USTAV

Pojam i predmet Ustavnog prava Ustavno pravo je osnovna grana prava koja buhvata pravna pravila o dravnom, drutvenom i pravnom ureenju zemlje. Predmet ustavnog prava ine tri meusobno povezana elementa: . organiza!ija dravne i politike vlasti " mehanizam upravljanja #. politiki pro!esi putem kojih se ostvaruje vlast $. subjekti koji su nosio!i vlasti Izvori ustavng prava: . Ustavi su izvori ustavnog prava. U %i& su: Ustav 'epublike (rpske iz ))#. Ustav %osne i &er!egovine iz ))*. Ustav +edera!ije %osne i &er!egovine iz )),. Ustavi kantona #. Ustavni zakoni $. Ustavni amandmani. -a Ustav '( usvojeni su amandmani puta .)# amandmana/ ,. Ustavne odluke npr 0rugo zasjedanje 12-345a iz ),$. *. 3rganski ili sistemski zakoni tj. 6akoni o izboru narodnih poslanika, zakoni o izbornim jedini!ama, o sudovima, o udruenom radu 7. Uredbe koje donosi predsjednik 'epublike u vrijeme rata i neposredne ratne opasnosti 8. (tatuti autonomnih pokrajina, oblasti, srezova, gradova, optina 9. Poslovni!i skuptine ). 3dluke ustavnih sudova %i& i entiteta Pojam ustava Ustav je najvii opti pravno5politiki akt o ureenju drave. Prvi pisani ustav je :romvelov ustav iz 7*$. nastao u ;ngleskoj Postoje razliita shvatanja pojma ustava a/ <aterijalnopravni pojam ustava de=inie ga kao pravna pravila kojima se ureuje dravna vlast b/ +ormalnopravni pojam ustava " pravni akt sa najve>om pravnom snagom, donesen od posebnog organa po posebnom postupku !/ Pravno5politiki pojam ustava " ustavom se omogu>ava i regulie nain vrenja politike vlasti, oblik i kontrola javne vlasti, prava i slobode d/ Pravno5so!ioloki pojam ustava podrazumijeva dravu kao zajedni!u ljudi,gdje su de=inisani odnosi izmeu drutva i ovjeka, ovjeka i ovjeka itd. Bitna svojstva ustava Postoji vie klasi=ika!ija svojstava ustava: / Ustav je odraz postoje>eg tipa drutva #/ Ustav je najvii opti pravni akt $/ Ustav je osnovni zakon sastavljen od naela i prin!ipa ,/ Ustav je deklarativni akt

*/ 7/ 8/ 9/

Ustav Ustav Ustav Ustav

je je je je

mjerilo nivoa demokratije akt koga donosi poseban organ akt koji se donosi po posebnom postupku akt koji se mijenja po posebnom postupku

Klasifikacija Vrste! ustava I! Primarna podjela klasifikacija! " to je podjela ustava po nastanku, nainu donoenja i sutini i to su: . 3ktroisani ustavi ili povelje " ustav je jednostrani i dobrovoljan akt monarha .e=a drave/. #. Ustavni pakt ili kompromisni ustav nastaje kao akt saglasnosti monarha i predstavnikog tijela .parlamenta/ $. -arodni ili demokratski ustav donosi narod kao svoj jednostrani akt i to: - neposredno, re=erendumom - posebno izabrana skuptina5ustavotvorna ili konstituanta II! Sekundarna podjela ustava: . -episani .obiajni/ i pisani ustavi. Ustav ;ngleske je nepisani #. :ruti i meki. :ruti se donose i mijenjaju po posebnom postupku, sloenijem nego zakoni, dok se meki donose i mijenjaju po istom postupku i od istih organa kao zakoni $. :odi=ikovani i nekodi=ikovani ustavi. :odi=ikovani se sastoje od jednog jedinstvenog akta, koji je istovremeno donesen i obuhvata sve norme koje ine !jelovit ustav. -ekodi=ikovani ustavi se sastoje od dva ili vie ustavnih akata donesenih odvojeno i u razliito vrijeme ,. :ratki i dugi ustavi. :ratki imaju ispod sto lanova, sredje dugi od sto do dvesto, a dugi preko dvesto lanova "dnos ustava i drugi# pravni# disciplina i normi Ustavno pravo je osnova za sve druge grane prava. 3no zauazima najvii rang u hijerarhiji normi svakog pravnog sistema. Postupak dono$enja% progla$enja i promjene ustava Ustav je najvii pravni akt koji m se ureuje dravno, drutveno i pravno ureenje jedne drave. ?o je osnovni zakon, zakon sa najve>om pravnom snagom, zakon nad zakonima. Proglaenje ustava se vri nakon njegovog usvajanja od najvieg ustavotvornog organa uz prethodno prihvatanje od svih drugih neophodnih tijela. Prethodnim ustavom de=inisano je ko proglaava ustav ili ustavne promjene, a to je ustavotvorna ili redovna skuptina .parlament/. ?rajanje ustava prolazi kroz dvije =aze. 4edna je dok je ustav na snazi, a druga kada se ustav prestaje primjenjivati. 'azlozi ustavnih promjena su: - promjena odnosa druvenih snaga u dravi - smjena jedne kon!ep!ije ili njena modi=ika!ija - razne zablude i iluzije u ustavu

