Principi konstruisanja i rapid prototyping tehnologija

P R I N C I P I KO N S T R U I S A NJ A I R A P I D P R O T O T Y P I N G TEHNOLOGIJA
1. UVOD U osnovi, konstruisanje nekog proizvoda, komponente ili strukture je teak, kompleksan, multidisciplinaran (tehniki, teorijski, eksperimentalni, informacioni, misaoni) i vremenski neogranien proces rjeavanja nekog problema. nae teak uslov ispunjavanja tehnikih i komercijalnih zahtjeva postavljenih pred konstruisanje proizvoda ili komponente, postaje jo tei uvo!enjem sve stroijih zakona za ouvanjem okoline. "a tako raznolikim i esto poprilino suprotnim zahtjevima, moemo zakljuiti da se konstruisanje rijetko svodi na aktivnost jedne osobe. #onstrukciono rjeenje proizvoda je naje$e rezultat rada tima strunjaka iz odgovaraju$ih inenjerskih disciplina koji su u stanju da kritiki procjene da li je proizvod ispunio zahtjeve konstruisanja. #ljuni u tom timu je strunjak za materijale, iji je zadatak izbor optimalnih materijala koji $e se koristiti u konstruisanju ili izradi proizvoda. %ptimalni izbor treba dovesti do optimalnih osobina i najmanjih trokova materijala, do smanjenja trokova izrade komponente ili strukture i na kraju do materijala koji nisu tetni za okolinu. &ehnika (inenjerstvo) je definisana od strane '()&*a (Accreditation Board for Engineering and Technology) kao+ .... profesija gdje je znanje matematike i prirodnih nauka steeno studiranjem, iskustvom i praksom primjenjeno sa ciljem pronala enja naina za ekonomino iskori!tavanje sila prirode i materijala za do"ro"it ovjeansta. %no to razlikuje tehniku od mnogih drugih polja znanosti je nastojanje da se teorija prevede u praksu u svrhu razvoja proizvoda i procesa umjesto samog posmatranja i razumijevanja pojava kao to je to sluaj u prirodnoj nauci i umjetnosti. ,adalje, '()& definie konstruisanje dijelom inenjerske aktivnosti kako slijedi+ #onstruisanje je proces iznala enja sistema, komponente ili proces postizanja eljenih ciljeva. To je proces dono!enja odluka esto iterativnim putem u kojem su osnovne nauke matematika i tehnika primjenjene da optimalno pretvore prirodne izvore u definisane ciljeve. $e%u osnovne elemente procesa konstuisanja je definisanje ciljeva i kriterija, zatim metoda sinteze, analize, formiranja, testiranja i ocjenjivanja. #onstruisanje se moe definisati kao formulisanje plana u cilju zadovoljenja specifine potrebe ili rjeavanja problema. 'ko plan rezultira kreacijom neega to je materijalno onda proizvod mora biti+ -unkcionalan, (ezbjedan za rukovaoca i okolinu, .ouzdan, #onkurentan, Upotrebljiv * sa orjentacijom ka korisniku, &ehnologian / minimiziranje broja dijelova, &ritan, 0egalan i uskla!en prema zakonima i standardima u upotrebi.

1ano je da konstruktor prvo tano identifikuje kako $e prepoznati zadovoljavaju$u alternativu i kako da jasno razlikuje izme!u dvije zadovoljavaju$e alternative onu bolju. %d ove baze treba krenuti prilikom formiranja i odabira optimizacione strategije. Elmedin $E&'( 2

Principi konstruisanja i rapid prototyping tehnologija #onstruisanje postavlja sljede$e osnovne zadatke+ .rona$i alternativne solucije. Ustanoviti kljune performanse za usporedbu. #roz analizu i testove, simulirati i predvidjeti performanse svake alternative, odabrati zadovoljavaju$e alternative, a odbaciti nezadovoljavaju$e. %dabrati najbolju od zadovoljavaju$ih alternativa aproksimacijom ka optimalnoj. mplementirati dizajn.

2. PROCES KONSTRUISANJA 3a inenjere je od velikog znaaja razumjevanje racionalnih metoda konstruisanja. 4va su osnovna razloga za to+ 5acionalno konstruisanje pomae inenjerima da lake upravljaju zadacima konstruisanja, kada se suoe sa velikim brojem ulaznih informacija, #oritenje uobiajene procedure konstruisanja znatno olakava interakciju me!u inenjerima.

6ada je sadraj svakog inenjersko*dizajnerskog problema unikatan, metodologija rjeavanja ovih problema je univerzalna i moe se opisati na specifian nain. 5acionalno konstruisanje je sistematian proces konstruisanja koji podrazumjeva sljede$e kljune elemente+ Klju 1: Podesnost, izvodljivost i prihvatljivost namjeravane akcije Klju 2: Zadovoljavajua alternativa 'ko je namjeravana akcija podesna, izvodljiva i prihvatljiva ona postaje zadovoljavaju)a alternativa. zme!u vie zadovoljavaju$ih alternativa, optimizacijom se zatim mogu odabrati one bolje. Klju 3: Speci ikacioni set "pecifikacioni set je skup crtea, tekstova, kljueva za materijale i uputa u pismenoj formi koji omogu$uje proizvo!aima ili korisnicima da realiziraju siguran, pouzdan i konkurentan proizvod koji $e biti izra!en i servisiran na zadovoljstvo kupca. ,pr. specifikacioni set za statiki optere$enu zavojnu torzionu oprugu bi bio+ * * * * * * materijal i stanje, zavrni tretmani, unutranji i spoljanji prenik opruge i tolerancije, ukupan broj zavojaka i tolerancije, duina opruge u neoptere$enom stanju i tolerancije, prenik ice i tolerancije.

"pecifikacioni set ne otkriva vezu prethodno navedenih stavki sa funkcionalno$u, sigurno$u, pouzdano$u ili konkuretno$u proizvoda. #onstruktorima je potreban jedan alternativan (ekvivalentan) set koji $e pokazati svako neophodno rjeenje dozvoljavaju$i razdvajanje po prioritetu odnosno po vanosti ispunjenja nekog odre!enog zahtjeva (funkcionalnost, sigurnost, pouzdanost ili konkurentnost). Klju !: Set rje"enja

Elmedin $E&'(

Principi konstruisanja i rapid prototyping tehnologija "et rjeenja je lista odluka koja treba da definie specifikacioni set. %n je ekvivalent specifikacionom setu. "et rjeenja predstavlja parametre kojima se konstruktor vodi i odnose se na ispravno funkcionisanje, sigurnost u radu, pouzdanost i sl. "et rjeenja ekvivalentan prethodno definisanom specifikacionom setu za statiki optere$enu zavojnu torzionu oprugu bi bio+ * * * * * * materijal i stanje, zavrni tretmani, ma8. optere$enje *ma+ i krajnji ugib fma+ ili ma8. optere$enje i duina opruge pri ma8. optere$enju ,*ma+ (funkcionalno), prenik tapa za vo!enje d! (funkcionalno), koeficijent blokiranog stanja+ :,29 (sigurnost, pouzdanost i linearna karakteristika opruge), prenik ice d (rezultat optimiziranja).

;asno je da ove stavke koriste konstruktori za prepoznavanje rjeenja i sagledavanje veliine problema. 4efinisanje seta rjeenja na ispravan nain je vjetina koja se razvija kroz nauku i praksu. Klju #: Prioritetna rje"enja nasuprot konstruktorskim varija$lama .rvih pet odluka u prethodno datom setu rjeenja mogu biti prioritetna rje!enja. .osljednje rjeenje, prenik ice d, naziva se, prije nego to se odluka donese, konstruktorska varija"la odnosno, nakon odluke o prethodno navedenoj veliini, konstruktorsko rje!enje. .utem ove varijable konstruktor nastoji da osigura ouvanje funkcionalnosti, sigurnosti i pouzdanosti, a specijalno konkurentnosti kroz optimizaciju. U ovom sluaju znanje postojanja jedne nezavisne varijable utie na izbor metodologije za odre!ivanje prenika ice d. Klju %: &dekvatna procjena 'vje"tina $r(1) Adekvatna procjena sastoji se od umnih, empirijskih i matematiko*modeliraju$ih koraka koje konstruktor preduzima u cilju da specifikacioni set uini zadovoljavaju$im (podesnim, izvodljivim i prihvatljivim). 'dekvatno procjenjivanje je osnovna vjetina konstruktora. .redstavlja nain na koji konstruktor prepoznaje zadovoljavaju$i specifikacioni set ili alternativno, odgovaraju$i set rjeenja. 3bog svog znaaja adekvatna procjena se naziva vje!tina "r.-. Klju ): *aktor kvaliteta 'ko je u prethodnom primjeru opruge, konstruktor utvrdio da je vie prenika ice d prolo na adekvatnoj procjeni, onda on koristi faktor kvaliteta kako bi odabrao najprikladniji. ,ije preuveliano, ako konstatujemo da se opruge <<prodaju na kilu<<. #oliina materijala upotrebljena za izradu opruge je jedan od pokazatelja kotanja. &o je u stvari koliinski faktor kvaliteta koji se skra$eno oznaava sa f.o.m. ili samo fom (figure of merit). 3a sluaj zavojne torzione opruge faktor kvaliteta se moe izraziti kao+
fom =

d 7 z .
=

gdje je+ / / specifina teina materijala opruge, d / prenik ice, z / ukupan broj zavojaka, . / osnovni (srednji) prenik opruge.

