Arheologija antike Grke

Prof. dr. sc. Draen Mari

1. Kronologija

Pojednostavljen prika periodi acije antike grke civili acije

P!"#$D#%A&#'A G"(K! )M'!*+$,*# Protogeo3etrijski period 1. G!$M!*"#',K# P!"#$D -1.../0.. 1&2 "anogeo3etrijski period ,rednjegeo3etrijski period Kasnogeo3etrijski period "ani arhajski period 7. A"8A#KA -0../95. 1&2 ,rednji arhajski period Kasni arhajski period "ana klasika / ,trogi stil :. K;A,#(+$ D$1A -95./:7. 1&2 Klasika na vrh<nc< 1ogata klasika Kasna klasika / rela "ani heleni a3 9.8!;!+#%AM -:7:/:1 1&2 ,rednji heleni a3 Kasni heleni a3 1.../4.. 1& 4../56. 1& 56./06. 1& 06./0.. 1& 0../64.-65.2 1& 64.-65.2/6:. 1& 6:./95. 1& 95./96. 1& 96./97. 1& 97./:5. 1& :5./:7. 1& :7./76. 1& 76./16. 1& 16./:1 1&

Geo3etrijski period -nadovezuje se na submikensko razdoblje (1150 - 1050.g.pr.Kr) -s pozicije arheologije to bi se moglo nazvati starije eljezno doba (kronolo!ki) -povijesno to je helenski srednji vijek (mra"no doba - 1100. - #00.g.pr.Kr) - najslabije istra eno razdoblje -keramika od $. st. ima prepoznatljive organske linije ukrasa i likove koji podsje%aju na isto"nja"ku umjetnost. &ato tu keramiku nazivamo - orijentalni stil

Arhajski period -pripada eljeznom dobu ali se ne zove tako -arhaios - odnosno stara ili drevna civilizacija u odnosu na klasi"ni period -#00.g.pr.Kr. - '(0.g.pr.Kr (500. u nekim podru"jima) -u arhajskom razdoblju pojavljuje se zna"ajnija arhitekture) glavni oblik gr"ke arhitekture je hram koji se razvija iz mikenskog megarona -pojava kurosa i kora

Klasika -*najbolja+) *prvorazredna+ -izraz se koristio i u vojsci za prve redove -5. i '. st. pr. Kr. -povijesno gledano obuhva%a period kada je ,r"ka bila mozaik nezavisnih dr ava slobodnih od straha od strane dominacije nakon -erzijskih ratova.

8eleni a3 -naziv - njema"ki autor 1.. st. - prema nazivu za helenizirane /idove (koji su prihvatili gr"ke obi"aje) - helenistoi -nastupa sa 0 1leksandrom 2. (3akedonskim) -sa njim ,r"ka civilizacija ulazi u rimsku civilizaciju 1'$ g. pr. Kr. - ,r"ka postaje rimska provincija

7. Geo3etrijski period
' 5aze6 -protogeometrijski period -rani geometrijski period -srednji geometrijski period -kasni period 1050 - .00g.pr.Kr. .00 - (50g.pr.Kr. (50 - #50g.pr.Kr. #50 - #00g.pr.Kr.

-7eoba 8orana i njihovo osvajanje -eloponeza) prilikom kojeg je uni!tena mikenska civilizacija) u tradiciji je poznata pod nazivom 9povratak :eraklovica*) buduci da su svojim pretkom proglasili ahejskog mitskog junaka :erakla. ;i doga<aji korespondiraju s po"etkom eljeznog doba. 01150.gpr.Kr. su uglavnom svi mikenski spomenici uni!teni. -;aj period izme<u 1150. g. pr. Kr. i 1050. g. pr. Kr. se naziva submikenski period) i to je tranzicija iz mikenske u gr"ku civilizaciju. -=vaj period se najbolje mo e pratiti na podru"ju 1tike (pod tim nazivom podrazumijevamo !ire podru"je grada 1tene). -,eometrijski period je karakteristi"an po posudama koje su po svojoj 5ormi i podjeli na ve%i broj traka (horizontalnim 5rizovima) sli"ne mikenskima) ali na njima nestaje 5iguralna dekoracija ( ivotinjske) ljudske 5igure) mitolo!ka bi%a) i sl.) ve% se zadr ava geometrijska dekoracija najjednostavnijeg karaktera - koncentri"ne kru nice ili polukru nice - koje zauzimaju jedan) eventualno dva 5riza posude) dok je ostatak neukra!en. --rva stoljeca razvoja gr"ke civilizacije (od kraja 11.st do sredine (.st.pr.Kr.) iz povijesne perspektive se nazivaju 9mra"no doba ,r"ke* ili 9helenski srednji vijek*. 8o kraja (.st.pr.Kr. nema podataka literarne naravi jer nema pisma) pa time ni pismenih ni epigra5skih izvora. -Krajem (.st.pr.Kr ,rci preuzimaju pismo od >eni"ana) prilago<avaju ga svom jeziku i nastaje gr"ki al5abet. -rema arheolo!kim spomenicima najranija pojava ovog pisma se e negdje u #40?#20.g.pr.Kr. --rema 'a3es< =hitle>-u najva niji kronolo!ki reperi za geometrijski period su bili osnivanje 3egara :@blaea-e i 7@racuse (gr"ke kolonije na 7iciliji). &a datume njihova osnivanja znamo preko gr"kih pisaca ;ukidida i Auzebija. -B koloniji -ithekoussai na oto"icu Cschia kod Dapulja su prona<eni 5ragmenti gr"ke geometrijske keramike i tako<er skarabej s imenom 5araona Eocchoria. -Bstaljena podjela geometrijskog perioda se odnosi na 1tenu i njenu najbli u okolicu -1tena - istra ivanja po"inju skoro odmah nakon osamostaljenja ,r"ke) postaje glavni grad) a jedna od prvih zadaca je bila o"istiti atensku akropolu od ostataka iz bizantskog i otomanskog vremena itd.) po"inju se sastavljati neke gra<evine kod kojih je to bilo moguce) npr. :ram 1tene) Dike -olias itd.) najkasnije do ..st 1tena je glavni umjetni"ki centar u ,r"koj

'

7.1. Protogeo3etrijski period -1.6. / 4...g.pr.Kr2

-Dajstariji period se naziva protogeometrijski (onaj koji prethodi pravom geometrijskom periodu) -01000g.pr.Kr. dolazi do promijena u rit<s< pokapanja. Fitus inhumacije koji su mikenjani koristili je zamjenjen sa ritusom incineracije (spaljivanje) i odlaganja ostataka u urne. Dajljep!i primjeri se nalaze na atenskim grobljima Kerameikos i 8ipilon. Daravno) to nije generalna pojava) npr. u 1teni se djeca se inhumiraju) dok se samo odrasli spaljuju i njihovi ostaci se stavljaju u urne. B Korintu i 1rgosu) u kasnijim razdobljima prevladava inhumacija) dok se na Kreti podjednako koristi i inhumacija i incineracija. -,roblja na podru"ju 1tike su najbolje istra ena) pa zato imamo najvi!e podataka. 7vi drugi centri rade pod utjecajem 1tene u vecoj ili manjoj mjeri. -Brne se obi"no pola u u manje jame iskopane u "etvrtastim rovovima i sla u se jadna do druge) jama se poklopi plo"om ili ne"im drugim) oko urne mogu biti grobni prilozi) kerami"ko posu<e) a onda se taj grob zatrpava humkom da se obilje i ili se ozna"ava velikim kerami"kim posudama koje 5unkcioniraju kao nadgrobni spomenici. -Kad grobne posude zamijene nadgrobne statue) zavr!ava geometrijski i po"inje orijentalizirajuci period. -&a sahranjivanje ostataka starijih ena koristile su se posude sa dr!kom na trbuhu) dok su za sahranjivanje mu!karaca bile posude sa dr!kom na vratu. -Dajvi!e nalaza iz ovog perioda imamo u vidu kera3ike. -Gedino !to je zajedni"ko keramici svih doba sa mikenskom je podjela na 5rizove) a karakteristi"na je po geometrijskoj dekoraciji. B ovom jo! uvijek ranom periodu ,r"ke civilizacije) geometrijska dekoracija je ograni"ena na mali dio posude

7.7. "ani geo3etrijski period

-B prvoj polovici ..st. javlja se meandar (naziv je dobio po rijeci 3eandar u 3aloj 1ziji koja te"e krivudavo). ;o je tipi"an ukras za ovo razdoblje. -o"inje se javljati i kompleksnija geometrijska dekoracija koja ispunjava cijelu posudu (horor vacui - strah od praznog prostora). -=sim meandra po"inju se javljati i cik cak linije) trokutici) koncentri"ni krugovi) svastike itd. =ne 5rizove koji nisu tako ukra!eni premazuje se 5irnisom tako da je samo mali dio posude ostavljen u originalnoj boji. -U Ateni i Argolidi se javlja rani geometrijski stil. U Ateni traje od oko 900.pr.Kr. do oko 860.pr.Kr, dok u Argolidi i Korintu traje malo due to zna i da Atena prednja i u inova!ijama
5

7.:. ,rednji geo3etrijski period

-traje od oko (50.g.pr.Kr do oko #50.g.pr.KrH najranije zavr!ava u 1teni) a ne!to kasnije u Korintu i nekim drugim centrima -&oniranje posuda sve vi!e uzima maha) trake su sve gu!%e i pli%e) pa posude po"inju nalikovati ko!arama (bar !to se 1tene ti"e). 3e<utim) najkarakteristi"nije je to da se pojavljuje prvi puta nakon dugo vremena 5iguralna dekoracija. Dajprije su to ivotinjske 5igure. -Dipilonska a3fora (0##0.g.pr.Kr.) je visoka 1$5 cm i podsjeca na ko!aru. /ivotinjski 5riz se nalazi na vratu posude) dok prizor izme<u dr!ki prikazuje prothezis - scenu izlaganja tijela sa enskim 5igurama koje nari"u za pokojnikom s rukama na glavi.;o je najva niji 5riz) pojava ljudske 5igure je jo! uvijek kontroverzna - neki ka u da je to znak povratka mikenske tradicije) neki da je to utjecaj orijenta. 8ipilonska am5ora je slu ila kao nadgrobni spomenik. -*8ipilonske vaze+ - opceniti naziv za speci5i"nu keramiku sa nekropole pokraj 8ipilonskih vrata --rakti"ki se u gr"koj geometrijskoj umjetnosti kasnog srednjeg geometrijskog perioda i kasnog geometrijskog perioda javljaju tri scene sa ljudskim 5igurama - scena izlaganja pokojnika) scena sa pogrebnom procesijom koja kora"a prema mjestu ukopa i scena trke kola u "ast pokojnika. -=vakvi nadgrobni krateri su bili rezervirani za najvi!e pozicionirane "lanove dru!tva) pripadnike ratni"ke aristokracije... -Ito vi!e odmi"emo prema kraju geometrijskoga perioda to sve ve%u povr!inu posuda zauzima 5iguralna dekoracija. -1tenski geometrijski krater je jo! jedan krater koji je slu io kao nadgrobni spomenik. -otje"e iz druge polovice (.st.pr.Kr. =vdje vidimo scenu pogrebne procesije) kola vuku tijelo pokojnika i tu je sama procesija sa osobama koje tuguju i trka kola u "ast pokojnika. --o prvi put se u gr"koj umjetnosti javljaju i motivi koji nemaju veze sa svijetom mrtvih) nego se javljaju narativne scene koje su preuzete iz gr"ke oralne) odnosno ve% pismene) knji evnosti (krajem srednjeg i po"etkom kasnog geometrijskog perioda se po"inju epovi zapisivati).

7.9. Kasni geo3etrijski period

-dijeli se na C i CC -B ovo vrijeme je gr"ko kopno bili siroma!no i zapo"elo se kolonizacijom (masovna je zapo"eta (0-ih godina (. st. pr. Kr.) krajem srednjeg geometrijskog perioda). --o"inju se javljati teme mitolo!kog ili literarnog karaktera. Da 5ragmentu jednog geometrijskog kotla iz (.st.pr.Kr. gdje jedan 5riz zauzima prikaz broda i ratnika kojim se dijelom bore na suhome) a dijelom na brodu. =vaj prikaz bi se mogao povezati sa utjecajem :omerove Clijade.

-Go! uvijek je to samo siluetno slikarstvo koje koristi najjednostavniju paletu boja) kasnije se po"inju prikazivati i detalji. -=nog trenutka kada 5iguralna dekoracija gotovo u potpunosti izbaci geometrijsku tada prakti"ki zavr!ava geometrijski period. ;o se doga<a krajem (. st. pr. Kr. kada zapo"inje najstariji dio arhajskog perioda) odnosno) orijentaliziraju%i period gr"ke umjetnosti.

-(.st.pr.Kr. kronolo!ki pripada razdoblju geometrijskog perioda --o prvi put raspola emo povijesnim podacima jer je ovo vrijeme pojave grkog alfa?eta. ;o je najstarije pismo u kontinuiranoj uporabi) uz neke promjene se koristi i danas. Dastaje krajem .. i po"etkom (.st.pr.Kr. -,r"kom al5abetu su prethodili linear E i ciparsko slogovno pismo koje se koristilo na Jipru od 11. do '.st.pr.Kr. 3ichael 2entris je de!i5rirao linear E preko ciparskog slogovnog pisma koje je pisano i gr"kim i starociparskim i pomocu dvojezi"nih natpisa je i de!i5rirano. -Kinear E su koristili mikenjani koji su govorili gr"kim jezikom) a razvilo se iz lineara 1 koje nije pisano gr"kim jezikom -Kinear J je pisan starim ciparskim pismom) koristili ga i ,rci i Jiprani dok nije u '. st zamjenjen gr"kim al5abetom -,r"ki al5abet je nastao iz 5eni"kog al5abeta koji je bio jedan od najstarijih 5onetskih pisama (za svaki glas 1 znak) i kori!ten je u dvije varijante - halkidskoj i jonskoj -=dmah po nastanku al5abeta zapisani su Clijada i =diseja (!to se o"ituje i po motivima na keramici) i po"inju se javljati predmeti sa natpisima --itekusaj (-ithekoussai) je jedna od najstarijih gr"kih kolonija (e<?ejci je osnovali) u kojoj je prona<eno stotinjak grobova i neki od najstarijih primjera posuda sa urezanim ili pisanim natpisima. Dalazi se na otoku Cshiji kod Dapulja -+estorov pehar iz -itekusaja (#'0?#20.g. pr. Kr) je jedan od prvih primjera pisanim spomenika. Datpis pisan sa desna na lijevo glasi6*ja sam Destorov pehar) tko iz mene pije bit ce obdaren plamenom 15rodite+. =vaj pehar je zapravo posuda tipa kot@la. -u po"etku su ,rci pisali sa desne na lijevu stranu) a poznavali su i tzv. busto5edon) sa lijeve na desno pa sa desne na lijevu...

Destorov pehar

7.6. ,itna fig<ralna plastika

-B geometrijskom periodu nije dokazana prisutnost monumentalne skulpture) !to ne zna"i da je nije bilo. 8akle) skulpture su postojale) ali ra<ene od drva (ksoana kipovi). &namo iz pisanih izvora da je u Arehteionu stajala drevna drvena statua u 1teninoj celi. ->igurica kentaura koja je prona<ena na nekropoli Ke5kandi na otoku Aubeji (na isto"noj strani gr"koga kopna)) mitolo!ko bi%e) od terakote) oslikana geometrijskom dekoracijom sli"noj onoj sa geometrijskog posu<a. 8atira se u 10. st. pr. Kr. i prona<ena je u grobnici. -&atim jedna zavjetna 5igurica konja) jako podsje%a na atenske dipilonske vaze) ovaj konj je identi"no modeliran kao oni sa 8ipilonskih vaza. Bskog srednjeg dijela) !irokog prednjeg dijela sa grivom) stoji na re!etkastoj podlozi. 8atira se u (. st. pr. Kr. -Gedna grupa - borba ratnika ili heroja i kentaura iz sredine #. st. pr. Kr. iz prijelaza iz srednjeg u kasni geometrijski period. Dezgrapno prikazana) dodiruju se rukama. -=sim primitivne modelacije) vrlo je "esto ukra!ena tehnikom urezivanja) pe"atiranja. --ored bron"ane plastike) ima primjera 5igurica od bjelokosti (poznatih ' do 5)) najvi!e sa dipilonske 1kropole. -onovna prisutnost ovih 5igurica je zna"ila obnova trgovinskih veza (koje su pukle krajem mikenskog perioda)) jer je najbli a destinacija za uvoz bila 7irija

7.@. Graditeljstvo
-,eometrijski period je razdoblje osnivanja nekih od kasnije dobro poznatih gr"kih sveti!ta kao !to su6 1rtemidin hram u A5ezu) &eusov u =limpiji) 1polonov u ;ermu) :erin na 7amosu... -Cz protogeometrijskog razdoblja imamo sljedece gra<evine6 -8eroon < ;efkandij< iz 10.st.pr.Kr koji podsjeca na mikenski megaron. Cmamo malo predvorje) imamo jedno predsoblje) zatim glavnu odaju i ovdje se pridodaju dvije prostorije i imamo apsidalni zavr!etak gra<evine. =va je gra<evina bila dvobrodna) bila podijeljena redom drvenih debala. ,otovo smo sigurni da je imala krov na dvije vode. =vo je gotovo peripteralna gra<evina (naj"e!%i tip gra<evine u gr"ko) pojednostavljeno re"eno) hram koji je okru en kolonadom stupova) duga '0-ak metara. =vo je grobnica) a ne hram) ali grobnica nastala po uzoru na hramsku arhitekturu. =vdje su ukopani ratnikpoglavar i njegova ena (i njegov konj). (Daziv :eroon dolazi od rije"i 9heroj* - grobnica je bila posvecena ratniku-poglavaru koji je bio heroj). ;u je prona<en kentaur kojeg smo maloprije spominjali. -roblem je prethode li ovi grobovi gra<evini) prethodi li gra<evima grobovima ili su nastali zajedno.

-iz srednje geometrijskog perioda imamo sljedece gra<evine6 -*her3<3 ili ;hermon) vrlo va an lokalitet u Atoliji) srednjoj ,r"koj) zato !to je su na jednom mjestu dokumentirane tri gra<evne 5aze) od kojih su dvije iz geometrijskog perioda. ,eometrijskom periodu pripada hram iz .. st. pr. Kr. iz srednjeg geometrijskog perioda kod kojega se uo"ava sli"nost sa gra<evinom iz Ke5kandije. 2idimo pronaos (nema pravog predsoblja)) glavna odaja i apsidalni zavr!etak. Dema dokaza o stupovlju sa strane. 7veti!te je posve%eno 1polonu. 2. 5aza je iz razvijenog geometrijskog razdoblja a 4. 5aza je 1polonov hram iz arhajskog razdoblja. B (. st. pr. Kr. uz tu gra<evinu nastaje mla<e sveti!te koji je u unutra!njosti pravokutna gra<evina. 7redinom #. st. pr. Kr. se to sveti!te obnavlja i gradi se 1polonov hram u ;ermumu u Atoliji koji je imao drvene stupove. 7igurno znamo da je hram imao zidove od cigle) drvene stupove i oslikane terakotne metope od kojih je nekoliko izvrsno sa"uvano. 2idimo trans5ormaciju iz ranog geometrijskog perioda) megaroidnog tlocrta do klasi"nog gr"kog dorskog periptera.

-Avo jo! jedno sveti!te geometrijskog perioda6 -8erino svetite na otok< ,a3os< ili prvi :eraion - koje je sagra<eno negdje (00. g. pr. Kr. Gednostavna gra<evina duga"ka 100 gr"kih stopa) !iroka $)5m) pa se jo! naziva hecatopendom. 8vobrodna gra<evina podijeljena redom drvenih stupova) sa tri drvena stupa na pro"elju. Da dnu te gra<evine je bilo postolje sa drvenim kultnim kipom ksoanom. &idovi su bili od kamena) grubih cigli) drveni stupovi sugeriraju da je gra<evina imala dvoslivni krov i da je vjerojatno bila sli"na gra<evini u Ke5kandiji. -o lokalnoj legendi) :era je ro<ena upravo na 7amosu (po nekima na 1rgosu) ispod jednog stabla konopljike (9stablo nevinosti*).

-8eraion < $li3piji je izgra<en cca. $00g.pr.Kr. i to je najstariji takav hram. -auzanije u 1.st.n.e. spominje da u stra njoj prostoriji ovog hrama jo! uvijek stoji jedan stup od hrastovine. Cna"e su u svim gr"kim hramovima stupovi izvorno bili drveni ali kako su s vremenom propadali) mijenjali su se kamenim. (arhajski periodLLLL) -8eraion kod Argosa je bio posvecen argijskoj :eri (:era 1rgeia) -3alo Apolonovo svetite < !retriji koje se datira u (. st. pr. Kr. 3ali prostilni hram sa dva stupa na pro"elju) sa jednom malom strehom i vjerojatno otvorom iznad za osvjetljavanje. Cmao je drveni kostur) slamnati krov i zidove od opeke. -U ruevinama dvaju svetita, Herinom u Argosu i Herina u Perahori kod Korinta su pronaeni mali terakotni modeli samih svetita. Ovi terakotni modeli hramova pokazuju da su hramovi u po etku izgledali poput velikih ku!a u kojima su mogli "ivjeti poglavari. #eorija je da su te ku!e ishodite gr kog hrama, ne negiraju!i i povezanost s megaronom. Osim reziden!ijalne imale su i !eremonijalnu ulogu, a onda polako prelaze u hramove.

10

:. Arhajski period
-1rhajski period je dobio naziv prema gr"koj rije"i arhaios) !to bi zna"ilo) star ili drevan) !to u doslovnom prijevodu zna"i razdoblje stare ili drevne gr"ke umjetnosti. Kod naziva Mstara umjetnostM se misli da to razdoblje koje prethodi onoj najboljoj) klasi"noj gr"koj umjetnosti. /1rhajska gr"ka umjetnost se dijeli na tri razdoblja6 stariji) srednji i mla<i arhajski period. -De postoji potpuno suglasje kod znanstvenika za koje se to"no razdoblje mo e koristiti naziv arhajski period - postoje dvije grupe znanstvenika - oni koji smatraju da se za po"etak arhajskog perioda mo e uzeti razdoblje od oko #50.g.pr.Kr) ali vecina smatra da je po"etak negdje oko #00.g.pr.Kr. pri "emu se za najstariju 5azu arhajskog perioda mogao koristiti naziv orijentali iraj<ci period. -7tariji arhajski period se podudara sa razdobljem gr"ke kulture i umjetnosti koji je jo! de5iniran nazivom orijentalni ili orijentaliziraju%i stil gr"ke umjetnosti koji se okvirno datira u #. st. pr. Kr. (od oko #00. do oko 5.0. g. pr. Kr.). -=rijentalizirajuci jer se u tom trenutku ,r"ka ponovno okrece Cstoku) ponovno su uspostavljene trgova"ke veze koje su prekinute pred kraj mikenske civilizacije. --ojava ovog stila se prati preko dvaju elemenata - preko pojave divljih zvijeri (lavova) 5antasti"nih bi%a kao !to su s5inge) gri5oni) meduze) itd.) i biljne dekoracije (palmete) lotosi) itd.). -ojava tih dviju kategorija dekoracije ozna"ava po"etak arhajske umjetnosti i orijentaliziraju%eg stila. -=sim !to su oslikavali orijentalne motive) obrise i detalje su i urezivali (rova!enje) incizija). ;e tehnike su preuzeli sa importirane 5eni"ke robe) sa bron"anih 5eni"kih posuda "iji su 5rizovi bili urezaniH najstariji primjerci nemaju tehnike urezivanja.

