Struni lanak Professional paper

ISSN 0351-0093 Coden: MEJAD6 41 (2011) 1-2

Nasilje nad starijim osobama u ustanovama

Institutional abuse of the elderly
Silvia Rusac, Ana izmin*
Saetak
Cilj ovoga rada je pribliavanje problematici nasilja nad starijim osobama u ustanovama zdravstvene i socijalne skrbi. Zlostavljanje starijih osoba moe biti namjerno ili nenamjerno, pa stoga moe izravno uzrokovati tetu starijoj osobi od strane formalnog njegovatelja/profesionalaca, kao i neosiguravanje osnovnih potreba ili zatite starijih osoba od povrede. Ono ukljuuje psihiko, tjelesno, financijsko i seksualno zlostavljanje, te zanemarivanje. Rad prikazuje oblike nasilja, imbenike rizika koji mogu dovesti do nasilnog ponaanja strunjaka, pregled dosadanjih istraivanja o ovom problemu i mjere prevencije koje mogu biti poduzete i koje su pojedine zemlje poduzele za suzbijanje zlostavljanja starijih osoba unutar takvih ustanova. Budui da u Republici Hrvatskoj tema nasilja nad starijim osobama u ustanovama jo uvijek nije postala predmetom istraivanja, potrebno je osvrnuti se na postojee meunarodne podatke i spoznaje koje naglaavaju vanost prevencije nasilja nad starijima od strane strunjaka, potrebi zatite starijih osoba i nunost bavljenja ovom problematikom. Kljune rijei: starije osobe, nasilje u ustanovama, imbenici rizika, prevencija

Summary
The aim of this work is to approach the abuse issue of older persons in health and social care institutions. Abuse of the elderly can be intentional or non-intentional, and it can, therefore, cause damage to older people from the formal nursing attendant/professional, as well as the noninsurance of basic needs and protection of the elderly from injuries. This includes psychological, physical, financial and sexual abuse and negligence. This work shows the forms of abuse, risk factors that can bring to abusive professional behaviour, a view of past researches on this issue, prevention measures that can be taken and which some countries have taken in order to suppress abuse of the elderly in such institutions. Since the topic of institutional abuse of the elderly has not yet become a research issue in the Republic of Croatia, one needs to refer to international data and cognition which emphasize the importance of the perception of abuse of the elderly by professionals, the need for elderly protection and the need to engage in this matter. Key words: older persons, institutional abuse, risk factors, prevention Med Jad 2011;41(1-2):51-58

Uvod Demografske promjene stanovnitva koje se predviaju u sljedeih nekoliko desetljea upuuju na sve vei udio osoba starijih od 65 godina u ukupnoj populaciji. Predvianja pokazuju da e europsko stanovnitvo starije od 80 godina do 2050. godine porasti s 18 milijuna, koliko je bilo 2004. godine, na 50 milijuna. Iako se pretpostavlja da e veina starijih od 80 godina ivjeti samostalno, za oekivati je da e mnogi biti nemoni i ovisni o tuoj brizi.1 S obzirom na ove podatke, neizbjena je injenica da je potrebno uloiti odreen napor za pruanje odgovarajue skrbi starijim osobama. U Hrvatskoj je u domovima za starije i nemone smjeteno oko 2% populacije starije

od 65 godina.1 Tako niskom broju doprinosi visoka cijena smjetaja, kao i manjak kapaciteta.2 U Kanadi je 1996. godine gotovo 40% svih ena starijih od 85 godina i 24% mukaraca iste dobi bilo smjeteno u
Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu, Studijski centar socijalnog rada, Katedra za socijalnu gerontologiju (doc. dr. sc. Silvia Rusac, Ana izmin, studentica) Adresa za dopisivanje / Correspondence address: Doc. dr. sc. Silvia Rusac, Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu, Studijski centar socijalnog rada, Katedra za socijalnu gerontologiju, Nazorova 51, 10000 Zagreb, e-mail: srusac@pravo.hr Primljeno / Received 2010-05-18; Ispravljeno / Revised 2010-07-07; Prihvaeno / Accepted 2010-09-01
1

51

Rusac S izmin A. Nasilje nad starijim osobama u ustanovama Med Jad 2011;41(1-2):51-58

domove za starije osobe, dok je 1995. godine u Sjedinjenim Amerikim Dravama u domove bilo smjeteno 5% osoba starijih od 65 godina, a 12% u zdravstvene ustanove za nemone, gdje se prua potpuna briga i njega.3 Pregled literature pokazuje da postoji nezadovoljstvo ustanovama za starije, koje je prisutno zbog pruanja nekvalitetnih ili nedakvatnih usluga, biranja jeftinijih, ali ne i prikladnih oblika zatite, te odbojan i esto suzdran stav osoba koje te usluge pruaju.4 Upravo su starije osobe smjetene u zdravstvenim ustanovama ili ustanovama socijalne skrbi izloenija riziku zlostavljanja, budui da su ovisne o tuoj pomoi.5 Iako se zadnjih godina zanimanje za ovo podruje poveava, pregled literature pokazuje da su istraivanja o toj tematici vrlo ograniena i da je aspekt zlostavljanja starijih u ustanovama jo uvijek zapostavljen, kako kod istraivaa, tako i kod kreatora zdravstvenih i socijalnih politika.5 Budui da tema zlostavljanja starijih osoba u ustanovama jo uvijek nije postala predmetom istraivanja u naoj dravi, potrebno je osvrnuti se na podatke koji govore o potrebi zatite starijih od zlostavljanja ovakvog tipa i nunosti bavljenja ovom temom. Oni su vidljivi iz zakljuaka i izvjea istraivanja, te miljenja graana EU o problemu zlostavljanja starijih osoba u radu Protecting the dignity of dependent older people, kao i kod pojedinih istraivanja stranih autora provedenih na ovu temu. S obzirom na zabrinjavajue stanje na koje podaci ukazuju, ova bi tema u budunosti trebala zauzeti vanije mjesto u istraivanjima, kako u naoj zemlji, tako i izvan nje. Odreenje nasilja nad starijim osobama u ustanovama Sredinom 1960-ih godina, zlostavljanje starijih se istraivalo unutar obitelji, odnosno kada bi se govorilo o zlostavljanju djece i ena. Tek se 1975. godine u Velikoj Britaniji, u znanstvenim asopisima, konkretno spominje zlostavljanje starijih, dok 1980-ih problem nasilja nad starijima postaje znaajan socijalni problem u razvijenim zemljama. 1990-ih godina moemo o njemu govoriti kao o globalnom problemu.6 Nasilje nad starijim osobama podrazumijeva svako ponaanje koje destruktivno djeluje na starije osobe unutar odnosa povjerenja. Ono obuhvaa zlostavljanje, maltretiranje i/ili zanemarivanje od strane vlastite djece, suprunika, rodbine, skrbnika, djelatnika strunih slubi ili osoba u situacijama moi i povjerenja.7 Pojam zlostavljanja starijih osoba odnosi se na "...namjerno ili nenamjerno djelovanje 52