Elmedin $E&'(

>

Principi konstruisanja i rapid prototyping tehnologija .redznak minus je zbog mogu$nosti pove$anja faktora kvaliteta sa smanjenjem zapremine. -aktor kvaliteta je broj ija vrijednost predstavlja jednoznaan pokazatelj kvaliteta opruge. -aktor kvaliteta omogu$uje brz izbor najboljeg konstrukcionog rjeenja izme!u nekoliko zadovoljavaju$ih. Ukoliko postoji veliki broj zadovoljavaju$ih konstruktorskih rjeenja koriste$i optimizaciju identificirati $e se najbolje bez iscrpljuju$eg ispitivanja. Klju +: ,je"tina sinteze 'vje"tina $r(21jetina sinteze obuhvata optimizaciju, faktor kvaliteta i vjetinu br.2. (lok dijagram vjetina br.2 i br.7 prikazan je na slici 2. 1idi se da je vjetina br.2 (vjetina analize), kojom je potrebno prvo ovladati, ugra!ena u vjetinu br.7 (vjetina sinteze). U ovisnosti na koji nain je optimizacija formulisana, vjetina br.7 moe se svoditi na integraciju isto kao i to se integracija u matematici moe posmatrati kao operacija suprotna derivaciji.
1jetina br.7

4onoenje prioritetnih rjeenja

#ompletiranje seta rjeenja

zbor novih varijabli dizajna

"pecifikacioni set

1jetina br.2

,e 4obro ? 3avrni set rjeenja

'dekvatna procjena

4a

3adovolja* vaju$e ? 4a

,e

%ptimizacija

3avrni specifikacioni set

-aktor kvaliteta

"l. 2. ,ogiki "lok dijagram konstruktorskih vje!tina "r.- i 0. @2A 3. OSNOVNA METODOLOGIJA KONSTRUISANJA 3.1. Faze u pro e!u "o#!$ru%!a#&a .roces konstruisanja uvijek poinje uoavanjem potrebe ili radi neophodnosti rjeavanja nekog definisanog problema. ,akon ve$eg broja iteracija proces konstruisanja zavrava se prezentacijom Elmedin $E&'( =

Principi konstruisanja i rapid prototyping tehnologija planova za rjeavanje problema. U zavisnosti od prirode zadataka konstruisanja, nekoliko faza konstruisanja mogu biti ponovljeni od poetka do kraja za vrijeme ivotnog vijeka proizvoda. .roizvod moe biti potpuno nov ili moe biti redizajniran od neke starije verzije zbog njegovih ogranienja po pitanju veliine ili neke performanse. #ompletan proces konstruisanja, od njegovog poetka do kraja, tee kroz faze prikazane slikom 7. U svakoj od faza odigravaju se aktivnosti definisanja nastupaju$e akcije, sakupljanja informacija ili podataka, analiza, sinteza, procjena i razvoj, komunikacija i na kraju donoenje konane odluke. 1e$ je reeno da je konstruisanje jedan iterativan proces to znai da se neprekidno upore!uju rezultati svake faze sa postavljenim ogranienjima i zahtjevima. 1( *aza: .denti ikacija potre$e za konstruisanjem .roizvodi i procesi konstruisani od strane inenjera su direktno povezani sa specifinim potrebama drutva. .rva faza u procesu konstruisanja je vjerovatno pojedinano najvaniji dio procesa konstruisanja iako joj se i dalje posve$uje nedovoljna panja. dentifikacija potrebe je jedna visoko kreativna radnja, jer potreba po sebi moe biti samo nejasno nezadovoljstvo ili osje$aj da neto nije u redu. 2( *aza: /e inisanje pro$lema 4obro definisan problem je klju uspjenog konstruisanja. 4efinisanje problema treba se proiriti do realnih granica da bi omogu$ili dobivanje najpovoljnijeg krajnjeg rjeenja. U ovoj fazi konstruktor ili tim konstruktora sakupljaju i evidentiraju sve zahtjeve i ogranienja, standarde koji $e se koristiti, zahtjeve propisane zakonom, podatke koji utiu na projekat konstruisanja i sl. &ako!er, opisuje se i definie ciljno trite budu$eg proizvoda (npr. kvalitet komponenti ugra!en u mercedesa se razlikuje od kvaliteta komponenti ugra!enih u fiata). .aljivo formulisana izjava o potrebama konstruisanja moe kasnije esto utedjeti znatno vrijeme i energiju, a predstavlja i razumjevanje realnih ogranienja vazanih za problem. ;ednom kada se izjava definie, konstruktoru se savjetuje da tokom procesa konstruisanja periodino razmatra ovu izjavu, tako da se ona po potrebi moe preraditi.

Elmedin $E&'(

Principi konstruisanja i rapid prototyping tehnologija 4efinisanje problema sadri sljede$e+ * * * uspostavljenje ciljeva, definisanje ogranienja pri konstruisanju, postavljanje kriterija za procjenu konstruisanja.

4re$i se ovih zahtijeva, inenjeri nastoje prona$i optimalno rjeenje problema konstruisanja. 6oemo smatrati da je objekt konstruisanja sadraj crne kutije. U ovom sluaju moramo specificirati ulaze i izlaze iz kutije zajedno sa njihovim karakteristikama i ogranienjima. %granienja i kriteriji definiu trokove, broj proizvedenih dijelova, oekivani vijek trajanja, radnu temperaturu i pouzdanost. 3( *aza: Konceptualizacija #onceptualizacija zahtijeva inenjersko znanje, genijalnost i iskustvo. %va faza moe biti veoma naporna i frustriraju$a. U procesu konceptualizacije esto je poeljno razmotriti ve$ postoje$u konstrukcionu izvedbu u cilju njenog adaptiranja prema novim zahtjevima. #ompleksan problem poeljno je raslaniti na pojedinane da bi identificirali jedno sveobuhvatno rjeenje. U svakom sluaju, konceptualizacija se sastoji od formiranja modela u glavi i njegovog prevo!enja u forme i oblike da bi se prilagodili realnom modelu. Bilj ove aktivnosti je generisanje mogu$ih rjeenja, planova ili metoda za postizanje cilja. 4a bi utvrdio sva mogu$a rjeenja, tim konstruktora treba voditi neogranienu diskusiju. "ve <<lude<< ideje su dobro dole. 'ko je konceptualizacija dobro izvedena, postavlja visoke zahtijeve pred konstruktora ili tim konstruktora, ali izlaz moe rezultirati mnogim vidljivim inovacijama ili poboljanjima. U ovoj fazi sve informacije i prethodna znanja (nauno tehniki principi, zakoni, prethodno iskustvo, proizvodne metode, trokovi i sl.) se grupiu, kako bi se uinile ispravne odluke. zlaz iz konceptualizacije trebaju biti dva ili tri plana koji imaju najve$u ansu postizanja eljenog cilja. !( *aza: Sinteza Uspjeno i efikasno konstruisanje u velikoj mjeri se oslanja na sintezu, koja je prema 4itier*u (2CD>.) <<proces uzimanja elemenata iz konceptualizacije i njihovo ure!ivanje i dimenzioniranje na odgovaraju$i nain<<. %vo je jedan od najizazovnijih zadataka koji stoji pred inenjerima. U ovoj fazi se informacije iz konceptualizacije organiziraju. "inteza je aktivnost tokom koje se proizvod odre!uje znaenjem pojedinih atributa. 4a bi postigli odrivo rjeenje putem sinteze, svi elementi koji utiu na konstruisanje moraju se uzeti u razmatranje, ukljuuju$i konfiguraciju proizvoda, trokove i rad. "inteza se u znatnoj mjeri zasniva na talentu. "inteza rezultira opisom strukture proizvoda, koji $e se tokom koritenja ponaati u skladu sa zahtjevima. #( *aza: &naliza i optimizacija 'naliza se odnosi na matematsko testiranje konstrukcionog rjeenja da bi osigurali zadovoljenje problemom definisanog skupa kriterija. nenjer mora testirati sve mogu$e uticajne faktore na konstrukciono rjeenje. ,a primjer, inenjer raslanjuje zadati problem na kategorije kao to su analiza napona, vibracije, termodinamika, prenos toplote i mehanika fluida. U svakoj kategoriji, konstrukciono rjeenje u cjelini ili njegovi dijelovi se testiraju prema sposobnosti obavljanja svojih pojedinanih funkcija. #oeficijent sigurnosti je obino ugra!en, da bi se osiguralo da konstrukcijsko rjeenje funkcionie sa odre!enim ogranienjima po pitanju sigurnosti. 5jeenja koja ne pro!u analizu se prera!uju, poboljavaju ili odbacuju. .otencijalno dobra rjeenja se zatim optimiziraju kako bi se postigle najbolje mogu$e performanse. #onkurentna rjeenja se upore!uju kako bi se odabrao put ka najkonkurentnijem proizvodu.