:.1. &rnofig<ralno slikarstvo

-=d sve gr"ke keramike iz ovog starijeg arhajskog perioda najva nija je korintska te atenska (ati"ka) keramika. 7ve gr"ke pokrajine su imale radionice takve robe) no) korintske i atenske radionice su imale najve%u va nost i najve%i utjecaj na druge radionice. --rotoaticka skupina vaza - pretece velike tradicije oslikavanja vaza koja ce se uskoro razviti u 1tici) pokrajini oko grada 1teneH druga porodica orijentalnih posuda poznata je pod imenom protokorintskih vaza i nazna"uje kasniju lon"arsku proizvodnju u Korintu ( ivahni ivotinjski motivi i dokaz su tijesnih veza sa Eliskim istokom) npr. protokorintska bo"ica za mirise u obliku sove. -1tena i Korint su imali kerami"arske "etvrti. -Kuksuzno crno5iguralno posu<e je kori!teno u posebnim prigodama) npr. banket ili simpozij koji se odr avao u aristokratskim kucama) a sudjelovali su samo mu!karci koji su tu jeli) pili) sudjelovali u dru!tvenim igrama) npr. Kotabos - popije se vino iz posude) a sa zadnjih nekoliko kapi se ga<a neki predmet ili osoba u prostoriji.

11

:.7. Protokorintsko i korintsko crnofig<ralno slikarstvo

-Korintska keramika s kraja (. i #. st. pr. Kr. (#40. - $40.g.pr.Kr) se naziva protokorintski stil na kojem se de!avaju revolucionarne promjene u odnosu na geometrijski period. -Dakon tog prvog) po"etnog razdoblja upotrebe oslikavanja posuda isklju"ivo primjerima siluetnog slikarstva) bilo animalnim) bilo vegetabilnim motivima) od po"etka #. st. pr. Kr. korintski slikari uvode novu tehniku ukra!avanja i oslikavanja. -o"eli su !ilom urezivati detalje kao !to su obrisi 5igura) dijelove ili detalje odje%e) ratni"ke opreme) detalje glave itd. ;u su tehniku preuzeli sa importirane ) najvecim dijelom 5eni"ke luksuzne robe. -Bz upotrebu osnovne tamne crne boje) oni uvode u upotrebu crvenu i ljubi"astu. -;ipovi posuda na kojima se javlja su prete ito posude malih dimenzija kao !to su aribalosi) alabastroni (posudice za dr anje par5ema) pomasti) miomirisnih ulja)) ski5osi) mali pehari) pikside) te kozmeti"ke cilindri"ne kutije. =d ve%ih posuda su "e!%e oinohore) kr"azi ili pokali. -rete no su to posude manjih dimenzija) ne vi!e od #-( cm. -Gedna od mo da najpoznatijih) i najljep!ih) primjeraka protokorintskog slikarstva je "uvena &higi va a) koja se naziva po zbirci u kojoj se svojevremeno nalazila (na<ena u etrurskoj grobnici)) a datira u sredinu #. st. pr. Kr. ;u su do maksimuma upotrijebljena crvena i bijela boja) a manje ljubi"asta. ;o je ve%a posuda podijeljena u tri glavna 5riza 5iguralnog karaktera. -osuda je rekonstruirana jer je bila sa"uvana samo u 5ragmentima. Da vrhu je prikaz dviju vojski koje se sukobljavaju. B sredini je prikaz lova gdje vidimo ratnike sa kopljima koji napadaju jednog lava. 7a strane je 5igura gri5ona. Da dnu je jo! jedna scena lova gdje psi progone svoju lovinu) jednoga zeca) i jednog lovca koji "u"i u zasjedi iza jednoga drva. 7ada su prikazani svi detalji ratni"ke opreme. =vakvi su prikazi bili dragocjeni za poznavanje gr"kog naoru anja tog vremena. -B protokorintskom slikarstvu nema narativnog stila) naj"e!ce su to samo prikazi orijentalnih motiva) divljih ivotinja itd.... --ri kraju #. st. pr. Kr. protokorintski stil jo! ima prevlast na tr i!tu) no) zbog masovne produkcije gubi na kvaliteti. =vo je otprilike vrijeme kada atenski majstori prihva%aju tehniku urezivanja i neke elemente protokorintskog slikarstva) u prvom redu 5rizove sa ivotinjama i nadnaravnim) mitolo!kim bi%ima. ;ada slijedi razvoj atenskog slikarstva i onda kona"na prevlast atenskog crno5iguralnog slikarstva koja %e se dogoditi u $. st. pr. Kr. --rotokorintski stil zavr!ava negdje krajem #. st. pr. Kr. iako se nastavlja u $. st. pr. Kr.) no) sada se naziva korintski stil. -Gedan primjer protokorintskog stila - posuda koja je prona<ena u etru!"anskom Jerveteriu) a potpisana je od strane gr"koga slikara !<r>tiosa. 8atira se oko $00. g. pr. Kr. ;o je jedan tipi"ni korintski 5iguralni krater) uz 5riz sa konjanicima imamo iznad prikaz gozbe) Aur@tios i :eraklo na simpoziju) koji je ipak vi!e bio karakteristi"an za etru!"ansku umjetnost) pogotovo za zidno slikarstvo) iako nije stran ni ,rcima. Da ovoj posudi vidimo ne!to !to %e pred kraj #. st. pr. Kr. postati vrlo popularno - ispisivanje natpisa. -Gedan od najljep!ih prikaza gr"kih banketa je onaj prona<en u jednoj grobnici kod -estuma u Ctaliji koja se datira oko '(0?'#0.g.pr.Kr. (rana klasika) - jednostavna grobnica
12

od vapnena"kih plo"a koje su oslikane) zove se ,robnica skaka"a u vodu zbog jednog karakteristi"nog prikaza na plo"i poklopnici) na bo"nim stranama su prikazi simpozija.

:.:. Protoatiko i atiko slikarstvo

--rotoati"ko i ati"ko slikarstvo vremenski ide paralelno sa protokorintskim stilom. =d oko #20. g. pr. Kr. do oko $40. g. pr. Kr. -1tenski kerami"ari su pre5erirali velike posude kao !to su am5ore) hidrije) krateri) sli"no onima koje smo vidjeli u geometrijskom razdoblju) i oni su ostali vjerni tradicionalnom siluetnom slikarstvu bez upotrebe !ila i urezivanja. -,ir 'ohn 1ea le> - najvi!e istra ivao gr"ku keramogra5iju u 20.st i smatra se jednim od najvecih klasi"nih arheologa 20.st) bavio se samo gr"kim slikanim vazama) rekonstruirao je polovicu produkcije ati"kih radionica. --o"et cemo sa slikarom koji nosi pseudonim slikar Polife3a (-ol@phemos -ainter). =vaj slikar ime dobiva po am5ori koja prikazuje scenu na vratu posude gdje =disej i njegovi drugovi osljepljuju kopljem -oli5ema. =disej koji stoji ispred -oli5ema je dat kao jedna obrisna 5igura) a njegovi drugovi kao tamne siluete. 8onji dio posude ispunjaju stilizirani vegetabilni ornamenti. Da detalju vidimo da se -oli5em napio) u ruci dr i jedan ski5os) i taj propust koristi =disej. -onovno vidimo rozetice) svastike i druge ornamente iz geometrijskog perioda. 1m5ora je datirana u $#5.g.pr.Kr. -Kraj protoati"kog slikarstva) odnosno) po"etak ati"kog (atenskog) crno5iguralnog slikarstva) ozna"ava upravo ova am5ora) koja je prona<ena na 8ipilonu i pripisana slikar< +esosa -+esa2 koji je svoj pseudonim dobio prema karakteristi"noj sceni na vratu am5ore u kojoj :eraklo ubija kentaura Desa. -ostoje natpisi lijevo od 5igure :erakla i desno od 5igure Desosa koji to"no kazuju njihova imena6 Arakles i Detos. =vom slikaru Desosa je pripisan ve%i broj posuda) no) ova se smatra najva nijom. --ravi atenski (ati"ki)) ne vi!e protoati"ki) crno5iguralni stil se mo e pratiti od kraja #. st. pr. Kr. sve do oko $40. g. pr. Kr. -Kronolo!ki istom razdoblju pripada i slikar koji se naziva slikar Gorgone koji je oslikao jednu veliku posudu tipa dinosa. -osuda se danas "uva u muzeju Kouvre. 2idimo detalj gdje ,orgone progone -erzeja !to je ubio njihovu sestru 3eduzu. =vdje se ve% zapo"elo sa tehnikom urezivanja) imamo dvostruke urezane linije i na detaljima ,orgone. ;ako<er kao i kod slikara Desosa imamo motive vijenaca sa palmetama i lotosima iako je slikar ,orgone je za koje desetlje%e mla<i od slikara Desosa. -7vaka posuda je gotovo bila unikat) ali postojale su i one koje su se proizvodile pomoci kamenih i glinenih kalupa !to zna"i da su se serijski proizvodile. -8o!li smo do prvog atenskoga majstora kojem nam je poznato njegovo pravo ime) slikar ,ophilos. Djegova se djelatnost datira negdje uz sam po"etak $. st. pr. Kr. oko 5(0. g. pr .Kr. -ripisuje mu se nekih dvadesetak posuda) ali je njegov potpis prona<en na tri. Da jednoj posudi tipa dinos koju potpisuje slikar 7ophilos osim upotrebe korintskih ivotinjskih 5rizova i nadnaravnih bi%a) vidimo i mitolo!ke scene. Da glavnom 5rizu je prikazana scena vjen"anja -eleja i ;etide) 1hilovih roditelja. 1hil je najve%i gr"ki junak) i vjen"anje njegovih roditelja je bila vrlo va na mitolo!ka tema. =vdje je prikazan
14

mlado enja -elej ispred svoje ku%e kako do"ekuje uzvanike) redom gr"ke bogove. Kraj njega je ispisano i njegovo ime) pa i svih tih bo anstava) npr. 8ioniz... -omo%u boje se radi distinkcija izme<u mu!kih i enskih 5igura. 7likar je o"ito bio svjestan svoje veli"ine) i taj njegov potpis je zapravo garantirao kvalitetu. Datpisima se imenuju 5igure) scene i gra<evine. &ato su ovakve posude) prave biblije gr"ke mitologije. -Dajva niju atensku crno5iguralnu vazu je oslikao atenski slikar Kleitias koji je) u paru sa kera3iaro3 !rgoti3os-om) potpisao 5-$ posuda. Da posudi se dva puta javljaju imena ovih dvaju majstora. =va Arancois va <) koju je prona!ao talijanski arheolog 1llesandro >rancois) po kojemu je dobila ime) je prona<ena na etru!"anskom nalazi!tu 2ulci u srednjoj Ctaliji na podru"ju dana!nje ;oskane. 8anas se "uva u arheolo!kom muzeju u >irenci. -osuda je visoka oko $# cm i podijeljena u sedam 5rizova. Da vratu kratera je prikazana scena lova na kalidonskog vepra) motiv iz 1rkadije u "ijem lovu sudjeluju neki od najve%ih gr"kih junaka kao !to su ;ezej) 3eleagar) itd. Cspod njega se odvija trka dvokolica u -atroklovu "ast) koji je bio 1hilov prijatelj. B borbi su zamijenili oklope i ovaj je poginuo umjesto njega. ,lavni 5riz) jedini koji ide cijelom posudom prikazuje istu scenu koju smo vidjeli kod 7o5ila) vjen"anje -eleja i ;etive) prikazan vrlo sli"no. Da pro"elju jedne zgrade -elej do"ekuje uzvanike. Cspod toga je 5riz iz trojanskog kruga sa 1hilom koji progoni ;rojane. Go! jedan 5riz sa s5ingama) gri5onima i ivotinjskim 5igurama te 5riz sa borbom pigmejaca i dralova. Da drugoj strani >rancois vaze se nalazi iskrcavanje ;ezeja i atenskih djevojaka i mladi%a nakon povratka sa Krete gdje je ubio minotaura. &atim borba Kentaura i Kapita na -eritojevu vjen"anju. >riz sa prikazom povratka :e5esta) kojega je :era bacila sa =limpa na koji se on vra%a na muli. Bpotrijebljena boja je crna) mjestimice crvena i ljubi"asta. -o!to sama posuda nije velika a podjeljena je u # 5rizova) oni su poprili"no minijaturni. 2aza se datira u 5#0.g. pr. Kr. -;>dos) jedan kontroverzni majstor) "ija se signatura pojavljuje na dva 5ragmenta s pripisanim velikim brojem posuda. Djegova se djelatnost datira negdje u sredinu $. st. pr. Kr) oko 550. g. pr. Kr. Bglavnom je oslikavao ve%e posude na na"in da gotovo cijelu povr!inu trbuha posude ispunja samo jedan 5riz sa vrlo velikim 5igurama koje su poredane po principu izoke5alije (sve su iste visine). Da jednom njegovom krateru je prikazana scena koju smo vidjeli maloprije na >rancois vazi) povratak :e5esta na =limp. =kru en je 3enadama) 7atirima) 7ilenima) dok on ja!e na magarcu. -Dakon njega slijedi najve%i atenski majstor crno5iguralnog slikarstva) !Bekias "ija se djelatnost stavlja u razdoblje od 5'0540g. pr. Kr.. 3ajstor od kojega ostao mo da najve%i broj posuda s njegovim potpisom. -ostoji ogromna skupina posuda oslikanih od strane nepoznatih majstora koja se zajedni"ki zove 9grupa A* po ANekiji jer su oslikane u njegovom stilu. ,rupa A se datira otprilike u 550-540g.pr.Kr. =d samih ANekiasovih posuda jedna od najpoznatijih je am5ora koja se danas "uva u 2atikanu. -rikazani su 1hil i 1jaks kako kockaju pod ;rojom.

1'

ANekias je majstor koji nije imao premca u svoje doba) a njegovo se vrijeme smatra vrhuncem razvoja atenskog crno5iguralnog slikarstva. -rvi je u unutra!njosti posuda po"eo postavljati cijele kompozicije. Gedan od takvih najpoznatijih primjera je ovaj kiliks) kale na visokoj nozi sa !irokim tijelom i dvije karakteristi"ne ru"ice) a datira se u otprilike 5'0.g.pr. Kr. B njegovoj je unutra!njosti prikazan jedan brod na kojemu je 8ioniz. 2idimo bijelo jedro a iz jarbola izbija vitica vinove loze) dok sa strane plivaju dupini. ;a scena je vezana uz mit kada je jednom prigodom 8ioniz preru!en u smrtnika putovao brodom) mornari su ga poku!ali oteti i iskoristiti za svoje seksualno zadovoljstvo. Do) 8ioniz je bio milostiv prema njima te ih je pretvorio u dupine) ali po!tedio je kapetana) koji ga je jedini bio prepoznao i poku!ao zaustaviti mornare. 1m5ora koja mu je pripisana sa prikazom 1hila koji ubija amazonsku kraljicu -entezijelu. C jo! jedna koja mu je pripisana i sli"ne je 5orme i koncepcije slikovnog polja kao ona iz 2atikana. Kad su tu i stilske karakteristike onda nije prete!ko jednu ovakvu posudu pripisati Agzekiji. -rikazuje 1hila koji o!tri bode spremajuci se za samoubojstvo. -Gedan od rijetkih umjetnika koji se mo da kvalitetom mo e staviti rame uz rame sa Agzekijom je A3asis. ;o je ime koje nalazimo na nekih (-. posuda. Djegova se djelatnost stavlja oko 550. ili 5'0. g. pr. Kr. 7likar 1masis je zapravo dobio ime (tj pseudonim) po kerami"aru 1masisu s kojim je radio. Bveo je scene iz svakodnevnog ivota npr. 3enade i 8ioniz - npr. jedan mali aribalos) posudica za ulje) koju osim ena koriste atlete. =datle je ovaj prikaz hrva"a u sredi!njem 5rizu) dole je prikaz lavova koji napadaju jednog bika) a gore je prikaz 8ioniza sa kantarosom i 7atira odnosno 3enada. -+ikosthenes je imao golemu produkciju) preko 120 posuda koje je potpisao. -ripada samom kraju crno5iguralnog slikarstva. -3ajstor kojim zavr!ava crno5iguralni i po"inje crveno5iguralni stil poznat nam je pod pseudonimom slikar Andokides. ;aj majstor se ne potpisuje) jedino !to znamo je da se pojavljuje u radionici atenskog kerami"ara 1ndokida. 2elik dio posuda izra<enih u 1ndokidovoj radionici pripada 5amoznom bilingvalnom slikarstvu. Fije" je o takvim primjercima posuda koje su) s jedne strane oslikane crno5iguralnim) a s druge crveno 5iguralnim stilom) dakle posude na kojima se kombiniraju dvije tehnike. ;aj novi crveno5iguralni stil najvjerovatnije je otkriven u toj radionici. C to vjerojatno od tog slikara kojeg nazivamo slikar 1ndokidesa. Jrno5iguralni stil je sa svojom tehnikom urezivanja u jednom trenutku postao ograni"enje slikarima poput Agzekija i 1mazisa. Dije bilo lako prikazati sve ra5inirane detalje odje%e) nabore) draperije) igru tijela i draperije koja ga pokriva) ta tehnika slikanja kistom i urezivanja !ilom nije dopu!tala. Fje!enje je bilo slijede%e - obrnuti tehniku. =snova sada postaje crna) a 5igure postaju crvene) u boji pozadine) u boji terakote. =staje otvoreno pitanje je li slikar 1ndokida oslikavao isklju"ivo ove strane oslikane crveno5iguralnim slikarstvom ili i one ra<ene u crno5iguralnoj tehnici. 8anas se pomi!lja da je on autor cjelokupnog slikarstva) dok se neko% mislilo da je on majstor crveno5iguralne strane) a netko drugi autor druge
15

Post<pak do?ivanja ?oje i oslikavanja kera3ike -Da koji su se na"in dobivale te dvije nijanse u crno5iguralnom slikarstvuO ;rebalo je znati gdje %ete tra iti glinu koja %e sadr avati puno eljeznog oksida) u kojoj %e bit malo vapnenca. ;u je glinu onda trebalo 5ino mijesiti. -osude su se) pogotovo one ve%e) izra<ivale iz vi!e komada) za to je trebalo umije%a na lon"arskom kolu. Da kraju je trebalo znati dobiti 5irnis. 7matra se da su engleski i njema"ki kemi"ari uspjeli odgonetnuti tajnu 5irnisa. =ni su otkrili da je to bila jedna smjesa koja se dobivala mije!anjem naj5inije gline sa ki!nicom koja bi se ostavila da isparava dok se ne bi dobila elatinasta smjesa u koju bi se dodavali organski sastojci da bi se dobila druga boja. Dakon !to bi posuda bila izra<ena ona bi se oslikavala i pekla u najmanje tri 5aze. -rvi puta sa otvorenim dimnjakom) pri tome bi oni dijelovi posude koji nisu bili premazani crnim 5irnisom pod temperaturom od nekih (50P gdje bi pod utjecajem oksidacije osnova dobila crvenkastu boju) kao i 5igure) no ne!to tamniju. &atim bi se zatvorio dimnjak u drugoj 5azi) te bi zbog eljeznog oksida 5irnis poprimio tamniju boju. ;ada bi u tre%oj 5azi s ponovnim prodiranjem kisika osnova postajala crvenkasta) ali bi 5igure gustog namaza crne boje ostale crne. Fje!enje je bilo da se osnova posude prema e 5irnisom koji %e poprimiti crnu) a 5igure ostave u boji gline. ;ada se detalji odje%e) draperije) detalji glave izvade isklju"ivo debljim ili tanjim potezima kista) "ime se dobiva relje5nost i izra ava kontrast. ;o je ta novina koju donosi nova crveno5iguralna tehnika. ,otovo je sigurno da je otkrivena u radionici majstora 1ndokida) vjerojatno od 5amoznog slikara 1ndokida. -Jrno5iguralni stil %e jo!) u nekim radionicama) trajati sve do po"etka 5. st. pr. Kr.) tj. sve do po"etka klasi"nog doba.

:.9. ,k<lpt<ra arhajskog perioda

-=rijentalni utjecaji na podru"ju gr"ke skulpture mogu se pratiti od negdje oko sredine #. st. pr. Kr.) oko $50. g. pr. Kr. =ni se mani5estiraju najprije kroz pojavu motiva orijentalnog podrijetla) u kamenoj plastici) bilo na nadgrobnim spomenicima) bilo na arhitektonskoj skulpturi. 3ani5estiraju se i u materijalu od kojega je izra<ena gr"ka skulptura toga vremena. -Kultne skulpture geometrijskog perioda su bile izra<ene od drva) to su ksoana statue. 8o prijelaza sa drvene na kamenu kultnu skulpturu dolazi negdje sredinom #. st. pr. Kr. -&animljivo je da najraniji primjerci gr"ke monumentalne skulpture u kamenu) bilo da je rije" o vapnencu) bilo da je rije" o mramoru) potje"u sa gr"kih otoka) sa Kiklada i Krete. ;o je slu"aj prvenstveno zbog blizine Cstoka. -kora - naziv za mladu) neudanu djevojku) bila smrtnica ili bo icaH neki znanstvanici smatraju da su te djevojke vezane uz 1rtemidin kult) drugi smatraju da su to djevojke podrijetlom iz Korije. -k<ros - nagi mladic) imaju mnogo vecu popularnst nego kore usprkos nagom prikazivanju) tada o"ito vrijedi ideal mladog mu!karca pa se zato tako prikazuje) neki smatraju da je to ideal vladajuce aristokracije koja je tako htjela izraziti svoju prvprazrednost. -dedalski3 stilo3 se mo e imenovati kompletna skulptura starijeg arhajskog razdoblja (od $$0 - 5.0?(0.g.pr.Kr)) osim izrazito cilindri"ne 5orme) polosa) izra eni elementi su i duguljasta) trokutasto oblikovana glava) nisko "elo) tipi"no orijentalna 5rizura. ;o je
1$

najraniji stil u gr"koj monumentalnoj skulpturi. 8edal je bio gr"ki kipar koji je ivio na Kreti i izra<ivo prve takve skulpture. -C za kurose i za kore vrijedi da prije sredine #. st. nema govora o njihovoj pojavi. (.st i prvu polovicu #.st obilje avaju uglavnom sitne bron"ane statuete koje su velikim dijelom prona<ene u gr"kim sveti!tima. -Gedan od primjera te sitne bron"ane plastike je kuros iz oko $50.g.pr.Kr.) visine 20-ak cm koji je prona<en u 1polonovu sveti!tu u 8el5ima. -Dajstariji kurosi u kamenom mramoru se datiraju negdje oko sredine #. st. pr. Kr.) a najraniji je kip sa otoka 8elos. Kip sa 8elosa se datira u $$0?50.g.pr.Kr) prona<en u sveti!tu 1rtemide i 1polona i najvjerojatnije prikazuje bo icu 1rtemidu. 2isok je 1)#5m i taj je kip posvetio kipar Dikandra sa otoka DaNosa. (u skripti pise kurosOO) -Kuros prona<en na rtu 7ounion) krajnjoj jugoisto"noj to"ki 1tike) datira se negdje oko $10. g. pr. Kr. u kraj #. st. pr. Kr.) a visok je 4)05 m. =n je nadnaravne visine !to ukazuje da je lako mogu%e da je rije" o nekoj kultnoj ili zavjetnoj statui koja prikazuje bo anstvo (rt 7urion je bio posve%en -osejdonu). -Kurose iz starijeg arhajskog perioda prepoznajemo po relativno lo!oj 5izionomiji) muskulaturi) velikim bademastim o"ima) dugoj orijentalnoj 5rizuri) izradi abdomena) lo!oj izradi inkarnata itd. ;i najraniji primjerci nemaju do kraja de5iniran arhajski osmijeh. -8va "uvena kurosa sa samog kraja starijeg arhajskog perioda) to su dva brata) Kleo?is i 1iton) potje"u iz 8el5a. Djihove 5rizure podsje%aju na egipatske) baze na kojima te statue stoje) i ovdje je ve% nazna"en taj arhajski osmijeh. 2isoki su 2)1$ i 2)1( m. -Moskoforos ili Dosa" teleta - mla<i mu!karac koji na le<ima nosi tele) rtvenu ivotinju. -otje"e sa atenske 1kropole) a datira se negdje oko 5#0. g. pr. Kr. =djeven je u tanku prozirnu odje%u) vjerojatno neku ritualnu haljinu. =va statua je stradala tijekom perzijske okupacije 1tene '(0. g. pr. Kr. Cma !upljine u o"ima) jer su tu bili umeci od staklene paste. 1rhajski osmijeh je prisutan. &bog radnje ruke mu ruke nisu u klasi"nom polo aju) ali polo aj nogu odaje klasi"an obrazac kurosa. 2isok je 1)$5 m. -Kuros iz sredine $. st. pr. Kr. sa otoka 3elosa) visine 2)1' m. -Kurose iz srednjeg arhajskog perioda je jedino mogu%e razlikovati po realisti"nijoj izradi) odnosno) smanjivanju visine) vjernijoj reprodukciji 5izionomije) boljem poliranje statue) no arhajski osmijeh i gotovo identi"na 5rizura su jo! uvijek prisutni. -Kuros koji je slu io kao nadgrobna statua) podignuta mladi%u Kroisos<) ratniku koji je umro juna"kom smrcu u prvim redovima bitke. 7tatua je prona<ena u 1nav@sossu) malom mjestu u 1tici. =n se datira u drugu polovicu $. st. pr. Kr (0540.g.pr.Kr)) ve% u po"etak kasnog arhajskog perioda. 2isok je 1).' m. -7tatua 3ladica Aristodikosa je speci5i"na po kratkoj 5rizuri. Dema vi!e duga"kih uvojaka ve% se kosa skra%uje ili se uvojci spletu oko glave) !to je nova moda kasno arhajskog perioda. -olo aj ruku simetri"an) lagano odmaknut od tijela. Go! uvijek je lijeva noga iskora"ena. Do izrada torza) prepona) koljena je realisti"nija u istom statuarnom