-aje>a su tri naina promjene ustava: amandmani, ustavni zakoni ili donoenje novog ustava. Postupak za promjenu ustava utvren je samim ustavom, moe ga donositi i mijenjati: . redovna zakonodavna skuptina #. Posebno izabrana ustavotvorna skuptina .konstituanta/ $. Putem re=erenduma " narodni ustav5 prihva>en je ako za njega glasa natpolovina ve>ina biraa ,. @e= drave donosi akt o donoenju ili ukidanju ustava. Ustav i ustavno ure&enje BI' U novembru i de!embru ))*. predstavni!i meunarodne zajedni!e, nakon etverogodinjeg rata, nali su prihvatljivo ustavno i teritorijalno rjeenje za %i&. Prvo je 9 . septembra ))*. u Aenevi usvojen dokument o ustavnim prin!ipima, koji je dovren #7. septembra u -jujorku. 6avrni pregovori voeni su od 5# novembra u 0ejtonu .3hajo/. (vi dokumenti usaglaeni tada potpisani su ,.de!embra u Parizu. <irovnim sporazumom je: 53bustavljen rat 5%i& podijeljena na dva entiteta '( i +edera!iju %i& 5oba entiteta predstavljaju dravne jedini!e sa ogranienim suverenitetom 5:onstituisana je %i& kao dravna zajedni!a koju ine '( i +edera!ija %i& 3pti okvirni sporazum za mir i %i& sadri jedanaest . / aneksa. Ustav %i& .aneks B2/ kao najvii pravni i politiki akt stupio je na snagu nakon potpisivanja 3pteg okvirnog sporazuma za mir u %i&. Ustavni sistem BiH ine: Ustav %i&, Ustav '(, Ustav +edera!ije %i& sa ustavima kantona. Strukturu Ustava BiH ine: 3snovne odredbe, Cjudska prava i slobode, -adlenosti i odnosi izmeu institu!ija %i& i entiteta, Parlamentarna skuptina, Predsjednitvo i <inistarski savjet, Ustavni sud, !entralna banka, +inansije, 3pte odredbe, 1mandmani, Prelazne odredbe i (tupanje na snagu Ustava %i&. Ustavom %i& nisu utvrene osnove unutraeg organizovanja entiteta i niih jedini!a. ?ako institu!ije %i& imaju izvorne nadlenosti tj. donoenje, izvravanje i primjenu zakona i politike na !ijeloj teritoriji. %i& ima simbole, grb i zastavu koju utvruje Parlamentarna skuptina. %i& se razvija u prav!u demokratske drave u kojoj su graani ravnopravni, nema diskrimina!ije, gdje se potuje ravnopravnost entiteta i konstitutivnost naroda. (judska prava i osnovne slo)ode 3snovna karakteristika demokratskog ustavnog ureenja se !ijeni prema nivou obezbjeenja i garan!ije meunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda. (porazumom o ljudskim pravima predviena je :omisija za ljudska prava za %i& koja utvruje potovanje prava i sloboda koje

propisuje ;vropska konven!ija za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. (va li!a na teritoriji %i& uivaju ljudska prava i slobode i to: pravo na ivot, pravo na slobodu i bezbjednost linosti, pravo na privatan i porodini ivot, sloboda misli, vjeroispovijesti, sloboda izraavanja, pravo na svojinu, na obrazovanje, slobodu kretanja i prebivalita, slobodu mirnog okupljanja i udruivanja, pravo na brak i porodi!u, pravo da li!a ne budu drana u ropstvu ili prinudnom radu, pravo da ne budu muena, pravo na sasluanje u graanskim i krivinim predmetima, pravo izbjegli!ama i raseljenim li!ima da se vrate svojim domovima kao i pravo za naknadu tete. *r+avljanstvo Ustavom %i& utvrenoje dravljanstvo %i&, koje regulie Parlamentarna skuptina i dravljanstva entiteta. . 0ravljani entiteta su i dravljani %i&, -ijednom li!u se ne moe oduzeti dravljanstvo po bilo kom osnovu kao to su pol, rasa, boja,jezik, vjeroispovijest, na!ionalna pripadnost, politiko miljenje, imovina itd, 0ravljani %i& mogu imati dvojno dravljanstvo samo ako postoji bilateralni sporazuma sa drugom dravom i glasaju tamo gdje im je prebivalie, 0ravljanstvo se stie porijeklom% ro&enjem% usvajanjem% me&unarodnim sporazumom. (vi graani uivaju ista ljudska prava i slobode. (vaki entitet moe da izdaje pasoe %i& svojim dravljanima uz postojanje !entralnog registra. *r+avna o)ilje+ja %i& kao znak dravnosti i suverenosti ima svoje dravne simbole: zastava, grb i himna. (imbole utvruje Parlamentarna skuptina uz saglasnost Predsjednitva %i&. &imna nema teksta. Dlavni grad je (arajevo. (voje simbole imaju i entiteti i kantoni. 6astave i grbove imaju i optine i gradovi i dr. udruenja, -23, i dr. "dnosi i nadle+nosti izme&u institucija Bi' i entiteta ?e nadlenosti strogo su de=inisane ustavom, a one koje nisu pripadaju entitetima. ?e nadlenosti su: (poljna politika, spoljnotrgovinska politika, !arinska politika, monetarna politika, =inansiranje institu!ija %i& i meunarodnih obaveza, politika i propisi za useljavanje, izbjegli!e i azil, regulisanje saobra>aja izmeu entiteta, kontrola vazdunog saobra>aja. -adlenosti entiteta ;ntiteti su nadleni za sve ono to Ustavom %i& nije izriito povjereno njenim institu!ijama. ?ako entiteti: a/ uspostavljaju spe!ijalne paralelne odnose sa susjednim dravama potuju>i suverenitet i integritet %i& s tim to ugovore mora prihvatiti Parlamentarna skuptina %i& b/ pruaju pomo> (avjetu ministara %i& u ispunjavanju meunarodnih obaveza i lanstva %i& u meunar. organiza!ijama !/ obezbijede uslove u okvirima svoje nadlenosti odravanjem ustanova u skladu sa meunarodnim standardima

d/ ulaze u sporazume sa drugim dravama i organiza!ijama uz potvrdu Parlamentarne skuptine. Institucije Bi'