Elmedin $E&'(

Principi konstruisanja i rapid prototyping tehnologija #ako je konstruisanje iterativan proces moemo sintetizirati nekoliko komponenti nekog sistema, analizirati i optimizirati ih, a zatim ih vratiti u sintezu kako bi vidjeli kakve efekte $e oni proizvesti na ostale dijelove sistema. 'naliza i optimizacija zahtijevaju da formiramo ili zamislimo abstraktne modele sistema koji $e dozvoliti neki vid matematike analize. %vi modeli se nazivaju matematskim modelima. Bilj je kreirati ili prepoznati jedan koji $e veoma dobro simulirati realni fiziki sistem. %( *aza: 0cjena zavr"no1 konstrukciono1 rje"enja %cjena zavrnog rjeenja je znaajna faza ukupnog procesa konstruisanja. %cjena je zadnji dokaz uspjenog konstruisanja i obino podrazumijeva testiranje prototipa u laboratoriji. %vdje se nastoji otkriti da li rjeenje zaista zadovoljava zahtjev ili zahtjeve.
#upci (aza podataka .roizvo!ai

3ahtjevi "tandardi 3akoni #arakteristike Biljevi %granienja #riteriji -ormiranje modela .rilago!avanje realnom modelu %rganiziranje informacija %pis strukture proizvoda &estiranje matem. modela rjeenja

dentifikacija potrebe .rikupljene informacije 4efinisanje problema

#onceptualizacija

6odificirati ograniavaju$e faktore .lanovi 5jeenja 6etode

"inteza

,e
4a li je skup kriterija zadovoljen ?

'naliza i optimizacija

4a
&estiranje prototipa %cjena zavrnog rjeenja

.roizvodnja

zrada proizvoda

"l. 7. *aze u procesu konstruisanja @>A Elmedin $E&'( F

Principi konstruisanja i rapid prototyping tehnologija 3.2. U$% a&#% 'a"$or% #a "o#!$ru%!a#&e ,ekada je potrebna vrsto$a nekog elementa iz sistema, vaan faktor pri definisanju njegove geometrije i dimenzija. U tom sluaju se kae da je vrsto$a osnovni faktor pri konstruisanju. %bino je u pitanju ve$i broj faktora koji se trebaju razmotriti u odre!enoj situaciji. ,eki od njih su+ od -unkcionalnost Gvrsto$aHoptere$enje 4istorzijaHugibanjeHkrutost Iabanje #orozija "igurnost .ouzdanost .roizvodnost skoristivost Bijena &renje &eina 1ijek trajanja (uka 4izajn %blik 1eliina #ontrola &ermike osobine .ovrina .odmazivanje &rinost %dravanje 3apremina %dgovornost 5eproizvodnja ,eki ovih

faktora direktno utiu na dimenzije, materijal, izradu i spajanje elemenata sistema, dok drugi utiu na konfiguraciju itavog sistema. (. PRIMJER OSNOVNE I PARCIJALNI) FUNKCIJA 4.1. Osnovna funkcija %pta (ukupna) funkcija je prikazana kao crna kutija sa glavnom funkcijom odvijaa / otputanje i stezanje vijaka. "a lijeve i desne strane su prikazani ulazni i izlazni tokovi koji se, u optem sluaju, sastoje od+ materijala, energije i podataka.

"l. >. Prikaz elektrinog odvijaa preko crne kutije @7A

Elmedin $E&'(

Principi konstruisanja i rapid prototyping tehnologija 4.2. Analiza potreba korisnika

4.3. Parcijalne funkcije .rvi nivo dekompozicije prikazuje pet parcijalnih funkcija ispod opte funkcije (ukupne) funkcije otputanjaHstezanja vijaka. "ve ove parcijalne funkcije pomau izvrenje ukupne funkcije i ispunjavaju zahtjevane potrebe korisnika.

"l. =. Parcijalne funkcije elektrinog odvijaa @7A Elmedin $E&'( C

Principi konstruisanja i rapid prototyping tehnologija *. ALATI I I+VORI INFORMACIJA PRI KONSTRUISANJU 4anas inenjerima pri rjeavanju problema konstruisanja stoji na raspolaganju veliki broj alata i izvora informacija. 5elativno pristupani raunari i softverski paketi obezbje!uju alate ogromnih mogu$nosti za konstruisanje, analizu i simulaciju mainskih elemenata. %sim toga inenjerima su neophodne tehnike informacije bilo u obliku osnovnih naunoHtehnikih relacija ili karakteristika specifinih nestandardnih komponenti. zvori se kre$u od naunoHtehnikih tekstova do broura i kataloga proizvo!aa. %vdje raunar, tako!er, moe odigrati znaajnu ulogu u prikupljanju informacija. #onstruisanje podrano raunarom 12omputer3aided design * 2A.) omogu$ava razvoj trodimenzionalnog (43.) modela iz kojeg se mogu dobiti automatski iskotirane konvencionalne dvo* dimenzionalne ortogonalne projekcije. .utanje alata mogu se dobiti sa >*4 modela i u nekim sluajevima, dijelovi se mogu izraditi direktno iz >*4 baze podataka koritenjem rapid prototyping methods (metode brze izrade modela / stereolitografija, i sl.). 4ruga prednost >*4 baze podataka je omogu$avanje brzih i sigurnih prorauna osobina kao to su masa, teite i momenti inercije. &ako!er, lako se odre!uju geometrijske karakteristike kao to su pojedine povrine i rastojanja izme!u taaka. ,aje$e koriteni B'4 softverski paketi su+ o o o o o B'& ' *4easHUnigraphics .ro)ngineer 'utoB'4 'ries