1#

obrascu. 7a stra nje strane se vide tragovi enkausti"ke boje Qenkausti"ka tehnika premazivanje statua voskom mije!anim sa bojomR. 8atiran je u 500?510.g.pr.Kr. -Gedan od rijetkih bron"anih kurosa) i to gotovo sigurno Apolona) potje"e i Pireja. 8atira se u sam po"etak kasnog arhajskog perioda. Cma podignute ruke jer je izra<en u tehnici izgubljenog voska koja pridonosi osloba<anju od krutih arhajskih kanona) omogucava prikazivanje 5igura u razli"itim pozama bez opasnosti od pucanja. -2a nost ovih svih skulptura je i u tome !to su ovo sve originali. 7kulpturu gr"kog klasi"nog razdoblja vrlo rijetko pratimo preko originala) ve% preko helenisti"kih ili rimskih kopija. =riginali su bili toliko cijenjeni i vrijedni) da su u najve%em broju slu"ajeva zavr!ili u Fimu) a na njihova mjesta bi dolazile replike. ;o nije bila stvar sa kultnim statuama) poput 1tene -artenos i sl.) jer bi to dovelo do pobune. B me<uvremenu) originali su nestali) a najve%a djela >idije) 3irona) -olikleta) mi poznajemo upravo preko kopija. &ato su ove skulpture va ne) jer su originali) a rimski ili helenisti"ki vladari njih nisu toliko cijenili. -,lava jednoga kurosa) zavjetnog dara) sa atenske 1kropole) zapravo jednog konjani"kog kipa - "a3pin konjanik. Dajvrjedniji je primjerak jednog konjani"kog kurosa) koja je bila uni!tena u vrijeme perzijskih ratova. Cna"e) "uven po jednoj arti5icijelnoj izradi brade i 5rizure koja je izvedena do najmanjih detalja. 2ide se tragovi bojanja !arenica i bjeloo"nica. 8atira se u sredinu $.st. -Gedna statua koja se naziva Kritijin djeak) jer se vjeruje da je njezin autor jedan od najva nijih atenskih majstora s kraja $. i po"etka 5 st. pr. Kr. po imenu Kritija. 7tatua je stala na atenskoj 1kropoli i ona se stavlja u sam kraj produkcije kurosa odnosno pred po"etak klasi"ne umjetnosti. &ami!ljena je 5rontalno) no visina bokova i visina koljena nam govori da ona vi!e nije s obje noge "vrsto na zemlji nego je prikazana u laganom kontrapostu. ;e inu tijela baca na lijevu nogu dok je desna noga neznatno izba"ena u koljenu. Czrada inkarnata i torza je apsolutno realisti"na. >rizura je kratka sa tragovima boje. Iupljine u o"ima upu%uju na prisutnost o"iju od staklene paste. Kore -7a Krete potje"u i najraniji primjeri monumentalne skulpture) ne samo skulpturama od mramora nego vrlo "esto i skulpturama ra<enim spirelato tehniko3. ;o je tehnika kod koje je jezgra bila ra<ena od drva) a oplata je bila od bronce. -Gedan od poznatiji takvih nalaza je sa sveti!ta u 8rerosu na otoku Kreti gdje su prona<ena "etiri kipi%a od kojih je najvi!i kip bio 1polonov (0 cm) a ova ostala tri enska kipa su prikazivala 5igure iz njegova okru ja) vjerojatno njegovu majku Keto) sestru 1rtemidu i jo! neku ensku 5iguru. =ne imaju tu cilindri"nu 5ormu) poveznica su izme<u izgubljenih drvenih ksoana kipova i najranijih mramornih skulptura u gotovo istoj 5ormi. -olo aj ruku je simetri"an i priljubljen uz tijelo) one su odjevene u duge haljine) ispod vrata su im vezani ogrta"i koji su ba"eni na le<a i na glavi imaju visoke kape) isti oni polosi koje smo vi<ali na geometrijskim statuama) !to zna"i da je rije" o bo icama. Fije" je o lokalnim izra<evinama koje se datiraju negdje oko $50. g. pr. Kr. -=sim te spirelato tehnike) najve%i broj enskih monumentalnih statua je izra<en u mramoru kojega je na gr"kim otocima bilo vi!e nego dovoljno i ovdje vidimo vjerojatno najstariju.

1(

-;o je statua bo ice Arte3ide prona<enu na otok< Delos< na "ijem je podno ju sa"uvan zavjetni natpis koji govori da je jedan +ikandra) grk sa otoka Daksosa dao izraditi tu statuu. Bo"avamo trokutastu 5ormu glave) taj pojas) koji odvaja torzo od donjeg dijela) dugu haljinu i priljubljene ruke) kao kod primjeraka u spirelato tehnici. -1oica i A<Berrea) gradi%a u >rancuskoj) po kojem je i dobila naziv. =va bo ica iz 1uNerrea je visoka $5 cm. ;o je ispod polovice prirodne visine. 7matra se da je ona druga po starosti) izra<ena negdje oko $40. g. pr. Kr. =pet za 8edalski stil karakteristi"no duguljasto lice) nisko "elo) velika usta) velike bademaste o"i) pojas) duga"ka) potpuno ravna haljina) stopala "vrsto na zemlji) priljubljena) golema. ,eometrijska dekoracija urezana u kamenu) na haljini. 7imetri"ni polo aj ruke je razbijen gestom polaganja desne ruke na grudi. Suva se u Kouvru. -Gedna od poznatijih peplos kora iz 1tene koja se datira u srednji arhajski period u ruci dr i !ipak) plod koji je seplurkalni simbol) simbol koji se "esto pojavljuje u rukama bo anstava ili se pojavljuje kao terakotna plastika u ulozi grobnog priloga. =vo je prikaz starije ene visine 1).2m) datira se u 5(0?5#0g.pr.Kr. -Gedna od najstarijih jonskih peplos kora potje"e iz jonske oblasti u ,r"koj iz ru!evina :erina hrama na 7amosu. Jilindri"ne je 5orme s kru nom plintomT) ra<ena u nadnaravnoj visini) a po natpisu znamo da je posvetio jedan Keramis bo ici :eri. -Kurosi i kore na atenskoj akropoli "esto stoje na stupovima) u povi!enim polo ajimaH oni na 7amosu stoje naj"e!ce na okruglim bazama. --eplos kora prona<ena na podru"ju 1tike zajedno sa nadgrobnim natpisom koji to"no govori ime mlade djevojke) natpis koji obja!njava termin kora kao termin za mladu) neudatu djevojku) ima ostatke bojanja) na glavi krunu od lotosa. -Gedna peplos kora) ima jako puno ostataka boje) crvena kosa i bojene !arenice te zelena boja za haljinu. Cmala je rupice na u!nim repicama gdje su stajale prave nau!nice i kanal oko vrata gdje je stajala rasko!na ogrlica) koje su odnijeli -erzijanci. Fa<ena je u visini od 120 cm -Peplos - duga) te!ka haljina od vune) pada potpuno ravno ili u te!kim naborima. -8iton - lagana) prozra"na haljina od lanaH ono !to kasnije Fimljani nazivaju tunika. -8i3ation - vuneni ogrta") preba"en preko jednog) obi"no desnog ramena) i onda se provla"i ispod pazuha lijeve ruke i ide preko hitona.

1.

--eplos kore se pojavljuju ranije) ve% negdje u drugoj polovici #. st. pr. Kr. dok se oko 5#0. ili 5$0. pojavljuju prve hiton kore. -:iton kora) visine 2)25m) sa atenske 1kropole se pripisuje atenskom majstoru 1ntenoru. =n je uz Kritiju i Desjota jedan od najva nijih umjetnika sa kraja $. i po"etka 5. st. pr. Kr. =n je potomak) najvjerojatnije unuk gr"kog slikara Dearhosa. Kora se stavlja u 525.g.pr.Kr. -Gedna od osoba koja je dala najveci doprinos na podru"ju izu"avanja gr"ke skulpture arhajskog perioda je znanstvenica Gisele "ichter. -oku!ala je rekonstruirati evoluciju arhajske skulpture) polazi od toga da oni kurosi i kore kod kojih je naturalisti"ka crta slabije izra ena pripadaju starijem razdoblju) a oni sa sve prirodnijim prikazivanjem tijela posljednjim desetljecima arhajskog perioda.

20

:.6. Arhitektonska sk<lpt<ra

/Fazvoj gr"ke arhitektonske skulpture se mo e podijeliti u tri osnovne 5aze6 1. fa a - kada je arhitektonska skulptura bila izra<ivana od terakote - najstariji gr"ki hramovi bili su gra<eni na kamenim temeljima sa drvenom konstrukcijom i krovi!tem prekrivenim slamom koji i nije mogao imati dekoraciju u nekom drugom) te em materijalu nego od terakote) ra<enu u niskom relje5u) bojanu. -;ijekom #.st. gr"ke kolonije na 7iciliji poduzimaju prve velike graditeljske pothvate) uglavnom gra<enje dorskih hramova u "ijim su ru!evinama) npr. < hra3< & < ,elin<nt< na<eni primjerci skulpture od terakote. 3etope) napravljene tako<er od bojane terakote) prikazuju :eraklova juna"ka djela) jedna prikazuje -erzeja koji ubija 3eduzu. 7. fa a - zamjena terakotne skulpture kamenom) ali ne odmah od mramora nego od obi"nog kamena) vapnenca. Cako je skulptura sad od vapnenca i ona se oslikava kao i ona od terakote. -Kao primjer mo emo uzeti 1rtemidin hram na otoku Kr5u. :. fa a - arhitektonska skulptura po"inje se izra<ivati od mramora i potpuno se osloba<a od pozadine. Dorski hra3 -Fekonstrukcija zapadnog zabata Arte3idinog hra3a na otok< Krf< koji je nastao negdje po"etkom $. st. pr. Kr. Cznimno su sa"uvane plo"e od kojih je sastavljen zabat ali hram je lo!e sa"uvan. B sredi!tu se zabata nalazila ,orgona dijelom u kle"ecem polo aju) dijelom u trku) dvije divlje ma"ke) sa 5igurama ratnika (,iganti i ;rojanci) u kutovima zabata. Dema puno sa"uvanih zabata iz starijeg arhajskog perioda) ovo je jedan od najsa"uvanijih primjera. :ram ima ( stupova) oktastilni peripteros je. -Fekonstrukcija zabata starog Ateninog hra3a na atenskoj Akropoli sa lavovima u sredi!tu) no ostali dijelovi nisu sa"uvani pa se ne zna !to je bilo u kutovima zabata) vide se tragovi boje. (5.0?(0.g.pr.Kr - ali koji) stari ili obnovljeniO) -Fekonstrukcija zabata o?novljenog Ateninog svetita sa sli"nim prikazom lavova u sredi!tu i 5igurama :erakla u borbi sa ;ritonima (bi%a zmijolikog repa i ljudskim torzom u obliku tri bradate 5igure). -&abat Apolonova hra3a < Delfi3a kojega su sagradili 1lkmeonidi) koji je sagra<en oko 520. g. pr. Kr. da bi zamijenio starije zdanje) no sam je zamijenjen u kasno klasi"no doba. Kvadriga) 1polon) kore) kurosi i u kutovima su lavovi koji napadaju bika i jelena. Da drugom zabatu opet Kvadriga sa 1polonom i prikazi borbe. -Gedan od najva nijih primjeraka arhitektonske skulpture kasno arhajskog perioda je hra3 Atene Afaje na otok< Aegini. =vdje mo emo pratiti kako se od po"etka arhajskog perioda slijedi aksijalna koncepcija. =vo je najstariji hram kod kojeg je zabatna skulptura izra<ena u tehnici punog volumena - nije relje5) nego slobodno stojeci kipovi postavljeni u duboku trokutnu ni!u zabata) svaki od njih ima vlastitu bazu) bili su bojani. Da oba zabata glavni lik u osi je sama 1tena 15aja. 7a strana su gr"ki i trojanski ratnici u borbi prikazana je scena iz trojanskog rata. 15ajin hram je izgra<en druk"ijom tehnologijom od onih u #.st i ranom $.st. - pomocu koloturnika i graditeljskog krana !to je bila br a) lak!a i je5tinija izgradnja. Dajva niji lik je u najvi!em dijelu trokutnog zabatnog polja) dok se

21

oko njega simetri"no !ire drugi motivi. B ovom slu"aju su to prikazi ;rojanaca i ,rka u borbi. Bkupno se nalazi deset 5igura sa jedne i druge strane 1tene. Gedna se datira malo ranije) a druga malo kasnije. =vo je jedini gr"ki hram kod kojega je jedan zabat ra<en u jednom) a drugi u drugom stilu. Csto"ni) glavni zabat) je mla<i izra<en iza '.0. g. pr. Kr. i on je ra<en u rano klasi"nom stilu. &apadni) sporedni zabat) je ne!to stariji i ra<en u kasno arhajskom stilu. 7ve 5igure na zapadnom zabatu imaju arhajski osmijeh iako su prikazani u sna noj i dramati"noj borbi) a na isto"nom je izraz lica primjereniji. 3odelacija 5izionomije je izra enija. 'onski hra3CgraDevina -,ifnijska ri nica je jedna relativno mala gra<evina tipa hram u 1ntama. Dije imala jonske stupove nego 2 karijatide. ,rad-dr ava 7i5nos je podigao riznicu u 8el5ima i posvetio bogu 1polonu) za!titniku tamo!njeg proro"i!ta. =na je jedna od najstarijih jonskih gra<evina na gr"kom kopnu) datira se u kasnoarhajski period (525?20.g.pr.Kr). Gedan od elemenata dekoracije te gra<evine je neprekinuti jonski 5riz. ;o je najljep!i i najuspjeliji prikaz te vrste u gr"koj arhajskoj umjetnosti kod kojega je postignuta mo da najbolja uravnote enost izme<u svjetla i sjene. Cako je taj primjer dvodimenzionalan) u tipi"nom arhajskom stilu) pokret ruku i nogu ne prati pokret glave i sl. 7 obzirom da gra<evina ima "etiri strane) i on se dijeli na "etiri scene. Dajzna"ajnije su na sjevernoj i isto"noj strani. Da istonoj strani su prikazani gr"ki bogovi koji gledaju borbu ,rka i ;rojanaca. Da sjeverno3 5rizu je prikazana scena gigantomahije (borbe gr"kih bogova sa ,igantima) sinovima majke zemlje) ,ee) - gotovo sigurno su ovaj 5riz radila dva majstora jer su prona<eni gra5iti. Bz neke od 5igura su ispisana imena) a 5riz je bio bojan. >riz je s gornje strane bio uokviren tipi"nom jonskom dekoracijom - traka koju ispunjavaju motivi astragala i kimationa. -3etopa jednoga dorskoga hrama (peripter) sagra<enog doslovce na ru!evinama mikenske pala"e u gradu 3ikeni iz kraj #. st. pr. Kr. Da njima se o"ituju iste karakteristike kao na bo ici i 1uNerea) 1rtemidi sa 8elosa itd.

isto ni "riz #i"nijske rizni!e -Konjani ki "riz iz $rinije na Kreti - ra%en u ranoar&ajskom stilu, datira se oko 6'0.g.pr.Kr. Kronoloki je usporediv sa najranijim kurosima i korama.

22

:.@. Graditeljstvo
Dorski stil -Kao prvi arhitektonski stil javlja se dorski stil. Dema nikakve sumnje da je on postojao u eri drvenog graditeljstva) ali budu%i da nemamo tih gra<evina) stupove) trabeaciju i ostalo) mi mo emo samo naga<ati. -8orski stil je dobio nosi takav naziv jer se najprije javlja u onim oblastima ,r"ke koje su nastanjivali 8orani. Da -eloponezu) na 7iciliji i ju noj Ctaliji.

-8orski red se javlja na samom po"etku ere kamenog graditeljstva) vjerojatno ve% krajem #. st. pr. Kr. $40. ili $20. g. pr. Kr. -,lavne odlike dorskog stila su slijede%e6 hram se gradi na jednoj plat5ormi od tri stepenice) stereobatu (prve dvije) i stilobatu (posljednja stepenica). 7tupovi nemaju bazu) oni mogu biti monolitni) a mogu biti iz vi!e dijelova tambura. Cmaju izme<u 1' i 20 kanelira koje bi se izra<ivale nakon !to bi se tamburi poslagali jedan na drugi i zato su 5ino uslojene. 8orski stup zavr!ava dorskim kapitelom) a njega karakteriziraju dva elementa) ehinus (jastu"asti zavr!etak) i abakus (kvadratni plo"asti zavr!etak na koji nalije e arhitrav) odnosno) greda. &atim slijedi entablatura ili epistil koji se sastoji od arhitrava (grede)) dorskog 5riza i zabata ili timpanona. 8orski arhitrav uglavnom nema pro5ilacije. 8orski 5riz karakteriziraju trigli5i i metope) s tim da tu imamo jo! niz drugih elemenata kao !to su regule) mutule itd. C zatim dolazi zabat sa svojom korni om (simom)) sa bo"nim i glavnim akroterima (koji je tu na najvi!em mjestu) i zabatnom skulpturom. Kod najranijih dorskih hramova) skulptura je izra<ena od terakote jer su drevni drveni hramovi imali drveno krovi!te) pa je kra%e strane trebalo za!tititi terakotnom plastikom da ona ne bi nastralada od atmos5erilija. Kada se pre!lo na kameno graditeljstvo) jedno vrijeme je ta terakotna zabatna skulptura ostala u upotrebi. &atim je ona pre!la na vapnena"ku. -Ito se ti"e tlocrta) dorski hram se naj"e!%e javlja u tri tlocrtne varijante) to su hram u antama) prostilni hram te peripterni hram. Daj"e!%i su dorski peripterni hramovi) okru eni kolonadom stupova.

24

-;locrti dvaju hra3ova < gradu Paest<3< (gr"koj koloniji -oseidoniji) u ju noj Ctaliji. ;amo je prakti"ki ro<ena arheologija) tu su zapo"ela iskapanja ve% u drugoj polovici 1(. st. &a nas su va na dva hrama) prvi i drugi :eraion (:erin hram). -rvi se jo! naziva i bazilikom koji je posve%en :eri) i drugi koji se jo! naziva i -osejdonov?Deptunov hram (0'$0g.pr.Kr). ;locrt prvog :erinog hrama prikazuje eksperimentalnu 5azu u dorskom stilu. Da kra%im stranama ima .) a na du im 1( stupova) ima pronaos sa tri stupa u antama) dvobrodnu celu) opistodom prakti"ki bez stupova. ;o je niska i zdepasta gra<evina gra<ena oko 5$0. g. pr. Kr. 7tolje%e mla<i drugi hram nastao je u klasi"no doba. ;o je heksastilni peripter sa $ na kra%im i 1' stupova na du im stranama. -ronaos sa dva stupa u antama) opistodom sa dva stupa u antama) trobrodna cela. Klasi"ni hram je elegantniji) sa manjim kapitelima) tanjim stupovima i ne!to ni im zabatnim trokutom. 7padaju u krug odli"no sa"uvanih dorskih hramova.

-osejdonov (Deptunov) hram -hra3 & i ,elin<nta)kojeg smo spominjali. :ram je sa"uvan u jako lo!em stanju. Cmamo ostatke stupova) tambura od kojih su sastavljeni. :ram se datira u rano $. st. pr. Kr. oko 5(0. ili 5#0. g. pr. Kr. =vi stupovi iskazuju druga"ije karakteristike od onih koje smo vidjeli kod 15ajinog hrama. =vdje se oni dosta naglo su avaju prema vrhu) primjetno je zadebljanje u sredini stupa. Ahinus i abakus su masivni i nadilaze promjer samog stupa. /Da otoku 7amosu je oko (00. g. pr. Kr. sagra<en jedan od najstarijih poznatih gr"kih hramova) "uveni 8erin hra3 < ,a3os< (jo! nazivan hekatopedon) jer je duga"ak 100 stopa). Kamenog zi<a) drvene nosive krovi!ne konstrukcije sa redom drvenih stupova) tri stupa u antama. B drugoj 5azi je ta gra<evina dobila kolonadu drvenih stupova i to je postao peripteros. Das zanima gra<evina koja se sagra<ena oko $50. g. pr. Kr. koja je u startu sagra<ena kao heksastilni peripteros) sa $ stupova na kra%im stranama. :ram je imao pronaos i jednu duga"ku celu sa kontra5orima prislonjenim uz lateralne zidove. =vo je) uz onaj prvi :eraion) jedan od nama najstarijih poznatih dorskih hramova. (1.-(00.g 2.-$50.g. 4.-5#0?$0.g. '.-540?20.g.pr.Kr) /Atenska ri nica i Delfa dorskog tipa koja je nastala pod utjecajem jonskih gra<evina. 7tupovi su vrlo elegantni) kapiteli su mali) zabat je nizak. -rva gr"ka gra<evina u cijelosti izra<ena od mramora u "ast pobjede na maratonskom polju. ;o je hram u antama (ante su zidni istaci) i stupovi su polo eni izme<u tih zidova koji 5ormiraju pronaos. 8atira se u 0500.g.pr.Kr. -8ra3 Atena Afaine na otok< !gini kod 1tene. Da tom se mjestu nalazi stari hram koji je stradao u po aru (0510.g.pr.Kr) te je zamijenjen novim na prijelazu sa $. na 5.st.pr.Kr. ;locrt dorskoga hrama) heksastilni peripter) ima vanjsku kolonadu stupova koja okru uje hram sa sve "etiri strane) $ stupova na kra%im) 12 na du im stranama i klasi"ni tlocrt unutra!njosti - pronaos sa dva stupa u antama) opistodom ili riznica) trobrodna cela sa dva

2'

reda dvokatnih dorskih stupova. (-rvi hram u gr"koj arhitekturi koji ima dvokatne dorske stupove). :ram je bio sagra<en od vapnenca koji je bio presvu"en 5inim slojem !tukature i zatim su bili okre"eni u arku bijelu boju. 3etope uop%e nisu prona<ene) ni kamene ni terakotne) pa su pretpostavili da su bile izra<ene od oslikanog drva.