meunarodnim

Parlamentarna skup$tina Bma dva doma: Dom naroda i Predstavniki dom ,!*om naroda ima * delegata, dvije tre>ine iz +%i& .pet &rvata, pet %onjaka/, jedna tre>ina iz '( .pet (rba/. &rvatske i bonjake delegate iz +%B& biraju njihovi delegati u 0omu naroda Parlamenta +%i&, delegate iz '( bira -arodna skuptina '(. 0a bi dom naroda donosio odluke mora imati kvorum od devet lanova i to po tri iz sva tri naroda. )! Predstavni-ki dom ima ,# poslanika i to dvije tre>ine iz +%B& .#9/, a jedna tre>ina . ,/ iz '( . Poslani!i u Predstavnikom domu se biraju na izborima. 0votre>inska ve>ina svih poslanika ini kvorum. Predstavniki dom ima predsjednika i dva potpredsjednika .(, &, %/ koji se rotiraju. Predstavniki dom ima poslovnik o radu koji se donosi ve>inom glasova. Poslani!i oba doma parlamenta imaju poslaniki imunitet i ne mogu biti pozvani na graansku i krivinu odgovornost dok im traje mandat. Parlamentarna skuptina je nadlena za: . donoenje zakona i sprovoenje odluka Predsjednitva %i& #. Usvajanje budeta za inastitu!ije %i& $. rati=ika!ija ugovora ,. meunarodne obaveze %i& Predloena odluka Parlamentarne skuptine %i& moe biti proglaena destruktivnom po vitalni interes %, (, ili & naroda ve>inom glasova iz redova %, & ili ( delegata. ?akav predmet prenosi se na Ustavni sud koji ne donosi odluku nego utvruje pro!eduralnu ispravnost. Predsjedni$tvo Bi' 4este kolektivni e= drave. (astoji se od tri -lana po jedan (, &, %. .andat lanova predsjednitva traje / godine i mogu se kandidovati jo jednom. 4edan od njih je Predsjedavaju>i, a nakon 0 mjeseci se vr$e rota!ije. Predsjedni$tvo Bi' je nadle+no za: . spoljnu politiku #. imenovanje ambasadora i dr. meunarodnih predstavnika $. rati=ika!ija meunarodnih ugovora uz saglasnost Parlamentarne skuptine ,. predstavljanje %i& u meunarodnim organiza!ijama i traenje lanstva za %i& *. podnoenje izvjetaja Parl. (kuptini jedanput godinje o izda!ima Predsjednitva 7. drugi poslovi koje im prenese Parlament. (kuptina -ain rada Predsjednitva utvren je Ustavom i Poslovnikom. 3dluke se donose konsenzusom ili ako propadnu svi pokuaji konsenzusa odluku donose dva lana. 3dluka se moe proglasiti destruktivnom po vitalni interes entiteta i to u roku od tri dana od usvajanja odluke. ?akva odluka se dostavlja npr. -arodnoj skuptini '( i dvotre>inskom ve>inom se osporava. Savjet ministara

Pored Predsjednitva %i& ini izvrnu vlast. (avjet ministara ini predsjedavaju>i koji je ujedno i ministar jednog od ministarstava i pet ministarstava: 5za ljudska prava i izbjegli!e 5za trezor institu!ija %i& 5za evropske integra!ije 5za inostrane poslove 5za !ivilne poslove i komunika!ije 5spoljnu trgovinu i ekonomske odnose 5odbrane 5pravde Predsjedni$tvo Bi' imenuje Predsjedavaju1eg Savjeta ministara% a sve to potvr&uje Parlamentarna skup$tina Bi'2 <andat Predsjedavaju>eg (avjeta ministara traje osam mjese!i nakon ega se imenuje drugi iz reda drugog konstitutivnog naroda. Predsjed. (< ne moe biti iz reda istog konst. naroda kao predsjedavaju>i Predsjednitva. 4edna tre>ina ministara je iz '(, a dvije tre>ine iz +%i&. (avjet ministara je odgovoran za: (poljnu, spoljnotrgovinsku politiku, =inansiranje ustanova, meunarodne obaveze, komunika!ije, regulisanje saobra>aja izmeu entiteta, kontrola vazdunog saobra>aja. 3dluke se donose konsenzusom svih prisutnih lanova. (avjet min. za svoj rad odgovara Parlamentarnoj skuptini koja moe izglasati nepovjerenje pa (< moe podnijeti ostavku. Ustavni sud Bi' Ustavni sud %i& ustanovljen je Ustavom %i&. (astavljen je od ) sudija .lanova/. Eetiri lana imenuje Predstavn. dom Parlamenta +edera!ije .#&,#%/, a dva -arodna skuptina '(.Preostala tri lana bira predsjednik ;vropskog suda za ljudska prava,uz konsulta!ije sa Predsjednitvom %i&. 3ve sudije .;.sud/ ne smiju biti dravljani %i& niti susjedne zemlje. -adlenost suda su: 5da titi Ustav , zakonitost i ustavnost 5da li je odluka entiteta da sklapa spe!ijalne veze sa susjedima u skladu sa Ustavom 5da li je nekaodredba zakona i Ustava entiteta u skladu sa Ustavom %i& 5opte nadlenosti koje podrazumijevaju provjeru ustavnosti odluka bilo kojih sudova u %i& 5drugostepena nadlenost za presude bilo kojih sudova %i& 3entralna )anka i finansije 3vla>ena je za emitovanje nov!a i monetarnu politiku na !ijeloj teritoriji %i&. -adlenosti su joj utvrene 6akonom o Fentralnoj ban!i %i& koji je usvojila Parlam.skuptina. Upravni odbor F% ini guverner koga imenuje <<+ i tri lana .#+%i& i '(/ koje imenuje Predsjednitvi %i&. Duverner ne smije biti dravljanin %i& i imenuje se na est godina. 3snovni zadatak je da postigne i odri stabilnost doma>e valute,monetarna politika, upravlja deviznim rezervama. F% upravlja Upravni savjet sastavljen od guvernera, tri vi!eguvernera i osoblja. Prihod osigurava dvije tre>ine +bi& i jedna '(.

Stalni vojni komitet Ustanovljen je Ustavom %i& i ine ga svi lanovi Predsjednitva %i& i najodgovorniji =unk!ioneri oruanih snaga entiteta. 3stvaruje koordina!iju oruanih snaga entiteta uz pomo> (+3'5a, a sve u !ilju prikljuenja evro5 atlantskim vojnim integra!ijama: Programu partnerstva za mir i (jevernoatlantskom paktu -1?3. Pravosudni organi Bi' Sud Bi' Bma osnovne tri nadlenosti: krivinu, upravnu i apela!ionu. :rivina5 obezbjeuje provoenje zakona drave i meunarodnih ugovora od bilo kog suda entiteta i distrihta %rko, saradnja sa Bnterpolom, izruenje i predaju li!a po zahtjevu organa u %i& i meunarodnog suda ili tribunala. Upravna " o!jena zakonitosti upravnih akata, rjeava imovinske odnose izmeu drave, entiteta i distrihta, rjeava sukob nadlenosti sudova entiteta, odluuje o ponavljanju upravnog postupka. 1pela!iona5odluuje o albama protiv presuda, vanrednim pravnim sredstvima protiv pravosnanih odluka, krenju izbornog zakona (ud ima * sudija po pet iz reda svakog naroda, dravljani su %i&, ne smiju imati stranaku ili politiku aktivnost, moraju biti visoko moralne linosti, pro=esionalnu sposobnost itd.