koje predstavlja ili moe izravno uzrokovati tetu starijoj osobi od strane formalnog ili neformalnog njegovatelja koji je s tom starijom osobom u odnosu povjerenja; kao i proputanje osiguravanja osnovnih potreba ili zatite starijih osoba od povrede".6 Zanemarivanje se moe definirati kao "...namjerno ili nenamjerno tetno ponaanje formalnog ili neformalnog njegovatelja kojem starija osoba vjeruje. Nenamjerno zanemarivanje je propust njegovatelja pri ispunjavanju dunosti brige, no bez namjere da povrijedi stariju osobu; namjerno zanemarivanje dogaa se kad njegovatelj svjesno i svrhovito zapostavlja potrebe starije osobe, to rezultira psiholokim, fizikim ili mentalnim ozljedama starije osobe".6 Nasilje nad starijima u ustanovama se odnosi na zlostavljanje starijih osoba smjetenih u domovima za starije i nemone osobe, domovima za psihiki bolesne odrasle osobe, te bolnicama i ustanovama za trajnu brigu i njegu. Sve prethodno navedene definicije primjenjive su i na zlostavljanje starijih u institucijama, s tim da su kod ovog oblika zlostavljanja rtve ranjivije zbog toga to ovise o brizi i njezi strunjaka u okviru ustanove. Osobe koje unutar tih ustanova mogu poiniti nasilje su formalno osoblje i drugi tienici i posjetitelji.6 Nasilje u ustanovama, odnosno institucijsko zlostavljanje starijih osoba vezano je uz nedostatak socijalne sigurnosti i financijskih sredstava koji omoguuju zadovoljavajuu kvalitetu ivota. Takvo zlostavljanje odnosi se na diskriminirajuu socijalnu, zdravstvenu i ostalu politiku i praksu prema starijima, a ukljuuje i neodgovarajue i uznemirujue postupanje javnih slubi.8 Potekoe u definiranju nasilja nad starijim osobama u institucijama proizlaze iz obostranog straha od sankcija. Dakle, ustanove koje se brinu za starije osobe u strahu su od objavljivanja podataka koji im mogu izravno tetiti u pogledu kvarenja drutvene slike o njima, smanjenju ionako niskih financija, te izazvati izravan utjecaj na najvee pozicije moi unutar institucije, dok se kod starijih osoba dogaa to da su neupueni, okrivljuju sami sebe, smatraju svoju situaciju sramotnom, misle da e biti neshvaeni i u strahu su od moguih posljedica, kao to su pogoranje zlostavljanja i izolacija.7,11 Oblici nasilja nad starijim osobama u ustanovama Zlostavljanje starijih osoba unutar institucije moe se odvijati u vie oblika. Moemo ih podijeliti na psihiko, fiziko, seksualno i materijalno zlostavljanje i zanemarivanje. Okolnosti u kojima se ono pojavljuje su razliite, odnosno one variraju od kratkih i suptilnih interakcija do postupaka koji izravno

Rusac S izmin A. Nasilje nad starijim osobama u ustanovama Med Jad 2011;41(1-2):51-58

ugroavaju ljudska i graanska prava. Rijetko se pojavljuje kao pojedinaan dogaaj, a razni oblici zlostavljanja starijih mogu biti poinjeni istovremeno ili kroz dulje vremensko razdoblje.9 Fiziko zlostavljanje "namjerna upotreba fizike sile koja rezultira tjelesnom ozljedom, boli ili oteenjem, ukljuujui i fizika ogranienja, kao i pretjerano koritenje lijekova, kako bi stariji ljudi bili "posluniji".12 Moe ukljuivati zlostavljanje, koje moe ili ne mora uzrokovati vidljive ozljede (udaranje, amaranje, tipanje, guranje ili grubo postupanje), kupanje bolesnika u vodi koja je prevrua ili prehladna, nasilno hranjenje, kanjavanje uskraivanjem hrane, topline i udobnosti, ograniavanje kretanja, uskraivanje i zanemarivanje hrane i pia, pretjerano koritenje sredstava za umirenje, nebriga oko oblaenja i pranja inkontinentnog pacijenta, ignoriranje bolnih stanja i lijeenje svih medicinskih stanja rutinski, bez razmatranja pojedinanog sluaja.9 Psiholoko ili emocionalno zlostavljanje odnosi se na uporno koritenje prijetnji, poniavanje, zastraivanje, psovanje i ostale verbalne ispade, te druge oblike psihike okrutnosti, koji mogu utjecati na emocionalni ili psiholoki integritet.12 Moe ukljuivati nedostatak osobnih informacija i nepriznavanje tienika kao pojedinca, nasilno ponaanje ili prijetnje, zastraivanje ili izazivanje anksioznosti kod tienika, poniavanje, ismijavanje, verbalno zlostavljanje, vika i psovanje, zadirkivanje tienika koji to nije sposoban razumjeti, infantilno ponaanje i laganje tieniku, ak i ako se to ini kao najjednostavnije rjeenje.9 Seksualno uznemiravanje i zlostavljanje izravna ili neizravna ukljuenost u seksualnu aktivnost bez pristanka starije osobe.12 Budui da tienici s tjelesnim ili mentalnim oteenjem trebaju pomo pri osobnoj njezi, djelatnici obavljaju intimne zadae vezane uz pacijentovo tijelo, no svaki oblik seksualizacije ovog kontakta je zlostavljanje. Financijsko zlostavljanje odnosi se na krau novca starijoj osobi i neovlateno ili nepravilno koritenje sredstava, imovine ili vlasnitva te osobe.12 Moe ukljuivati zlouporabu sredstava i imovine, otuenje ili tetu i baratanje imovinom bez njihova znanja i potpunog pristanka. U sluaju starije osobe koja je mentalno oteena, to se odnosi na nepostupanje u njezinom najboljem interesu12,13 (kada govorimo o izvravanju poslova u njezino ime). Zanemarivanje sustavno uskraivanje pomoi ili njege potrebne starijoj osobi, ukljuujui pravilnu prehranu, osobnu higijenu i mjere za spreavanje