,. RAPID PROTOT-PING TE)NOLOGIJA ,.1. Op.e#%$o U proizvodnoj areni, produktivnost se postie tako da se period od koncepta do izlaska proizvoda na trite to vie skrati i istodobno utroi to manje sredstava u njegov razvoj i proizvodnju. 5apid prototJping tehnologija potpomae ovaj proces. sta automatizira proces izrade prototipa na osnovu trodimenzionalnog B'4 modela. ,astali fiziki model daje puno cjelovitiju informaciju o samom proizvodu ve$ u poetnoj fazi razvojnog ciklusa, koji koritenjem rapid prototJping tehnologije traje nekoliko dana dok isti period koritenjem konvencionalnih tehnologija izrade prototipa traje nekoliko sedmica. .rema tome, koritenjem rapid prototJping tehnologije se, moe znatno bre i jeftinije izraditi prototip za razliku od konvencionalnih tehnologija. &ehnologije izrade mogu se podijeliti u tri osnovna procesa+ procesi odvajanja, dodavanja i kompresije materijala. 3a proces odvajanja je karakteristino da se blok materijala rezbari s ciljem dobivanja eljenog oblika. #od procesa dodavanja (aditivni proces) prototip se izra!uje tako da se vri spajanje dijelova ili slojeva sirovog materijala. 3a kompresivni proces je karakteristino da se kvazi vrsti ili teku$i materijal oblikuje u eljeni oblik promjenom njegove forme. #ad se isti postigne tada se materijal inducira na ovr$ivanje kako bi se zadrala postignuta forma. 1e$ina konvencionalnih tehnologija pripada procesima koje karakterizira odvajanje materijala. &o su primjerice procesi kao to je glodanje, struganje i bruenje. %vi procesi nisu prikladni za modele koji imaju vrlo male unutranje otvore, udubljenja odnosno neke druge kompleksne geometrijske oblike. &ipini predstavnici kompresivnih procesa su livenje i kovanje. 5apid prototJping tehnologija je proces u kojem se vri dodavanje materijala. ,aje$e se karakterizira po tipu materijala koji se u procesu koristi+ fotopolimer, termoplastika ili neke vrste ljepila. -otopolimerni sistemi koriste teku$u smolu koja se potom skru$uje pod djelovanjem posebne vrste svijetla tano odre!ene talasne duine. Elmedin $E&'( 2:

Principi konstruisanja i rapid prototyping tehnologija ,ije naodmet napomenuti da se u novije vrijeme izraz rapid prototyping tehnologija pokuava zamijeniti izrazom 5olid *reeform *a"rication 15**6. 5azlog je oigledan, izrada prototipa nije nimalo brz proces, ovisno o veliini modela i koritenom procesu potrebno je dosta vremena (nekoliko minuta, sati, dan, dva) da bi se odre!eni B'4 model izradio u svom fizikom obliku. z tog razloga rije rapid 1"rz6 nije odgovaraju$i izraz za navedenu tehnologiju i vie korespondira sa uvenim replikatorom kojeg imamo priliku vidjeti u poznatoj "- sapunici 5tar Trek (3vjezdane staze), a koji je u stanju potpuno funkcionalnu kopiju zamiljenog predmeta izraditi za nekoliko sekundi, no to je ipak "-. 4a bi izradili predmet koritenjem rapid prototJping tehnologije, ista direktno ovisi o podacima dobivenim od B'4 aplikacije. 5apid prototJping proces kreira fiziku kopiju raunarski konstruisanog modela. najmanji nedostatak preciznog geometrijskog opisa B'4 modela rezultirat $e grekom na fizikom modelu. &rodimenzionalni B'4 model bilo da je rije o tijelu (solid model) ili povrinskom modelu (surface model) predstavlja poetni korak u izradi prototipa pomo$u rapid prototJping tehnologije. .referiraju se tijela tj. zapreminski modeli, budu$i da povrinskim modelima esto nedostaje dio podataka tako da se na povrini B'4 modela pojavljuju greke u obliku praznina. ;ednako tako povrinski modeli nisu tako dobri kao solid modeli po pitanju prikazivanja unutranje geometrije tijela. ,.2. Pre#o! po/a$a"a .renos podataka od B'4 alata do 5. sistema vri se preko standardiziranih formata upotrebom posebnih programskih alata tzv. prevodioca. ,aje$e koriteni format je ."&0, a ve$ina, ako ne i svi, B'4 modeleri integralno podravaju navedeni format. "&0 format datoteke je standardni industrijski interface izme!u >4 B'4 modelera i rapid prototJping sistema. "&0 format je razvijen od strane Al"ert 2onsulting 7roup za 4. 5ystems, 'nc. 5tereolitography Apparatus, to je predstavljalo prvi komercijalni rapid prototJping sistem. "&0 datoteka sadri +, y i z koordinate, koje predstavljaju konturu B'4 modela podijeljenog u trokutaste povri. #ontura B'4 modela mora biti u potpunosti zatvorena (okruena) navedenim povrima. deja je da se sve zakrivljene povrine na konturi aproksimiraju ravnim trokutastim povrima kako bi ih 5. sistem to jednostavnije interpretirao ("lika 9).

"l. 98 Pravilna podjela 1triangulacija6 2A. modela na trokutaste povr!ine @=A 'proksimacija zakrivljenih povrina oploja trokutastim ravnim plohama predstavlja najve$i nedostatak ."&0 formata. &rokutaste povri pravilno i u potpunosti opisuju ravne povrine konture, me!utim stvaraju dosta problematinu strukturu kada su u pitanju zakrivljene povrine ("lika 9). Elmedin $E&'( 22

Principi konstruisanja i rapid prototyping tehnologija ,epravilna podjela (triangulacija) konture B'4 modela na trokutaste povri ("lika E) uzrokuje brojne probleme pri izradi fizikog modela. ,aje$e greke koje se javljaju su praznine na povrini triangulirane konture modela, zatim me!usobno probadanje dviju trokutastih povri te nepotivanje pravila da svaka trokutasta povr smije imati samog jednog susjeda du svakog od svojih rubova. %ve greke uvjetuju nepravilnosti u strukturi izra!enog modela, a esto se cijeli proces mora ponoviti zbog prevelikog odstupanja od predvi!ene konture modela ili zbog nemogu$nosti 5. sistema da dobivene podatke interpretira. ,aje$e se uz sam ure!aj isporuuje poseban programski alat koji prije izrade modela procjenjuje ispravnost datoteke u ."&0 formatu kako bi pronaao eventualne greke u triangulaciji.

Praznina

"l. E8 9epravilna podjela 1triangulacija6 modela na trokutaste povr!ine @=A 3bog toga se, a s ciljem postizanja to ve$e tanosti, kod modela s puno zakrivljenih povrina na konturi stvara gu$a mrea trokutastih povrina. sti zahtjev, zbog porasta broja podataka, uzrokuje stvaranje velike datoteka u ."&0 formatu koja uvjetuje znaajno produenje procesa kreiranja same datoteke od strane B'4 aplikacije, a tako!er produuje i njenu interpretaciju od strane rapid prototJping sistema. zazov, koji se nalazi pred konstruktorom, lei upravo u pronalaenju sretne sredine izme!u tanosti i vremena potrebnog za izradu prototipa. %snovna karakteristika ."&0 formata je sposobnost kontroliranja devijacije izme!u stvarne B'4 povri i trokutaste povri koja je aproksimira. ,aime, prije prevo!enja B'4 podataka u .5T, format, mogu$e je zadati maksimalnu duinu tetive ("lika F). %vo je bitno, jer se na ovaj nain moe znatno uticati na kvalitetu prevedene B'4 geometrije. ,aravno to uvjetuje pove$anje podataka u .5T, datoteci i pojavu ve$ prije spomenutih posljedica.

"l. F+ Primjer nastale pogre!ke pri aproksimaciji kru nice poligonom @=A Elmedin $E&'( 27

T e t iv a

P o g re k a

Principi konstruisanja i rapid prototyping tehnologija .ostoje dva osnovna tipa ."&0 datoteke+ prvi binarni i drugi A52''. .rednost binarnog je u tome to je nastala datoteka manja, a 5. sistem im bre pristupa zbog bolje organizacije podataka. ,edostatak, a to je ujedno prednost drugog ('"B ) formata, je to jednom kreiranu datoteku u binarnom obliku nije mogu$e pregledavati upotrebom obinih tekst editora ve$ se eventualne promjene moraju izvriti u samom programu u kojem su i kreirane. .rimjer '"B tipa ."&0 datoteke s prikazom dviju me!usobno povezanih trokutastih povri dat je u nastavku teksta.
solid name facet normal 0.19 outer loop vertex 7.94800 vertex 8.24950 vertex 8.24950 endloop endfacet facet normal 0.19 outer loop vertex 8.24950 vertex 7.94800 vertex 7.94800 endloop endfacet endsolid -0.92 -0.34 4.03320 -0.04250 4.08700 -0.02290 3.98440 0.25900 -0.92 -0.34 3.98440 0.25900 3.93060 0.23940 4.03320 -0.04250

,e ulaze$i u dublju strukturu i sintaksu .5T, formata uoljivo je da je svaka trokutasta povr prikazana s tri take (vertex) te s vektorom normale (facet normal) za odgovaraju$u povr, pri emu su o!a podat"a data u kartezijevim koordinatama. "redite vektora normale nalazi se u is#odi$tu "arte%i&evo' "oordinatno' sistema. #ao to je ve$ navedeno prevodilac za .5T, format se naje$e isporuuje kao sastavni dio B'4 modelera me!utim postoje i posebni neovisni programi s istom namjenom. ,.3. Po$pore 1e$ina modela izra!enih uz pomo$ rapid prototJping tehnologije zahtjeva neki oblik potporne strukture ("lika D). %ve potpore sprjeavaju deformaciju modela dok se on generira kroz rapid prototJping proces.