Tu+ila$tvo Bi' Filj je obezbijediti ostvarivanje nadlenosti %i&, potovanje ljudskih prava i sloboda, zakonitosti itd. Poslove obavljaju: glavni tuila!,tri zamjenika i odreeni broj tula!a %i&, a bira ih 2isoki sudski i tuilaki savjet na est godina. ?ri su odjeljenja: za organizovani kriminal, privredni kriminal i korup!iju. Komisija za ljudska prava (astoji se od: Ureda ombudsmena i 0oma za ljudska prava Dom za ljudska prava " ramatra krenja ljudskih prava predvienih ;vropskom konven!ijom za zatitu ljudskih prava i sloboda, diskrimina!iju na osnovu pola, rase, boje, na! i vjerske pripadnosti, jezika, politikog miljenja, i dr. Predvienih :onven!ijom o zatiti i kanjavanju zloina geno!ida iz ),9. (astoji se od , lanova .,+%i&, #'(/. 3stale imenuje :omitet ministara 2ije>a ;vrope i to na * godina. -ako toga sve imenuje Predsjednitvo %i&. 0om dobija akte od ombudsmena ili li!a, organiza!ija, ili grupa koje tvrde da je dolo do krenja ljudskih prava. Ombudsmen za ljudska prava " prvog ombudsmena imenuje 3(F; na pet godina, mandat je neponovljiv, a poslije Predsjednitvo %i&. Ured ombudsmena je nezavisna agen!ija i vri istraivanja o krenju ljudskih prava. <oe istraivati samoini!ijativno ili nakon prijave, ima pristup svim zvaninim dokumentima, povjerljivim sudskim dosjeima, moe prisustvovati sasluanjima i pregledati sva mjesta gdje su li!a zatoena ili

su na radu. <ogu prezentovati svoje izvjetaje vladi i njenim slubeni!ima kao i traiti sve potrebme podatke. Uz ove navedene, najodgovorniji za osiguranj potovanja ljudskih prava i sloboda su dravni organi, zakonodavni, izvrni i sudski, tj. optine, kantoni, entiteti, zajednike institu!ije i dr. Pored ovih ustavnih institu!ija djeluju i brojne druge organiza!ije, a to su <isija Ujedinjenih na!ija, organiza!ija za evropsku bezbjednost i saradnju 3;%(53(F;, Ured visokog predstavnika te brojne nevladine organiza!ije. %i& je lani!a (avjeta ;vrope pa podlijee ;vropskom sudu za ljudska prava. Promjena Ustava Bi' Ustav je dio meunarodnog ugovora " 3pteg okvirnog sporazuma za mir u %i&, stupio je na snagu ,. de!embra ))*. Ustav se moe mijenjati po posebnom postupku. 3 promjeni odluuje Parlamentarna skuptina i to oba doma, promjene se usvajaju ako je postignut kvorum, tj. dvije tre>ine poslanika u Predst. 0omu. -a!ionalnu ravnopravnost obezbijeuje 0om naroda.

USTAV 45PUB(IK5 S4PSK5

(kupina srpskog naroda %i& je donijela ).januara ))#. 0eklara!iju o proglaenju 'epublike srpskog naroda %i&. :asnije je preimenovana u 'epublika (rpska sa himnom G%oe pravdeG, zastavom trobojkom i grbom -emanji>a. (porazumima u Aenevi i -jujorku u septembru ))*. utvreno je: 5da je %i& podijeljena na dva dijela '( i +%i& u odnosu ,)H i * H 5oba entiteta mogu uspostavljati paralelne spe!ijalne veze sa susjedima 5da entiteti re!iprono preuzimaju obaveze, izbori, akti o pravima graana, povratku raseljenih li!a i nadoknadu 5da je %i& meunarodno priznata 5entiteti preuzimaju meunarodne obaveze %i& 5da >e u Parlamentu %i& biti dvije tre>ine iz +%i& i jedna iz '( 5da Predsjednitvo ini isto 5da >e postojati Ustavni sud 3pti okvirni sporazum za mir u %i& postignut je # . novembra ))*. u 0ejtonu , a potpisan ,. de!embra ))*. u Parizu (vi ovi dokumenti su konstitutuvni akti i njima je utvren dravotvorni poloaj '( u okviru %i&. Ustav je donesen ,I dana nakon konstituisanja 'epublike od strane (kuptine srpskog naroda %i&, kao moderan, savremen ustav, sastavljen

od ,I lanova podijeljenih u # poglavlja: 53snovne odredbeJ Cjudska prava i slobodeJ ;konomsko i so!ijalno ureenjeJ Prava i dunosti 'epublikeJ 3rganiza!ija 'epublikeJ ?eritorijalna organiza!ijaJ 3dbranaJ Ustavnost i zakonitostJ Ustavni sudJ (udovi i javna tuilatvaJ Promjene ustavaJ 6avrne odredbe. Ustav spada u red srednje dugih ustava, krut je po karakteru i mijenja se po posebnoj pro!eduri, otvoren je za promjene. Ustav je osnovni i najvii pravni akt, koji potuje demokratske standarde. ?emelji se na : vladavini pravde, so!ijalnoj pravdi, obezbjeenju zatite ljudskih prava i sloboda, na!ionalne ravnopravnosti, zatiti na!ionalnih interesa, parlamentarnoj demokratiji, slobodnim izborima, lokalnoj samoupravi, viestranakom sistemu. "snovni principi na kojima se temelji ustavno ure&enje 4S '( je jedinstven i nedjeljiv ustavnopravni entitetJ (amostalno obavlja svoje ustavotvorne i zakonodavne, izvrne i sudske =unk!ijeJ '( je jedan od dva ravnopravna entiteta u sastavu %i&, (rbi,&rvati i %onja!i su konstitutuvni narodi i ravnopravno uestvuju u vrenju vlastiJ '( vri sve dravne =unk!ije osim onih koje su Ustavom %i& prenesene na njene institu!ijeJ '( moe uspostavljati spe!ijalne paralelne veze sa susjednim dravama. Ustavni zakon 0onesen je istovremeno sa Ustavom '( i omogu>ava sprovoenje i oivotvorenje Ustava. Ustavnim zakonom se utvruje: vrijeme stupanja na snagu Ustava '( i =ormiranje republikih organa i urganiza!ija, sastav -arodne skuptine '(, nain izbora Predsjednika i lanova vlade do redovnih izbora, usaglaavanje statuta optina,donoenje drugih zakona od strane -arodne skuptine . *r+avljanstvo gra&ana 4S 0ravljanstvo je veza, odnos izmeu drave i graanina na osnovu ega se graanima garantiraju odreena prava i obaveze kako na dravnoj teritoriji tako i u inostranstvu. Ustavom je utvreno dravljanstvo %i& i dravljanstva entiteta uz uslove: 0ravljani entiteta su istovremeno i dravljani %i& -iti jednom li!u se ne moe oduzeti dravljanstvo 0ravljani %i& mogu imati i drugo dravljanstvo uz postojanje bilateralnog sporazuma sa tom zemljom Ci!a koja su bila dravljani 'bi& neposredno prije stupanja na snagu Ustava %i& *r+avljanstvo se sti-e: roenjem, porijeklom, usvajanjem, meunarodnim sporazumima. 6akonom se utvruje prestanak dravljanstva: po sili zakona, odri!anjem, oduzimanjem, meunar. sporazumom. *r+avna o)ilje+ja Slu+)eni jezici 4S su: jezik srpskog,bonjakog i hrvatskog naroda. (lubena pisma su >irili!a i latini!a. 'epublika ima zastavu, grb i himnu. -jihov izgled i tekst utvruju se ustavnim zakonom. 6astava ima tri boje, plava, !rvena i bijela, odnos irine i duine je :#. Drb '( je grb -emanji>a, dvoglavi bijeli orao sa krunom na glavi, na