-Dajstariji dorski hram pored drugog :erinog hrama na 7amosu je Apolonov hra3 < *her3on< < !toliji) datira se u posljednju "etvrtinu #. st. pr. Kr. :ram za kojega sasvim sigurno znamo da je bio gra<en od cigle) kamena) i da je imao drvenu kolonadu stupova. =n ima 5 stupova na kra%im) a 15 na du im stranama. Cma opistodom sa dva stupa u osi) ne u antama) i izdu enu celu koja je bila podijeljena u dva dijela. B njegovim ru!evinama je prona<eno nekoliko terakotnih metopa) na kojima su oslikane ravne drvene povr!ine. -Go! jedan koji je datiran u sli"no vrijeme je i 8erin hra3 < $li3piji. -odignut je oko $00.g.pr.Kr.) u srednjearhajskom periodu. 7a"uvano je nekoliko stupova i temelji. Czvorno je imao drvene stupove i to nalazimo u -auzanijevom putopisu (-erigezes del :elades) *2odi" po :eladi+)) koji je pohodio =limpiju i ka e da se u opistodomu :erinog hrama jo! uvijek nalaze dva stupa od hrastovine. 7tupovi vanjske kolonade pokazuje razli"ite proporcije) !to ukazuje na to da su zamijenjeni. 8orski heksastilni peripter sa $ stupova na kracoj i 1$ na duljoj strani. -Daj"e!%i tip dorskog hrama tijekom arhajskog perioda je tlocrt periptera) hrama koji je okru en kolonadom stupova. Bnutra!njost je naj"e!%e koncipirana od predvorja) pronaosa koji ima tlocrt sa dva stupa u antama) cele i opistodoma sa dva stupa u antama. Jela mo e biti jednobrodna sa kontra5orima) dvobrodna) trobrodna sa obi"nim stupovima ili dvokatnim stupovima. C ovaj %e se obrazac slijediti sve do kraja 5. st. pr. Kr. 'onski stil -,lavna razlika izme<u jonskog i dorskog stupa je u tome !to jonski stup ima bazu. ;a baza mo e) a ne mora imati plintu) "etvrtastu osnovu) ali uklju"uje vi!e pro5ilacija koje se nazivaju torusi (poluobli"asti pro5il koji izlazi izvan njega) i trohili (kanal u obliku slova u). &atim je stup mnogo vitkiji i ima do '0 kanelira !to doprinosi eleganciji. 7tup zavr!ava jonskim kapitelom sa volutama. Dadgra<e kod dorskog hrama je masivnije i vi!e u odnosu na nadgra<e jonskog hrama) i zato je jonski lepr!aviji i prozra"niji. ,ornji dio je sli"an kao kod dorskog) s time !to je kod jonskog hrama arhitrav stepenasto pro5iliran) 5riz neprekinut (nepodijeljen na trigli5e i metope)) pa govorimo o jonskom 5rizu) a zabatna polja su bila ne!to malo ni a. -rvo su u zabat stavlja skulpture od terakote) a zatim od bjelokosti. B kasnijoj 5azi od kamena i mramora.

25

-Gonski stil se javlja oko 5#0. najranije i to u oblastima ,r"ke odnosno srednjem dijelu zapadne obale 3ale 1zije kojeg su nastanjivali Gonjani. -Dajstariji jonski hramovi se pojavljuju na zapadnoj obali 3ale 1zije) u dijelovima ,r"ke koja se zove isto"na Gonija - gradovi u kojima su na vlasti tirani) mo da je gradnja velikih sveti!ta bila motivirana politi"kim razlozima

-&a primjer jonskog hrama mo emo uzeti !rehteion) iako je to hram iz klasi"nog razdoblja. Cznimno zanimljiva gra<evina) bogato ukra!ena) ne samo s jonskim himationom) i jonskim volutama) ve% ima i traku sa akantima) palmetama) karakteristi"ni stepenasti arhitrav. 8atira se u '21-'05.g.pr.Kr) graditelj je vjerovatno 3neziklo. --rvi me<u jonskim hramovima je bio trei 8erin hra3 na otok< ,a3os< koji je sagra<en oko 5#0. ili 5$0. g. pr. Kr. &bog terena na kojem se nalazio) ubrzo je po"eo tonuti i morao je biti demoliran) na "ijem je mjestu nastao "etvrti :erin hram. ;re%i i "etvrti :erin hram su imale duboki pronaos i ogromnu trobrodnu celu) tako da se ovoj trostrukoj kolonadi stupova pridru ivalo jo! nekoliko redova po dva stupa te se na taj na"in na pro"elju 5ormirala duboka !uma stupova kroz koju se ulazilo u celu. =vdje je o"ito posrijedi utjecaj orijentalnog graditeljstva) s jedne strane egipatskih hramova) ali i nekih dijelova perzijskih prijestolnica. -o svojim dimenzijama je ve%a gra<evina od dorskih peripterosa) "ak po povr!ini odgovara jednom nogometnom igrali!tu) 52)5 N 100 m (.4N50 - zadaca). 7tupovi su bili visoki preko 1( m s nadgra<em. 7vi su u lo!em stanju i prava rekonstrukcija je ote ana. ;re%i hram je na pro"elju imao () na za"elju .) a na du im stranama 21 stup. Kod "etvrtog obnovljenog je broj porastao na 2'. ,ra<en je u tlocrtu dipterosa. --od utjecajem tre%eg :erinog hrama je oko 550.g.gpr.Kr. nastao "uveni Arte3i ion < !fe <) a smatra se jednim od sedam svjetskih "uda. Djega je podigao "uveni Kidijski kralj Krez koji je prema predaji bio najbogatiji vladar svoga vremena. =n je dimenzijama nadma!ivao tre%i :erin hram) 55 N 115 m.7agra<en je na mjestu jednog starijeg sveti!ta "ije su ostatke otkrili austrijski arheolozi (0-ih godina pro!log stolje%a. Eio je gra<en od lokalnog vapnenca) no zidovi su bili oblo eni mramornim plo"ama) a svi kapiteli su bili gra<eni od mramora. Cmao je 4 reda stupova na pro"elju) 2 na ostalim. ;o je zaista bilo zdanje s kojim se niti jedan gr"ki hram toga vremena mogao mjeriti. -odigli su ga arhitekti ,ersi5ron) 3etagen i ;eodorus sa 7amosa. :ram je stradao oko 450. g. pr. Kr.) a zapalio ga je jedan stanovnik :e5eza (:erostrat)) a kad su ga pitali za!to) kazao je da bi njegovo ime ostalo zabilje eno u povijesti.
2$

7tupovi su bili visoki gotovo 1. m) sa brojem koji je odgovarao tre%em :erinom hramu) () . i 21. ;amburi su bili ukra!eni u dubokom relje5u klasi"nog arhajskog stila. &abatna skulptura je bila ra<ena od bjelokosti i koja je vjerojatno prikazivala bo icu 1rtemidu. Cmamo jedan novac iz vremena cara Klaudija) prva polovica 1. st.) prikazan je

1rtemizion koji se obnavljao i tu je prikazano pro"elje. Cako se ovdje vidi $ stupova) ali se vide otvoreni prozori. Cspred se nalazio kip 1rtemide A5e!ke koja je poznata po velikom broju dojki koje vise po njenom tijelu. -,ifnijska ri nica < Delfi3a) jedna od rijetkih jonskih gra<evina u mati"noj ,r"koj) sagra<ena po"etkom kasnog arhajskog perioda. Fiznice su mali hramovi tipa hrama u antama ili prostilni hram. =vo je hram u antama) no takav jonski hram kod kojega su jonski stupovi zamijenjeni 5igurama dviju hiton kora (karijatida)) bogata dekoracija oko vrata) vrhom zidova) oko anta i 5riz "ije smo elemente vidjeli ranije (borba ,rka i ;rojanaca) gigantomahija) sjede%i bogovi). -Masilijska ri nica < Delfi3a) grada 3asilije. 7tupovi ovdje nemaju tipi"ne jonske kapitele nego dva reda sna nih mesnatih listova izvijenih prema vani. ,ra<evina ima bazu i druge jonske elemente - kimatione) lezbi"ke kimatione) bogatu dekoraciju na dnu i vrhu zida. 8atira se u kraj #.st.

:.0. +adgro?na plastika

-,eneralna karakteristika ukopa kasnogeometrijskog perioda prije svega u 1teni) na nekropoli Keramik je da se pokojnici kremiraju) a da se djeca uglavnom inhumiraju. Bz starije osobe su se ostavljali malo bogatiji prilozi. Cznad grobova su se nalazili manji humci) a na vrhu humka) naj"e!ce do pola ukopana) se nalazi veca kerami"ka posuda u 5unkciji nadgrobnog spomenika (krater ili am5ora). 8aljnjim razvojem se javljaju spomenici koji imaju oblik pilastra na kojima se najprije 5rontalno po"inju prikazivati 5igure pokojnika. -7tela iz samog kraja #. st. pr. Kr. (ranoarhajski period)) na<ena u ;anagri u pokrajini Eeociji. 2rlo je jednostavne izrade) krajnje primitivne 5orme jednoga pilastra sa prikazom dvoje pokojnika) 8ermisa i Kitilosa visine oko 1.50 - 2m. =vdje) kao da se vide preslikani rano arhajski kurosi Kleonida i Eitona.

2#

-Dadgrobna stela iz sredine $. st. pr. Kr. (05'0.g.pr.Kr.) iz 1tene podignuta jednom mladi%u 3egaklu i njegovoj sestri >ilo koji su pripadali poznatoj obitelji 1hmeonida. Gedna rasko!na nadgrobna stela koja kao svoje kruni!te ima 5iguru s5inge. Cspod postolja na kojem le i se nalazi palmeta sa stiliziranim volutama) a oba ta dijela krune jednu visoku tanku nadgrobnu plo"u gdje se u niskom relje5u nalaze portreti u pro5ilu prikazi brata i sestre. =vo nije klasi"na monumentalna slobodno stoje%a skulptura. =vo je nadgrobna relje5na skulptura. 75inge su pre ivjeli ostaci orijentalnog stila koje smo vidjeli na vazama) i oni se pojavljuju i u skulpturi. =ni su "uvari groba) i simboliziraju za!titnike groba) a gube se u kasno arhajskom razdoblju. -ored ovakvih nadgrobnih stela koje su rijetko ovako dobro sa"uvane) obi"no nalazimo njihove baze. Bkupna visina stele je oko 'm. -2rh ovakvih nadgrobnih stela kasno arhajskog perioda krune) umjesto s5ingi) palmete sa volutama) koje postaju zavr!ni element. 1 na tijelu ovih plo"a se zadr avaju prikazi pokojnika u pro5ilu. Daj"e!%e su to prikazi djece) mladi%a) mu!karaca i ena srednje ili starije dobi. ;o su generalizirani portreti) a ne realisti"ni -=vdje je sa"uvan nadgrobni ostatak stele jednoga ratnika (hoplita) 1ristiona. 7a"uvan je dio sa imenom majstora koji je tu stelu izradio 1ristoklo. -po"etkom 5.st.) na prijelazu u ranoklasi"ni period) s5inga nestaje sa spomenika) visina spomenika se smanjuje) zavr!avaju palmetama) 5igure su isklju"ivo u pro5ilu.

2(

:.5. &rvenofig<ralni stil

-B posljednjim desetlje%ima $. st. pr. Kr.) 540 ili 515. g. pr. Kr. u 1tenskim radionicama dolazi do otkri%a novog slikarskog stila kod kojega 5igure ostaju u crvenkastoj osnovi a pozadina crna. =vaj stil je) za razliku od crno5iguralnog koji koristi i tehniku urezivanja) pravi slikarski stil. Jrveno5iguralni stil u po"etku koristi tehniku urezivanja) no kroz desetlje%e-dva ga potpuno izbacuje i kao takav ostaje u upotrebi sve do helenizma. 2rijeme njegove uporabe ide od 520-ih godina do oko 400-e g. pr. Kr.
8o tog otkri%a) rekli smo) je do!lo u 1ndokidesovoj radionici.

-Jrveno5iguralni stil se mo e podijeliti u nekoliko 5aza. Dajstariji period crveno5iguralnog slikarstva se naziva strogi crveno5iguralni stil. 7trogi stil nije povezan sa strogim stilom u ranoj klasi"noj skulpturi) jer taj naziv zamjenjuje naziv rani crveno5iguralni stil) odnosno razdoblje od oko 520. do '(0. g. pr. Kr.) odnosno) kasno arhajski period. 8ruga 5aza u razvoju crveno5iguralnog slikarstva je u periodu od oko '(0. do '50. g. pr. Kr.) !to je zapravo vremenski rano klasi"ni stil. &atim je tre%a 5aza visoki stil (visoka klasika) od '50. do '20. g. pr. Kr. Setvrti je bogati stil i onda kasni (zreli) crveno5iguralni stil koji je vi!e obrtni"ki. -Ito se ti"e tipova posuda) gotovo da nema razlike u odnosu na crno5iguralni stil. ;o su posude velikih dimenzija) am5ore) hidrije) krateri) vr"evi tipa velikea) oinohoe) me<utim to su i posude manjih dimenzija) kupe) pehari) kiliksi

:.5.1. ,trogi i rani crvenofig<ralni stil

--rvi period razvoja crveno5iguralnog slikarstva je ujedno vrhunac crveno5iguralnog slikarstva. ;ime se ne misli na kvalitetu prikazivanja) realizam i sl. ve% se jednostavno) gledaju%i kvalitetu u usporedbi na razdoblje u kojemu se nalazi to) zapravo dovodi u kraj $. st. pr. Kr. odnosno oko 520. ili 510. g. pr. Kr. -2rlo va no ime je slikar Andokidesa) kome je to zapravo pseudonim. ;o je vrlo "esta pojava kod crveno5iguralnog slikarstva) jer se ve%a va nost pridaje kerami"aru i njegovoj radionici) nego slikaru. Dije isklju"eno ni to da su neke posude oslikane od samog kerami"ara) no o tome nemamo dokaza. =n je do!ao do revolucionarnog rje!enja) i jedan je od prvih bilingvalnih slikara. 7 jedne strane posude crta crne) a s druge crvene 5igure. Djegovo slikarstvo odlikuju 5ine linije) 5ini potezi kista. Klju"ne posude koje je on radio) a ovdje se spominju) su tri am5ore. Da jednoj je prikazan 1hil) na drugoj 1polon i :eraklo u sva i) a na tre%oj je :eraklo koji lovi Kerbera. -!piktet) rob ili oslobo<enik) radi za ve%i broj majstora i razli"ite radionice. Sini se da je neko vrijeme i sam imao svoju radionicu. Djegova djelatnost gotovo pokriva cijelo strogo razdoblje. -oznat je po tome !to je 5avorizirao motive e5eba) mladih atleta. -7kit) jo! jedan majstor) koji je uz -sijaksa predstavnik bilingvalnog slikarstva. -Autimid) Au5ronije i >intijat su tri slikara koja se potpisuju. ;rojica najve%ih crveno5iguralnih slikara s kraja $. st. pr. Kr. -!<ti3id (Auth@mides) je bio u sjeni velikog Au5ronija koji se smatra najve%im crveno5iguralnim majstorom) te je on "ak napisao na jednoj am5ori iz 3unicha6 Sak ni Au5ronije nije ne!to ovakvo izradio. 7likar

2.

Autimides je poznat po svojim velikim posudama)"ije velike 5igure zauzimaju gotovo cijelu posudu. 7voje scene "esto stavlja u kontekst iz svakodnevnog ivota) pune pritajene dramati"nosti. (510.g.pr.Kr.) -7likar !<fronije) najve%i predstavnik) "ije ime predstavlja problem) jer se potpisuje kao kerami"ar "e!%e nego kao slikar. ;ako da se ne zna je li on sve svoje vaze oslikao ili samo neke. Djegove posude pokazuju velike stilske razlike) tako da se pretpostavlja da su njegove posude oslikavali i drugi slikari. Sesto primjenjuje piramidalne kompozicije i vidi se utjecaj skulpturalne i arhitektonske plastike Djegove dvije najpoznatije posude su krateri) jedan koji prikazuje borbu :erakla i 1nteja. Fazlike me<u njima dvojicom vidimo i po 5rizuri koju je karakterizirao) 1ntej ima tipi"nu barbarsku 5rizuru i sl. =n djeluje u posljednjem desetlje%u $. st. pr. Kr.) na prijelazu u po"etak 5. st. pr. Kr. -Krajem 5. st se javlja $nesi3) isklju"ivo slikar. =slikavao je i neke Au5ronijeve posude. --o"etak 5. st. pr. Kr. su obilje ili majstori (samo dio njih znamo po imenima). Gedan od takvih slikara je Eerlinski slikar (pseudonim su dobili prema zbirci u kojoj se nalazi posuda) prema imenu kerami"ara ili prema atletama "ija su imena na posudama). &atim slikar 1riga (pseudonim)) koji je zapravo dobio ime po kerami"aru. 3oguce je da je bio =nesimov u"enik. 1tribuirano mu je do ( posuda (200 - 250 posuda)OOO . Gedan je od prvih slikara koji po"inje sjen"iti. -Gedan od najva nijih iz ovog razdoblja je slikar +io?ida (Diobidi su jedna obitelj) "ija je majka Dioba uvrijedila 1rtemidu kazav!i da je njihova majka Keto nerotkinja) dok je ova rodila oko !esnaestero djece)) "iju je obitelj naslikao na krateru) gdje 1rtemida strelicama ga<a tu 5amiliju te tjera vukove na njenu djecu. Da njegovim posudama se odra ava utjecaj monumentalnog slikarstva. -Gedan od najva nijih posuda potpisanih od strane Andokidesa u bilingvalnoj tehnici. Gedna strana je oslikana dionizijskom tematikom. 8ioniz je u sredini) satir je iza njega) a ispred njega je menada. 7cena je stavljena u okvir na kojem stoje 5igure. -&a razliku od crno5iguralnog) gdje se 5igure crtaju crnim gustim 5irmisom uz kombinaciju crvenog) bijelog) ljubi"astog i zlatnog 5irmisa) sada je pozadina ta na koju se stavlja 5irmis) a 5igure su ostavljene u boji gline) osnove. ;a glina ima u sebi oksida) kod pe"enja se dobiva ta arka crvena boja. 7ada se kistom pote u detalji odje%e koji sada daju jedan relje5ni prikaz. Kod rijetkih prvih posuda se jo! neko vrijeme zadr ava urezivanje obrisa likova i detalja) ali to brzo nestaje. =vdje su 5igure stilski ra<ene u zrelom arhajskom stilu) prikazane u pro5ilu) nema trodimenzionalnosti) dok su o"i an 5ace. -Czvanredan primjer !<fronijeva stvarala!tva je 7arpedonov krater) u obliku velikog kale a. =n se potpisuje nekada kao slikar) a nekada kao kerami"ar. Cma izvanredan osje%aj za kompoziciju) razmje!taj 5igura po posudi) izvanredan crte . 8obro poznaje i primitivni oblik perspektive) zato uspje!no prikazuje dubinu. 2je!to koristi zlatno utu boju. 8ok) kod >intijata (jako puno anatomskih pogre!aka) i Autimida nije tako. ="ito je da nije dobro poznavao anatomiju ljudskog tijela. =vdje vidimo i piramidalnu kompoziciju) te se vidi utjecaj zabatnih grupa kasnog arhajskog doba.

40

--rimjer !<ti3idova slikarstva) njegov krater sa monumentalnim) visokim 5igurama na stra njoj strani njegovog najljep!eg uratka. =ve tri 5igure su komasti) potpuno razodjeveni) u plesu. 8osta se "esto pojavljuju u gr"kom slikarstvu. =no !to mo ete primijetiti na njegovim 5igurama to je taj nezgrapan pokret koji je uvjetovan samom radnjom) no glava ne prati pokret tijela i sl. Do) sve u svemu) rije" je o uspje!nom uklapanju te monumentalne 5igure u polje trbuha jednog kratera. -Dakon prve polovice 5. st. pr. Kr. se gasi potpuno praksa potpisivanja posuda oslikanih crveno5iguralnim slikarstvom. ;aj medij zapravo tada gubi na svojoj va nosti. -Kronolo!ki nakon Au5ronija) >intijada i Autimida do!ao jedan majstor pod pseudonimom . ;o je jedan od majstora koji je po svemu sude%i radio za Au5ronija. =vo je unutra!njost pehara koja prikazuje scenu kada ;ezej silazi na dno mora da od bo ice 1m5itrite primi zlatni vijenac kao dokaz njegova bo anskog podrijetla. 3aksimalnu pa nju posve%uje draperiji) detaljima) 5inim linijama) odli"no uklapa kompoziciju u kadar posude. --aralelno s njime djeluje jo! nekoliko majstora "ija nam imena nisu poznata. Gedan od njih je slikar Kleofrada (pravo ime mu je Apiktet). Djegova glavna karakteristika 5igure postavljene na jednu vrstu trake) na podestima kao kipovi. Koristi zlatno uti 5irmis. 1tribuirano mu je 100-tinjak crveno5iguralnih i 20-ak crno5iguralnih posuda. -1erlinski slikar) suvremenik slikara -anaitija i Kleo5rada) mo da u"enik Autimidov) jedan je od onih majstora koji radi graciozne likove izdvojeno na crnoj pozadini posude na bazama sa ornamentikom (lik 1tene). 1tribuirano mu je oko 200 posuda) a ime je dobio po jednoj iz Eerlina. 8jelovao je oko '.0.g.pr.Kr. -7osija) slikar "iji potpis imamo samo na jednoj vazi koja se "uva u Eerlinu) u "ijoj je unutra!njosti prikazana scena 1hila koji lije"i rane -atroklu. ;o je dosta neuobi"ajena scena za gr"ko slikarstvo) kao da je preuzeta iz monumentalne umjetnosti. 7ve se uspje!nije prikazuje psiholo!ka karakterizacija likova. -7a slijede%im majstorom prelazimo polako u drugu "etvrtinu 5. st. pr. Kr. 1 to je 3ajstor D<ris od kojega nam je ostalo najvi!e posuda) !to potpisanih (0'0)) !to pripisanih. Erojka se e do gotovo 200 posuda. Dije bio naro"ito dobar slikar i crta") no usprkos tomu djela krasi dekorativnost kompozicije i sl. 2idimo jedan njegov kiliks sa prikazom atleta koji gimnasticiraju s dosta nespretnosti i lo!ih poteza. Dajve%i broj posuda je malih dimenzija. Go! jedan kiliks gdje vidimo oslikanu unutra!njost posude. =vo su prikazi iz svakodnevnog ivota. 1tlete koje rade vje be) pripremaju se za treninge) ma u se uljima) skidaju pra!inu sa sebe i sl. Da njegovim posudama vidimo i scene iz u"ionica (u"itelj svira 5rulu). -;aj strogi) kasno arhajski stil bi mogli zavr!iti sa 3akronom. =n je zanimljiv po tome !to je najvi!e sura<ivao sa kerami"arom pod imenom :ieron. &a njega je radilo vi!e majstora) no ovaj mu je bio najve%i suradnik. 7cene iz dionizijske tematike) ne pretjerane slikarske vrijednosti) no dekorativna rje!enja.