K u tn a

Ba na

M re a s ta

S tu p a s ta

C ik - c a k ( F D M )

M re a s ta s k o n tu ro m

"l. D+ :azliite vrste potpora @=A Elmedin $E&'( 2>

Principi konstruisanja i rapid prototyping tehnologija 4eformacije se javljaju zbog promjene stanja materijala iz teku$eg u vrsto pri emu se on obino skuplja. %vi gubici volumena uvjetuju nepravilnosti pa su iz tog razloga nune potporne strukture koje to spreavaju. ;ednako tako potporne strukture su nune za vise$e dijelove modela, budu$i bi dolo do njihove deformacije uslijed nedovoljne vrsto$e materijala. "istemi na laserski*fotopolimernoj osnovi kreiraju potporu neovisnu od samog izratka (prototipa). 5ije je naje$e o tankim zidovima organiziranim u pravougaonu mreu radi njihovog lakeg uklanjanja nakon to je prototip u cijelosti izra!en. ("lika C)

Mo!e" Potpore

"l. C+ $re asti tip potpore na 2A. modelu za 5, proces @=A Usljed oite potrebe za potpornim strukturama razvijen je i poseban programski alat poznat pod komercijalnim imenom Bridge;orks. %vaj alat na osnovu podataka iz ."&0 datoteke automatski kreira potporne strukture gdje i ako su potrebne. ,ovonastale promjene na modelu se pohranjuju u novu ."&0 datoteku i proslje!uju do 5. sistema. ,eki rapid prototJping sistemi (,<$, 5,5) ne zahtijevaju dodatne potporne strukture, jer oni koriste viak materijala koji je nastao u toku procesa kao zamjenu za potporu. ,.( Pre01e/ rap%/ pro$o$2p%#0 pro e!a U daljem tekstu dat je detaljan prikaz naje$e koritenih 5. procesa te sistema koji ih koriste. "vim procesima zajedniko je da model izra!uju sloj po sloj, a takvi se procesi tj. tehnologije u literaturi nazivaju ,ayer $anufacturing Technologies (,$T). 6.4.1. StereoLitho raph! "SL# "tereolitografija je proces koji je 2CD=. godine razvio 2harles =ull. 3ajedno s :ay *reedom osnovao je firmu 4. 5ystems, nc (1alencia, Balifornia, "'4) koja je 2CDF. na sajmu automobila Auto*act predstavila, do tada, prvi komercijalni rapid prototJping sustav pod nazivom 5tereo ,ithography Apparatus 15,A6. 5ije je o jednom od najboljih procesa koji se koristi u rapid prototJping tehnologiji. U najve$em broju sluajeva, ovisno o proizvo!au, ure!aj se sastoji od etiri osnovna dijela+ raunara za kreiranje slojeva, kontrolnog raunara, laserske jedinice te ure!aja za dodatno ovr$avanje modela. .roces ("lika 2:) zapoinje tako da se velika posuda (sastavni dio laserske jedinice) ispuni fotopolimernom teku$inom. 1ertikalno pomina horizontalna radna ploa se tada postavi ispod povrine tako da je prekrije tanki sloj tenosti. %perater, zatim, uita trodimenzionalni B'4 model u sistem raunara za kreiranje slojeva. .o potrebi konstruiraju se potpore za vise$e dijelove modela. ,akon toga poseban program unutar spomenutog raunara vri triangulaciju modela kao i kreiranje slojeva nakon ega se tako modificirani trodimenzionalni B'4 model pohranjuje u ."&0 datoteku. ,a Elmedin $E&'( 2=

Principi konstruisanja i rapid prototyping tehnologija osnovu podataka iz ."&0 datoteke kontrolni raunar upravlja laserskom jedinicom koja usmjerava i fokusira lasersku zraku. 0aserska zraka se fokusira na take veliine (:.:7*:.:> mm) iscrtavaju$i taku po taku prvog sloja modela na ve$ spomenutoj horizontalnoj radnoj ploi. #ada se laserska zraka fokusira na fotopolimernu tenost dolazi do njenog djelominog, no ipak dovoljnog ovr$avanja s ciljem ouvanja cjelovitosti radnog sloja, a poslije i modela. #ada je prvi sloj kreiran navedenim postupkom, radna ploa se vertikalno pomie prema dole tako da se novonastali sloj prekrije tankim slojem tenosti. ,ivo tenosti kontrolorira se uz pomo$ Ie*,e lasera. .rije ponavljanja postupka s ciljem kreiranja novog sloja, horizontalno pomina letva u ulozi brisaa pomie se s jednog kraja posude na drugi te natrag kako bi se fotopolimerna tenost ravnomjerno rasporedila po povrini novonastalog sloja. .ostupak se ponavlja dok se ne kreira i posljednji sloj prototipa.
HeCd La er

Lee

Ogledalo Bri a!

HeNe " La er

"l 2:+ 5hematski prikaz 5, procesa @=A #ada je prototip u potpunosti kreiran vadi se iz posude ispunjene fotopolimernom teno$u, isti od vikova iste, a potom nosi u poseban ure!aj nazvan Post 2uring Apparatus u kojem se uz pomo$ ultraljubiastog svjetla vri konano ovr$avanje fotopolimerne tenosti koja nije ovrsla u primarnoj fazi. >4 "Jstems je 2CC2. godine predstavio novu metodu pod komercijalnim imenom >ave (1al). 3naaj ove metode je u pove$anju tanosti izrade prototipa i do 7: puta. ,ovom metodom, tako!er, se uspjelo posti$i da udio neovrsnute tenosti, koji je do tada iznosio od =:*E:K, iznosi samo =K. %vo je bitno zbog toga to su se dodatnim ovr$avanjem u Post 2uring Apparatus ure!aju, na modelu javljale neeljene deformacije i unutranja naprezanja. (udu$i je udio zaostale tenosti smanjen potrebno je manje vremena, ali i energije utroiti na naknadno ovr$avanje prototipa pri emu se javljaju i vrlo male ili gotovo nikakve deformacije. U toku je izrada ure!aja kod kojeg $e udio zaostale tenosti u prototipu po zavretku primarne faze iznositi samo 2K, dok $e najmanja debljina sloja iznositi oko :.:9 mm.

Elmedin $E&'(

29

Principi konstruisanja i rapid prototyping tehnologija 6aterijal koji se koristi za kreiranje prototipa u ovom procesu je fotopolimerna tenost znaajne viskoznosti. Bijena jednog galona iznosi oko >:: L to znai da nam za komad veliine E cm > treba teku$ine u vrijednosti 79 L. &enost koja ostane u posudi nakon va!enja kreiranog prototipa moe se poslije iskoristiti za kreiranje novih.

a6 ?entilator fena za kosu

"6 @upanik

"l. 22+ $odeli izra%eni 5, procesom @=A Prednosti8 * * * * 9edostaci8 * * * * * * * * * * * potrebne potporne strukture, tanost nije u granicama potrebnim za mainsku izradu, ograniena podruja upotrebe zbog svojstava materijala, dodatni rad za naknadnu homogenizaciju i i$enje modela. mogu$nost izrade svih vrsta modela bez obzira na njihovu sloenost, mogu$nost upotrebe 7= sata dnevno, visoka rezolucija, mogu$nost recikliranja vika materijala.

:aspolo ivi komercijalni sistemi8 >4 "Jstems, U"'+ "0 2C:, 79:, >9:, =::, 9::, >9::, F:::. B6)& , 6itsubishi, ;apan+ "%U. E::, D9:. 4*6)B, ;"5H"onJ, ;apan+ "B" 2::: I4. )lectro %ptical "Jstems, MermanJ+ "tereos =::, E::. -ockele N "chOarze, MermanJ+ 0aser 6odeling "Jstem. 6itsui, ;apan+ Bolamn. &eijin "eiki Bo. ;apan+ "oliform >::, 9::.

