultivara u nas i u svijetu dobivena je klonskom selekcijom lokalni& ekotipova. Prema naim iskustvima ekotipovi imaju relativno slabu adaptivnost. Prenoenjem ekotipa po eljni& svojstava u novom proizvodnom podruju ta svojstva slabije dolaze do izra aja. Dzborom lukovica za reprodukciju proizvoai sami provode klonsku selekciju, meutim struno voena selekcija daje bolje rezultate. Prosjena masa lukovica domai& ekotipova obino je ," - !" grama dok 7rancuski bezvirusni kultivari imaju prosjenu masu lukovica ." - 4"" g. #ultivari i ekotipovi mogu se podijeliti u tri osnovne grupe* jesenski, proljetni i alternativni. Hesenski, za koje bi bolje odgovarao termin ozimi, jer se sade u jesen, prezimljuju i u sljedeoj godini razvijaju vegetativnu masu i lukovicu. >ni imaju krae razdoblje mirovanja pa se u ambijentalnim uvjetima repromaterijal ne mo e uvati do proljea. Aeina ovi& ekotipova imaju krupnije i ire listove, krupniju lukovicu s manjim brojem krupniji& enjeva u lukovici. Proljetni kultivari i ekotipovi sade se u proljee. Dmaju du e razdoblje mirovanja i mogu se dobro uvati u uvjetima ambijenta do proljea. >sjetljiviji su na niske temperature, to je drugi razlog sadnje u proljee. )a na stabljika i listovi su im tanji i u i, glavice sitnije s veim brojem enjeva u glavici. Alternativni kultivari su po mor7olokim i biolokim svojstvima bli i proljetnim ekotipovima, ali su otporniji na niske temperature pa se mogu saditi i u jesen. >bzirom da pri sadnji u jesen imaju du u vegetaciju, daju neto krupniju lukovicu i vei prinos nego pri sadnji u proljee. Prema naim iskustvima veina domai& proljetni& ekotipova su u stvari alternativni. U obadvije grupe domai& ekotipova enjaka zastupljeni su ekotipovi bez cvjetne stabljike i sa cvjetnom stabljikom, koja na vr&u nosi zranu lukovicu sa zranim enjiima, uz nekoliko sterilni& cvjetova. Ca se skupina prema nekim autorima ubraja u posebni varietet Allium sativum var. saggitatum. enjevi unutar lukovice obavijeni su vrstom zatitnom ljuskom, koja mo e biti bijela, ru iasta ili svjetlo ljubiasta. Aeina domai& ekotipova imaju ru iastu ljusku. 'a preradu suenjem prednost ima bijela ljuska. Priprema tla Poto se enjak sadi veinom u jesen ili rano u proljee, obradu tla potrebno je obaviti odma& nakon skidanja predkulture. =akon predkultura koje ranije napuste tlo napravi se plitko oranje, a u jesen, tri tjedna prije sadnje izore se na ," cm dubine uz primjenu potrebne koliine kalija i 7os7ora. Prije sadnje obino se 7ormiraju uzdignute gredice. Cime se izbjegava velika vlaga u zoni sadnje u sluaju obilniji& zimski& oborina. 8redice se izvode pomou prikljuni& strojeva < grediara. Cakoer treba izbjegavati usitnjeni povrinski sloj da se ne stvori jaa pokorica.