razvoja zdravstvenih problema (npr. dekubitusa).12 Moe ukljuivati zanemarivanje tienikovih osobnih, psihikih, socijalnih i emocionalnih potreba, neosiguravanje hrane, vode, odjee i lijekova, proputanje pruanja pomoi tienicima u aktivnostima svakodnevnog ivota i neadekvatnu pomo u obavljanju osobne higijene. imbenici rizika za nasilje nad starijim osobama u ustanovama Razlozi porasta zanimanja za prouavanje starenja mogu se razvrstati na znanstvene, osobne i drutvene. U ovom kontekstu drutveni razlog je najznaajniji, budui da se zbog stalnog porasta broja starijih osoba, drutvo mora usmjeriti na prouavanje njihovih potreba i planiranje skrbi.14 Sama potreba i manjak teorijskih objanjenja nasilja nad starijim osobama vidljiva je iz podataka da je znanstveni temelj o elementarnim injenicama, koje se tiu zlostavljanja odraslih, nepotpun, kontradiktoran, nekumulativan i vodi ka krivim zakljucima. Takoer, problem identifikacije zlostavljanja odraslih i starijih osoba javlja se i zbog snane socijalne stigmatizacije.3 Od poetka znanstvenog zanimanja za ovaj problem meu istraivaima postoji vie hipoteza, no ne moe se sa sigurnou rei da se zna tono odreen razlog koji dovodi do zlostavljanja starijih ljudi u institucijama. S obzirom na mnotvo utjecaja, imbenici rizika mogu se podijeliti u nekoliko grupa. Individualni imbenici rizika Osobine linosti osoblja, administracije, volontera ili drugih ljudi iz okoline mogu dovesti do nasilja. Neke vjetine potrebne za njegu i brigu o starijim osobama s teim mentalnim i/ili tjelesnim potekoama mogu se nauiti, no neke osobne karakteristike, poput razvijene tolerancije na frustraciju i mogunosti svladavanja anksioznosti, moraju biti prisutne u samom karakteru osobe. Stoga su strunjacima u radu sa starijim i bolesnim osobama nuna osnovna znanja i edukacija, npr. o nenasilnom rjeavanju sukoba, suoavanju sa stresom i slino. Pruatelje usluga za koje je vjerojatnije da e poiniti nasilni in nad starijima esto karakteriziraju zloupotreba alkohola i droga, psihike ili osobne potekoe, problemi u odnosima s drugima, nezadovoljstvo na poslu, niske moralne vrijednosti, autoritativan pristup sklon kanjavanju i nedostatak prakse.9,13 Nadalje, kod strunjaka se moe javiti transfer ili kontratransfer, bilo u smislu da u pacijentu vidi sebe kada ostari, bilo da vidi osobu iz svojeg osobnog ivota s kojom ima nerazjanjene probleme. U takvim situacijama moe

53

Rusac S izmin A. Nasilje nad starijim osobama u ustanovama Med Jad 2011;41(1-2):51-58