prsima orla je !rveni tit sa krstom i etiri orla bijele boje izmeu krakova krsta. &imna je %3A; P'120;. Upotreba obiljeja ureuje se posebnim zakonom i znak je dravnosti i pripadnosti '(. Promjena Ustava 4S Ustav 'epublike moe se mijenjati ustavnim amandmanima. Predlagai promjena mogu biti: Predsjednik 'epublike,2lada i najmanje $I poslanika iz -arodne skuptine.. 3 promjeni Ustava odluuje -arodna skuptina i 2ije>e naroda. -a!rt priprema :omisija za ustavna pitanja, potvruje ga -.skuptina, a zatim ide na javnu raspravu. Promjena je usvojena ako za nju glasa dvije tre>ine poslanika i ve>ina u 2ije>u naroda. 1kt o promjeni Ustava proglaava -arodna skuptina. Ustavno regulisanje prava i osnovni# slo)oda 0emokratska karakteristika ustavnog ureenja o!jenjuje se po stepenu ostvarivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda. Ustavom %i& i entiteta zagarantovan je najvii nivo obezbjeenja meunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda odreenih u ;vropskoj konven!iji za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i njima je u Ustavu posve>eno itavo jedno poglavlje. 6atitu ljudskih prava i sloboda titi i Ustavni sud '( obezbjeuju>i zatitu zakonitosti i ustavnosti kao i organi pravosua. <eunarodni =aktori .3rganiza!ija za evropsku bezbjednost i saradnju 3;%(, organizovanjem posmatrakih misija u zemljama gdje se kre ljudska prava i slobode vre kontrolu i zatitu istih: Svi gra&ani 4S su ravnopravni u slo)odama% pravima i du+nostima% jednaki pred zakonom )ez o)zira na pol% rasu% jezik% nac pripadnost% o)razovanje% ro&enje% imovinsko stanje% politi-ko uvjerenje% dru$tveni polo+aj2 (i-na prava i slo)ode Cina prava spadaju u osnovna prava kojima se titi =iziki, moralni i duhovni integritet ovjeka. ?o su Gprava prve genera!ijeG: pravo na ivot pravo na jednakost ljudi sloboda ovjeka prava linost na zatitu dostojanstva i integriteta sloboda kretanja i nastanjivanja pravo ovjeka u postupku pred dravnim organima nepovredivost stana sloboda misli i opredjeljenja sloboda savjesti i vjeroispovijesti nepovredivost tajne pisma pravo na zatitu podataka o linosti loboda izraavanja na!ionalne pripadnosti sloboda nauke i umjetnosti Politi-ka prava i slo)ode ?o su prava koja omogu>avaju ue>e graana u politikom ivotu i vrenju vlasti:

10

 birako pravo sloboda udruivanja sloboda govora i javnog istupanja sloboda zbora i javnog okupljanja sloboda tampe i javnog izraavanja pravo na predstavnike, peti!ije i prijedloge pravo na javnu kritiku pravo na dravljanstvo 5konomsko7socijalna prava i slo)ode ?o su Gprava druge genera!ijeG tj. obaveze drutva da stvara uslove za ostvarivanje ekonomskih prava i sloboda: pravo svojine pravo nasljeivanja pravo na rad pravo na ogranieno radno vrijeme pravo na zatitu na radu pravo na osiguranje pravo na trajk Socijalna prava su: pravo na zatitu zdravlja pravo invalida na posebnu zatitu pravo na zatitu majke, dje!e i porodi!e pravo na kolovanje 8ova i pose)na prava i slo)ode ?o su istovremeno lina, politika i ekonomsko5so!ijalna prava: ekoloka prava, prava u oblasti upravljanja, prava i slobode etnikih grupa i na!ionalnih manjina, prava i slobode strana!a i li!a bez dravljanstva. Ustavne du+nosti i odgovornosti gra&ana Ustavom se garantuje ue>e graana u svim obli!ima dravne vlasti, zakonodavnoj, izvrnoj,sudskoj i upravnoj: dunost graana da potuju ustav i zakone dunost svakoga da potuje prava i slobode drugog dunost graana da uestvuju u odbrani zemlje dunost graana da pla>aju porez dunost da savjesno vri javnu dunost dunost uvanja ivotne okoline dunost pruanja pomo>i drugima u nevolji dunosti i obaveze strana!a. "49A8I6A3I:A 45PUB(IK5 0ravna vlast organizuje se na naelu podjele vlasti. Ustavotvornu i zakonodavnu vlast vri -arodna skuptina. Bzvrnu vlast vri vlada. 'epubliku predstavlja predsjednik 'epublike. (udsku vlast vre sudovi. 6atitu ustavnosti i zakonitosti obezbjeuje Ustavni sud. 6akonodavnu vlast pored -( vri i 2ije>e naroda koje obezbjeuje zatitu na!ionalnih interesa. 8A4"*8A SKUP;TI8A