6.4.2 $use% &eposition 'o%elin "$&'# *used .eposition $odeling 1*.$6 je proces koji ne koristi laser. 5azvio ga je 2CDD. godine 5cott 2rump predsjednik korporacije 5tratasys 'nc. u 6inneapolisu, "'4. 3ajedno s ure!ajem isporuuje se i programski paket komercijalnog naziva 4. $odeler. 5ije je o programu koji je u stanju prepoznati i procesu prilagoditi iani (Oire*frame), povrinski (surface) ili zapreminski (solid) B'4 model.

Elmedin $E&'(

2E

Principi konstruisanja i rapid prototyping tehnologija .roces izra!uje model na principu polaganja slojeva rastopljenog termo*plastinog materijala, a zapoinje uitavanjem B'4 modela u sistem. U, P bazirana radna stanica u stanju je obraditi B'4 modele pohranjene u razliitim formatima npr. M)" (univerzalni format za razmjenu podataka me!u razliitim >4*B'4 aplikacijama), ,B, ili ."&0. .ored osnovnog programa sitem raspolae i s dodatnim programom komercijalnog naziva 5trataslice soft;are kojem je zadatak da trodimenzionalni B'4 model razree u horizontalne slojeve odre!ene debljine. &ako pripremljeni B'4 model proslje!uje se kontrolnom raunaru na kojem je instaliran osnovni program tj. 4. $odeler.

"l. 27+ *.$ sistem 5tratasys Titan @=A .roces ("lika 2>) zapoinje tako da se namotaj termo*plastinog punjenja prenika 2,7F mm, slinog obinoj ici, dovodi do zagrijane glave za ekstrudiranje. "ada ve$ te$ni termo*plastini materijal odrava se na temperaturi koja je za jedan stepen ve$a od temperature ovr$avanja i to do trenutka nanoenja na radnu plou. .rema podacima dobivenim od kontrolnog raunara koje u horizontalnoj ravnini pozicionira glavu za ekstrudiranje, materijal se nanosi na radni sloj. ,akon nanoenja materijal ovr$ava unutar :,2 s. .rvi sloj materijala nanosi se horizontalnu ravnu plou napravljenu od stiropora. .loa je uvr$ena na raunarski kontroliranu platformu koja se po zavretku pojedinog sloja pomie vertikalno prema dole. #ompletan postupak se ponavlja dok se cijeli prototip ne izradi.

Elmedin $E&'(

2F

Principi konstruisanja i rapid prototyping tehnologija

E # $r% d e r &$r e n % $n o a # $i( a n )

E # $r% d e r &$r e n % $n o ' a i( a n )

"l. 2>+ 5hematski prikaz *.$ procesa @=A ,eki od sistema imaju fiksnu radnu plou, a vertikalni pomak nakon kreiranja pojedinog sloja se ostvaruje pomicanjem glave za ekstrudiranje vertikalno prema gore.

a6 #u)i!te pile za "eton

"6 A"odna pila

"l. 2=+ $odeli izra%eni *.$ procesom @=A %vaj proces ne zahtjeva naknadnu obradu modela. 4ebljina sloja je u rasponu od :,:79 do 2,7F mm. 6aterijali koji se koriste su mainski vosak, nJlon kao i ljevaki vosak. 1ano je napomenuti da su svi materijali netoksini, a velika je prednost samog sistema u iznimno kratkom vremenu (oko 2 min) prelaska s jednog materijala na drugi. 6ogu$e je istovremeno koritenje vie razliitih materijala, odnosno varijacija istog materijala u razliitim bojama, to opet ovisi o broju glava za ekstrudiranje kojima sustav raspolae. 1e$i broj glava / ve$i raspon materijala odnosno boja. zra!eni prototip moe se naknadno bojati ili dodatno obraditi. ,egativna strana procesa je to su potrebne potporne strukture za sve vise$e dijelove. Bijena ure!aja se kre$e od E7.::: / 2DE.::: dolara (ovisno o modelu) u to je ukljuen softOare te prate$a U, P radna stanica. Prednosti8 * * Elmedin $E&'( brza i jeftina izrada fizikih modela upotreba netoksinih materijala, za razliku od drugih procesa 2D

Principi konstruisanja i rapid prototyping tehnologija * * * 9edostaci8 * * ograniena preciznost s obzirom na oblik koritenog materijala+ ica promjera 2,7F mm potrebne potpore nema vika materijala model ne zahtjeva naknadno i$enje brza izmjena materijala za izgradnju modela.

:aspolo ivi komercijalni sistemi8 * "tratasJs, U"'+ >*4 6odeler, &itan ("lika 27) 'zdvojeno8 #ao posebne inaice -46 procesa na tritu su predstavljena tri nova sistema kojima je karakteristino da materijal na podlogu nanose u obliku vrlo malih kapljica ili praha termoplastinog materijala koji se skru$uje nakon dodira s podlogom. &ehnologija je slina ink*jet printerima, dok sve ostalo podsje$a na -46 proces. .rvi sistem komercijalnog naziva ". 6odel 6aker razvila je korporacija 5P' 15anders Prototype 'nc.6 iz "'4*a, dok je drugi sistem pod komercijalnim nazivom Ballistic Particle $anufacturing 1BP$6 razvila korporacija BP$ Technologies, nc tako!er iz "'4*a. &re$i sustav pod nazivom 4. Printing razvio je $'T institut, tako!er iz "'4*a. ,aalost zbog nedostatka podataka, ovi sustavi nisu detaljno obra!eni.

6.4.3 La(inete% Object 'anufacturin "LO'# ,amineted <"ject $anufacturing 1,<$6 je proces koji je razvila korporacija =ydronetycs 'nc. 2CD9. godine, a u to doba bila je smjetena u Bhichagu, "'4. #ompanija je 2CDC. godine promijenila ime u =elisys 'nc. i preselila u &orrance, Balifornia, "'4. 3naajno za ovaj proces je to to, trenutno, na tritu raspolae s najve$om radnom povrinom, dok je cijena izrade modela jedna od najmanjih na tritu. .roces zapoinje tako da raunar ree trodimenzionalni B'4 model u horizontalne poprene slojeve. Ulazni podaci se nalaze u .5T, formatu. 4ebljina kreiranih poprenih slojeva odgovara debljini materijala, a kre$e se od :,:79 / :,279 mm.

O d * o $a ( a n +e * a $e r i+a la

N a * o $a ( a n +e ( i, # a * a $e r i+a la

Elmedin $E&'(

2C

Principi konstruisanja i rapid prototyping tehnologija "l. 29+ 5hematski prikaz ,<$ procesa @=A 6aterijal je naje$e namotan u role, a korani motor ga pozicionira na radnu platformu. ,akon toga vru$i valjak prelazi preko materijala i lijepi ga za stog. Uz pomo$ lasera, kontroliranog od strane raunara u horizontalnoj ravnini, vri se rezanje po konturi pojedinog sloja. (rzina rezanja dostie =:: mmHs. 1iak materijala koji okruuje prototip ree se u mreastu matricu kako bi se omogu$ilo njegovo naknadno lake odvajanje. %dvajanje vika materijala obavlja se tek kad je prototip u cijelosti izra!en, kako bi isti vikovi predstavljali eventualno potrebnu potpornu strukturu. .o izrezivanju pojedinog sloja modela proces se ponavlja nanoenjem novog sloja materijala pri emu se radna platforma pomie vertikalno prema dolje. ,edostatak ove metode je u tome to nije mogu$e izraditi dijelove koji imaju unutarnje upljine budu$i se viak materijala uklanja tek na kraju procesa. IelisJs nc. razvija vakuum metodu koja bi omogu$ila uklanjanje vika materijala odmah nakon izrezivanja pojedinog sloja, naalost ovdje se gubi druga prednost ove metode, a to je koritenje navedenih vikova materijala kao potpornih struktura. ,ajve$a prednost ove metode je njena brzina budu$i se ree samo kontura pojedinog sloja, tj. nema postupnog gra!enja plohe. #ao rezultat toga metoda je vrlo precizna i mogu$e je izraditi vrlo komplicirane modele budu$i ne postoji problem oko unutranjih naprezanja i toplotne dilatacije materijala koja je jako karakteristina za foto*polimerne sisteme kod kojih se materijal nanosi u rastopljenom stanju. Bijene ure!aja se kre$u od C9.::: / 2D:.::: dolara ovisno o veliini radne ploe. Prednosti8 * * * * * 9edostaci8 * * * vrsto$a modela je ograniena vrsto$om ljepila koje se koristi za me!usobno vezivanje slojeva nije mogu$e izraditi modele s tankim vertikalnim zidovima tako!er, nije mogu$e izraditi modele sa zatvorenim upljinama ili sa upljinama koje imaju male otvore (boce, vaze) IelisJs, U"'+ 0%6 2:29, 7:>: upotreba raznolikih organskih i anorganskih materijala (papir, plastika, keramika, kompoziti, Q) brza izrada modela u odnosu na ostale procese nema pojave neeljenih unutarnjih naprezanja, a s tim i deformacija dobrim djelom ignorira netanosti ."&0 formata podataka, npr. nepravilnosti na povrini, pojave pukotina i sl. pogodan za izradu velikih modela, ima najve$u radnu povrinu na tritu komercijalnih sistema.