41

:.5.7. Klasini crvenofig<ralni stil

-B klasi"nom crveno5iguralnom periodu ne %emo vi!e nailaziti na imena ve% dobivaju pseudonime koji su izvedeni iz scena na peharima ili drugim motivima. B ovom se periodu vidi sna an utjecaj monumentalnog slikarstva) !to se do sada samo naslu%ivalo. -&namo da su izme<u '(0. i '50. g. pr. Kr. djelovala dva velika slikara) 3ikon iz 1tene i Polignot s *asosa (najve%e ime zidnog slikarstva "ija se imena u brojnim djelima nalaze). Cz pisanih djela saznajemo da je -olignot prvi gr"ki umjetnik koji je prikazuju%i masovne kompozicije po"eo prikazivati 5igure u vi!e planova na na"in da skra%uje 5igure u drugom i tre%em planu) na licima izra avao psiholo!ku karakterizaciju (ethos)) a svaku 5iguru je stavljao u druga"iji polo aj. -ostoji misao da je njegovo slikarstvo utjecalo na razvoj skulpture i kerami"kog slikarstva zbog prikazivanja ethosa. Djegove murale nemamo sa"uvane) no utjecaj njegova slikarstva je vi!e nego vidljiv. =sim onih pod njegovim utjecajem) imamo i neke koji nastavljaju tradiciju slikanja malih kupa i pehara "iji su predstavnici 3akron) 8uris i sl. --redstavnici monumentalnog slikarstva su slikar >istoksena) unutra!njost njegova kiliksa) bijele osnove) !to je u to doba revolucionarno. -rikazana je 15rodita na labudu. -8rugi predstavnik je slikar Pente ileje koji je dobio naziv po prikazu unutar ovog kiliksa gdje 1hil zabija ma" amazonskoj kraljici -entezileji dok ga ova mole%ivo gleda. &namo da je ovdje vidljiv utjecaj monumentalnog slikarstva najprije !to iz pisanih izvora znamo da je -olignotova tematika bila bitka na 3aratonskom polju i neke druge sa brojnim 5igurama u borbi. B prvom su planu glavne 5igure) 1hil koji stoji) -entezileja na koljenima) a u drugom planu je ratnik koji tra i svoju rtvu. Djegova djelatnost se datira od '#0 '$0?50.g.pr.Kr. -8rugi majstori od kojih je slikar Diobida najva niji. Gedan krater iz Kouvrea) po kojemu je slikar dobio pseudonim. 2idimo 1rtemidu koja hvata strelicu na le<ima) 1polona koji odapinje i Diobide (djecu i k%eri) koji le e u razli"itim polo ajima dok preostali tr"e. -odloga na kojoj 5igure stoje je nagla!ena. -Cstovremeno se javlja stil minijaturnog crveno5iguralnog slikarstva "iji su predstavnici slikar Pana) slikar Ahila (''0.g.pr.Kr) i neki drugi. Deki od njih su oslikavali i jo! jednu vrstu kerami"kog posu<a - lekite. ;o je mala cilindri na 5la!ica za dr anje ulja kod kojih je karakteristi"no da su ra<eni tako da je gornja i donja strana premazana crnim 5irmisom) a ono izme<u bijele boje) na kojoj bi se onda radile crvene 5igure. ;o je tzv. slikarstvo bijelih lekita.

42

:.5.:. 1ogati klasini crveno fig<ralni stil

-7ada smo na razdoblju bogate klasike i najzna"ajniji predstavnik toga vremena nosi pseudonim Mejidiasov slikar. Da njegovim posudama i njegovih suvremenika se o"ituju iluzionisti"ki stilovi sa plastike tog vremena. /enske 5igure se prikazuju u prozra"nim haljinama) gdje se vide detalji njihova tijela. 7ve se vi!e pojavljuju teme iz svakodnevnog ivota) bilo da je rije" o bo anstvima) bilo da je rije" o ljudima. Djegova hidrija ima dva 5riza) prvi prikazuje otmicu Keukipovih k%eri) a u drugome 5rizu motiv vrta :estaida. ;o je sam kraj 5. st. pr. Kr. i paralelno je sa >idijinim u"enicima) 1gorakritom) 1lgamenom itd. -=sim ovoga slikara) Aretrija slikar) >ijales slikar itd.

:.5.9. ,til ?ijelih lekita

-De%emo spominjati nijednog slikara iza '00. g. pr. Kr. pa do kraja klasi"nog perioda zato !to je ta keramika dobila jedno) zaista) drugorazredno zna"enje. De zna"i da nema izuzetnih primjera) nego) to je razdoblje koje gubi onaj sjaj koji je imala u prvim 5azama. -Kekit - 5la!ica cilindri"nog tijela i karakteristi"nog) izdu enog vrata. 7redi!nji dio te posude je premazan bijelom bojom) vrh) gornji i donji dio su premazani crnim 5irmisom. 7ada se na tim posudama slikaju 5inim potezima 5igure. 3otivi su "esto iz zagrobnog ivota jer su lekiti bile posude koje su se stavljale u grobove pokojnika ili su krasili nadgrobne spomenike. B njima su bila miomirisna ulja) par5emi i sl. ;o su redom prikazi pokojnika) ena s darovima koje posje%uju grobove i sl. --rimjer lekita kojemu autora ne znamo. ;rostepenasta baza) stela) pokojnik je prikazan kako sjedi uz svoj grob dok mu ena dolazi ostaviti darove. Derijetko su pokojnici prikazivani sa lirom) a s njihove stane :ipnos i ;anatos (smrti i sna) krilati mladici). -Csti bijeli lekit "ijeg autora poznajemo pod pseudonimom slikar -ozamke. na ovom lekitu vidimo gdje se nalaze lekiti uz grob na stepenicama. Derijetko 5igure ratnika i mladi%a su u stavu -olikletova 8ori5ora (kopljono!e)) obi"no ogrnuti. 7ame scene ne variraju previ!e. Krajem "etvrtog stolje%a se donio edikt o zabrani stavljanja lekita u grobove. >inancijski je to osiroma!ivalo dr avu. -Eijeli lekiti su crveno5iguralni stil) ali su crvene 5igure na bijeloj pozadini. Fa<eni su u razdoblju visoke klasike (od oko '50. do negdje 4(0. g. pr. Kr.)) a neki majstori su (kao slikar 1hila) koristili klasi"ni i slikarstvo bijelih lekita.

44

:.4. Grko / per ijski rat --rava je prijelomnica izme<u arhajskog i klasi"nog perioda jedan va an doga<aj) gr"koperzijski rat. ,r"ko-perzijski radovi traju od oko '.0. pa do '50. g. pr. Kr.) ali se rat poslije toga vi!e ne odvija na tlu ,r"ke. -rvi gr"ko-perzijski rat se svodi na bitku na 3aratonskom polju '.0. g. pr. Kr. -erzijanci su do!li s 5lotom i iskrcali se) dok su im se suprotstavili 1tenjani. 8rugi su im ,rci krenuli u pomo%) ali se bitka dogodila tako brzo da nisu stigli na vrijeme. 1tenjani su) naravno) pobijedili -erzijance koji su se okrenuli natrag prema -erziji. ;a jedna bitka ozna"ava prvu 5azu rata) a druga velika sudbonosna 5aza je '(0. i '#.. g. pr. Kr. kada car Kserks sa cijelom svojom vojskom prelazi preko :elesponta) prolazi kroz ;esaliju) i onda se u "uvenim ;ermopilima doga<a bitka u kojoj 7partanci prave odstupnicu gr"koj vojsci i tamo pogiba spartanski kralj Keonida i svi njegovi vojnici. -erzijanci prolaze do 1tene koja se evakuira) neki 1tenjani se poku!avaju spasiti na atenskoj 1kropoli) me<utim) bivaju pobijeni. -erzijanci uni!tavaju i o!te%uju hramove koji su se tu nalazili ili bili u izgradnji. Bni!tavaju zavjetne statue kora i kurosa. Cste te godine je bila bitka kod 7alamine '(0. g. pr. Kr.) da bi slijede%e '#.. g. pr. Kr. ujedinjena gr"ka vojska kod -lateje) jednog grada u srednjoj ,r"koj) strahovito potukla perzijsku vojsku da se ona vi!e nikada nije vratila ku%i. ;o su sudbonosni trenuci za ,rke. ,rci) koji do tada prakti"ki nisu nikada bili ujedinjeni) oni se pred tom vanjskom opasno!%u ujedinjavaju. C na neki na"in) ti doga<aji predstavljaju kraj arhajskog perioda i navje!%uju jedno novo razdoblje procvata gr"ke kulture koja se naziva klasi"no doba.

4'

9. Klasini period
-Kronolo!ki) rana klasika traje od '(0. g. pr. Kr. do '50. g. pr. Kr. 2isoka klasika traje od oko '50. g. pr. Kr. do '20. g. pr. Kr. -otom slijedi tre%i stil klasi"ne umjetnosti koji se naziva bogata klasika i datira se od oko '20. g. pr. Kr. pa do 4(0. g. pr. Kr. ;o je razdoblje kraja obnove atenske 1kropole) vrijeme gradnje dvaju manjih zdanja na njoj) Arehteiona i hrama 1tene Dike 1pteros. ;o je post->idijino razdoblje i vrijeme vrlo zanimljivih stilisti"kih promjena u gr"koj umjetnosti. -otom imamo posljednji period koji se naziva kasna ili zrela klasika koja se datira od negdje 4(0. g. pr. Kr. do 440. g. pr. Kr. i dolaska 1leksandra 2elikog. De mo emo re%i da klasi"na umjetnost tada prestaje) ve% se ona malo produ ava i mo emo re%i da traje do kraja '. st. pr. Kr.

9.1. ,k<lpt<ra 9.1.1. ,k<lpt<ra rane klasike -ili strogi stil2

-Daziv strogi stil za ovo razdoblje dolazi zbog nove 5acijalne ekspresije koja se uvodi u gr"koj plastici iza '(0.g.pr.Kr. -ovjesni"ari umjetnosti smatraju da je to odraz stvarne ozbiljnosti trenutka u kojem se ,rci nalaze (gr"ko-perzijski ratovi). 8rugo obja!njenje je da je to izraz onoga !to ce ,rci biti od tog trenutka) izraz novog vremena i ideala. -2a nija karakteristika gr"ke klasi"ne skulpture je da) za razliku od arhajske skulpture) nju dobrim dijelom poznajemo preko rimskih kopija. Kurose koje smo vidili su originali. Kritijin dje"ak je original. 3e<utim) velik broj narednih skulptura nisu originali) ve% rimske kopije. ;reba imati na umu da pod rije"ju kopija mi neznamo je li to direktna kopija) neka verzija) adaptacija. De znamo koliko to vjerno prikazuje original. -Gedan od razloga zbog kojeg nisu sa"uvani originali klasi"nog perioda je !to je najveci broj skulptura nastalih u doba klasike izra<en u tehnici izgubljenog voska - bron"ane skulpture. Eronca je bila vrijedan materijal) kipovi su uni!tavani jer se bronca talila) a i zato !to su prikazivali likove koji su neprihvatljivi za kr!canstvo. Kopije su naj"e!ce ra<ene u mramoru. -Kod rimskih kopija se mo e reci kada su nastale na temelju stila izrade o"iju (gole bjeloo"nice - prije :adrijanova vremena) !arenice na bjeloo"nicama - nakon :adrijanova vremena)) a onda opet i na temelju izgleda) npr. da li zalaze pod gornji kapak. -*ehnika i g<?ljenog voska - majstor prvo izra<uje drveni kostur) zatim se kostur obla e terakotom) tj oblikuje se 5igura u glini) zatim bi se model presvla"io tanki slojem voska) onda bi se opet presvla"io slojem gline) u"vr!civao se metalnim dijelovima za drvenu jezgru) zatim se model grijao uslijed "ega se topi vosak koji se propu!ta u donjem dijelu kipa) zatim se u !upljinu izme<u dva terakotna sloja lijeva kipuca bronca i kad se ohladi razbija se vanjski sloj terakote i dobiva se !uplji bron"ani kip. 3ajstor eventualno naknadno dodaje neke djelove) npr. !tit) koplje) kaciga) u istom ili nekom drugom materijalu. -B ranoj klasici tehnika izgubljenog voska gotovo u cjelosti dominira) u razdoblju visoke klasike) osim tehnike izgubljenog voska popularna je i hrizele5antinska tehnika u kojoj je
45

najveci virtuoz bio >idija. ;ek u razdoblju kasne klasike mramor po"inje sve vi!e dobivati na popularnosti - jedan od najvecih majstora u ovoj tehnici je 7kopas. -'0-ih godina pro!log stoljeca postojala su dva glavna pristupa u prou"avanju gr"ke skulpture klasi"nog perioda - neki smatraju da se gr"ka skulptura klasi"nog perioda ne bi smjela prou"avati na temelju rimskih kopija) ali je taj pristu napu!ten. -Aidija) 1tenjanin koji je radio za cijelu ,r"ku. Dije bio samo kipar) bavio se i arhitekturom i slikarstvom) prvih 20-ak godina svog rada posvetio je gotovo isklju"ivo slikarstvu. 8jeluje krajem rane klasike izme<u '$0. i '40. g. pr. Kr. Fadio je u svim tehnikama a njegova najzna"ajnija djela nastaju u hrizele5antinskoj tehniciT (mramor) drvo) bjelokost) plemeniti materijali) drago kamenje)) ali najveci broj djela radi u tehnici izgubljenog voska. =n je zaslu an za brojne stvari) od novog lepr!avijeg stila) !to se posebno vidi na enskim skulpturama na zabatu -artenona) prozra"nija draperija) i to je uvod u bogati stil. -rvi razbija osovinsku koncepciju zabatnih polja. Djegova najpoznatija djela su statue enskih bo anstava. =n je tu bio nenadma!an. B suprotnosti sa -olikletom koji je bio jednako nenadma!an kad je rije" o mu!kim 5igurama. Gedno od njegovih najva nijih djela je 1tena -romahos ili 1tena stra arica koja je bila postavljena na atenskoj 1kropoli u tehnici bronce) izra<ena od plijena nakon bitke kod -lateje. ;o je kip koji sa bazom ima visinu od 15m i navodno) kad bi sunce sijalo u njezin !tit) to je toliko sjalo da se vidjelo u svakom kutku 1tike. Da alost) taj kip nije sa"uvan. Czgled te sklupture mo emo projicirati iz rimskih kopija. 1ke5alna 1tena -romahos iz :adrijanovog doba koja se danas "uva u 3adridu. =vdje nedostaje podignuta desna ruka oslonjena na koplje) !tit u desnoj ruci i glava sa kacigom. =djevena je bila u te!ki peplos i ko ni ogrta" koji je bio preba"en preko ramena. =na i stilski i izradom spada u kraj rano klasi"nog perioda. -ostoje dvije teorije o >idijinoj smrti - jedna ka e da je umro u 1teni) optu en i ba"en u tamnicu) druga teorija ka e da je svoje posljednje djelo - &eusa =limpijskog izradio u =limpiji) da je do!ao u sukob i bio ubijen. -Gadan od najranijih primjera tehnike izgubljenog voska je skulptura ?oga Apolona i Pireja. -Gedan od rijetkih izuzetaka) original bron"ane skulpture) prona<ena kraj brodoloma) kraj rta 1rtemizion u ,r"koj. Femek djelo rano klasi"nog perioda) izuzetna studija anatomije mu!kog tijela. Kijevom) ispru enom rukom cilja metu) a desna je u punom zamahu. Dezna se !to je dr ao u ruci) pa bi mogao biti %e<s ili -osejdon. -rikazan je u nadprirodnoj veli"ini (2)10 m) -Kao prilog ovome ide jedan kipi% iz 8odone) gdje je prikazan &eus koji baca munju vrlo sli"an ovoj statui.

-Gedan od najve%ih gr"kih kipara rano klasi"nog perioda je bio Agelat i Argosa "ije je najpoznatije djelo bilo &eus koji baca muju. Kip nije poznat u rimskim kopijama. &a njega -linije ka e da je bio u"itelj >idiji) -olikletu i 3ironu.

4$

-=snovna razlika skulptura kasnoarhajskog i ranoklasi"nog razdoblja6 veci naturalizam) tj. vjernija modelacija ljudskog tijela - gr"ki umjetnici su od sredine $. do oko '#0.g.pr.Kr. stekli veliko znanje o ljudskom tijelu impostacija (stav 5igure) - kurosi sa obje noge stoje "vrsto na zemlji) kod kipova rane klasike se pojavljuje najraniji kontrapost koji se zrcali kroz liniju ramena i liniju koljena - te ina ne po"iva na obje noge podjednako nego u vecoj mjeri na jednoj) ali nije klasi"ni kontrapost iz 5.st. (sa potpunim opterecenjem jedne noge)) linija koljena i ramena vi!e nije ravna izdu uju se 5igure gubi se arhajski osmjeh -Gedno od poznatijih djela rano klasi"nog perioda su ;iranoubojice. ;o je grupa koju je izvorno izradio atenski majstor Antenor koja je bila postavljena na atenskoj 1gori. Kada su -erzijanci osvojili 1tenu) odnijeli su je u -erziju. 1tenjani su njezino odno!enje nadomjestili kopijom koju su izradili Kritija i Desiot. =vo nije ni jedno ni drugo) ve% rimska kopija druge verzije koja se "uva u Dapulju. ;o je rije" o dvojici 1tenjana :armodiju i 1ristogitonu koji su izvr!ili atentat na posljednjeg atenskog tiranina iz porodice -izistratida. Dakon njegova ubojstva 50'. g. pr. Kr. je uspostavljena robovlasni"ka demokracija. 8atira se '#0. g. pr. Kr. 1leksandar 2eliki je vratio 1ntenorov original 1tenjanima i jedno vrijeme on i kopija stoje jedno pored drugoga. -Gedan od najva nijih kipova rane klasike (original) je A<riga i Delfa - auriga zna"i voza") ovo je ostatak puno vece kompozicije sa !esteropregom) voza"em i dvojicom sluga koji dr e konje) ali sa"uvani su samo kip) dijelovi prednjih nogu jednog od konja i dijelovi opreme. 1uriga je prikazan u dugom hitonu) visoko potpasan) sa obje noge "vrsto na zemlji jer stoji u kolima. =sim gubitka arhajskog osmjeha i bolje modelacije tijela) pokret skulpture je prirodan) glava prati pokret tijela. Czra<en je u bronci) naru"itelj je bio -olizal) tiranin gr"kog grada ,ele na 7iciliji) u "ast pobjede njegovog voza"a u utrci na -itijskim igrama u 8el5ima '#(.g.pr.Kr. -Kipovi i "iacea u Ctaliji - datiraju se oko '50.g.pr.Kr.) na prijelazu iz rane u visoku klasiku) dokaz su transporta umjetnina iz ,r"ke u Ctaliju) prikaz 2 gr"ka heroja koji su vjerojatno "inili dio vece cjeline) u lijevoj ruci su dr ali !titove) potpuno nagi) mo da je rije" o kipovima jedne grupe koju je u 8el5ima izradio >idija u "ast pobjede kod 3aratona) a bilo je prikazano 14 kipova) u tehnici izgubljenog voska) pojedini detalji izra<eni od olova. -Mirona se ina"e smje!ta u razdoblje visoke klasike) me<utim) jedan dio njegovih djela je nastao na prijelazu iz rane u visoku klasiku. B izvorima se spominju mnoga njegova djela) no malo je toga poznato iz rimskih kopija) a ni!ta iz originala. B izvorima se spominje njegov :eraklo koji odmara. Kip koji se "uva u Eostonu) koji je sasvim sigurno nastao prema jednom rano klasi"nom originalu se datira oko '$0?'50.g.pr.Kr.) prikazuje :erakla u trenutku pauze izme<u juna"kih dijela. -o nekim zna"ajkama na glavi) licu i tijelu) spu!tenoj toljazi na koju se oslanja desnom rukom) ko i

4#

Demejskog lava preko podlaktice lijeve ruke) mo emo zaklju"iti da je rimska kopija toga :erakla. Dajpoznatije 3ironovo djelo je zasigurno 8iskobolos. Gedna od naj"e!%e kopiranih statua u rimskoj umjetnosti - barem $0-ak rimskih kopija. Gedna od najboljih kopija) tzv. 8iskobolos Kanceloti koji se "uva u nacionalnom muzeju u Fimu. -rikaz tijela je u trenutku najveceg 5izi"kog napora) glava prati pokret tijela) ali je za tu radnju malo nede5inirana. Bz 8iskobolosa je jedno od va niji djela koje mo emo rekonstruirati grupa 1tena i 3arsija. -auzanije ka e da je stajala na atenskoj 1kropoli) i to je jedna "udesna kompozicija gdje je izra en kontrast izme<u smirene 1tene) sa njenim klasi"nim atributima i nagle) divlje 3arsije. -auzanije opisuje kako je 1tena bacila 5rulu) a satir 3arsije je poku!ava uzeti) centar radnje je sama 5rulaH 1tena je shvatila da sviranje 5rule izaziva ru ne grimase na licu pa je odbacuje. 7umski satir 3arsija je poku!ava dosegnuti) ali se boji 1tenine reakcije) eli 5rulu da bi izazvao 1polona u natjecanju u sviranju. &a 3irona vrijedi da njegove likove "esto krasi vi!e arhajska nego ranoklasi"na ekspresija lika. Czvorna skulptura je bila visoka 1)(0m izra<ena u bronci. -2elik je broj spomenika relje5nog kiparstva) npr. )3orna -)3ir<caE2 Atena sa atenke akropole) prikazana oslonjena na koplje) zami!ljena) u haljini sa potpuno vertikalnim naborima -8ijelovi relje5ne oplate) vjerojatno jednog rtvenika) nazvan ;<dovisi tron) datiran oko '#0?(0.g.pr.Kr) vjerojatno izvorno iz 3agne ,raecie prona<en u Fimu. Dajzanimljiviji detalj je sa prikazom enske 5igure i dvoje koje joj poma u) mo da je rije" o prikazu ra<anja 15rodite iz morske pjene.

4(

9.1.7. ,k<lpt<ra visoke klasike

-2isoka klasika je vrhunac gr"ke klasi"ne civilizacije) stavlja se izme<u '50-ih i '20-ih godina) ali je ovako stroga kronolo!ka periodizacija nemoguca jer su neka djela koja prikazuju naznake visokolasi"nog stila nastala vec '$0-ih godina. -Aidija je majstor od kojega nam je preko rimskih kopija sa"uvano najvi!e djela. Eio je najpoznatiji u prikazivanju enskih bo anstava) pogotovo 1tene. Dajve%i broj njegovih enskih 5igura prikazuje 1tenu. B usporedbi sa -olikletom od kojega nam je sa"uvana samo jedna enska 5igura) od >idije imamo ' ili 5. 3e<u rimskom plastikom carskog perioda jako je puno skulptura koje se stilski dovode u vezu s njime) s njegovim krugom u"enika. Fazdoblje njegovog djelovanja je '$0 - '40.g.pr.Kr. 8vije skulpture) jako va ne) no slabe poveznice sa >idijom) prona<ene su u jednom brodolomu uz obale Kalabrije uz mjesto Fiace. (vidi str. 4() ;iberski 1polon se pripisuje >idijinoj !koli) neki ga "ak pripisuju >idiji ali najvjerojatnije ga je izradio neki njegov u"enik. Kasselski 1polon ("uva se u Ivicarskoj u Kasselu)) rimska mramorna kopija >idijinog 1polona koji odvra%a skakavce. =n je stajao na atenskoj 1kropoli gdje je prema vjerovanju 1tenjana odagnao najezdu skakavaca. -omalo enskastih linija i odlika glave po "emu je >idijin stil prepoznatljiv. 8atiran je '$0.g.pr.Kr. ;akozvani :ermes Kudovisi) jo! jedna mramorna rimska kopija za koju se vjeruje da je nastala prema bron"anom originalu >idije. Daziv je dobio prema zbirci u kojoj se nalazio. Gedan simpati"ni gospodin) malo razodjeven) ra!"upan) pripit. Fije" je o atenskom pjesniku 1nakreontu. Go! jedna rimska mramorna kopija prema bron"anom originalu) >idija je ve%inu svojih djela radio u bronci. Kad bi se malo usredoto"imo na ovu glavu) vidimo da je gospodin zaista prikazan u pijanstvu. =n recitira stihove) i uz pomo% pisanih navoda) ova rimska verzija se dovodi u vezu sa >idijinim originalom. Dalazi se u ,liptoteci u Kopenhagenu. >idijine naj"uvenije enske statue su 1tena Kemnija i 1tena -artenos. 1tenu Kemniju su posvetili 1tenjanima koji su kao kolonizatori oti!li na otok Kemnos. -rikazana je kao mlada djevojka sa !ljemom u desnoj i kopljem u lijevoj ruci) u dugom peplosu) preko desnog ramena je imala preba"enu egidu (ko ni ogrta"). ;o je zgodan primjer rekonstrukcije mramorne kopije prema torzu koji se "uva u 8resdenu i glavi koja se "uva u Eologni iz dvije razli"ite zbirke. -ovezana je 5igura) torzo i glava) te je dobivena rekonstrukcija 1tene Kemnije. Bobi"ajeno se datira oko '50.g.pr.Kr. 1tena -artenos) ta "uvena krizole5antinska statua) visoka preko 12 m(nezna se jeli to visina same statue ili je i postamenat u njoj)) sa postamentom od 4 metra. 7tajala je u celi -artenona) od zlata) bjelokosti i drvenih plo"a kao jezgre. 7ama 5igurica Dike u dlanu desne ruke je bila visoka 1)(0 m. 1.150 kg zlata je upotrebljeno za izradu peplosa) kaciga sa 2 gri5ona i s5ingom) i cijelim nizom prikaza. Da bazi u relje5u je bilo prikazano ro<enje -andore) a relje5 je bio izra<en i na rubovima sandale - scena kentauromanije. >idija je bio optu en da je pronevjerio odre<enu koli"inu zlata za izradu odjece ali je oslobo<en jer je dijelove od zlata aplicirao tako da se u svakom trenu mogu skinuti) navodno na -eriklov nagovor.