doi do nasilnog ponaanja, jer njegovatelj usmjerava svoje osjeaje prema starijoj osobi. Psihosocijalni imbenici rizika Duboko u svijesti drutva godinama se razvijao stav o starijim osobama kao manje vrijednima. Suvremena drutva posljednjih desetljea usmjerena su na prevenciju ageizma, odnosno diskriminacije starijih samo zbog njihovih godina. Ipak, esto se i danas daje prednost mlaima nad starijima, to se moe vidjeti i na primjeru zdravstvene njege (mlaim ljudima se daje prednost u hitnim sluajevima, ustanove za brigu o starijim osobama smjetene su u starim i tronim zgradama, a prilikom smjetanja starije osobe u ustanovu za brigu nailazi se na manje razumjevanja i fleksibilnosti vezanih za osobne elje).9 Takvi rizici ukazuju na mogunost usvajanja krivih vrijednosti i predrasuda kod pruatelja usluga koji ih poinju smatrati normalnim, a mogue nasilno ponaanje ne dre neprihvatljivim. Ovo su isti primjeri ageizma (eng. ageisma nepriznavanja ili ograniavanja prava starosnih skupina i ablebodiedisma diskriminacije osoba na temelju smanjenih tjelesnih sposobnosti) zbog kojih se starije osobe, njihove elje i potrebe, esto podcjenjuju. To se moe vidjeti na primjeru krae osobnih stvari unutar ustanove, pod isprikom da im te stvari ionako vie ne trebaju ili im nee nedostajati nakon to su zbrinuti. Osim toga, ukoliko je starija osoba tjelesno oteena i ovisna o drugima, moe biti tretirana kao osoba s mentalnim oteenjem ili kao dijete, ime gubi mogunost da je se saslua i da je se potiva.13,15 Osim openitog stajalita o starijim ljudima, postoje i drutveni uvjeti i trendovi koji tienika u sustavu zdravstvene i socijalne skrbi ine ranjivijim. To mogu biti nedovoljni drutveni resursi usmjereni k potrebama ope dobrobiti, politike koje su nepovoljne i neosjetljive za potrebe starijih osoba, poremeaj meugeneracijske solidarnosti, manjak svijesti, prevladavanje dobnih stereotipa unutar drutva, nedostatak pravnog okvira za zatitu prava starijih osoba, manjak transparentnih provjera o institucionalnim ustanovama i manjak potencijalnih civilno-drutvenih resursa.12 Karakteristike tienika Iako bi gotovo svaka starija osoba mogla postati rtvom nasilja, postoje odreeni imbenici rizika koji odraslu osobu ine ranjivijom, a to su fizika nemo (ukljuujui kronine bolesti, te osobe s tjelesnim i mentalnim oteenjima, zbog ega je pojedinac ovisan o brizi, te gubi autonomiju), narueno mentalno stanje kognitivni poremeaji i nedostaci (demencija), depresija, stalne mentalne potekoe i potekoe 54

u komuniciranju. Socijalni imbenici koji utjeu na pojedinca mogu biti izolacija, premjetanje, siromatvo, nizak socijalni status, nedostatak drutvene potpore, kulturalne i jezine barijere, te neimanje djece.1,12 Osim ovih openitih imbenika, postoje odreene osobine pacijenta koje takoer mogu izazvati nasilje pruatelja usuga. Takve osobe mogu biti agresivne, iritantne, zahtjevne, nezahvalne, fiziki odbojne (odnosi se na higijenu), te mogu odbijati potrebnu njegu. Pruatelji usluga suoeni s ovakvim tienicima i njihovim ponaanjem duni su zadrati profesionalnost i postupati s razumijevanjem.9 Organizacijski imbenici rizika Izolacija ustanove ustanove koje su udaljenije od drutva, zbog rjee posjeenosti, mogu postati mjesta zanemarivanja i zlostavljanja, a zbog ega nasilje moe ostati nezamjeeno i skriveno. Neusklaenost vjetina usporeujui osobe koje su smjetene u ustanove prije 10 do 15 godina i danas, moemo primijetiti pojavu novih mentalnih i tjelesnih potreba tienika. Iz tog se razloga od osoblja oekuje da razvije odreene vjetine, jer bi u suprotnom moglo doi do nekog oblika nasilnog ponaanja prema tienicima. Sistemski problemi ovi problemi predstavljaju manjak potpore okoline, a ukljuuju organizaciju i kulturu ustanove, nedostatan konsenzus (nedovoljno jasno istaknut odnos izmeu pruatelja usluga i tienika), nedovoljno osoblja, minimaliziranje osoblja, racionalizaciju nasilja, nedostatak politike, financijska ogranienja, slabo provoenje standarda, potekoe u zapoljavanju i potpori kvalificiranog osoblja s iskustvom, stres povezan s poslom i profesionalno izgaranje, prebacivanje profesionalnog nezadovoljstva na tienike (koje je lake napasti nego nadreene), neshvaanje potrebe osoblja za profesionalnim razvojem, grupiranje osoblja i nepravednu podjelu poslova (npr. iskusniji pruatelji usluga se bave administracijom, dok se manje iskusnima preputa njega tienika).9,12,13 U ustanovama za brigu o starijim osobama esto dolazi i do situacija u kojima je teko odrediti pojedinca kao poinitelja nasilja, budui da se vie ne radi o sustavnom i organizacijskom problemu institucije, nego o individualnoj profesionalnoj pogreci, a posebno kada govorimo o namjernoj zlobi. Ovo se moe primijeniti na primjeru starije osobe oboljele od demencije, to osobu koja brine o njoj moe dovesti do sagorijevanja (eng. burn-out).12 Stoga je sama ustanova duna paziti na odabir i dokolovanje osoblja, osiguranje supervizije i nadzor nad obavljanjem brige nad starijim osobama.

Rusac S izmin A. Nasilje nad starijim osobama u ustanovama Med Jad 2011;41(1-2):51-58