Sadnja i njega usjeva =eposredno prije sadnje za reprodukciju se biraju zdrave i neoteene krupnije lukovice pravilni& oblika. Ako je to mogue najbolje je upotrijebiti vanjske enjeve. (ve do sadnje lukovice se uvaju u prozranom skladitu na temperaturi potrebnoj za sadnju. 'a jesensku sadnju preporuuje se uvanje na temperaturi 4/ < 4+ E; to uvjetuje jaku dormantnost, a pred samu sadnju na / < + E;, ime se dormantnost prekida. =iske temperature prije sadnje pospjeuju razvoj listova i produ uju vegetaciju to poveava lukovicu. enjevi se odvajaju neposredno pred sadnju, klasiraju prema veliini i tretiraju odgovarajuim 7ungicidom. Cretiraju se tako da se prije sadnje oko 4/ minuta potapaju u pripremljenu otopinu 7ungicida. Potapanje enjeva u otopini 7ungicida je preventivna radnja, kojom se pokuava sprijeiti napad bolesti na podzemni dio enjaka. Dako i enjevi od oko 4g te ine mogu dati biljku, bolje je saditi krupnije enjeve od !-+ gr, jer se od krupniji& enjeva dobiju vee glavice. (adnja se obavlja me&anizirano, sadilicama na ravno tlo ili na pret&odno pripremljene gredice. (adi se u redove razmaka 2" - ,"cm, a razmak biljaka u redu ovisi o krupnoi enjeva za sadnju. Ako se sade krupniji enjevi od / + g 92" biljaka po mI: mo e se dobiti vrlo dobar prinos, ali za takav nain uzgoja potrebno je 4.""" - 4.2"" kg5&a sadnog materijala. (itniji enjevi sade se uz manji razmak enjeva u redu raunajui do !" biljaka po mI. U #ali7orniji sade enjak za preradu do +" biljaka po mI, uz sustav navodnjavanja i me&anizacije svi& radnji. Pri runoj sadnji enjevi se sade uspravno tako da zaetak stabljike 9platoa: doe na dubinu !-/ cm, a u &ladnijim podrujima pri jesenskoj sadnji i neto dublje. Ge&anizirana sadnja obino se izvodi adaptiranim sadilicama za krumpir ili cvjetne lukovice. Ako enjevi padaju u otvorenu brazdicu slobodnim padom, zbog oblika enja obino padaju pod kutom od 3"E, to nije problem u daljem rastu. 'a povrinu od 4 &a proizvodnje zasnovane u jesen potrebno je osigurati oko 4.""" kg, a za proljetnu proizvodnju ."" - 1"" kg sadnog materijala. U kontinentalnim podrujima u jesen se sadi sredinom listopada, a u mediteranskim podrujima krajem listopada do sredine studenog. Ako se sadi u proljee najpovoljnija je rana sadnja, im to vremenski uvjeti dozvole. Postoje preporuke ranije jesenske sadnje, sredinom rujna, da se tijekom vegetacije razvije vie listova, a lukovica razvije sredinom ljeta. Cijekom vegetacije njega se usjeva sastoji od borbe protiv korova, navodnjavanja, pri&rane i zatite od biljni& bolesti i tetnika. Primjena &erbicida veliko je olakanje u borbi protiv korova, jer su me&anike mjere teko provedive i za&tijevaju mnogo rada. Pri jesenjskoj sadnji u kontinentalnim podrujima korov obino u jesen nije problem, a u rano proljee, dok jo ni korov ni enjak nije poeo rasti, prska se rezidualnim &erbicidom. Ako su se listovi enjaka tijekom zime pojavili na povrini, to se za blagi& zima esto dogaa, ta se mjera izostavlja i tretira se odgovarajuim sredstvima tek kad biljke enjaka imaju , lista. Ponekad je potrebno tretiranje ponoviti. U mediteranskom podruju tijekom zime mogu se razviti speci7ini korovi kao to je troskot. Prije nicanja enjaka primjena preporueni& &erbicida mo e tititi usjev do proljea. Proljetna pri&rana uz meurednu obradu prije primjene &erbicida, a poslije nicanja, omoguiti e bolji vodozrani re im i nadoknaditi isprani duik tijekom zime. U sluaju du eg sunog razdoblja navodnjavanje enjaka mo e osigurati nesmetani rast, ali , tjedna prije planirane berbe navodnjavanje treba prestati.