4.

->idijino remek djelo je de5initivno bio &eus =limpijski) hrizele5antinska statua visoka oko 12 metara. -rikazivala je &eusa na tronu) u celi &eusova hrama u =limpiji. Da novcu iz vremena cara :adrijana imamo njen prikaz i to je va no jer sama statua nije sa"uvana. Jar ;eodozije CC. je '2$. naredio uklanjanje te statue) preno!enje u Konstantinopolis (gdje je vjerojatno i stradao u po aru) i ru!enje hrama. &ato je ovaj prikaz na novcu iz vremena cara :adrijana od ogromne va nosti. Dovac je kovan 14#. n. Kr.) a statua je nastala oko '40. &a potrebu izrade ove skulpture) >idija je u =limpiji dao sagraditi radionicu koja je bila jednaka celi hrama &eusa =limpijskog. ;o"no je mogao vidjeti kako %e ona stajati unutar hrama. ;a je skulptura bila ra<ena od drvene jezgre) gornji dijelovi tijela) kao i 1tena -artenos) od bjelokosti) haljina od zlata) tron je bio gra<en od cedrovine i bjelokosti. B lijevoj ruci je imao ezlo a u desnoj ruci polo enoj na naslonja" je opet bio kip Dike (visoka 01.(0m). Da ovim naslonja"ima su bile prikazane cijele serije prikaza u punoj plastici) u punom volumenu. Da bazi je bila prikazana scena ra<anja 15rodite iz morske pjene) na naslonja"u smrt Diobine djece. Deki od tih prikaza su poznati kasnije iz rimskih reprodukcija) ali samu rimsku kopiju nemamo. 50-ih godina pro!log stoljeca su arheolozi otkrili ostatke >idijine radionice) a unutar nje su prona<eni ostaci bjelokosti) ostaci kalupa i matrica preko kojih su izra<ivani dijelovi zlatnog lima od kojeg su ra<ene obuca i odjeca. -Koliko god se govorilo da je >idija imao vrhovni nadzor pri izgradnji -artenona) "injenica je da je njegov skulpturalni program bio toliko obiman da on to nije mogao izvesti sam. 7matra se da je >idija izradio nacrte) ali je pitanje da li su ih realizirali ili i njegovi u"enici) ili samo u"enici jer se na temelju nekih natpisa na 1kropoli mo e gotovo sigurno reci da su neki gotovi djelovi dekoracije po"eli stizati tek oko '40-ih godinakada bi >idija trebao biti u =limpiji ili je mrtav. --relazimo na Polikleta. &a razliku od >idije koji je Gonjanin) -oliklet je 8oranin. -ostoji jako puno pisanih vijesti o -olikletu) o najve%em gr"kom majstoru 5. st. pr. Kr. za kojega neznamo odakle je bio. 7tvar se svodi na dvije mogu%nosti6 da je bio rodom iz 1rgosa ili iz 7ikiona. =n u 5okus svog zanimanja ne postavlja nekog ljepu!kastog boga kao !to je 1polon kao >idija) ili enska bo anstva kao 1tenu. =n se usredoto"io na prikazivanje sna nog mu!kog tijela) tijela jednog atlete. -oliklet je va an i zbog "injenice da se on) ne samo u praksi) nego i u teoriji po"eo baviti problematikom prikazivanja proporcija ljudskoga tijela. =n je) to znamo iz pisanih navoda) napisao jedno djelo koje se zvalo Kanon (izgubljeno je) i prema pisanim navodima izradio jednu skulpturu koja je bila oli"enje kanona. ;o je skulptura 8ori5orosa ili Kopljono!e koja je poznata iz ve%eg broja rimskih kopija) a najboljom se smatra ona iz muzeja Dazionale 1rheologico u Dapulju koja je prona<ena u -alestriju u -ompeji) datira se oko ''0.g.pr.Kr. 8ori5oros je atleta ili mitolo!ki lik prikazan kao atleta. =n je bio prikazan sa kopljem preba"enim preko lijevog ramena. =va 5igura je oli"enje kanona) vidimo skijasti"ku pozu (tijelo prikazano u savr!enom balansu dijelova tijela u pokretu i mirovanju)) sna ni kontapost) uravnote enost izme<u dijelova tijela u

'0

mirovanju i u pokretu) izme<u kojih je uspostavljena izvrsna ravnote a i simetrija. -oliklet i!ao toliko daleko) da je on govorio da visina glave treba biti 1?# ljudskog tijela) da visina "ela treba biti 1?1$ ljudskog tijela) itd. =riginal je bio u bronci. -oliklet je daleko najve%i gr"ki majstor u tehnici lijevanja bronce. Kod rimske kopije kopist ima problem otpadanja ruke. &bog toga se pojavljuje veza izme<u stegna i ruke na velikom broju rimskih kopija. ,lavama svojih junaka -oliklet ne pridaje toliko pozornosti) jer ga ne zanima psiholo!ka karakterizacija) nego problem proporcije) ritma) simetrije. 8rugo "uveno -olikletovo djelo je 8iadumeda. B najve%em dijelu su prakti"ki identi"ne skulpture. Cmpostacija je identi"na) pogledajte ova stoje%a noga i sl. Gedina je razlika u pokretu gornjeg dijela torza zbog prirode radnje. =vdje jedan atleta vezuje pobjedni"ku traku) vrpcu ili dijademu oko svoje glave prije nego %e biti okrunjen pobjedni"kim vijencem. =datle naziv 8iadumenos - onaj koji svezuje dijadem oko glave. =vo je kopija sa otoka 8elosa) jedna od najstarijih kopija. =vo je ne!to mla<i rad iz oko '20. g. pr. Kr. =nda imamo "uvenog 8isko5orosa. >igura koja se ne spominje u izvorima) a "uvana je u Kouvru. Fa<ena je u bronci u visini od 21cm i smatra se da je nastala prema uzoru iz monumentalne plastike. Daime) ovaj kip nije prepoznat u monumentalnoj skulpturi jer nema toliko dobro sa"uvanih primjera cijele 5igure. Cstu takvu 5iguricu "uva i arheolo!ki muzej u &agrebu. 8akle atleta koji je prikazan sa diskom u lijevoj ruci) prije nego %e zauzeti stav za izbacivanje diska. =vo je primjer gdje nema nikakvog traga u izvorima o njemu) ali stilisti"ki - glava) 5rizura) impostacija - upu%uje na -olikleta. -,ra<ani A5eza su ''0-ih godina organizirali jedan natje"aj za izradu 5igure ranjene A3a onke koju su htjeli staviti u svoj "uveni 1rtemizion (1rtemidin hram u A5ezu). Da tom natje"aju su sudjelovali najve%i gr"ki majstori6 -oliklet) >idija) Krezil) >ramon i neki drugi. Dajvi!e glasova je odnio -oliklet) >idija drugu nagradu) Krezil tre%u) itd. 7vi ti tipovi amazonke koje su izradili veliki gr"ki majstori) u doba cara :adrijana su bili kopirani i "inili su skulpturalnu dekoraciju njegove "uvene vile u ;ivoriju. 1mazonka tipa 3ateji) koja je nastala prema bron"anom originalu >idije) druga je 7osiklet) koja je dobila naziv prema signaturi kopiste) prema -olikletu iz ''0. i ovdje je prikazana tre%a) 1mazonka 7chiara tipa koja je navodno Krezilova. Kada je rije" o prvoj kopiji) onda tu postoji suglasje) to je sasvim sigurno >idija. Do) kod druge dvije se mi!ljenja razilaze. 2e%ina autora dr i da je ova 7osiklet tipa -olikletova) me<utim) neki zbog ovog sna nog) sa stra nje strane gledanog) sna nog tijela amazonke misle da bi u tom liku trebali tra iti -olikletovu amazonku. C "injenica da je mo da -oliklet prvi prikazao ljudsko tijelo u osloncu na neki element arhitekture) pilastar) prevagnulo u tome da je on odnio prvu nagradu. 7chiara 1mazonka - prema proporcijama) i izgledu glave bliska je -olikletovom stilu) mo da je ovo -olikletov original ranjenje amazonke) oslanja se na pilastar. =vo je mo da prvo oslanjanje 5igure u gr"koj umjetnosti) "esto je kori!teno u skulpturi kasne klasike. -,lava 8ori5ora sa jedne bron"ane herme (bista na visokom postolju) koja je prona<ena u :erkulaneumu - gradu kod Dapulja koji je zatrpan erupcijom vulkana 2ezuva #.. god.

'1

;a glava nosi potpis atenskog kopiste Apolonija. Kad bismo je i!li usporediti sa onom glavom na kipu u muzeju u Dapulju) onda bi vidjeli da nisu identi"ne. Da tim statuama je sa"uvan samo odbljesak originala) jer su vrlo "esti kopisti prilago<avali te statue trenutnom ukusu i modi. -Kre il je dobio tre%u nagradu u A5ezu. =n je majstor koji se dosta "esto spominje u izvorima) ali nemamo ba! njegovih djela sa"uvanih u rimskim kopijama. Eio je >idijin u"enik i suradnik) ali i samostalan majstor. 7igurno njegovo djelo je herma sa glavom -erikla sa kacigom na glavi koja je zaba"ena malo unatrag. Kopija se danas "uva u 2atikanu. Davodno je Krezil prikazao -erikla sa ovom kacigom zato !to je imao jajastu glavu) pa je njome ubla io jajasti oblik glave. Cz izvora znamo da je on zaista portretirao -erikla) a budu%i da ova herma nosi legendu sa -eriklovim imenom) pripisana je njemu. 2jeruje se da ovo ipak nije bio portret u pravom smislu rije"i) vi!e idealizirani prikaz. 8atirana je izme<u '2.. i '25.g.pr.Kr.

9.1.:. ,k<lpt<ra ?ogate klasike

-;o je razdoblje od '20. do 4(0. g. pr. Kr. -Eogati stil je vrijeme djelovanja >idijinih u"enika - 1lkamena) 1goragrita) 3ironovih u"enika) nepoznatih majstora i sl. -1lkamen i 1gorakrit su dvojica od najva nijih majstora iz doba bogatog stila. 7a >idijom su radili na -artenonu) zabatima) metopama) 5rizu sa panatemejskom procesijom) i sl. 8jeluju nakon >idije) od '40-ih do kraja 5.st.pr.Kr. Alka3en je dosta tradicionalan majstor) !to se vidi na njegovim enskim statuama koje su odjevene u te!ke haljine sa okomitim naborima. Gedno od najrazvikanijih 1lkamenivih djela koje su uspore<ivali i sa nekim >idijinim djelima je 15rodita u vrtovima) ali nije sa sigurno!cu prepoznata ne<u rimskim kopijama. 15rodita je navodno bila prikazana u trenutku dok podi e veo) naslanja se na potporanj) tj. pilastar a preko njega je ba"ena draperija. De zna se koliko je ova rimska mramorna statua odraz originala) ali vjerojatno je nastala na tragu 1lkamenovih djela. Dajpoznatije) mo da i jedno od najva nijih 1lkamenovih dijela - to je grupa -rokne i Ct@sa. -rokne je bila) prema mitologiji) k%i spartanskog kralja ;indareja) koja je imala problema sa mu em. 8a bi napakostila mu u i njegovim prijateljima) u bjesnilu je zaklala svoga sina Ct@sa i iznijela ga na gozbu svome mu u. Dakon tog stra!nog "ina je pretvorena u slavuja) i odatle cvrkutanje slavuja kojima ona izra ava svoju "e nju za sinom. 3ramorna grupa koja je stala na atenskoj 1kropoli. >igura prokne je odjevena u te!ku haljinu visokog potpona sa te!kim naborima i djelomi"no sa"uvana 5igura sina Ct@sa. (:ekate Apip@rgidia) - iz gr"kih i rimskoh izvora doznajemo da je to 1lkamenovo djelo) jedno od poznatijih.

'2

:erma sa :ermesom - bile su dvije) jedna od njih je stajala u A5ezu) natpis pokazuje da je to kopija 1lkamenovog djela. Erada i kovr"e iznad cela asociraju na skulpture rane klasike 7kulptura 1resa Eorghezea) jedna mramorna rimska kopija koja je po svoj prilici nastala prema 1lkamenovu originalu iz posljednje "etvrtine 5. st. pr. Kr. Dazvana je po zbirci u kojoj je na<ena. Cz izvora znamo da je 1lkamen izradio 1resa. -1lkamen radi na tragu >idije) draperija njegovih 5igura tj. nabori su te!ki) okomiti. B bogatoj klasici draperija je krajnje prozra"na. -Dije sigurno da je karijatide sa Arehtejona radila 1lkamenova radionica) ali kako je bio atenski majstor i >idijin u"enik) o"ekivalo bi se da je s 1gorakritom sudjelovao u gradnji Arehtejona. Arehtejon spada u bogatu klasiku - ima 2 cele) 4 trijema) cele su na razli"itim visinama) dekoracija oko vrata. -Agorakritovih djela je ne!to manje. 7kulptura - Demesis je bo ica pravde i osvete) kasnije su je !tovali gladijatori. -auzanije opisuje Fhamnos) u arheolo!kim istra ivanjima su na<eni 5ragmenti ovog kipa) bila je prikazana sa parterom za rtvu ljevanicu u desnoj ruci i sa jabukovom gran"icom u lijevoj) spu!tenoj ruci. B gra5i"koj rekonstrukciji Demesis mogu pomoci rimske mramorne skulpture. 7toji na bazi na kojoj je prikazana scena sa :elenom. -B razdoblju bogate klasike ima majstora "ija su se djela sa"uvala o kojima nema in5ormacija u gr"kim i rimskim izvorima) npr Pajonije B izvorima se spominje -ajonije ali ne i njegova djela. Czradio je statuu letece Dike koja je na<ena u =limpiji. Da njoj je stajao natpis koji govori da je kip podignut u "ast bitke kod otoka 75akterije (7phacteria) gdje su Daupak"ani i 3esenjani pobijedili 7partance. -ajonijev kip je mo da najbolji primjer zbog "ega skulpturu posljednje "etvrtine 5.st. i prve "etvrtine '.st. treba gledati kao posebno stilsko razdoblje u odnosu na visoku klasiku - prozra"nost draperije. -Ealustrada hrama 1tene Dike 1pteros (mali jonski hram na G& dijelu 1kropole) za razliku od hrama koji je izra<en u doba visoke klasike) je nastala u bogatoj klasici) prikazuje procesiju bo ica pobjede koje se dolaze pokloniti 1teni koja je u sjedecem polo aju. De zna se tko je izgradio balustradu. >ragment ograde na kojem je prikazan trenutak kada se jedna Dika saginje jer joj se otkop"ala sandala) prikazana u prozra"noj haljini) stilski je usporediva sa -ajonijevim djelom. -:era Eorghese - draperija priljepljena uz tijelo) otkrivena prsa) haljina spada s ramena... De zna se po kojem je gr"kom originalu nastala) ali je sigurno iz 20-ih godina 5.st.pr.Kr -15rodita (tip 2enera ,enetriN) - pripisuje se Kali3ah<. Fimska statua nastala prema bron"anom originalu) koju je izradio kopista 1rkezilaj) koristila se za prikazivanje bo ice 2enere ,enetriN) tj. 2enere praroditeljice Gulijevskog roda. 7tajala je na Jezarovom 5orumu u Fimu u hramu 2enere ,enetriN. 7 obzirom na draperiju) erotsku dimenziju) stil izrade glave) nema sumnje da su ovakve rimske kopije ra<ene prema gr"kom originalu. T--ojava korintskog stila je va na novina u bogatoj klasici.

'4

9.1.9. ,k<lpt<ra kasne klasike

-u '.st. ,r"ka polako gubi svoju politi"ku i ekonomsku va nost koju je imala u 5.st.pr.Kr.) dolazi do slabljenja gr"kih polisa) razdoblje gra<anskog rata koji zapo"inje sa -eloponeskim ratom. -44(.g. je u bitci kod :eroneje makedonska 5alanga) na "elu sa >ilipom CC. potukla ,rke i dio ,r"ke dolazi u savezni"ki polo aj prema 3akedoniji. =vakva zbivanja se odra avaju i u umjetnosti tog vremena. -Dekada!nji ethos) prikazivanje sna nih emocija zamjenjuje prikazivanje tragi"nih) tu nih emocija) tj pathos (patetika) kao rezultat zbivanja u gr"kom svijetu. -7kulptura se pomalo humanizira) tj. pribli ava se stvarnoj naravi "ovjeka) tako da prikazi bo anstava vi!e nemaju nadnaravi karakter nego su nalik ljudima) ne samo kroz psiholo!ki karakter nego i kroz scena kroz koje se prikazuju) pojavljuju se u nesvakida!njim situacijama) npr. 1polon koji ubija gu!tera) :ermes koji vezuje sandalu... Bmjetnici sada prikazuju ljudsko tijelo onako kako ga vide. -7ada se izra<uju portreti pravih povijesnih osoba) ali tek nakon njihove smrti. --ojava skulpture u kamenu je u odnosu na pro!la razdoblja brojnija) ali je upak u '.st najveci broj djela u tehnici izgubljenog voska. -,lavna razlika gr"ke skulpture '.st) od 4$0-ih g. pa do kraja '.st je u bitno druga"ijim proporcijama u odnosu na 5.st. Kipovi se odlikuju bitno elegantnijim proporcijama) manje nagla!enoj muskulaturi) nema vi!e prevelike mi!icavosti kao kod -olikleta) nema zatvorenih) "etvrtastih 5igura. Cako su mu!ke) 5igure "esto imaju gotovo enske proporcije) su ene su i glave su im smanjene. -&a razliku od -olikletovog kanona gdje je glava bila 1?# tijela) u '.st glava je 1?( tijela i sada 5igure djeluju jo! monumentalnije. -1tenska !kola je nastala na temelju >idijine i !kola njegovih sljedbenika) npr. Ke5isodot) -raksitel) Keohar... -= Kefisodot< starije3 (Ke5isodot mla<i je -raksitelov sin) nema pisanih izvora) ali se mo e zaklju"iti da je bio -raksitelov otac. Djegova djelatnost se mo e staviti izme<u 4(0-ih i 450-ih g.pr.Kr. a jedino njegovo sa"uvano djelo je Crene s malim -lutom koje je bilo izra<eno u tehnici izgubljenog voska. Ke5isodot je bio jedan od majstora koji je sudjelovao u izradi skulptura za novonastalu arkadsku akropolu 3egalopolis (1rkadija je sredi!nja pokrajina na -eloponezu) bila je pod dominacijom 7partanaca "iju su moc skr!ili ;ebanci i odlu"ili osnovati novi grad). Ke5isodot je sa Kseno5ontom izradio golemu statuu sjedeceg &eusa sa 1rtemidom i ;ihe) bo icom srece kao personi5ikacijom samoga grada. -Ksenofont je sa -arosa) autor je djela ;ihe s malim -lutom. -7 obzirom na ratove u ,r"koj) umjetnici poku!avaju stvoriti sliku la ne vedrine) optimizma pa izra<uju statue koje imaju la nu simboliku - bo ica ;ihe je personi5ikacija srece) a -luto simbolizira bogatstvo. Crene je bo ica mira. --ostoji predaja da je Ke5isodot stariji izradio djelo :ermes s malim 8ionizom. =vo se ne mo e sigurno provjeriti) mo da je ovo Praksitelovo djelo atributirano Ke5isodotu (u skripti pi!e "ak da je Ke5isodot napravio stariju verziju :ermesa s malim 8ionizom). :ermes s malim 8ionizom je otkriven 1(##.g. u =limpiji u ru!evinama :erinog hrama) a
''

-auzanije opisuje da se tamo i nalazi ovaj kip koji je djelo -raksitela. Dije sigurno jeli ovo original ili kopija jer je -raksitel radio u mramoru. Deki znanstvenici su zastupnici teorije da je ovo kopija i to helenisti"ka iz oko 11.st.pr.Kr.H postoji jedan helenisti"ki majstor koji se zove -raksitel - najvjerojatnije je ovo kopija originala onog prvog -raksitela -Praksitel je radio djela i u mramoru i u bronci. Cz izvora znamo da je pre5erirao ona svoja djela koja je oslikao atenski slikar Dikija. -Gedna od najva nijih zna"ajki -raksitelovih 5igura je zakrivljenost linije) nagla!ena je linija obrnutog slova 7. C kod njegovih djela vrijeli mala glava na elegantnom tijelu -Bmjetnici '.st. sve vi!e rade u kamenu pa je ponekad te!ko reci da li je u pitanju gr"ki original u kamenu ili rimska kopija. Eaza kipa iz 3antineje je mo da jedino pre ivjelo -raksitelovo djelo) vjerojatno se mo e dovesti u vezu sa jednim -auzanijevim opisom ali nema potpisa majstora. 7a"uvani relje5i na bazi upucuju na to da je ra<en u duhu -raksitelovog stila. =d ' sa"uvane su tri strane) na jednoj je 1polon) u sredini rob sa no em i 3arsija. Da drugoj strani imamo prikaz 4 muze. Djihove glave se mogu dovesti u vezu sa -raksitelovim stilom) samo je pitanje da li ih je izradio on sam ili je napravio nacrte koje je realizirao netko od njegovih u"enika.