11

Predstavlja zakonodavnu i izvrnu vlast. -arodni poslani!i biraju se na etiri godine,neporedno i tajnim glasanjem. -( je jednodomna i ima 9$ narodna poslanika. -a prijedlog $I poslanika, tj. dvotre>inske ve>ine moe se skratiti mandat. U sluaju rata ia neposredne ratne opasnosti ne moe se skratiti mandat -( . U sluaju rasputanja -( ili skra>enja mandata izbori za novu -( moraju se odrati u roku od 7I dana. Bzbore raspisuje predsjednik 'epublike. (kra>ivanjem mandata -( prestaje i mandat 2lade. -arodni poslani!i uivaju imunitet i ne mogu se pozvati na krivinu odgovornost dok im traje mandat, bez odobrenja -(, osim ako su zateeni u izvrenju krivinog djela za djelo ija kazna je dua od * godina. Bzbornim zakonom se utvruju izborne jedini!e i sistem podjele mandata kojim se omogu>ava ue>e svih optina u -(. 8adle+nosti 8S: . odluuje o promjeni Ustava #. donosi zakone, druge propise i ope akte $. raspisuje republiki re=erendum ,. raspisuje izbore za narodne poslanike i predsjednika i potpredsjednika 'epublike *. rati=ikuje meunarodne ugovore i sporeazume 7. proglaava ratno stanje, vanredno stanje i neposrednu ratnu opasnost 8. vri kontrolu rada 2lade 9. donosi plan razvoja, prostorni pla, budet i zavrni rauna -( odluuje ve>inom glasova svih nar.poslanika. 6akone predlau predsjednik 'epublike, 2lada, svaki narodni poslanik ili najmanje $III biraa. Bma predsjednika i dva potpredsjednika koje bira narod na , godine. -( ima poslivnik o radu kojim ureuje svoj rad. (jedni!e saziva predsjednik -( na zahtjev K$ nar. noslanika, predsj. 2lade i 'epublike. -ajmanje , lana iz jednog kons. naroda je zastupljeno u -(. VI:5<5 8A4"*A 2ri zakonodavnu vlast zajedno sa -( i to za pitanja vitalnog na!ionalnog interesa konstitutivnih naroda. 2- ima po osam lanova iz svakog konstit. naroda i etiri ostalih. -arodni poslanik ne moe biti lan 2-. <andat lanova 2- traje etiri godine, lanovi uivaju imunitet. Elanove 2- bira odgovaraju>i klub poslanika u -(. 3dluke koje se tiu vitalnog interesa moraju usvojiti i 2- i -( u protivnom se ide na Ustavni sud '(. P45*S:5*8IK 45PUB(IK5 S4PSK5 %ira se neposredno na tajnim izborima na , godine, kao i # potpredsjednika, i to najvie dva puta uzastopno. Predstavlja republiku Predlae -( kandidata za predsjednika 2lade Predlae -( kandidata za predsjednika i sudije Ustavnog suda Ukazom proglaava zakon sedam dana nakon usvajanja u -( 0aje pomilovanja 0odjeljuje odlikovanja 3bavlja poslove iz oblasti odbrane u skladu sa Ustavom Predlae ambasadore i druge meunarodne predstavnike Predsjednik 'epublike i potpredsjedni!i ne mogu da budu iz istog kons.naroda.

12

:ada -( zbog vanrednih okolnosti ne moe da se sastane predsjednik 'epublike proglaava ratno stanje ili neposrednu ratnu opasnost, moe imenovati i razrijeiti =unk!ionere,ali to donosi na potvrdu -( kad se steknu uslovi. Preds. 'epublike moe sazvati sjedni!u 2lade i traiti odgovornost. Prilikom stupanja na dunost i pred.i potpred. polau zakletvu pred -(, uivaju imunitet, mandat im moe prestat ostavkom ili opozivom. S58AT 45PUB(IK5 S4PSK5 (enat je savjetodavno tijelo najviih ustavnih institu!ija '(. Bma ** lanova koje imenuje predsjednik 'epublike i to iz reda istaknutih linosti javnog, kulturnog,na!ionalnog, !rkvenog, vojnog, naunog, privrednog ivota, uivaju imunitet. (enat razmatra pitanja o: <eunarodnom poloaju '(, odnosima sa +%i&, zajedniki organi %i&, odbrana i bezbjednost, Ustav i zakoni, razvoj '( i obnova privrede, saradnja sa mati!om srpskog naroda i naroda u raseljenju itd. (jedni!ama (enata predsjedava predsjednik 'epublike. -jegovim djelovanjem unapreuje se ustavotvorni i politiki sistem uopte. V(A*A 45PUB(IK5 S4PSK5 2ri izvrnu vlast, a nadlenosti su: Predlae zakone i druge propise i opte akte Predlae plan razvoja, prostorni plan, budet, zavrni raun (provodi i izvrava zakone 0onosi uredbe i dr odluke za izvravanje zakona Utvruje naela za unutranju organiza!iju ministarstava i dr republikih organa i organiza!ija Usklauje i usmjerava rad i vri nadzor nad ministarstvima i dr rep. organima i organiza!ijama 2ri i druge poslove predviene Ustavom i zakonom 2lada se bira na , godine poslije svakog konstituisanja novoizabrane -(. Predsjednik 'epublike predlae mandatara u roku od deset dana od dana usvajanja ostavke, izglasavanja nepovjerenja ili skra>ivanja mandata od -(, nova 2lada mora biti izabrana nakon ,I dana, sve to usvaja -(. 2lada je usvojena ako za nju glasa ve>ina narodnih poslanika u -(. Predsjednik i # zamjenika iz reda ministara 2lade ne mogu biti iz reda istog konst. naroda. 2lada ima 9 ministara iz reda srpskog. * bonjakog i $ hrvatskog naroda do potpunog sprovoenja 1neksa 8 kada mora biti najmanje *H iz jednog,a najmanje $*H iz dva naroda,a jedan lan iz reda ostalih. Predsjednik 2lade moe uz saglasnost predsjednika 'epublike i -( mijenjati sastav 2lade ako za to glasa ve>ina poslanika. 1ko doe do krize u =unk!ionisanju 2lade, predsjednik 'epublike moe na ini!ijativu najmanje #I poslanika i nakon to saslua predsjednika -( i 2lade, zatraiti od predsjednika 2lade da podnese ostavku. 1ko on odbije preds.'epublike ga moe razrijeiti.