Dosadanje spoznaje o istraivanju nasilja nad starijim osobama u ustanovama Meu prvim istraivanjima nasilja nad starijim osobama provedenim krajem 1970-ih zakljueno je da ugroeni profil mogue rtve odgovara eni iznad 75 godina starosti, koja boluje od iscrpljujueg fizikog i psihikog oboljenja, te je ovisna o obiteljskoj njezi, obino od strane keri. Kasnija istraivanja, temeljena na boljim metodama, pokazuju da je cjelokupna situacija kompleksnija, dok se njihov fokus odmie od klasifikacije ugroene rtve na klasifikaciju poinitelja.6,16 Kada openito govorimo o rairenosti problema nasilja nad starijim osobama, prema podacima EU,17 47% europskih graana vjeruje da je ono prilino ili vrlo raireno u njihovoj zemlji, od toga 86% graana Rumunjske i samo 17% graana Cipra i 19% graana vedske. Sedam od deset Europljana vjeruje da vei rizik za slabe ivotne uvjete imaju starije osobe ovisne o drugima. Istraivanje EU na temu javnog miljenja o problemu nasilja nad starijima donosi odgovore na pitanje tko je najvjerojatniji poinitelj. Meu najvjerojatnijim poiniteljima navedeni su: osoblje u starakim domovima 32% (najvie izraeno u Grkoj 74%), osoblje u domovima za starije osobe ovisne o tuoj pomoi 30% (najvie izraeno na Cipru 65%), vlastita djeca (23%) te bolniko osoblje i poznanici 11% (najvie izraeno u Finskoj 51%).3 Analizom 6 867 telefonskih poziva upuenih AEA (UK nevladina organizacija) potvreno je da je 41% starijih osoba imalo iskustva s mukom osobom kao zlostavljaem, dok su 25% poinitelja bile ene, 33% poinitelja je plaeno osoblje (njegovatelji, medicinska sestra), a 46% zlostavljaa je povezano sa rtvom.18 Postoje i istraivanja vezana za oblike zlostavljanja starijih osoba. Prema podacima EU, 67% Europljana vjeruje da su odrasle osobe ovisne o drugima podlonije riziku fizikog i financijskog zlostavljanja, dok njih 66% vjeruje da su u riziku od neprimanja adekvatne njege. Jedini oblik zlostavljanja, za koji je ak 55% ispitanika izjavilo da starije osobe nisu u velikom riziku ili, pak, uope nisu u riziku, jest seksualno zlostavljanje. Izvjee koje je objavila zdravstvena sluba njemakog dravnog organa zdravstvenog osiguranja otkriva da oko 40% starijih osoba, za koje se kod kue brinu profesionalne slube za njegu, nisu primale dovoljno panje kako bi se sprijeili dekubitusi, a skoro 30% njih nije primalo adekvatnu hranu i pie. Skoro treina zbrinutih u ustanovama bila je podvrgnuta ovim oblicima neadekvatne njege.12

Istraivanja nam donose podatke o razliitim oblicima zanemarivanja u ustanovama. Studija pukog pravobranitelja o ustanovama za dugotrajnu njegu u Atlanti (Atlanta Long Term Care Ombudsman Program, 2000.) opisuje sljedee oblike: nebrigu za tienike koji ne mogu samostalno obavljati nudu, proputanje stavljanja tienika u odgovarajui tjelesni poloaj i okretanje, to moe voditi k pojavi dekubitusa, gaenje i zanemarivanje svjetla koje signalizira da pacijentu treba pomo, nepruanje pomoi za vrijeme obroka te neosiguravanje dovoljno jela i pia.12,18,19 U detaljnom izvjeu uzorka tienika koji su umrli u domovima za starije i nemone osobe, iz 1999. godine u Kaliforniji, vidljivo je kako vie od polovice umrlih nije primalo primjerenu njegu, to ukljuuje manjak panje tijekom drastinog neplaniranog gubitka teine, propust pravilnog tretiranja dekubitusa i pomoi pri umanjenju boli.5 Jedino istraivanje koje je obuhvatilo imbenike rizika za nasilje nad starijima u ustanovama je ono Pillemera i Bachman-Prehna iz 1991. godine, prema kojemu su uzroci psiholokog zlostavljanja starijih osoba profesionalno sagorijevanje zdravstvenih djelatnika, fizika agresija od strane tienika, negativan stav prema starijim tienicima i dob osoblja (mlai lanovi osoblja ee su poinitelji psiholokog zlostavljanja). Prema istom istraivanju, glavni uzroci fizikog zlostavljanja su i profesionalno sagorijevanje, te agresija tienika koja dovodi do agresivnog ponaanja strunjaka.13 Studija sluaja koju su proveli Burgess i suradnici 2000. godine pokazala je kako kod osoba smjetenih u ustanovama, a kojima je dijagnosticiran neki tip demencije ili gubitka pamenja, postoji vei rizik da budu seksualno zlostavljane.20 Neke studije potvrdile su da su unutar programa za privremenu njegu3 osobe oboljele od Alzheimerove bolesti ee podvrgnute zlostavljanju od drugih. Prema dosadanjim istraivanjima potvreno je da se poveava rizik od zlostavljanja, ako starija osoba boluje od nekog oblika demencije,3,21 a kod tienika u ustanovama, koji imaju simptome ponaanja kao to je fizika agresivnost, postoji vei rizik od zlostavljanja.3,5 Sukladno tome, istraivanja su pokazala da demencija sama po sebi nije rizian imbenik, ve je imbenik rizika ponaanje oboljelih koje moe potaknuti nasilno ponaanje njegovatelja.22 Nadalje, postoji vie istraivanja baziranih na izjavama osoblja koje se brine za starije osobe u ustanovama i izjavama tienika koje donose podatke o svjedoenju nasilju, pojavnosti i oblicima nasilja nad starijim osobama ovisnima o tuoj pomoi. U sklopu amerikog istraivanja iz 1987. godine anketirano je 577 medicinskih sestara i njegovatelja iz 55

Rusac S izmin A. Nasilje nad starijim osobama u ustanovama Med Jad 2011;41(1-2):51-58