5aspoloivi komercijalni sustavi+ *

6.4.4 Selective Laser Sinterin "SLS# 5ije je o procesu trodimenzionalnog printanja na bazi tehnologije sinteriranja. .roces koristi razliite vrste pudera (metalnih i nemetalnih) kao materijal za izradu prototipa. 5azvio ga je 2arl .eckard na Teksa!kom univerzitetu u Austinu. .rvi komercijalni "0" sistem predstavila je korporacija .T$ tako!er iz 'ustina. 4anas je ista korporacija sastavni dio 4. 5ystems korporacije. .rvi sistem je imao mogu$nost izrade prototipa promjera >:9 mm i visine >D2 mm. "astoji se od tri osnovna dijela+ kontrolne kompjuterske jedinice, jedinice za kontrolu atmosfere te komore za izradu prototipa. 3adatak kontrolne kompjuterske jedinice je prevo!enje trodimenzionalnog B'4 modela u ."&0 datoteku pri emu se B'4 model ree u poprene slojeve debljine :,27F / :,297 mm. sta jedinica tako!er kontrolira i proces izgradnje prototipa. ;edinica za Elmedin $E&'( 7:

Principi konstruisanja i rapid prototyping tehnologija kontrolu atmosfere filtrira plin koji se koristi u komori, odrava temperaturu te kontrolira konstantan dotok plina u istu, a sve s ciljem odravanja azotne atmosfere. % samoj komori bit $e vie govora u prikazu samog procesa. "0" proces ("lika 2E) zapoinje pripremom atmosfere u komori za izradu prototipa koja se zagrijava na radnu temperaturu i ispunja azotom. %perater zatim u kontrolnu kompjutersku jedinicu uitava trodimenzionalni B'4 model koji se prevodi u ."&0 datoteku. ,akon toga se horizontalna ploha, koja je sastavni dio komore, vertikalno sputa prema dole kako bi se postigla eljena debljina prvog sloja. U isto vrijeme ure!aj za raspore!ivanje pudera iz posude u kojoj se nalazi puder, a uz pomo$ raunarski kontroliranog ventila, raspore!uje puder po povrini radne ploe. ,akon toga poseban valjak prelazi preko nanesenog pudera ravnaju$i naneseni sloj te istodobno uklanja viak pudera. 1iak pudera se usisava preko drugog raunarsko kontroliranog ventila i sprema u drugu posudu. 5aspore!eni puder se potom zagrijava na temperaturu koja je za stupen nia od temperature topljenja pudera. Uz pomo$ optike (le$e R ogledala) B%7 laserska zraka, upravljana kontrolnim raunarom, se usmjerava na naneseni sloj pudera koji uslijed visoke temperature sinterira. ,esinterirani puder ostaje u komori i slui kao potpora vise$im strukturama modela. .roces se zatim ponavlja dok se cijeli prototip, sloj po sloj ne izgradi. #ad je prototip u cijelosti izra!en radna ploa se podie na poetni nivo kako bi se izra!eni prototip izvadio iz komore te otklonili vikovi materijal tj. pudera. Uklanjanje se vri etkanjem ili uz pomo$ vazdunog puhala.
C -. La er Lee O g le d a lo

/ a l+a # z a r a ( n a n +e

N e in $e r ir a n i ' % d e r P r o $o $i'

C ilin d a r r a d n o * ' lo 0 o * D o ( o d ' % d e ra P r i# % ' l+a n +e ( i, # a ' % d e r a

"l. 2E+ 5hematski prikaz 5,5 procesa @=A #arakteristika nastalog prototipa, po emu ga vrlo lako moemo prepoznati, ako ga usporedimo s prototipovima izra!enim ostalim procesima, je porozna i hrapava povrina. 3naaj ove metode je da se mogu koristiti brojni materijali kao to je '(" plastika, .1B, nJlon, ljevaki vosak, polikarbonati, a u planu je koritenje metalnih i kompozitnih pudera te keramike. Prednosti8 * * * Elmedin $E&'( mogu$nost koritenja brojnih materijala (polikarbonati, .1B, nJlon, ljevaki vosak) kojima se smanjuje viskoznost s pove$anjem temperature nije potrebna naknadna homogenizacija osim za keramike materijala nisu potrebne potpore 72

Principi konstruisanja i rapid prototyping tehnologija 9edostaci8 * * * * * * kontrolirana duikova atmosfera, toksini plinovi koji nastaju u toku procesa osobito pri upotrebi .1B praha porozna povrina pojava tzv. stepenaste strukture povrine

:aspolo ivi komercijalni sistemi8 4&6 Borp., U"'+ "interstation 7::: >4 "Jstems, U"'+ 1anguard ("lika 2F) )%", MermanJ+ )osint .lastic, 6etal, "and. "S*+#

6.4.) Soli% *roun% +urin

.roces je razvila korporacija Bubital ije se sjedite nalazi u zraelu, s podrunicama u "'4*u te ,jemakoj. .rvi komercijalni sistem "olider sastoji se od dva osnovna dijela+ radna stanica, tj. kontrolni raunar te ure!aj za izradu prototipa. .otrebno je naglasiti da ure!aj proizvodi veliku koliinu otpadnog materijala koji se ne moe reciklirati, a i ekoloki je problematian. %vo je jedan od rijetkih procesa gdje se moe izvriti uklanjanje jednog ili vie nanesenih slojeva te po potrebi izvesti njihovo ponovno nanoenje. 6aterijal je relativno jeftin (2H> cijene u odnosu na materijal za "0 proces). "istem je najglomazniji od svih navedenih, vrijeme izrade jednog sloja je oko C: s. Bijenom, od oko 9:: ::: L, je tako!er na prvom mjestu. Prednosti8 * ne zahtjeva potporne strukture * mogu$nost <<brisanja<< ve$ napravljenih slojeva te njihovo ponovno kreiranje * ekonomina izrada * nije potrebna dodatna homogenizacija * dobra rezolucija * iznimno brz u odnosu na konkurenciju * mogu$nost izrade vie razliitih modela odjednom 9edostaci8 * potrebno ku$ite u kojem se izra!uje prototip * potrebni brojni materijali za izradu * cijena ure!aja :aspolo ivi komercijalni sustavi8 * BU( &'0, zrael+ "olider =E::, 9E:: .rema zadnjim informacijama sisteme koji koriste ovaj proces vie se ne moe prona$i na tritu. 5azlog njegovog predstavljanja je prije svega u sloenosti procesa, kao i u nekim mogu$nostima koje ostali procesi nemaju. %igledno da je u trendu pada cijena 5. sistema, cijena "MB sistema koja je i 2: puta ve$a od najjeftinijeg konkurentskog bila prevelika za potencijalne kupce.