13

-arodni poslani!i koji su predloeni za neku =unk!iju u 2ladi ne glasaju za usvajanje 2lade niti izglasavanje nepovjerenja. 2lada i njeni lanovi za svoj rad odgovaraju -( i mogu podnijeti ostavku. 3stavka predsjednika 2lade povlai ostavku 2lade. 2lada kojoj je izglasano nepovjerenje, koja je podnijela ostavku ili kojoj je prestao mandat zbog rasputanja -( ostaje na dunosti do izbora nove 2lade. Elanovi 2lade uivaju imunitet, a rade po zakonu i poslovniku. Administrativna slu+)a u upravi 4S Poslove dravne uprave obavljaju ministarstva, drugi republiki organi uprave republike upravne organiza!ije i one se obrazuju zakonom kojim se utvruju poslovi, djelatnosti, nadlenosti njihovo =inansiranje, postavljanje slubenika, meusobni odnosi sa drugim dravnim i organima uprave. 6a obavljanje odreenih poslova iz djelokruga ministarstva za koje je potrebna samostalnost i posebna organiza!ija, obrazuju se organi uprave u sastavu ministarstava .uprave, inspektorati, revizori/ i republike upravne organiza!ije .zavodi, direk!ije,agen!ije, komesarijati, =ondovi, sekretarijati, !entri/. 3rgani dravne uprave mogu, radi obavljanja zakonom utvrenih poslova, van sjedita obrazovati podrune jedini!e, radi dekon!entra!ije njihovih poslova. ?e jedini!e i njihove nadlenosti utvruju se aktom organa dravne uprave, a sjedite odreuje 2lada. *r+avni slu+)enik je li!e postavljeno upravnim aktom, po javnom konkursu, od strane nadlenog organa po zakonu. 0r.slubeni!i su duni da se, u obavljanju svojih dunosti ponaaju u skladu sa :odeksom dravnih slubenika koga donosi 2lada na prijedlog 1gen!ije za dravnu upravu, te da se pridravaju Ustava i zakona. 0r.slubeni!i ne smiju biti osnivai niti u organima politikih stranaka, niti mogu izgubiti status dr.slubenika zbog promjene politike strukture. +inansiranje organa dravne uprave obezbjeuje se iz %udeta '(. Pored organa dr. uprave poslove dravne uprave mogu obavljati: organi lokalne uprave kao prenijete i preduze>a i ustanove i dr. nedravni subjekti kada su zakonom ovlateni. Ustavom je utvreno da >e svi konst.narodi biti propor!ionalno zastupljeni u Gjavnim institu!ijamaG5 ministarstva, optinski organi vlasti, osnovni i okruni sudovi '( i to po popisu iz )) . (okalna samouprava ?o je oblik upravljanja i odluivanja graana u lokalnim zajedni!ama. ?o je lokalna vlast sa odreenim stepenom slobode, samostalnosti i materijalnih mogu>nosti za obavljanje izvornih i dr zakonom i Ustavom odreenih nadlenosti. 3dnos !entralnih i ne!entralnih organa uprave odvija se po naelu dekon!entra!ije kojom se prenose poslovi i zada!i na nie organe i de!entraliza!ije kojom se prenose ovla>enja .vlast/ na nie organe. Cokalna samouprava je oblik odluivanja i upravljanja lokalnim zajedni!ama, na uoj teritoriji, neposredno od strane njenih stanovnika ili putem njihovih predstavnika koje oni neposredno biraju. Postoje tri tipa lokalne samouprave: jednostepena5 naje>e optina dvostepena5 postoji jedna jedni!a izmeu optine i !entralne dravne vlasti

14

trostepena5 izmeu optine i vlasti postoje dva stepena organiza!ije 0ravna vlast prema Ustavu %i& organizovana je , nivoa: =ederalna, kantonalna, optinska i gradska vlast. =inansiranje (redstva za izvrenje svojih zadataka optina i grad obezbjeuju iz svog budeta, a nedostatak iz budeta 'epublike. ?a sredstva su: Prihodi iz poreza, taksa, dabina, dona!ija, poklona, sredstva od koritenja prirodnih resursa, kon!esija na imovinu optine itd. -a podruju optine za pojedine dijelove ili naselja u gradu mogu se =ormirati mjesne zajedni!e ija prava i obaveze se utvruju statutom optine.:ao oblik izjanjavanja graana su i zborovi graana, re=erendum te narodna ini!ijativa .najmanje $III biraa/. 5konomsko i socijalno ure&enje 3no se zasniva na ravnpravnosti svih oblika svojine i slobodnom privreivanju, samostalnosti preduze>a i dr.oblika privreivanja. (lobodno preduzetnitvo moe se zakonom ograniiti radi zatite interesa 'epublike, ovjekove okoline, zdravlja i bezbjednosti ljudi. 6abranjeni su monopoli, 'epublika obezbjeuje zatitu potroaa, garantuje se pravo na nasljeivanje. 6akonom se moe ograniiti i oduzetu pravo svojine uz adekvatnu naknadu. 6a vrijeme ratne opasnosti zakonom se moe ograniiti raspolaganje ili ograniiti raspolaganje i koritenje dijela sredstava.(trana li!a imaju pravo svojine na osnovu ulaganja kapitala u skladu sa zakonom, takoe mogu slobodno iznositi iz zemlje dobit. 6akonom se ureuje zatita, koritenje i upravljanje dobrima od opteg ineresa,kulturnog, naunog, umjetnikog, istorijskog znaaja kaoi naknada. 6aposleni imaju prava ue>a u upravljanju preduze>em. 'epublika i optina budetom utvruju javne prihode i rashode i to putem taksa, poreza i dr. prihoda. 'epublika titi i razvija: ra!ionalno koritenje prirodnih bogatstava u !ilju unapreenja ivota, zadruge u zadrugarstvo, naunoistraivaki rad, zanatstvo, =iziku kulturu i sport. 3bli!i organizovanja u privredi " organiza!ija u oblasti privrede sadri , elementa: grupu ljudi povezanih u !jelinu, ostvarivanje odreenih !iljeva i zadataka, sredstva za rad i organiza!ionu strukturu. -aje>i oblik organizovanja je preduze>e. vlasniki i nevlasniki tip, imaju materijalnu i personalnu osnovu, oraganiza!iju, djelatnost, iro raun,=irmu, opte akte,poslovne knjige/, radnje .zanatske, trgovake, graevinske/, zadruge.zanatske, zemljoradnike, stambene, potroake, omladinske/. Prema vlasni$tvu se dijele na: Preduze>a u dravnoj svojini Preduze>a u zadrunoj svojini Preduze>a u mjeovitoj svojini Preduze>a u privatnoj svojini Preduze>a u drutvenoj svojini Preduze1a sti-u pravni su)jektivitet upisom u sudski registar2 Vrste preduze1a su: <atino i zavisno5jedno preduze>e zavisi od drugog Preduze>e sa uzajamnim ue>em5dva preduze>a imaju ue>e kapitala