T!T"#I$%! #! $%&'&
enjakova mu&a 9Helomyza /Suilia/ lurida) je tetnik koji napada iskljuivo enjak. @tete ini liinka &ranei se sadr ajem mlade biljke, a na oteena mjesta naseljavaju se uzronici gljivini& bolesti ili sapro7itske gljive. =apadnute biljke poinju se suiti, sredinji list po uti, stabljika je mekana, prazna kao i lukovica. U stabljici se nalazi samo jedna liinka. Pretpostavlja se da ima jednu generaciju godinje. Prezimljuje kao odrasli oblik pa ve krajem zime napada prezimjele biljke. 'atita* suzbija se na isti nain i istim insekticidima kao i lukova mu&a, inkorporacijom prije sadnje ili prskanjem u doba leta mu&e. Banijom sadnjom enjaka u jesen ili kasnije u proljee mogu se smanjiti i ubla iti posljedice napada. )ukov moljac 9Acrolepia assectella) ini tete na luku, poriluku i enjaku. Cijekom godine ima dvije generacije, a u toplijim krajevima i treu. @tete ini gusjenica, koja se &rani lisnim paren&imom, a u kasnijem stadiju prodire u samu glavicu. U poetku napada vide se uzdu ne srebrnastobijele pruge na listu, a kasnije, kada gusjenica ue u glavicu, biljka uti, vene i osui se. 'atita* na malim parcelama nije potrebna, a provodi se na povrinama za proizvodnju sjemenskog luka i to prskanjem insekticidima u doba leta leptira prve i druge generacije. =a enjaku tete ini i stabljina nematoda iz roda Ditylenhus. )istovi ute i propadaju, lukovice postaju mekane, prazne i neupotrebljive za sadnju. Plamenjaa 9Peronospora destructor: ini velike tete na svom lukoviastom povru pa i enjaku, smanjenjem uroda i propadanjem zara eni& lukovica za vrijeme skladitenja. Dz zara eni& eanja razviju se sistemino zara ene biljke. Gicelij se iri na mlade listove na kojima nastaju sporonosni organi. Plamenjaa se mo e odr ati preko zime na luku pa u rano proljee prva konidijska generacija vri in7ekciju. (imptomi su najbolje vidljivi za rane jutarnje rose. =a listovima se pojavljuju barunaste nakupine spora, nakon ega listovi po ute i odumiru. Uz du i period visoke vla nosti bolest mo e poprimiti ire razmjere. >snovna mjera zatite je sadnja zdravi& eanja i potivanje plodoreda. Ca mjera esto nije dostatna pa treba koristiti 7ungicide kontaktnog ili sisteminog djelovanja. =a enjaku parazitira nekoliko vrsta roda Botrytis, neki na nadzemnim djelovima, a neki izazivaju tete i javljaju se tijekom skladitenja. %ijela trule 9Sclerotium cepivorum: napada svo lukoviasto povre, a enjak je najosjetljiviji. Dn7ekcije potjeu iz tla u kojem gljiva pre ivljava kao sklerocij nekoliko godina. Prvi znakovi su uenje, zatim nekroza listova poevi od vr&a prema dolje i odumiranje isti&. Aanjski list lukovice je votan, vodenast, prekriven snje nobijelim pa&uljastim micelijem u kojem se stvaraju sitni crni sklerociji. )ukovica je trula i zaudara. 'atita se odnosi na viegodinji plodored 9barem tri godine: i sadnju eanja tretirani& 7ungicidima. Jra 9Puccinia alli: ini znaajne tete na enjaku. =a listovima se pojavljuju utosmei, okruglasti ili izdu eni uredosorusi < kvr ice, u kojima se nalaze uredospore. =apadnuti listovi prerano odumiru, sue se, a lukovice su manje. 'atita se odnosi na unitavanje zara eni& biljni& ostataka. Uporabom 7ungicida za suzbijanje plamenjae suzbijamo i tu bolest. (atita od korova enjak se kod nas uzgaja iskljuivo sadnjom enjeva i to ee u jesen nego u proljee. (toga je i s gledita sastava korovne 7lore problem speci7ian. 'a suzbijanje korova kod nas nije registriran ni jedan pripravak pa je potrebno prouiti iskustva proizvoaa iz drugi& zemalja.

)erba i prinosi enjak je zreo za vaenje kad la na stabljika omeka i nadzemni dio pone polijegati. U to je vrijeme u rezervnom tkivu enjeva najvie eera, to se mo e kontrolirati re7raktometrom. Preporuuje se vaenje enjaka kad je jo oko treine lia zeleno, a ako se vadi me&anizirano, jo i ranije. 'a enjak jesenske sadnje to je najee krajem srpnja, a kod proljetne sadnje tijekom kolovoza. Aaenje se obavlja po su&om i lijepom vremenu, kad je tlo umjereno prosueno, s pomou posebni& vadilica. =akon vaenja enjak je potrebno s polja dopremiti u prostor zatien od sunca i u tankom sloju prosuiti. 'atim se oisti od lia i ostatka korijena te kalibrira prema standardima. Pri tim operacijama treba izbjegavati udarce. Pri me&aniziranom vaenju prvo se pokosi lie, a nakon toga vadi prilagoenim vadilicama. Caj se nain koristi prvenstveno za vaenje enjaka za preradu. enjak se mo e uvati tijekom cijele godine u skladitima s kontroliranim uvjetima, na temperaturi 4 < 2 E;, pri relativnoj vlazi zraka ." < ./ 0, uz stalno provjetravanje. Prinos enjaka ovisi o ekotipu, roku sadnje, sadnom materijalu i nainu sadnje. Prinos enjaka kod nas je , - / t5&a dok je u ?rancuskoj + - 1 t5&a, a zabilje ili su prinos i do 42 t5&a. Poto za sadnju enjaka u sljedeoj godini proizvoa mora ostaviti do 4 t5&a, to se smanjuje dio koji se mo e ponuditi tr itu za oko 2" 0. #od nas su provoena ispitivanja o mogunostima proizvodnje enjakovi& luica od zrani& enjia Kcvatui&L ekotipova enjaka. Caj se nain nije pokazao ekonomski opravdanim, a mo e nai primjenu samo u br em umno avanju selekcionirani& klonova. Prema normama kvalitete europskog tr ita enjak Kekstra klaseL mora biti karakteristine boje za tip, cijele glavice, pravilnog oblika, dobro oien, korijen mora biti glatko odrezan, a enjevi moraju biti vrsto vezani u glavici. =ajmanji promjer glavice mora biti !/ mm, a razlika izmeu najvee i najmanje glavice u jedinici pakiranja najvie 2" mm. enjak Kprve klaseL mora biti cijeli prete no pravilnog oblika, enjeva vrsto priljubljeni& i boje normalne za tip. Fozvoljen je nepravilni oblik zbog nenormalnog vegetativnog rasta i manje pucanje ovojni& ljuski, najmanji promjer lukovice ," mm, a razlika izmeu najvee i najmanje lukovice 4/ mm. 'a Kdrugu klasuL dozvoljeno je pucanje vanjski& ljuski, nepravilan oblik lukovice, lagani natisak ako ne utjee na odr ivost te glavici smije manjkati najvie , enja. #rupnoa mora biti kao kod Kprve klaseL. *orada i skladitenje enjaka enjak se u vegetaciji mo e tretirati malainskim &idrazidom ili nakon berbe gama zraenjem da se sprijei klijanje u skladitu. >ieni i sortirani enjak skladiti se u mre astim vreama, boks paletama ili rin7uzi. U skladitu je najva nije odr avati reltivnu vlagu zraka manju od ." 0 da se izbjegne tjeranje korjenia i pojave povrinske plijesni. =ajbolja odr ivost u skladitu je pri temperaturi od 4 - 2 E;. (lina je odr ivost na 2" - ," E;, ali se pri tim temperaturama izgubi mnogo vlage pa se malo sme ura. Cjeranje korjenia i klice u skladitu najbr a je pri temperaturama od / - 4" E;.