6.) ,api% protot!pin u proizvo%nji

6.).1 ,azlozi kori-tenja U toku razvojnog procesa odre!enog proizvoda proizvo!a se esto susre$e s dilemom da li produiti razvojno vrijeme ili pove$ati materijalno ulaganje u razvoj. #rajnji cilj je to bre predstavljanje proizvoda tritu. .od tim uvjetima vrijeme do izlaska proizvoda na trite oznaeno je kao kljuni faktor u ostvarivanju to ve$e zarade. 4olo se do zakljuka da je vrijeme utroeno na Elmedin $E&'( 77

Principi konstruisanja i rapid prototyping tehnologija razvoj proizvoda kritini faktor, za razliku od utroenih materijalnih sredstava, u ostvarivanju tog cilja ("lika 2F).
P r o m #e n a
% r i#e m e r a v o #a p r o ! u "#e n o a & m #e s e c i T r o k o v i r a v o #a poveani a '()

32 $ a ra ! a 1-2

"l 2F+ Pad zarade u ovisnosti o razliitim faktorima u razvoju proizvoda predvi%enog vijeka trajanja od B godina @=A z svega proizlazi da su nune promjene u dosadanjem razvoju proizvoda. 5azliiti sudionici razvojnog procesa (konstruktori, tehnolozi, marketing, proizvodnja, Q) moraju to blie sara!ivati u ostvarivanju navedenog cilja. &aj cilj svima mora biti primaran, a da bi se postigla to ve$a uinkovitost korporacije potrebno je maksimalno izbje$i sve komunikacijske probleme. 5. tehnologija omogu$ava stvaranje fizikog modela proizvoda odmah po zavretku trodimenzionalnog B'4 modela. -iziki model je savreno sredstvo komunikacije izme!u razvojnih timova, ako slika vrijedi hiljadu rijei, tada fiziki model vrijedi hiljadu slika. 6odeli proizvoda izra!eni 5. tehnologijom sve se vie i vie koriste za funkcionalne testove kao i za utvr!ivanje, odnosno izradu, alata potrebnih za predserijsku proizvodnju. ,a ovaj nain mogu$e je utvrditi postojanje gre!ke u poetnoj fazi razvoja proizvoda tj. kada potrebni zahvati na budu$em proizvodu jo uvijek nisu previe skupi. Utvr!eno je da uinkovito koritenje 5. tehnologije razvojno vrijeme odre!enog proizvoda moe skratiti i do 9:K. 4rugi bitan aspekt je troak izmjena u konstrukciji proizvoda. &i trokovi izravno ovise o fazi do koje se dolo u razvoju proizvoda. 1rijedi pravilo da je troak ve$i to se dalje odmaklo u razvoju proizvoda. .rototip proizvoda izra!en 5. tehnologijom vrlo je do"ro sredstvo za vrednovanje konstrukcije prije nego se pojave dodatni zahtjevi na istu. ,a ovaj nain mogu$e je smanjiti proizvodne trokove, a samim tim i konanu cijenu proizvoda. Upotreba naprednih trodimenzionalnih programskih alata u izravnoj je slubi 5. tehnologije, a samim tim i skra$enja razvojnog vremena proizvoda. ;asno je da razvojni timovi koji ne koriste takve alate nisu u mogu$nosti na uinkovit nain koristiti istu. %(#(2( Konvencionalna izrada prototipa 5apid prototJping ne zamjenjuje i ne$e u potpunosti zamijeniti konvencionalne tehnologije koje se koriste pri izradi prototipova kao to su 92, brzo glodanje ili ak runa izrada. #onvencionalni nain izrade stoga se ne smije podcijeniti. ,aime i na ovom podruju su uvedene zanimljive inovacije. .rimjer je predstavljanje tro*osne 292 glodalice koje razvijaju kompanije ,ight $achines 2orporation and :oland .igital 7roup. %vi sistemi mainski obra!uju blok materijala uvr$en za horizontalno kontroliranu platformu dok vertikalno postavljeno vreteno kontrolira vertikalni pomak. 6ainski se obra!uje materijal kao to je '(", polikarbonati, kompoziti, vosak, drvo, aluminij i bakar. Elmedin $E&'( 7>

Principi konstruisanja i rapid prototyping tehnologija "lino kao i rapid prototJping sistemi B,B glodalica preuzima podatke od trodimenzionalnog B'4 modela i na osnovu njih izra!uje vrsti model (prototip). 5apid prototJping tehnologiju treba promatrati kao dodatnu opciju u sklopu razliitih tehnologija i alata koji se koriste pri razvoju proizvoda. ,a slici je prikazana usporedba izme!u 5. procesa te dva naina glodanja kao funkcija vremena, odnosno cijene u ovisnosti o sloenosti izrade nekog proizvoda. .retpostavka je da se proizvod moe izraditi bilo kojom od navedenih tehnologija, uz dodatni uvjet da se bez obzira na tehnologiju moe koristiti isti materijal te posti$i zadovoljavaju$a tanost izrade.
* a p i! P r o t o t+ p in g % r i#e m e C i#e n a , "o ! a n #e B r o g "o ! a n #e

S "o e n o s t

S "o e n o s t

"l. 2D+ $e%uso"ni odnosi izme%u razliitih tehnologija izrade prototipova @=A %se na slici 2D su bez vrijednosti jer one ovise o razliitim proizvo!aima kako konvencionalnih tako i 5. sustava. 1idljivo je da 5. tehnologija prua jasnu prednost ukoliko je potrebno izraditi vie od jedne kopije sloenog proizvoda. "loenost se ne moe precizno definirati no dolo se do zakljuka da su bitni slijede$i faktori+ veliina modela, visina i debljina zida, kao i njihov me!usobni odnos, ukupan broj povrina u B'4 modelu, zahtjevi za tano$u, B'4 sistem koriten pri izradi modela, itd. #ad je materijal u pitanju, jasno je da se proizvod izra!en na glodalici, naje$e, moe odmah koristiti u predvi!ene svrhe budu$i da materijal od kojeg se izra!uje, uglavnom, ima zadovoljavaju$a mehanika svojstva. %vo je obino prvi izbor pri proizvodnji razliitih alata, pojedinane ili vrlo male serije. .roizvodi izra!eni 5. tehnologijom, zbog upotrebe posebnih materijala, nemaju zadovoljavaju$a mehanika svojstva, me!utim unutar proizvodnog lanca, kao to je vakuum livenje, mogu$e je indirektno, posti$i iste rezultate u pogledu mehanikih svojstava materijala, i to uz bitno skra$enje vremena. U proizvodnom lancu 5. tehnologija se koristi za kreiranje prototipa dok se upotrebljivi proizvodi izra!uju na osnovu kreiranog prototipa upotrebom nekih od konvencionalnih metoda pri emu se koriste materijali, u pravilu, boljih mehanikih svojstava.

"l. 2C+ 5taircase Effect @=A Elmedin $E&'( 7=

Principi konstruisanja i rapid prototyping tehnologija ,edostatak 5. tehnologije je pojava tzv. stepeniaste strukture povr!ine (5taircase Effect6 koja je rezultat nedovoljne rezolucije (tanosti) 5. procesa po vertikali ("lika 2C). ,oviji ure!aji s mogu$no$u izrade poprenih slojeva izrazito male debljine (oko :.:29 mm) zadovoljavaju i taj problem, tako da golim okom nije mogu$e uoiti pojavu spomenutog efekta. %(#(3( ,izualizacija 1izualizacija se odnosi na sposobnost kompjuterske grafike da pretvori numerike podatke u sliku. .rototipovi se mogu kategorizirati na dva podruja mekane (soft) i tvrde (hard). &vrdi prototipovi odnose se na stvarne fizike modele koji se mogu dotaknuti. 6ekani prototipovi su kompjuterski stvorene slike modela. 1izualizacijski alati integriraju B'4 sisteme s mogu$no$u izrade animacija, a s ciljem dobivanja to detaljnije slike modela. 1e$ina tih alata je u stanju vizualizirati proces proizvodnje prototipa na razliitim strojnim alatima kao i izvriti provjeru vrsto$e modela nekog strojnog dijela koritenjem metode konanih elemenata. 1izualizacija je vrlo vana karika u predstavljanju, tj. marketingu proizvoda. 6ekani prototipovi stvoreni vizualizacijskim alatima se ne mogu dodirivati, me!utim s razvojem tehnologije uskoro moemo oekivati holograme i >4 virtualne svjetove.

-. /iteratura
@2A ;oseph ). "higleJ, Bharles 5. 6ischke, 5ichard M. (udJnas+ CC$echanical Engineering .esignCCD "eventh )ditionS 6cMraO*IillS nternational )dition 7::=. @7A 6. -. "potts, &. ). "houp, 0. ). Iornberger+ CC.esign of $achine ElementsCCS )ight )ditionS .earson .rentice IallS .earson )ducation nternational 7::=. @>A -arid 'mirouche+ CCPrinciples of 2omputer3Aided .esign and $anufacturingCC S "econd )ditionS .earson .rentice IallS .earson )ducation nternational 7::=. @=A CC:apid prototyping tehnologijaCCS -akultet strojarstva i brodogradnjeS 3agrebS 7::7.

Elmedin $E&'(

79