15

 &olding "u svojini ima udjele, ak!ije zavisnih preduze>a :on!ernsko preduze>e5povezano u kon!ern, gdje matino ima ve>inu kapitala Poslovno udruenje5dva ili vie preduze>a.poduzetnika/ radi dobiti Preduze>ima upravljaju vlasni!i ili njihovi predstavni!i. 3rgani preduze>a su: skupina. Upravni odbor, direktor i nadzorni odbor. (avjet zaposlenih nije organ preduze>a nego zaposlenih koji titi njihove interese. *ru$tvene djelatnosti 3buhvataju: zdravstvenu zatitu, so!ijalnu zatitu, boraku i invalidsku, zatitu dje!e i omladine, obrazovanje, nauku i kulturu,=iziku kulturu 0rutvene djelatnosti se organizuju kao ustanove koje osniva 2lada ili ponekad -( i to univerzitete, =akultete,zdravstvene ustanove, institute, muzeje, arhive. 0rava .vlada/ daje saglasnost na statut ustanova i =inansira ih. <ogu ih osnivati i =izika li!a u skladu sa zakonom. +inansiranje drutvenih djelatnosti vri se putem budeta, =ondova , dodatnih izvora, dona!ija, vlastitih izvora i dr. Prava i du+nost 4epu)like Ustavom su utvren slijede>e dunosti drave: Bntegritet, ustavni poredak i teritorijalnu !jelovitost, odbranu i bezbjednost, ustavnost i zakonitost, mjere u sluaju rata, vanrednog stanja i neposredne ratne opasnosti, ouvanje ljudskih prava i sloboda, bankarski i poreski sistem, rad i nadlenost dravnih organa, sistem javnih slubi, radne odnose, zatitu ivotne sredine, meunarodnu saradnju itd. "d)rana i za$tita (vaki lan Predsjednitva po slubenoj dunosti vri =unk!iju !ivilnog komandanta oruanih snaga. -arodna skuptina proglaava ratno stanje, neposrednu ratnu opasnost ili vanredno stanje. Ustavom svi graani imaju pravo i dunost da brane teritoriju i ustavni poredak 'epublike. 2ojskom u ratu i miru komanduje predsjednik 'epublike. 3n postavlja, razrjeuje i unapreuje o=i!ire, sudije i porotnike vojnog suda i vojne tuio!e. (nage za odbranu drave su : vojska u miru i oruane snage u ratu. 3ruane snage ine 2ojska i jedini!e poli!ije koje su u sastavu 2ojske. Deneraltab vojske je najvii struni organ u vojs!i. 'adi rukovoenja odbranom i komandovanjem oruanim snagama predsjednik 'epublike =ormira 2rhovni savjet odbrane koji sainjavaju: Predsjednik 'epublike, predsjednik -(, prdsjednik 2lade, ministar odbrane, ministar unutranjih poslova i naelnik Deneraltaba. Fivilna odbrana je organizovanje i ue>e graana, organa, preduze>a i dr. pravnih li!a i materijalnih dobara u uvanju teritorijalnog integriteta drave u ratu i miru. Ustavnost i zakonitost 4edan su od osnovnih prin!ipa ustavnog sistema svake dravne zajedni!e, a ostvaruju se postojanjem ustava i zakona. Ustav je najvii pravni i politiki akt i svo ostali zakoni i drugi opti akti moraju biti u skladu sa ustavom. +ormalna ustavnost podrazumijeva saglasnost zakona i drugih optih akata sa ustavom u pogledu =orme i po utvrenom postupku. <aterijalna ustavnost znai usklaenost sadraja ustava i drugih zakona u

16

akata. 6akonitost u ustavnost su neodvojivi i u protivnom je akt neustavan. Postoji hijerarhija izmeu akata, tj. svi nii akti moraju biti u skladu sa viim aktom, zakonom i ustavom. 3snovne odredbe ustavnosti i zakonitosti su: 5 6akoni, statuti,propisi i drugi akti moraju biti u saglasnosti sa zakonom 5 6akoni stupaju na snagu osmog dana od dana objavljivanja osim ako nije drugaije propisano 5 Prije stupanja na snagu zakoni se objavljuju u slubenom glasniku 5 6akoni i dr. ne mogu imati povratno dejstvoosim u posebnim sluajevima 5 Protiv pojedinanih akata moe se izjaviti alba nadlenom organu. 3 zakonitosti i ustavnosti akata odluuje Ustavni sud, 2lada moe obustaviti izvrenje akta do odluke Ustavnog suda. Ustavni sud 4epu)like Srpske (amostalna institu!ija koja obezbjeuje kontrolu i zatitu ustavnosti i zakonitosti. U( ima devet sudija koje bira -arodna skuptina i 2ije>e naroda na prijedlog predsjednika 'epublike i to iz reda istaknutih pravnika na period od osam godina. Predsjednik (uda se bira na , godine. 2ije>e Ustavnog suda sastoji se od 8 lanova, po dvoji!a iz svih kons. naroda i jedan iz ostalih. Predsjednik i sudije polau zakletvu pred -(, imaju imunitet i ne mogu obavljati druge javne =unk!ije,a mogu se razrijeiti ako: (ami zatrae da im prestane =unk!ija 1ko je osuen za krivino djelo :ad trajno izgubi sposobnost za rad .=izika i mentalna/ 8adle+nosti su: 3dluivanje o saglasnosti zakona i drugih akata sa Ustavom 3dluivanje o saglasnosti propisa ia akata sa zakonom 3 saglasnosti propisa i akata -( o zatiti vitalnih interesa konst.naroda 'jeava sukob nadlenosti izmeu zakonodavne, izvrne i sudske vlasti 'jeava sukob nadlenosti izmeu organa 'epublike, optine i grada 3dluuje o ustavnosti i zakonitosti statuta politikih organiza!ija sa Ustavom (ud o!jenjuje zakonitost i ustavnost zakona koji su na snazi il ionih koji su prestali da vae ne vie od godinu dana. Postupak pred (udom mogu pokrenutiJ Predsjednik 'epublike -arodna skuptina 2lada '( (ud 'epubliki javni tuila! -arodna banka 3ptina, grad, preduze>e, politika organiza!ija, udruenje graana

17

Prilikom pokretanja postupka vodi se prvoprethodni postupak, javna rasprava i odluivanje. 1ko se utvrdi da zakon ili akti nisu u saglasnosti sa Ustavom oni prestaju da vae danom objavljivanja odluke U(. Bzvrenje odluka Ustavnog suda obezbjeuje 2lada.

18