31 doma za starije i nemone osobe u New Hampshireu. Osoblje je izjavilo da je opazilo sljedea ponaanja: njih 36% je svjedoilo fizikom zlostavljanju, od kojih 10% priznaje da su poinili jednu ili vie slinih radnji, 21% ih je svjedoilo pretjeranom koritenju sredstava za smirenje, 17% njih je potvrdilo guranje ili tipanje tienika, 15% osoblja je svjedoilo udaranju i amaranju, a psiholokom zlostavljanju, to ukljuuje vikanje na tienika u ljutnji, psovanje i vrijeanje, te neprikladno izoliranje tienika, svjedoilo je njih 81%, od kojih 40% priznaje da je osobno sudjelovalo u istima.5,9,13 Istraivanje provedeno u Ontariu, u Kanadi, u kojem je sudjelovalo 804 lana medicinskog osoblja, pokazalo je da je njih 20% svjedoilo nasilju nad pacijentima u starakom domu, 31% ih je svjedoilo grubom rukovanju s pacijentima, dok je 28% njih potvrdilo vikanje i psovanje na pacijente.13 Istraivanje na zdravstvenim djelatnicima u vedskoj, meu kojima je bilo i nekoliko socijalnih radnika, pokazuje da je 11% ispitanika znalo za bar jedan sluaj zlostavljanja u protekloj godini od strane strunjaka.3 Na podruju Sjedinjenih Amerikih Drava je 2000. godine, u sklopu projekta o prevenciji zlostavljanja i zanemarivanja u domovima za starije i nemone osobe, provedeno istraivanje o nasilju nad starijim osobama od strane ovlatenih asistenata za njegu.10 Prema dobivenim rezultatima, 58% asistenata navelo je da je vidjelo lana osoblja kako u ljutnji vie na tienika, 36% ih je svjedoilo vrijeanju ili psovanju, dok je 11% njih vidjelo osoblje kako prijeti udaranjem ili bacanjem neega na tienika. Prijavili su da su svjedoili incidentima grubog postupanja i psihikog zlostavljanja, 25% njih je svjedoilo pretjeranom izoliranju, 21% je svjedoilo pretjeranom sputavanju tienika, dok je 11% njih vidjelo da je tieniku kao kazna uskraena hrana. Uz to, 21% osoblja je svjedoilo kako se tienika gura ili tipa u bijesu, 12% ih je svjedoilo amaranju, a 7% je svjedoilo o tome kako je tienik udaren akom.5 Atlanta Long Term Care Ombudsman Program, iz 2000., u svojoj studiji provedenoj u domovima za starije i nemone osobe u Georgiji iznosi kako je 44% tienika prijavilo da je bilo zlostavljano od strane djelatnika doma, 48% ih je prijavilo da se osoblje prema njima grubo odnosilo, 38% njih se izjasnilo kako je vidjelo zlostavljanje drugog tienika, dok ih je 44% vidjelo kako drugog tienika zaposlenici grubo tretiraju.3,5 Prevencija nasilja nad starijim osobama u ustanovama Dug je popis mehanizama pomou kojih se pokuava sprijeiti nasilje nad starijim osobama u ustanovama (razne procedure certificiranja, politike, pravila, 56

etiki kodeksi, albene procedure itd.). Openito, mogue intervencije za prevenciju nasilja se mogu podijeliti u tri kategorije: zapoljavanje i supervizija osoblja, edukacija osoblja i razvoj vjetina, te tretman i reakcija na zlostavljanje starijih osoba.3 Primarni naini na koje se nasilje nad starijima moe otkriti mogu biti telefonske ankete s potencijalnim rtvama, osobni intervju ili upitnik koji sami ispunjavaju, intervjui s obiteljima, pruateljima usluga ili drugim osobama koje su u povjerljivom odnosu s potencijalnom rtvom, pregled zapisnika u socijalnim slubama ili klinikama, postavljanje osoba koje e izvijestiti o sumnjivom dogaaju unutar agencije ili organizacije, te skupljanje sudskih podataka. Provoenje kampanje za osvjeivanje o problemu nasilja nad starijim osobama na svim razinama je od velike vanosti, budui da e se na taj nain ono prepoznati kao drutveni problem, te bi tako trebalo potaknuti ljude da otvoreno govore o problemima na koje naiu. Iskustva ustanova koje su usvojile i koje provode politiku apsolutne netolerancije prema nasilju nad starijima pokazuju da se broj pritubi o nasilju poveao svaki put nakon odravanja aktivnosti upoznavanja s nasiljem, a koja ukljuuju savjete o tome to uiniti u sluaju istog. Druge vane preventivne mjere su edukacija osoblja, te adekvatno financiranje ustanova, kako bi mogle pruiti humanu brigu i usluge svojim tienicima.11 Kada govorimo o zapoljavanju osoblja potrebno je usmjeriti panju na njihova dosadanja radna iskustva. To se moe postii voenjem registra prijavljenih zlostavljaa meu osobljem koje prua njegu, a koji bi bio dostupan ustanovama pri odabiru novih zaposlenika. Supervizija je jo jedna bitna komponenta u radu s osobljem. Supervizori bi trebali jasno istaknuti kako se zlostavljanje starijih ne tolerira, dok je kljuna komponenta prevencije nasilja nad starijima odravanje visoke razine sumnje supervizora, budui da veina njih zanemaruje znakove koji upuuju na to da je nasilje prisutno.3 Kao to je navedeno u prethodnim poglavljima, jedan od glavnih uzroka pojavljivanja nasilja nad starijima u institucijama je profesionalno sagorijevanje osoblja, za koje se, izmeu ostalog, dri da bi moglo biti izazvano samim manjkom zaposlenika. Jo nije dokazano da bi poveanje broja osoblja preveniralo nasilje, no potrebno je pravovremeno otkrivanje i reakcija na takav problem. Kanadske institucije istiu kako je vano usmjeriti edukaciju osoblja na razvitak potrebnih vjetina pomou kojih e izbjei vlastito nasilno ponaanje, a prepoznati tue, te na taj nain razviti potrebne vjetine za suoavanje s moguim problemima13. Edukaciju i razvoj vjetina zaposlenika potrebno je usmjeriti k problemima suoavanja osoblja s razliitim oblicima ponaanja tienika, a koja ih