-=va baza pokazuje da su dvije skulpture na<ene u :erkulaneju) tzv. 2elika i 3ala :erkulanka) verzije -raksitelovih djela. =ve dvije 5igure) elegantne) malih glava) potpuno pokrivene odje%om. =djevene u duge hitone i ogrnute himatijonom po ukusu kasne klasike i drapirane prema modi kasne klasike. Daime) stilski su ove glave na pragu 15rodite Knidske i jo! nekih drugih -raksitelovih uradaka. &ato je mi!ljenje da su to originali prema kojima su nastale rimske verzije) kopije. Gedno od poznatijih -raksitelovih djela je 1polon 7aurokton koji se sprema ubiti gu!tericu. Da rimskoj kopiji iz Kouvrea dvije grane slu e kao potporanj) zakrivljenost 5igure) prema -linijevom opisu se u jednoj ruci nalazi strijela (ponekad kod rimskih kopija mo e biti zamjenjena kamenom). 8ruga dobro o"uvana kopija 1polona 7auroktona se "uva u 2atikanskim muzejima) razlike su uo"ljive ali je motiv isti. -ostoji jo! jedna bron"ana rimska verzija 1polona koja se "uva u Fimu i dio skulpture koja se "uva u 3uzeju 5ine umjetnisti u Jlevelandu. -raksitelova djelatnost se smje!ta izme<u 4$0. i 440.g.pr.Kr. -15rodita Knidska je najpoznatije -raksitelovo djelo) obna ena) zbog nje su mnogi hodo"astili u Knid) poznata u velikom broju rimskih kopija (50-ak). =vaj kip je u to vrijeme izazivao sablazan) trebao je biti na"injen za oto"ki polis Kos ali su ga odbili preuzeti zbog toga !to je gola) a su ga kupili gra<ani Knida. -ostoji pri"a da je helenisti"ki kralj Dikodem bio voljan izbrisati dug Knida ako mu daju ovaj kip i iako im je dug bio ogroman) oni su to odbili. =va
'5

skulptura se nalazila na knidskom novcu) ima hidriju na koju odla e draperiju. Cma zakrivljenu liniju) najbolji primjer dvodimenzionalnosti -raksitelove skulpture) datira se oko 4'0-ih g.pr.Kr.) najstarija potpuno razodjevena skulptura gr"ke bo ice u gr"koj umjetnosti. -15rodita (2enera) iz 1rlesa se dovodi u vezu sa -raksitelom) smatra se jednim od njegovih ranijih radova) rimska kopija) ovakav ikonogra5ski predlo ak postaje "est u helenisti"koj i rimskoj umjetnosti u prikazivanju nim5a. -raksitelova ljubavnica >rina mu je pozirala za ovu skulpturu. =na je za razliku od Knidske 15rodite napola obna ena torza) pa odatle neka razmi!ljanja da je ovo raniji rad. --raksitel je izradio cijelu seriju satira koji su ljepu!kasti) najpoznatiji su 7atir koji nalijeva vodu koji je izvorno bio dio 5ontane i tzv. Kijeni satir) jedan od rijetkih originla iz tog doba. -8je"ak iz 3aratonskog zaljeva - izvu"en iz mora) ra<en u tehnici izgubljenog voska) visine 1.40m) nije sigurno da je autor sam -raksitel) mo da su njegovi u"enici. --raksitelov stil je sna no utjecao na rani helenizam !to vidimo na primjeru 1leksandrovog sarko5aga. -;i ip je najveci gr"ki kipar '.st. i najveci gr"ki majstor u bronci. Djegov kompletan opus je bio u bronci i veliki broj njegovih sljedbenika je radio u toj tehnici. Eio je dvorski kipar 1leksandra 3akedonskog i jedini je imao pravo izra<ivati njegove kipove u bronci. -olikletov je nasljednik. Fodom je iz 7ikiona. Karakteristike Kizipovih djela su elegantne proporcije) male glave) ali usprkos tome njegove 5igure djeluju veli"anstveno. Kipovi ovladavaju prostorom oko sebe) njegovi kipovi su klasi"an primjer trodimenzionalne skulpture koji se javlja u '.st. Kizipovi likovi nikad nisu u istom polo aju. Gedan od njegovih najva nijih radova i jedan od najva nijih kipova '.st uopce je statua 1poksiomena (struga"). 1poksiomen) "uvan u 2atikanu) je vjerojatno onaj za -linije spominje da je krasio 1gripine terme u Fimu) ;iberije ga je dao prebaciti u svoju vilu) ali su se gra<ani Fima pobunili pa je bio vracen natrag. -rikazan je atleta nakon vje banja (vje bali su goli) prije toga bi se podmazali da se nebi ozljedili)) prije kupanja su strugali prljav!tinu sa sebe) ispod ruke dr i strigil (struga"). =va skulptura se datira oko 440?420.g.pr.Kr. - kraj kasne klasike. Kizip je bio samouki majstor) u njegovim najranijim djelima se nazire -olikletov stil) ali on nije !kolovan u nekoj radionici) daje sebi vi!e slobode... Gedan od motiva koje je naj"e!ce radio je :eraklo) poznato ih je najmanje 5-$. :eraklo >arnes se danas "uva u Dapulju) vjerojatno Kizipov Bmorni :eraklo) stajao je u Karakalinim termama) ovaj naziv je dobio po zbirci. :eraklo se odmara) oslanja se na toljagu koja je pod pazuhom) toljaga je naslonjena na stijenu) preko nje je preba"ena draperija) desna ruka preba"ena na le<a) mala bradata glava) datiran u 440?420.g.pr.Kr. Cma natpis koji ka e da je ovu skulpturu izradio 1tenjanin ,likon prema Kizipovu originalu. 7kulptura :erakla koja se "uva u ,liptoteci u Kopenhagenu - razlika izme<u ova dva je u proporcijama) sigurno je nastala krajem '.st.) ali je jo! na tragu -olikletovih proporcija) glava nije toliko mala niti je tijelo toliko tanko

'$

Kopija :erakla Apitrapesiosa koji sjedi na stijeni) toljaga kraj nogu) dr i pehar u desnoj ruciH u prijevodu ovo zna"i 9stolni :eraklo*) Kizip ga je izradio u srebru i navodno poklonio 1leksandru 2elikom i on ga nosi sa sobom na svoja osvajanja. -oziva na sladostrasti stola) tj. neumjerenost u jelu i picu. :ermes koji ve e sandalu - rimska kopija. 2jerovatni izgled originala postoji na novcu. Da jednom prikazu vezuje sandale sa obje ruke (novac)) na drugom se nalaktio (kip)) na jednom gleda prema nozi (novac)) na drugom naglo okrece glavu u lijevo (kip). 7tatua koja prikazuje 7okrata) maloga) ru noga) zdepastoga) %elavog) duge !iljaste brade. 7okrat je zapo"eo kao >idijin u"enik) sudjelovao je u radu na -artenonu kao jedan od kipara. Kasnije se opredijelio za 5ilozo5iju. -rema izvorima) njegovu portretnu statuu je izradio Kizip. -7kulptura 1leksandra 3akedonskog koja se "uva u Kouvreu) vjeruje se da je replika kipa ra<enog u prirodnoj veli"ini) razodjeven) prikazan kao heroj) oslonjen na koplje) u bronci -Kip prona<en u 8el5ima) vjerojatno mramorna kopija bron"anog originala koji je stajao u >arsalu u ;esaliji kojeg je podigao tesalijski kralj. ;o je zapravo grupa koja je prikazivala tog kralja) njegove pretke i neke od "uvenih atleta >arsala) vi!e od desetak 5igura. -Kip prona<en u moru kod 1m5ikitere - ne mo e se povezati sa nijednim velikim majstorom klasi"nog doba) ne zna se to"no koga prikazuje) s obzirom na polo aj ruku izgleda da je ne!to dr ao) mo da je to bila glava 3eduze) a ako je onda bi to mogao biti -erzej. -Ma< olej < 8alikarnas< - jedno od # svjetskih "uda) zapo"eto oko 4#0-ih) dovr!en 454.g.pr.Kr) ogromno zdanje) ne vrhu je imalo krov piramidalnog tipa) a na vrhu je stajao "etveropreg u kojem su stajali kipovi 3auzola i 1rtemizije (visoki 4m i 2.$m). 3auzol je perzijski "inovnik. ,r"ki arhitekt Pitej i gr"ki majstori ,kopas) ;eohar) *i3otej i 1riaksid rade skulpturu koja krasi ovo zdanje. Csto"nu stranu je radio 7kopas jer je ona glavna i jer je on najveci majstor u tehnici mramora) Keohar radi zapadnu stranu) ju nu ;imotej) a sjevernu Eriaksid. 3auzolej je prikazan !iroka tijela) s bradom) dugom kovr"avom kosom. 1rtemizija nastavlja gradnju hrama) unajmljuje velike gr"ke majstore za njegovu gradnju. -Kip 7era5isa (=ziris) - izradio Eriaksid - vjerojatno su postojala dva majstora po imenu Erijaksid) jednom se atribuira ovaj kip) a drugi je atenski majstor "iji je potpis na<en na jednoj bazi sa atenske 1kropole. -Gedan od rijetkih originalnih djela) jednog drugog kasno klasi"nog gr"kog majstora -*i3oteja. =n je radio na 1skeplijevom hramu u Apidauru. =vdje je rije" o jednoj skulpturi bo ice :igije koja je stajala u okoli!u toga hrama. 3alo je "udnovato impostirana. ;o nije ni sjede%i niti stoje%i polo aj. De!to izme<u. >igura je napola razodjevena) na na"in da je lijeva polovica torza) sa tom lijevom dojkom potpuno otkrivena) nagla!ena je erotska dimenzija. =vo je original) ovo je statua prona<ena u okolici samoga sveti!ta. ;imotej je bio autor modela za oba zabata 1sklepijeva sveti!ta u Apidauru. Keda sa labudom koja je sli"na impostirana kao lik :igije. =pet nije ni u sjede%em ni u stoje%em polo aju. Keda je bila jedna mitska ena jednoga kralja koju je obljubio &eus)

'#

tako da se pretvorio u labuda. =na nesvjesna posljedica je prigrlila labuda) lijevom rukom podi e odje%u sa sebe. =vdje je desna polovica torza razodjevena i opet nagla!ena ta erotska dimenzija) "eznutljiv pogled uperen u visinu. 1utorstvo je sa dosta razloga pripisano ;imoteju kao i prethodna statua. 8vije konjani"ke enske 5igure sa 1sklepijeva hrama u Apidauru) koje se dovode u vezu sa ;imotejem. Kijevo su 5igure aura - personi5ikacije vjetra) povjetarca. 8esno 5igure 1mazonki. =ve lijeve su u 5unkciji ugaonih akroterija tog isto"nog zabata 1sklepijeva hrama) a konjani"ke 5igure 1mazonki vjerojatno sa zapadnog zabata. =vo je prvi puta u gr"koj umjetnosti da se prikazuje jedna takva 5igura koja je personi5ikacija vjetra i povjetarca - vjerojatno ;imotejeva osobna inovacija. -;eohar je atenski majstor za generaciju mla<i od -raksitela) radi u svim tehnikama) ali najvi!e u bronci) jako malo djela mu se mo e atribuirati. 1polon Eelvederski je do CC. svjetskog rata bio atribuiran -raksitelu) zatim Keoharu. >igura bo ice 1rtemide - prikazana kao lovkinja) "uva se u 2ersaillesu) pripisuje se Keoharu Keoharu se pripisuje i 5igura 7o5okla) jer je on prema izvorima izradio njegovu portretnu statuu) a kasna klasika je period kada se po prvi puta u gr"koj umjetnosti masovno po"inju izra<ivati portreti i portretne statue ivih ljudi. De bilo koga) nego velikih 5ilozo5a) pjesnika) govornika. -rema izvorima je Keohar izgradio statuu 7o5okla) a ti se javni ljudi lako prepoznaju prema svojim portretima. =vo je de5initivno 7o5oklo. -7kulptura &eusa sa ,animedom - ,animed je dje"ak) a &eus se spu!ta u liku orla i grabi ga) "esto kopirana skulptura u rimsko doba) postoje sumnje da je ovo Kizipovo djelo. -,rupa koja je stajala u =limpionu u =limpiji u malom jonskom tolosu kojeg je dao podici 1leksandar 2eliki u "ast svoje obitelji) tj. u njegovoj celi je na polukru noj bazi stajala petero"lana grupa) u hrizele5antinskoj tehnici) koja je prikazivala 1leksandra) njegovu baku i djeda) oca i majku. -,kopas - nije bio samo kipar nego i arhitekt) projicirao hram 1tene 1leje u ;egeji koji je najzna"ajniji hram '.st.pr.Kr. u kopnenoj ,r"koj. ;aj hram je kombinacija jonskog i korintskog stila) prvi dorski peripter kod kojeg se pojavljuju u unutra!njosti korintski stupovi. 7kopas je projicirao obje zabatne kompozicije ovog hrama) ali su ostali samo 5ragmenti. Da prednjem zabatu je prikazan lov na kalidonskog vepra. :ram je uni!ten u po aru 4.5.g.pr.Kr. =dlike 7kopasove umjetnosti su male glave) gotovo "etvrtaste 5orme) duboko usa<ene o"i) glave uperene prema gore sa transcendentalnim izrazom. 7kopas je najvi!e od svih kasnoklasi"nih majstora utjecao na umjetnost nadgrobnog relje5e. 8jelovao je izme<u 4#0. i 4'0.g.pr.Kr. 7udjelovao je u izradi 3auzoleja u :alikarnasu) u obnovi 1rtemiziona u A5ezu. C u :rvatskoj postoje 5igure koje se mogu smatrati rimskim kopijama pojedinih gr"kih originala) npr. kopija 7kopasova :erakla koji je) danas poznat pod nazivom :eraklo KansdoUne) a radi se o 5ragmentima ogromnog :eraklova kipa na<enog kod OO. :eraklo KansdoUne je iz :adrijanove vile u ;ivoliju. 3enada je jedno od 7kopasovih djela koje se "esto spominje u izvorima. -rikazuje enu) dionizijevu pratilju) koja se prema predaji prepu!ta razli"itim u icima. =na je prikazana

'(

odjevena) ali ono !to dr i odje%u na okupu je jedna vezica) sve drugo se razbacalo po tijelu) prikazana je u transu) visoko podignute glave. 7kopas pre5erira motive u kojima mo e prikazati krajnosti ljudske psihe.

9.7. Arhitekt<ra 9.7.1. Graditeljstvo rane klasike

-:ram 1tene 15aje na otoku Agini je jedino gr"ko zdanje hramskoga tipa koje je gra<eno na izmaku jedne i na po"etku druge ere. =va gra<evina pokazuje osnovne zna"ajke arhitekture klasi"nog doba) pri "emu mislim na njezin tlocrt. ;aj je hram nastao na ru!evinama jednog starijeg) heksastilnog dorskog periptera) koje je stradalo u po aru. 8akle) $ na kra%im i 12 stupova na du im stranama) klasi"nog tlocrta pronaosa) opistodoma i cele. ;o konkretno zna"i pronaos sa dva stupa u antama) opistodom ili riznica na stra njem dijelu sa dva stupa u antama i trobrodna cela podijeljena sa dva reda dvokatnih stupova. =no !to ovu gra<evinu svrstava u subarhajski period je izgled zabatne kompozicije na zapadnoj) sporednoj) strani. Da licima tih 5igura se o"ituje arhajski osmijeh) prikazane su u nezgrapnom pokretu. Da mla<em) isto"nom zabatu) koji ide u '.0. ili '(0. g. pr. Kr. stvari idu druga"ije. >igure nemaju arhajski osmijeh) ve% stro i) ozbiljniji izraz lica) naborana "ela) lagano otvorena usta kao da se spremaju ne!to izgovoriti. Da taj na"in su gr"ki umjetnici ih po prvi puta poku!ali na novi na"in psiholo!ki okarakterizirati) ne kroz arhajski osmijeh) ve% kroz jedan strogi izraz lica koji dolikuje samoj radnji. 1ko 1tena stoji u sredini) a oko nje borba) ranjeni i priklani ratnici) malo je taj arhajski osmijeh "udnovat. ;o je razlog za!to taj rano klasi"ni period nosi naziv strogi stil. ;aj termin strogi stil se upotrebljava kada se govori o skulpturi rano klasi"nog perioda) bilo samostoje%oj) bilo arhitektonskoj. C taj isto"ni zabat 15ajinog hrama na otoku Agini je zapravo jedan on najranijih navje!taja te rano klasi"ne umjetnosti. Cna"e) sam hram je bio gra<en u vapnencu) presvu"en slojem !tukature) nadgra<e mu je bilo bojano) a donji dio okre"en u bijelo. 3etope nedostaju) vjerojatno zbog toga !to su bile od drveta. 7kulpture su ra<ene u punom volumenu) i bile su bojane. -&eusov hram u =limpiji. Fazlika se o"ituje u veli"ini gabarita) i jednom stupu na du oj strani kojega &eusov hram ima vi!e. Dajve%i broj dorskih hramova u rano klasi"nom i visoko klasi"nom periodu je gra<en upravo u tom omjeru. ;o je bio jedan obrazac koji se smatrao vrhuncem u razvoju dorskoga stila i te se proporcije o"ituju u tome !to je broj stupova na du im stranama iznosio dvostruko ve%i broj od stupova na kra%im stranama V jo! jedan dodatni stup. -odignut je oko '#0. g. pr. Kr. u sveti!tu u =limpiji. -rojektirao ga je Kibon) lokalni arhitekt. =no je preuzelo 5unkciju glavnog sveti!ta u =limpiji) i to starog :erinog hrama kojega smo spominjali ranije. :ram je gra<en u tlocrtu dorskog heksastilnog periptera) vrlo je sli"an tlocrtu 15ajinom hramu na Agini) drugom :eraionu u -aestumu) a po broju stupova se nalazi izme<u njih. Da kra%im stranama $) a na du im 14. -ronaos sa dva stupa u antama) opistodom sa dva stupa u antama) trobrodna cela sa dva reda dvokatnih stupova. Eio je gra<en u lokalnom vapnencu) !tukatiran) bio je obojen. >igure u zabatnim poljima i metope su bile izra<ene od mramora. Kao !to je -artenon najva nije zdanje iz visoke klasike) tako je i &eusov hram razdoblja rane

'.

klasike. Jijelim svojim vanjskim pla!tom) ovaj hram je imao dorski 5riz) ali metope nisu bile izra<ene u relje5u. 8vanaest metopa koje su prikazivale :eraklova juna"ka djela su krasile dorski 5riz iznad pronaosa i opistodoma. Cznad dva stupa pronaosa i iznad dva stupa opistodoma. -o !est sa svake strane. =vo zdanje je poznato po tome !to je iza '42. g. pr. Kr. u njegovoj celi postavljen "udesni >idijin kip sjede%ega &eusa =limpijskog koji je u helenisti"ko doba dobio titulu jednoga od sedam svjetskih "uda. Kip koji je izra<en u visini od 12 m - ako ga zamislimo uspravnoga) on bi probio krov toga zdanja. =vim je djelom >idija nadma!io samoga sebe) odnosno) kip 1tene -artenos.

Da isto"nom zabatu je bila prikazana scena pred trku kvadrigama izme<u dvojice junaka Anomaja i -elopa. B sredini je bio prikazan &eus. Da drugom zabatu je bila prikazana borba Kentaura i Kapita a u sredini je bio prikazan lik 1polona. 1utori ove zabatne plastike i metopa nisu poznati. -auzanija) gr"ki pisac) koji u prvoj polovici 2. st. n. Kr. pohodi =limpiju) spominje i ovaj hram) spominje bron"ane re!etke na po"etku pronaosa kroz koji se ulazilo u samo zdanje) dvojicu majstora koji su izradili zabate. Djihova imena su -aionije i 1lkamen 7tariji. -rema onome !to danas povjesni"ari umjetnosti znaju) "ini se da nije mogu%e to autorstvo pripisati njima jer su to majstori "ija djelatnost pada u kraj 5. st. pr. Kr. -o svoj prilici je do -auzanija do!la kriva in5ormacija koju je on kasnije nehotice prenio. -rava istina je da mi ne znamo tko su autori. B relativno recentnoj literaturi su navedena imena ove dvojice autora) kao da je to neporeciva "injenica - no nije tako. -o svoj prilici su majstori do!li iz 1tene) glava 1polona se poklapa sa stilom jedne glave sa 1tenske 1kropole (glava plavog A5eba)) pa je vjerojatno rije" o nepoznatim atenskim majstorima. ;a dva zabata su va na zato !to su te 5igure prikazane u strogom stilu. Da licima je izra en Athos) unutra!nja snaga koja se mani5estira kroz naborana "ela) lagano otvorena usta) u ozbiljnom i stro em izrazu lica. Gasno je) tu ne treba puno obja!njenja) da se vidi da su &eus i 1polon glavni likovi koji odlu"uju ishod. -:ram A u gradu 7elimusu na 7iciliji. ;o je bila bogata gr"ka kolonija u zapadnom dijelu 7icilije. &a ovaj se hram vjeruje da je bio posve%en bo ici :eri) pa se naziva i :eraion. 8osta dobro sa"uvan) iako je to jedan od primjera gra<evine koja je kompletno obnovljena od strane arheologa. Gasno se vide dijelovi koji su originalni) a koji su rekonstruirani. =vaj je hram bio sa"uvan samo u svom stereobatu i stilobatu te podignut od svojih elemenata. Gedan je od najva nijih dorskih rano klasi"nih hramova sa prostora 7icilije. 8atira se u prvu polovicu 5. st. pr .Kr. -3o da mnogo va niji primjer je u ju notalijanskoj pokrajini Kukaniji) gradu koji se izvorno nazivao -osejdonija (-aestum). :ram koji je u literaturu u!ao kao Deptunov ili -osejdonov hram. 7asvim je sigurno da je bio posve%en bo ici :eri. 7 obzirom na prvi
50

:erin hram koji je podignut tijekom srednjeg arhajskog perioda) "udnovato zdanje s . stupova na kra%im stranama i 1( na du im sa dvobrodnom celom itd) koji se naziva prvi :eraion) ovaj se naziva drugi :eraion. =n je manje vi!e gra<en paralelno sa -artenonom iako je zapo"et ne!to malo ranije) isto tako zavr!en) ali recimo da se druga 5aza gradnje poklapala. Da njemu se mani5estiraju utjecaji sa -artenona) odnosno) iskustva sa mati"ne ,r"ke. :ram je dosta dobro sa"uvan i spada u red najbolje sa"uvanih dorskih hramova. De!to je du i od 15ajinog hrama. =n na kra%im stranama ima $ stupova) sve su to heksastilni peripteri) me<utim) na du im ima 1'. =no !to povezuje ovo zdanje sa

15ajinim hramom) &eusovim i -artenonom su dvokatni stupovi. Bnutra!njost cele je bila rije!ena na isti na"in osim po omjeru je ta gra<evina izgra<ena po utjecajima iskustava iz mati"ne ,r"ke. 2rijeme gradnje se stavlja oko '$0. ili '50. g. pr. Kr. B razini ovih gornjih) manjih stupova se nalazila lo<a?galerija odakle se mogla gledati cela. 8rugi :erin hram u -aestumu je klasi"ni dorski heksastilni peripter sa $ N 1' stupova) sa dva stupa u pronaosu) dva u opistodomu) u antama) trobrodna cela) dva reda dvokatnih stupova) kao !to je slu"aj kod 15ajinog hrama na =limpu. -:ram =limpijskog &eusa u 1kragasu (1grigentum) - &danje sa 7icilije) vrlo zanimljivo) gotovo revolucionarnog tlocrta. ,ra<eno je u dorskom stilu. &apo"et je po"etkom 5. st. pr. Kr.) vjeruje se da se po"eo graditi iza '(0. g. pr. Kr. 7matra se da je sagra<en u "ast pobjede sicilskih ,rka nad Karta anima kod mjesta :imee) jer) 7icilija je bila podijeljena izme<u Karta ana i ,rka. Eitka je bila '(0. g. pr. Kr. i tada su ,rci izvojevali va nu pobjedu) te se smatra da je toj pobjedi u "ast) sagra<eno ovo zdanje. 3e<utim) zbog svojih ogromnih razmjera) nikad nije dovr!eno) !to sasvim sigurno znamo iz opisa sicilskog ,rka 8iodora) koji svjedo"i da '0$. g. pr. Kr. to zdanje jo! nije bilo dovr!eno. ;ada su po prvi puta Karta ani osvojili grad) a drugi puta su ga zauzeli u jeku rata sa Fimljanima oko cijelog otoka 7icilije. ;ada je zdanje razoreno oko 250. g. pr. Kr. Cako dorskoga reda) nije imao klasi"an tlocrt dorskoga hrama - pronaos) celu) opistodom - ve% se gra<evina sastojala iz jednoga prostora) od goleme dvorane. Sinjenica da je hram bio duga"ak preko 110 m. B toj golemoj dvorani su se nalazila dva golema zida u koja su bili inkorporirani "etvrtasti pilastri. :ram nije imao klasi"nu kolonadu stupova) nego su golemi dorski polustupovi bili inkorporirani u vanjski zidni pla!t) tako da ovo nije primjer jednoga dorskoga periptera) nego pseudoperiptera. =vakav tip tlocrta

51

jednog gr"kog hrama nazivamo pseudoperipteros. 2rlo je zanimljiv izgled zidnog pla!ta. =n je bio rije!en tako da su izme<u tih dorskih stupova) otprilike na pola visine) na postoljima bile postavljene goleme (preko # m visoke) skulpture 1tlasa) sa rukama podignutim ispod glave u polo aju kao da dr e te inu tog golemog arhitrava) koji je bio rije!en od velikog broja kamenih blokova. Do) ipak) te inu gra<evine dr e polustupovi. Gedan od tih golemih 1tlasa je sastavljen od svojih izvornih dijelova i polegnut u okolici samog zdanja) tako da se turisti mogu uvjeriti u veli"inu tih 5igura. =n dimenzijama nadma!uje i -artenon) a nikada nije bio dovr!en.

