Dalibor Pranevi

GALERIJA JEDNOG SLIKARA

Galerija Emanuel Vidovi, Split Otvorenje: 27.10.2006. Autorica muzeoloke koncepcije i scenarija: Nela ii Projekt unutranjeg ureenja: eljko Kovai

amisao o osnivanju Galerije Emanuel Vidovi kontinuira od 1953. godine kada se, nakon slikareve posmrtne izlobe u Galeriji umjetnina u Splitu, javlja ideja otkupa umjetnina poradi utemeljenja nove muzejske institucije. Mnogi su kulturni djelatnici, a osobito umjetnikovi nasljednici, podrali inicijativu. Panju valja svratiti na prijedlog Duka Kekemeta da se klasicistika kua pored Srebrnih vrata preuredi i prenamijeni za potrebe prezentacije i istraivanja slikareva djela i ivota. Izbor te dvokatnice ve se tada inio odlinim zbog 1 povijesne bremenitosti i smjetaja unutar povijesnoga gradskog tkiva. U kronologiji osnivakog procesa znaajna je 1982., kada se Vidovievi nasljednici pismeno obraaju Gradu s ponudom povoljnog otkupa i djelominog ustupanja umjetnikovih djela, odnosno arhivskog gradiva i vrijednog atelijerskog inventara. Iste je godine donijeta odluka o preureivanju i proirenju Muzeja grada Splita, u

sklopu kojega se pretpostavlja smjetaj budue galerije. Otkup umjetnina obavljen je tek 1986. godine, odnosno tada je sklopljen ugovor kojim nasljednici daruju slikarev atelijer za potrebe njegova izlaganja u buduoj Galeriji. Ipak, proi e sljedeih dvadeset godina do konane realizacije i otvorenja Galerije u klasicistikom zdanju pored Srebrnih vrata, a pod upravom Muzeja grada Splita. Stalni postav Galerije Emanuel Vidovi temelji se na tematsko-motivskim cjelinama znaajnim za slikarev opus. Budui da su pojedine teme imanentne odreenom vremenskom razdoblju, kronologija je posve nenametljivo prisutna u slijedu kretanja kroz izlobene dvorane. Unutar tako postavljenog koncepta ostavljena je mogunost povremenih intervencija i osvjeenja muzejskog postava, i to buduim akvizicijama kao i djelima koja bi se posuivala.

1 U razdoblju od 1836. do 1963. zdanje je udomljavalo Veliku gimnaziju s mnogim znamenitim Splianima u svojstvu profesora i uenika.

STALNI POSTAVI
57

KVARTAL III - 4 - 2006

Osnivanje Galerije Emanuel Vidovi predstavljalo je pravi muzeoloko-arhitektonski izazov iz vie razloga. Naime, prilikom stvaranja izlobenog prostora trebalo je voditi rauna o revalorizaciji vrijednoga klasicistikog objekta. Kao vani nametnuli su se i slojevi kasnoantike gradnje, budui da se sa svoje istone strane kua naslanja na zid Dioklecijanove palae. Manevarske mogunosti u odnosu na unutranju prostornu dispoziciju nisu bile velike, no zadani okviri potpuno su iskoriteni kako bi se dobio atraktivan muzejski postav. injenica da se ne radi o memorijalnom objektu, odnosno o objektu koji je neposredno vezan uz umjetnikov ivot i aktivnost, pruila je mogunost vee interpretativne slobode i zaobilaenja funkcionalnih vrijednosti pojedinih prostorija kakve inae pronalazimo u objektima obiljeenim sjeanjima. Ipak, memorija je dijelom postala smjernicom koncepcije o emu svjedoi rekonstrukcija atelijera kao i inkorporacija tematske jedinice Krajolici sjeanja.

U atriju prizemlja smjetena je muzejska recepcija, stupovima odvojena od unutranjeg natkrivenog dvorita namijenjenog kafeteriji, ime je izvorna dispozicija ulaznog dijela klasicistike kue uspjeno iskoritena za smjetaj sekundarnih muzejskih funkcija. Bone prostorije uz muzejsku recepciju zamiljene su kao punktovi uestalijih izmjena izlobenih projekata koji bi se uglavnom odnosili na Vidovia i njegovo vrijeme. Ve je iz dijela atrija, s dna stepenita, uoljiv portret Emanuela Vidovia, koji je 1918. godine modelirao Ivan Mirkovi. Uspinjanjem do vrha stepeninog kraka kretanje posjetitelja zaustavlja se na odmoritu, mjestu s kojega je najbolje promatrati portretnu bistu. Drugi stepenini trak koji se sputa i koji je neko vodio prema bonom, danas ukinutom izlazu, zaustavlja se u zidu na kojem je bista izloena, izazivajui svojevrsnu nelagodu. Ta je prostorna anomalija vjeto iskoritena za interpretaciju oscilirajue putanje zanimanja za Vidovia i njegovu ostavtinu u proteklih pedeset godina.