Rusac S izmin A. Nasilje nad starijim osobama u ustanovama Med Jad 2011;41(1-2):51-58

mogu potaknuti na neki oblik zlostavljanja. S obzirom na izjave osoblja, postoje dva oblika ponaanja s kojima se oni teko nose, a to su: odbijanje sudjelovanja kada im se prua pomo ili njega i problematino ponaanje, kao to je agresivnost, sumnjiavost, sklonost lutanju i sl. Upravo bi edukacija temeljena na metodama suoavanja s takvim ponaanjem omoguila zaposlenicima da se bre i bolje snau u navedenim situacijama, ime bi se izbjegao ili preusmjerio konflikt sa tienikom, odnosno prije nego to bi zaposlenik postao nasilan. Od 1990. godine u Kanadi postoji program edukacije pod nazivom "Abuse Prevention in Long Term Care", koji nastoji poveati razumijevanje okoline za zaposlenike i tienike. Sveukupna situacija se nastoji to vie pribliiti javnosti, u to se ukljuuju mediji i udruenja za zdravstvenu skrb.13 Osim navedenih metoda, jedan od vanih oblika prevencije je i striktno odreivanje metoda tretmana sa zlostavljanim starijim osobama, kako bi se ublaile negativne posljedice za rtvu. Neki autori takoer istiu da bi bilo dobro prouiti djelovanje nenajavljenih timova inspekcija u ustanovama za dugotrajnu brigu na smanjenje stope zlostavljanja starijih osoba,3 kakvi postoje u Floridi i Kaliforniji. Kao jedan od mehanizama prevencije koji se provodi u Kanadi je pravna dunost prijavljivanja nerazjanjenih naglih smrti, to ukljuuje smrt tienika starakih domova, a koja je uzrokovana zanemarivanjem ili nekim drugim postupcima od strane osoblja i administracije. Po pravnom pitanju, kriminalnim radnjama unutar ustanova smatraju se kraa, zanemarivanje i zlostavljanje. Osim njih, postoje posebni zakoni za zatitu starijih osoba i politika Ministarstva zdravstva koja se odnosi na zlostavljanje i zanemarivanje u ustanovama za dugotrajnu brigu. Ukoliko se posvjedoi zlostavljanju ili zaputanju starijih osoba, postoje protokoli i oblici intervencija koji slijede. Protokoli slue za prepoznavanje i prijavu nasilja, provoenje istraivanja, informiranje obitelji ili osobe koja se moe pravno zauzeti za oteenog tienika o situaciji, osiguravanje tienika, moguu prijavu policiji, vrstu reakcije institucije (s obzirom na vrstu nasilja i poinitelja) i sl. to se tie intervencije, nju provodi upravitelj, a u nekim je okruzima dunost prijaviti nasilje nekom obliku vanjskog autoriteta, kao i zatititi obje strane dok se svi segmenti situacije ne razjasne.13 U izvjeu o aktivnostima u nekoliko zemalja tijekom 2009. godine19 objavljene su mjere poduzete za spreavanje i suoavanje s nasiljem nad starijim osobama, od ega samo pojedine zemlje ukljuuju nasilje nad starijima u institucijama. U Izraelu su uspostavljene specijalne jedinice unutar odjela za ope dobro, a koje se bave osvjetavanjem, eduka-

cijom i aktiviranjem intervencijskih strategija. Provode se i protokoli i regulacije za prijavljivanje nasilja, uspostavljeni su lokalni i nacionalni obrazovni programi za profesionalce, te se jednom godinje odrava konferencija radi obiljeavanja Svjetskog dana borbe protiv nasilja nad starijim osobama. U Portugalu je pokrenuta sluba za besplatno savjetovanje, program za obuku osoblja i obiljeavanje Svjetskog dana protiv nasilja nad starijim osobama. U Italiji se liste ekanja smatraju formom zlostavljanja starijih osoba, te se taj problem nastoji rijeiti razliitim inicijativama, od kojih je najznaajnija ona nedavna koja se fokusira na jedinstvene toke pristupa za osobe ovisne o brizi na podruju Toskane. Zakonom iz 2004. omogueno je imenovanje skrbnika za podrku (eng. support tutor) za sve osobe koje su u nemogunosti da se brinu same za sebe, ak i privremeno. Takoer, Vlada skuplja podatke o osobama iznad 65 godina koje su ugroene kako bi se smjestile u domove za starije i nemone osobe. U Ujedinjenom Kraljevstvu Ministarstvo zdravstva je pokrenulo nova istraivanja o zlostavljanju u ustanovama, a pokrenute su i inicijative za nove obuke i konceptualni razvoj, te je izdano izvjee o Vladinom vodiu "No Secrets". Vodi je objavljen 2000. godine, a osmislilo ga je 35 organizacija. Tako je povean napredak vezan uz razmjenu informacija, razvoja vjetina i zajednike odgovornosti, a njime se eli pomoi ranjivim starijim osobama, i to biljeenjem osoblja i zabranom prava brige za starije nepouzdanim osobama. Problemi koji se javljaju pri tome su nedostatak odgovornosti kod pojedinih agencija, manjak resursa, podue donoenje odluka o istraivanju sluaja zbog grupnog rada, te nedovoljno razjanjene odgovornosti pojedine institucije16. U Francuskoj je prisutna volonterska linija za pomo starijim osobama i osobama s invaliditetom, pokrenute su mjere spreavanja nasilja nad starijim osobama i obuka profesionalaca iz socijalnog i medicinskog podruja. Naposlijetku, po pitanju prevencije nasilja nad starijim osobama u Europskoj Uniji, izvjee AGE predstavlja "European Older People's Platform", organizaciju koja obuhvaa preko 22 milijuna Europljana starijih od 50 godina, bori se za njihove interese i iznoenje zajednikih problema, kao i za podizanje svijesti o ovom problemu meu graanima.5 Zakljuak Udio starog stanovnitva u ukupnoj populaciji sve se vie poveava, te starenje stanovnitva u itavom svijetu postaje sve vanijim predmetom prouavanja. Poveanjem dobi dolazi i do poveanja potreba, te je velik broj starijih osoba smjeten u ustanove 57