'&+'U+&,I%& P-"I(."*$%! #! $%&'& #enjak -egija/ mediteranska Povrina/ 0 1a Sklop sadnje/ 233 333 kom41a

Tip tla/ dobro Period/ 0 godina $ain uzgoja/ iz enjeva Koliina Jedinica mjere kg kg Jedinina cijena 6,33 :,33 Ukupno kn/ha 758333,33 758333,33 0333 :8333,33 08933,33 28;3;,5< 09< kom 3,<5 025,25 08533,33 0;852:,:2 ;087<0,0: 098<2:,55 078<72,9; Koliina Jedinica mjere Jedinina cijena kg kg 2,95 0,03 Ukupno kn/ha 08;25,33 2<5,33 08933,33 lit lit lit kg kg 097,<2 :6,79 :;,79 65,33 :9,33 0805;,37 ;5<,:7 025,06 2;<,53 7;3,33 2;3;,5< 7 ; 2,5 2 0 7 0 ; ; 0 05 <23 0 141a 141a 141a 141a 141a 141a 141a 141a 141a 141a 141a 141a 1a 6;,33 030,33 225,<3 002,33 002,33 023,33 6;,33 6;,33 6;,33 6;,33 252,92 02,33 08533,33 ;<2,33 ;3;,33 597,25 227,33 002,33 7:3,33 6;,33 2<6,33 2<6,33 6;,33 ;8<:6,;3 :8973,33 08533,33 098<2:,55 Ukupno EUR/ha 983:0,3: 93:0,3: 083:0,3: 209,22 ;00,26 09,6; 232,<3 08:2:,22 78252,:9 28257,52 08662,25

#enjak U'UP$I P-IH"* #enjevi Mineralna gnojiva Sredstva za zatitu bilja &mbala=a >polipropilenske vre?e@ "stali trokovi U'UP$I .&-8 T-" '".I P"'-IA! .&-8 T-" '".& 0 Troak me1anizaBije P"'-IA! .&-8 T-" '".& 2 MI$!-&+$& C$"%I.&

5333

$P' 5/23/;3 '&$ Ukupno S-!*ST.& (& (& TITU )I+%& *ursban !D7: Stomp -ogor 73 &ntraBol EP <3 Calben , Ukupno M!H&$I(I-&$! "P!-&,I%! "ranje >0, ;@ Tanjuranje, 2F0,5 1 >0, 7@ Grezanje >0, 00@ -aspodjeljivanje min8 gnojiva, 2F0 1 >0, 0;@ Pri1rana >0, 0;@ Sadnja luiBa >0, 2;@ Prskanje insektiBidom >0, 07@ Prskanje 1erbiBidom, ;F0 1 >0, 07@ Prskanje fungiBidom, ;F0 1 >0, 07@ Prskanje insekt8 i fung8 >0, 07@ .aHenje >0, 29@ Sortiranje i uvre?avanje Transporti Ukupno

533 253 <53 < 7 0,5 2,5 5

$ I 5 2< kg 25 9:

P2 "5 I 23 kg 033

'2 " I ;3 kg 053

6;

033

053

MMM.%esplatni(eminarskiBadovi.com