Split, Galerija E. Vidovi, snimio: Z. Sunko

STALNI POSTAVI
58

KVARTAL III - 4 - 2006

Prolazni prostori (hodnik, stepenita) namijenjeni su postavu plakata Vidovievih izloaba, od kojih pojedini predstavljaju vrsna dizajnerska rjeenja (Radovan Tommaseo, Jerolim Mie, Ivan Picelj i dr.). U nii kasnoantikog zida smjetene su slikareve karikature suvremenika. Autorici izlobene koncepcije Neli ii nije bila namjera iscrpno obuhvatiti sve uratke koje je Vidovi od 1908. do 1912. plasirao mahom u humoristikom listu Duje Balavac, ve naznaiti njegov interes u promatranju ljudskih svojstava i podsjetiti na njegovu ulogu na podruju karikature. Prva izlobena prostorija tematizira prepoznatljive slikareve krajolike. Tu se moe vidjeti kronoloki raspon teme i likovnih mijena od 1899. do 1937. godine. Komorniji karakter izloene grae podran je bojom zidova. Kroz cijeli postav promjena boje izlobene dvorane podravat e promjenu teme, provocirajui pritom panju posjetitelja. Moda najatraktivniji dio izlobenog prostora predstavlja rekonstrukcija umjetnikova atelijera.2 Nain izlaganja jedne memorijalne cjeline u okviru izlobenog programa od samog je poetka zaokupljao znatielju. Izdizanje atelijera u odnosu na preostali dio prostorije sugerira kazalinu pozornicu, to potpomae i ograda od stakla. Tako je istaknuta vrijednost atelijera kao izlobenog eksponata i izbjegnut dojam pokuaja rekonstrukcije in situ. Vidoviev atelijer nije vaan samo zbog mogunosti praenja transpozicije stvarnog predmeta u slikani prostor platna, ve i stoga to se u njemu pronalaze predmeti ireg kulturolo-

kog miljea. Primjerice, u atelijer je ukljuena i bogata biblioteka te fotografije koje zorno predouju kulturnu klimu koja je oznaila Split Vidovieva vremena. Odabir predmeta koje je sam promatrao odaje nam slikarove interese. Predmeti se mogu sagledavati ukoliko posjetitelj prihvati svjetlosnu igru: odabirom ponuenih tipaka on moe osvijetliti dio prostora i istraivati stvarne i slikane predmete, odnosno izvlaiti razliite slojeve sjeanja na umjetnika. Slikani atelijeri Emanuela Vidovia zastupljeni su posebnom cjelinom. Odabirom slika na kojima su prikazani njegovi radni prostori i dijelovi stana, datiranim u vrijeme od 1938. do 1949. godine, predstavljena nam je prostorna biografija Emanuela Vidovia. Gledajui te atelijere i stanove liene ljudskog prisua, posjetitelj osvjetava vrijednost relikata i predouje si intimne umjetnikove scenografije. Atelijerski interijeri bit e nadopunjeni interijerima splitskih i trogirskih sakralnih prostora koji sainjavaju sljedeu temu obraenu galerijskim postavom. Ovoga puta rije je o slikarevim koncentracijama na javno dostupne prostore. U seriji Vidovievih sakralnih interijera zamjetljivo je rasvjetljavanje palete koje pridonosi neobinom zraenju svjetla s djela, to je nepotrebno naglaeno muzejskim osvjetljenjem (kolikogod ono blago bilo!). U daljnjem slijedu kroz tematske slojeve lako se uoava kako usredotoenost na interijer slikara odvodi prema mrtvim prirodama i pojedinanim predmetima ijim se posredovanjem stvara ozraje utianosti i sugerira zaustavljeno vrijeme.

2 Inventar atelijera sastoji se od preko 200 predmeta kulturno-umjetnikog, povijesnoumjetnikog i etnografskog karaktera te od fotografija i biblioteke koja broji vie od 400 knjiga.

STALNI POSTAVI
59

KVARTAL III - 4 - 2006

Kroz cijeli postav Galerije Emanuel Vidovi filtrira se sjeanje. Naposljetku e sjeanje postati temom posljednje izlobene dvorane. Bolest i visoke godine ograniile su slikarevo fiziko kretanje, no ne i njegov duh i kreativni ivac. On e na platna prenijeti vlastita sjeanja na ambijente kojima se neko kretao, na taj nam nain pruajui sasvim nove mogunosti interpretacije pozne faze svoga djelovanja. Manji dio izlobenog prostora posveen je crteu, koji se poesto smatra perifernim studijskim medijem. I ovi crtei potvruju ve poznato, bilo da crta, bilo da slika, Vidovi se znalaki prilagoava dvodimenzionalnoj datosti plohe pa s lakoom u njezine dvije koordinate saima bogatstvo svojih svjetova i vizija, napominje Nela ii.3

Stalni galerijski postav uz deplijan, vodi, prigodni plakat i ostale memorabilije na galerijski posjet, nudi posjetitelju i interaktivni touchscreen kao i dokumentarni film o Emanuelu Vidoviu koji se moe pogledati na postavljenom plazma-ekranu.4 Posebna panja posveena je ostalim arhitektonskim detaljima postava, od kojih svakako treba spomenuti vrsno rijeene staklene stijenke uz muzejsku recepciju i na komunikacijskim prijelazima, na koje je ugraviran potpis slikara. Razvidno je da e se na postavljenim premisama od novootvorene Galerije Emanuel Vidovi stvoriti arite prouavanja i irenja interesa za ovo nedvojbeno vano ime hrvatske umjetnosti.

3 NELA II, Galerija E. Vidovi: Vodi, Split, Muzej grada Splita, 2006., 88. 4 Film je snimljen 1988. godine. Redatelj filma je Bogdan ii, scenarist Igor Zidi, direktor fotografije Goran Trbuljak i autor glazbe Frano Para.