Rusac S izmin A. Nasilje nad starijim osobama u ustanovama Med Jad 2011;41(1-2):51-58

zdravstvene i socijalne skrbi upravo radi zadovoljenja osnovnih ivotnih potreba. Kao jedan od bitnih problema koji se javlja pri brizi i njezi starijih osoba je zlostavljanje, koje se moe razlikovati kao psihiko, fiziko, materijalno i seksualno, te u vidu zanemarivanja. Sami uzroci pojavljivanja zlostavljanja nad starijim osobama u ustanovama mogu se podijeliti na one vezane uz sociokulturalni kontekst, organizaciju ustanove, te uz osobne karakteristike osobe koja se brine za tienika. Budui da o ovoj temi u Hrvatskoj jo nisu provedena istraivanja, niti postoji literatura, rad je baziran na podacima stranih istraivanja. Mnoga istraivanja stranih autora upuuju na to da je zlostavljanje starijih u ustanovama ozbiljan problem, te je potrebno poduzeti odreene mjere prevencije i reakcije. Zbog nepostojanja jedinstvenih metoda prikupljanja podataka o rairenosti ovoga problema nije mogue usporeivati situacije u pojedinim dravama. Ipak, neke drave nastoje poduzeti odreene mjere za prevenciju koje se odnose na zapoljavanje, superviziju, kao i obuku osoblja, te razvoj, vjetinu, tretman i reakciju na zlostavljanje starijih osoba, kao i provoenje kampanje za osvjetavanje o problemu nasilja nad starijim osobama na svim razinama. Literatura
1. Protecting the dignity of dependent older people, MEMO 08/166. Dostupno na adresi: http://europa.eu/ rapid/pressReleasesAction.do?reference=MEMO/08/1 66&format=HTML&aged=1&language=EN&guiLang uage=en. Datum pristupa informaciji 12. veljae 2009. ganec N, Rusac S, Laklija M. Trendovi u skrbi za osobe starije ivotne dobi u Republici Hrvatskoj i u zemljama Europske Unije. Rev Sociol. 2008;15:171-88. Bonnie RJ, Wallace RB, ur. Elder mistreatment. Abuse, neglect, and exploatation in an aging America. Washington: The National Academies Press; 2003, str. 225-6. Mikaj-Todorovi Lj, uur Z. Neki aspekti ivota osoba smjetenih u domu umirovljenika: socijalni kontakti, aktivnosti slobodnog vremena i zadovoljstvo boravkom u domu. U: Republika Hrvatska, Ministarstvo rada i socijalne skrbi, ur. Starost i starenje izazov dananjice. Zagreb: Republika Hrvatska, Ministarstvo rada i socijalne skrbi, 1995, str. 51-73. Hawes C. Elder abuse in long-term care settings: What is known and what information is needed? U: Bonnie RJ, Wallace RB. (ur.) Elder mistreatment, abuse, neglect and exploatation in an aging America. Washington: The National Academies Press; 2003, str. 446-501. McDonald L. Abuse and neglect of elders. U: Birren, JE, ur. Encyclopedia of gerontology. United Kingdom: Academic Press; 2007, str. 1-10.

7. 8.

9. 10.

11.

12. 13.

14. 15. 16.

17.

2. 3.

18. 19.

4.

20. 21. 22.

5.

Rusac S. Nasilje nad starijim osobama. Ljetopis socijalnog rada. 2006;13:331-46. Ajdukovi M. Nasilje u obitelji. U: Puljiz V, Bouillet, D, ur. Nacionalna obiteljska politika. Zagreb: Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i mladei; 2003, str. 239-75. Garner J, Evans S. Institutional abuse of elder adults. London: Royal College of Psychiatrist; 2005, str.7-12. American psychological association. Elder abuse and neglect: in search of solutions. Dostupno na adresi: http://www.apa.org/pi/aging/resources/guides/elderabuse.aspx. Datum pristupa informaciji 07. 02. 2010. Charpenter M, Soulires MA. Way forward preventing elder abuse in institutional settings. Dostupno na adresi: http://www.uqam.ca/nouvelles/2007/07-223dec-a.pdf. Datum pristupa informaciji 01. 02. 2010. European Commission. What can the European Union do to protect dignity in old age and prevent elder abuse? Brusseles: European Commision; 2008. Canadian network for the prevention of elder abuse. Abuse in institutions, 2009. Dostupno na adresi: www.cnpea.ca/health%20and%20abuse.htm. Datum pristupa informaciji 01. 02. 2010. Despot Luanin J, Iskustvo starenja. Jastrebarsko: Naklada Slap; 2003; str. 13-39. Pejak V. Psihologija tree ivotne dobi, Zagreb: Prosvjeta, 2001. Mason G. UK's safeguarding framework protecting the dignity of older persons the prevention of elder abuse and neglect. Dostupno na adresi: http://ec.europa.eu/social/main.jsp?langId=en&catId=7 50. Datum pristupa informaciji 09. veljae, 2010. European Union (2008). Protecting the dignity of dependent older people. Posjeeno na mrenoj stranici http://europa.eu/rapid/pressReleasesAction.do?referen ce=MEMO/08/166&format=HTML&aged=1&langua ge=EN&guiLanguage=en. Datum pristupa informaciji 09. 02. 2010. Neno R, Neno M. Identifying abuse in older people. Nurs Stand. 2005;20:43-7. International network for the prevention of elder abuse. Reports on activities in several European countries during 2009. Dostupno na adresi: http://www.inpea. net/reportsresources.html. Datum pristupa informaciji 09. 02. 2010. Burgess A, Dowdell E, Prentky R. Sexual abuse of nursing home residents. J Psychosoc Nurs Ment Health Serv. 2000;38:10-18. Coyne AS, Reichman WE, Berbig LJ. The relationship between dementia and elder abuse. Am J Psych. 1993;150:643-6. Compton RB, Galaway B. Social work processes. Belmont: Wadsworth, INC. 198.

6.

58