9.7.7. Graditeljstvo visoke klasike

-2isoka klasika se poklapa sa razdobljem obnove atenske 1kropole koja se poklapa sa periodom -eriklove vladavine. -eriklo je najva niji atenski dr avnik) tvorac ideje o 1teni kao mjestu okupljanja svih ,rka i samim time umjetni"koj metropoli svih ,rka. -eriklo je bio dobar >idijin prijatelj) i stoga nije "udno da je najve%i dio aktivnosti koje su se odvijale na 1kropoli bilo pod >idijinoj supervizijom. 1kropola nije prezasi%ena gra<evinama. =vdje je primijenjen slobodni koncept arhitekture i te su gra<evine slobodno postavljene u prostoru) neovisno jedna od druge) iako je njihov polo aj uvjetovan ranijim gra<evinama. Sinjenica da je na mjestu Arehteiona bila bitka -osejdona i 1tene je uvjetovala poziciju toga hrama) -artenonu je uvjetovao pred--artenon) hramu 1tene Dike 1pteros jedna starija gra<evina) a 1tenin hram je gra<en u dvije 5aze) kao ;emplo Cnantis oko 5$0.) a onda mu je pridodana kolonada stupova pa je pretvoren u peripter. -Da mjestu dana!njeg PartenonaF oko '(0. g. pr. Kr. je zapo"eta gradnja dorskog hrama koje je po mnogo"emu bilo prethodnik dana!njeg -artenona) gotovo identi"nog tlocrta. &a taj se hram koristi naziv pred/Partenon ili prvi -artenon. ;o je zdanje koje su -erzijanci nakon osvajanja 1tene o!tetili) tad jo! nije bilo dovr!eno. -erzijanci nisu mogli uni!titi hram) no kore u njegovoj okolici su uni!tene) dijelovi hrama) itd. Dakon slijede%e godine i povratka 1tenjana u svoj grad) po"elo se sre<ivanjem grada) nije bilo sredstava kojima bi se pristupilo obnovi tih zdanja ili gradnji novih. ;akve mogu%nosti su se pokazale tek onda kada je) navodno) zbog opasnosti po riznicu) -eriklo odlu"io samoinicijativno prebaciti riznicu atensko-del5skog saveza) sa otoka 8elosa u 1tenu. 3nogi su polisi odlu"ili) unutar saveza) umjesto vojskom) platiti za pomo% u ratu protiv -erzijanaca. 2remenom se skupila pozama!na suma i -eriklo to prebacuje. 7a tim novcem se po"ela obnavljati atenska 1kropola) i graditi novi hramovi !irom 1tike. 1tenjani su mislili da na to imaju pravo jer su oni dali najve%i dio u ratu protiv -erzijanaca. 8a se zadr imo na tom pred--artenonu. =n je sagra<en na mjestu jednog jo! starijeg hrama) gra<en u tlocrtu am5iprostilnog dorskog periptera. Cmao je $ stupova na kra%im stranama. 1m5iprostilni jer je osim vanjske kolonade) na pro"elju i na za"elju imao jo! jedan red stupova u pronaosu) odnosno opistodomu. Dije imao klasi"no predvorje i klasi"nu riznicu nego dva skra%ena portika iz kojih se onda ulazilo u trobrodnu celu (sasvim sigurno sa dva reda dvokatnih stupova) i u dvoranu djevica) ili) djevi"ansku riznicu sa "etiri stupa postavljena u obliku kvadrata.

52

Dovi) mla<i) -artenon u osnovi ima potpuno identi"an tlocrt. -rilikom njegove gradnje) elementi starog zdanja nisu uni!teni) nego su mnogi od tih elemenata iskori!teni za novi -artenon. &bog njegovog postojanja je ta plat5orma neuobi"ajeno visoka za jedan gr"ki hram. Djegov tlocrt je identi"an) ali su dimenzije gra<evine mnogo ve%e) kao i broj stupova. Dovi -artenon je tako<er am5iprostilan peripter) samo ne sa $ stupova na kra%im i ' stupa u pronaosu i opistodomu) nego sa ( stupova na kra%im i $ stupova u pronaosu i opistodomu. Setiri stupa u riznici i dvokatni dorski stupovi) postavljeni u obliku gr"kog slova -C. =dmah prilikom po"etka gradnje je bilo jasno da se u celu toga hrama eli postaviti jedan ogroman 1tenin kip. 7amim time se pove%avaju gabariti cijele gra<evine.

2a no je naglasiti da -artenon) iako matemati"ki precizan) sadr ava brojne opti"ke korekcije radi vizualne harmonije. 7tupovi vanjske kolonade su lagano nagnuti prema unutra) a ne okomiti. 2ijenac nije potpuno postavljen u ravnini ve% je lagano nagnut prema vani. Kreptidoma na kojoj le i zdanje nije potpuno ravna. 3jerenja su pokazala da je sredi!nji dio plat5orme najvi!i) a da krajevi padaju. De slu"ajno) ve% namjerno. 7ve je to radi tih opti"kih korekcija) da bi se stekao dojam maksimalne harmonije proporcija. :ram se gradio od ''#. do '42. g. pr. Kr.) a to su pouzdani podaci) !to je malen slu"aj kod gr"kih gra<evina. :ram je bio sagra<en do '4(. g. pr. Kr. no radovi na skulpturi traju do '42. g. pr. Kr. &a izgradnju u cijelosti je bilo potrebno 15 godina. :ram je sagra<en od penteli"kog mramora u cijelosti - od prvog do zadnjeg kamena - "ak i crijep. -retpostavlja se da su na rubovima akroterija stajale skulpture krilatih bo ica Dika) bo ica pobjede. -osljednja istra ivanja su pokazala da su u pronaosu) sa strana vrata) u vrhu zida stajala dva prozora za dodatno osiguravanje svjetlosti u predvorju. 7trop je bio kasetiran. =vo je jedini dorski hram koji ima sve vanjske metope izra<ene u visokom relje5u. Djih .2 na "etiri strane gra<evine. -rikazane su "etiri teme) amazonomahija (borba ,rka i 1mazonki)) kentauromahija (borba Kapita i Kentaura)) gigantomahija (borba gr"kih bogova sa ,igantima sinovima majke &emlje) odnosno ,ee) i iliupersis (osvajanje ;roje). 8va zabata su bila u punoj plastici. Da isto"nome je bilo ro<enje 1tene iz &eusove glave) a na zapadnome borba 1tene i -osejdona oko za!titni!tva grada 1tene. Bnutra!nji red od $ dorskih stupova je u odnosu na ovaj vanjski od ( postavljen na vi!u niveletu) odnosno) na dvije dodatne stepenice. ;aj red dorskih stupova) odnosno) zidovi ante i cele koji se nastavljaju) nose jonski 5riz. 3o da %ete negdje pro"itati da je -artenon prvi primjer kombinacije dorskoga i jonskoga reda. Czvjesno je da ima i starijih (npr. Jererin hram u

54

-aestumu). Do) -artenon je najva niji primjer iz same ,r"ke. 8orski hram mora imati dorski 5riz iznad arhitrava) no unutra!nji dio gra<evine iznad pronaosa) pa vrhom zida cele i iznad opistodoma) pa ponovno vrhom) iznad cele) ide jonski 5riz. 7am taj 5riz je duga"ak gotovo 1$0 m. 3e<uprostor izme<u vanjske perijastaze stupova i ovoga se rje!ava kasetiranim stropom. Kako je bilo vidjeti ove metope i dorski 5riz gledaju%i izvana gra<evinu. 3e<utim) jonski nije bilo lako vidjeti) dobro nakriviti glavu da biste vidjeli !to se gore nalazi. Gonski dijelovi hrama) koje je kasnije napomenuo) su 5riz) lezbi"ki kimation i) vrlo va no) "etiri stupa u stra njoj prostoriji) djevi"anskoj riznici. 1rhitekti su i na to mislili) pa su taj 5riz lagano nagnuli za nekoliko stupnjeva prema vani. ;o je jedno vrhunsko zdanje nastalo u suradnji Cktina) Kalikrata i >idije. -Dakon dovr!etka -artenona u svom arhitektonskom dijelu) zapo"et je rad na monumentalnom ulazu na plato 1kropole - Propilejima. ;o je tip gra<evine koji je !iroko rasprostranjen na gr"kom teritoriju jo! od mikenskih vremena (primjerice ;irint). C dana!nji -ropileji su imali svoga prethodnika) stare -ropileje) koji su stajali na ulazu na plato 1kropole. =ni su gra<eni paralelno sa -artenonom) negdje u doba 1tenskog dr avnika ;emistokla - '(0-ih godina prije Krista - koji su te!ko o!te%eni jer su bili utvr<eni (zbog naleta -erzijanaca). 7misao -ropileja je u tome da zakloni pogled na plato 1kropole i da prika e da se iz pepela starih -ropileja izdignulo jedno jo! ve%e zdanje. Dovi -ropileji su izgledom slijedili stare) u svom sredi!njem dijelu su dobili izgled pro"elja jednoga dorskoga heksastilnog hrama. 7redi!nji par stupova je ipak malo razmaknut zbog prolaza) a vanjskom pro"elju odgovara unutarnje pro"elje. 2isinska razlika je svladana stepenicama) a dva reda po tri jonska stupa je nosilo kasetirani stop. Czvorno su trebali imati dva krila) portika) kroz kojih bi se ulazilo u dvije prostorije - jedna bi bila pinakoteka) galerija slika) a druga gliptoteka) u kojoj bi se prezentirale skulpture) biste i sl. 3e<utim) zbog peloponeskog rata) taj dio nije nikada realiziran. B njima su bile kline le aljke) budu%i da je to bila jedna dvorana za gozbe. -ropileji nisu imali zabatne skulpture i metope. ;o je bila samo javna gra<evina. Do kada bi se do!lo na plato) onda bi posjetitelji ostali zapanjeni. Kroz -ropileje su prolazile 5amozne -anatenejske povorke sa svim 1tenjanima i 1tenjankama. Kao i kod -artenona) -ropileji su izgra<eni od penteli"kog mramora. Dakon !to je sagra<en -artenon) ve% slijede%e) '4#. g. pr. Kr. (dakle) -artenon jo! nije imao skulpture)) pod vodstvom arhitekta 3nezikla) gradnja -ropileja traje do '42. g. pr. Kr. -7lijede%i hram na atenskoj 1kropoli je hra3 Atene +ike Apteros) sagra<en na mjestu jednog starijeg zdanja. =n je bio potpuno rastavljen na sastavne dijelove od strane ;uraka) u jeku kandijskog rata) i od njega su sagradili bastion. Dakon ostamostaljenja gr"ke) gr"ki arheolozi su anastilozomT vratili izvorne dijelove. 8obili smo jedan mali am5riprostilni) tetrastilni jonski hram koji je ujedno najbolje Msa"uvaniM hram. 3i znamo izgled prija!njih gra<evina) i mogu%e ih je rekonstruirati) ali one nisu sa"uvane kao takve. =vdje imamo gra<evinu koja je) osim krova) gotovo u cijelosti sa"uvana. :ram 1tene Dike 1pteros je bio posve%en bo ici 1teni) beskrilnoj donositeljici pobjede. ;u je zapravo rije" o sinkretisti"kom kultu 1tene i bo ice pobjede) Dike. ;o je varijanta jednog starijeg egipatskog bo anstva Dit) pobjede) koja je preuzeta od strane ,rka. =vdje je

5'

poistovje%ena sa 1tenom) zami!ljena je bez krila (odatle 1pteros)) zato da bi pobjeda ostala me<u 1tenjanima (da ne Modlepr!aM). -uno je tu ideologije) veze izme<u politike i graditeljskih ostvarenja. =vo je jedan od primjera hramova kod kojih su stupovi monolitni. ,ra<evina je imala zabat ispunjen mramornim skulpturama) !to ba! i nije obilje je jonskog stila) i vidljivo je da je nastala pod utjecajem dorskog stila (-artenona i -ropileja). Cznad jonskih stupova sa karakteristi"nim kapitelom s volutama se nalazi 5riz koji je ra!"lanjen u tri trake - nije rije" o ravnome polju - i prikazivao je borbu ,rka sa -erzijancima kod -lateje) '#.. godine) i lo!e je sa"uvan. ;ako<er je gra<evina od penteli"kog mramora. &a!to ovu gra<evinu nazivamo tetrastilni am5iprostilos - ima red stupova i na pro"elju i na za"elju. Kroz red na pro"elju se izme<u dvaju malih pilastara ulazi u celu - i tu je kraj hrama. 1 stra nji red je neznatno odmaknut od zatvorenog zida. ;u su stupovi stavljeni radi dekorativnog elementa. 1rhitekt ovog zdanja je Kalikrat (koji je sagradio vrlo sli"an hram) osim !to ima pronaos). ,radnja je trajala od '41. do '25. g. pr. Kr. (duga"ka gradnja se obja!njava time !to je to bila sredina -eloponeskog rata). Krajem 5. st. pr. Kr. okolo ove gra<evine je izra<ena balustrada (ograda) sa stra njih i bo"nih strana) koja je ukra!ena "udesnim relje5om?5rizom koji je prikazivao procesiju Dika ka bo ici 1teni koja je prikazana na prijestolju. Da alost) ;urci su ra!"erupali tu balustradu i danas imamo samo male 5ragmente. -Cdemo na !rehteion) posljednje zdanje) s kojim je) kada govorimo o klasi"nom periodu) zavr!ena obnova atenske 1kropole. Arehteion je jedna gra<evina koja nema nikakvog pandana. 7agra<en je na mjestu) gdje se prema predaji odvijala bitka izme<u -osejdona i 1tene) oko toga koga %e 1tenjani staviti za svoga za!titnika. -rema predaji je 1tena udarila kopljem o tlo i tu je izrasla maslina) a od -osejdonova trozuba izvor slane vode. 1tenjani su izabrali maslinu. C unato" ote avaju%im okolnostima) te!ko pristupa"nom terenu i razli"itoj niveleti) tu se sagradio hram. Ka u da je tu bio grob Kekropa) drevnog atenskog kralja. 1rhitekt ovoga hrama je >iloklo. C ovaj hram) osim 5riza koji je gra<en od paarskoga) izgra<en je od penteli"kog mramora. ,radnja je trajala od '21. do '0$. g. pr. Kr. -isani zapisi nam govore da je na ovome zdanju radilo 140 majstora koji su bili pla%eni jednu drahmu dnevno (srebrnjak)) a gra<en je s prekidima zbog -eloponeskog rata. &a Arehteion mo emo re%i da je piktoresknog) baroknog tlocrta) koji ima tri ulazna trijema) dvije osi. 7a sjeverne strane jonski stupovi ra!"lanjuju sjevernu 5asadu i izme<u njih su otvoreni prozori koji su izvorno bili zatvoreni bron"anim re!etkama. Cna"e su prozori kao elementi vrlo rijetko dokumentirani na gr"kim gra<evinama. Kijevo i desno imamo isto"nu 5asadu koja je tetrastilna) na ni oj niveleti. 2idimo i zapadnu sa karijatidama koja je na vi!oj niveleti. Cz ovog tetrastilnog portika se ulazilo direktno) a kroz trijem s karijatidama se

55

spu!talo stubi!tem u odaje koje su postavljene u osi tih dvaju trijemova. Gu na prostilna 5asada je sa $ vitkih jonskih stupova) iz koje se ulazilo u 1teninu celu. :ram je bio posve%en ve%em broju bo anstava) no nismo sigurni sto posto kome su sve bile posve%ene odre<ene odaje. =no !to je sigurno je da se kroz prostilni trijem ulazilo u 1tenino sveti!te) da su u stra njem dijelu bile odaje posve%ene Arehteju i :e5estu) a mo da i jo! nekim bo anstvima. ;rijem sa karijatidama - 5igure kora u 5unkciji nosa"a stupova) ekvivalent 5igurama 1tlasa. =vdje su one jedan element koji je preuzet iz arhajskog perioda. =sim ovih karijatida i onih iz 7i5nijske riznice) nemamo ba! neke druge primjere. =ne su ra<ene u bogatom stilu. -artenon) -ropileji) hram 1tene Dike 1pteros) kronolo!ki pripadaju visokoj klasici. =va gra<evina pripada stilu bogate klasike. 7ada vidite kako se ovaj hram svrstava tu) kroz tu stra!nu bogatu dekoraciju. Gonski stupovi ukra!eni trakama sa palmetama) jonskim kimationom) ehinusom koji je izveden jonskim kimationom) bogata dekoracija vrhom zida) na antama u obliku jonskog i lezbi"kog kimationa) trake sa astragalom itd. Da nekim drugim gra<evinama se taj bogati stil mani5estira u kombinaciji dorskoga i jonskoga) te pojavi novog stila u gr"kom graditeljstvu - korintskog stila. -8ra3 Atene i 8efesta) jo! se naziva i :e5astaion (:ephaisteion) ili ;ezeion (;heseion). 8i e se na zapadnom dijelu atenske 1gore) gradskog trga. &bog metopa) na kojima su prikazana ;ezejeva juna"ka djela) ima i taj drugi naziv. Eudu%i da je bio sagra<en u ulici u kojoj su stanovali kova"i) "iji je za!titnik :e5est) a u 1teni) "ija je za!titnica bo ica 1tena) odatle njegovo pravo ime. B celi su se nalazile njihove statue) koje je izradio >idijin u"enik 1lkamen (jedan od najva nijih majstora bogate klasike). :ram je gra<en u tlocrtu dorskog periptera) sa $ stupova na kra%im i 14 na du im. ;robrodna je cela) dorski 5riz) metope su djelomi"no sa"uvane) a zabat nije. Kako autori tvrde) ovo je najbolje sa"uvani dorski hram. =vaj se hram zapo"eo graditi prije -artenona) ''0 g. pr. Kr.) gra<en od penteli"kog mramora) i po tome bi bio prvi hram koji bi bio gra<en od mramora. Da njemu su primijenjena ista matemati"ka na"ela kao i kod -artenona (nakrivljenja) plat5orme) i sl.)) samo u manjem postotku. =vdje se nalaze dva stupa u pronaosu) u antama. =vdje vidimo mjesto na kojemu se nalazio jonski 5riz. C!ao je iznad pronaosa i prebacivao se na vanjsku perijastazu stupova) isto tako s druge strane) iza opistodoma i na vanjsku perijastazu stupova. =vaj hram je jedan u skupini zdanja koja su gotovo identi"nog tlocrta (heksastilni dorski peripteri) kao i -osejdonov hram na rtu 7union) 1resov u 1harmi kod 1tene i Demezin u Famosu kod 1tene. 7toga se pomi!lja da su svi djelo istoga arhitekte. ,ra<eni su izme<u '50. i '40. g. pr. Kr.

9.7.:. Graditeljstvo ?ogatog stila

7ad smo na graditeljstvu bogatog stila od '20. do 4(0. pr. Kr. ,lavno obilje je gr"kog graditeljstva bogate klasike je pojava "etvrtog stila u gr"kom graditeljstvu - korintski stil. Fedoslijedom pojavljivanja) on je "etvrti nakon dorskog) eolskog i jonskog. Aolski je

5$

ro<ak jonskoga iz kojega se on razvio. Korintski stil se zasniva na postojanju korintskog kapitela. 7ve drugo korintski stil posu<uje iz dorskoga ili jonskoga stila. 1ko je suditi prema 2itruviju) rimskom arhitekti i piscu) otkri%e kipara Kalimaha) koji je !etaju%i

grobljem Korinta) uo"io ko!aru kroz koju je izrastao akantus i pod tim utjecajem je izradio prvi prototip korintskog kapitela. =n se sastoji od ko!arastog donjeg dijela kalatosa - i akantusa koji je konkavno zakrivljen i ima rozetice. Da uglovima se izvijaju vitice. ;o otkri%e je pomoglo da se rije!e pitanja neadekvatnosti jonskih stupova (posebice kod malih gra<evina). --rva gra<evina na kojoj se pojavljuje korintski kapitel je Apolonov hra3 < 1asa3a < Aigali. Cktin je bio glavni arhitekt) jedan od trojca koji je radio na -artenonu. &apo"et je '2.. g. pr. Kr.) no zavr!en je oko '05. g. pr. Kr. Da velikoj je nadmorskoj visini. ;locrt je jedinstven. =vo je dorski peripter sa $ na kra%im i 15 stupova na du im stranama. -ronaos i opistodom su sa dva stupa u antama. Bnutar cele se prislonjeni uz lateralne zidove nalaze dva niza od po 5 jonskih polustupova) a negdje u stra njem dijelu cele izme<u zadnja dva jonska polustupa se nalazio jedan jedini stup sa korintskim kapitelom. Cznad jonskih polustupova i kapitela je tekao jonski 5riz koji je prikazivao scene amazonomahije i kentauromahije u bogatom stilu. Avo vidimo izgled toga prethodnika korintskog stila sa relativno niskim akantovim listovima u samo jednom redu i dosta velikim viticama. Avo jedan od bolje sa"uvanih 5ragmenata sa amazonomahijom. Dajve%i dio tog 5riza se nalazi u Eritish 3useumu u Kondonu. :ram je imao kasetirani strop) !to je rijetkost za hramove u vangradskim podru"jima. -C evo jo! jedna gra<evina koja ide u razdoblje stila bogate klasike "ije je pro"elje danas rekonstruirano u Eritish museumu. Dije se nalazila u gr"koj) ve% u gradu Ksantosu) u pokrajini Kitiji na zapadnoj obali 3ale 1zije. Fije" je o jednoj jonskoj gra<evini koja po svojoj 5unkciji nije bila hram) ve% grobnica (+ereid Mon<3ent). 3ogli bismo re%i da je to zagrobni hram (hereon). ;aj pokojnik je bio lokalni Kitijski vladar koji je sahranjen sa svojom enom i vjerojatno sa svojom rodbinom. Da pro"elju je imao ' jonska stupa) a na stranama $ stupova. Gednostavna cela sa le ajevima na kojima su bili polo eni sami pokojnici. ;aj mali grobni jonski hram je postavljen na neuobi"ajeno visoko podno je ako gledamo sa gr"kog stajali!ta) a ne maloazijskog. 3ali gabariti su nadokna<eni bogatim repertoarom arhitektonske plastike. Sak dva 5riza na tom postolju) gornji i donji)

5#

5riz na arhitravu) 5riz iznad cele i zabatna kompozicija. ;eme su dijelom preuzete iz gr"ke umjetnosti) a dijelom isto"nja"kog karaktera. ,ornji 5riz postolja je prikazivao scene borbe ratnika) a donji 5riz prikazuje osvajanje nekoga grada (osvajanje ;roje). >riz na arhitravu prikazuje scenu groblja i predaju darova koje nema veze sa gr"kom umjetno!%u. Da 5rizu iznad cele je prikazana pogrebna sve"anost i "in rtvovanja) a na glavnom zabatu je bio prikazan dinast na prijestolju kraj koga je ena i njegovi dostojanstvenici. Czme<u vitkih i !iroko postavljenih stupova su stajale 5igure Dereida - jedni od najljep!ih primjera klasi"ne jonske umjetnosti u razdoblju bogatog stila. >igure su personi5ikacije morskih bo anstava koji su prikazani u dramati"nom dinami"kom pokretu) rasko!noj draperiji) ra<eni u bogatom iluzionisti"kom stilu. ,ra<evina se datira iza '20. g. pr. Kr.

9.7.9. Graditeljstvo kasne klasike

-Fazdoblje kasne klasike je vrijeme kada se nakon dugo vremena javlja zamah u gradnji teateara !irom ,r"ke i izvan nje. Gedno od najpoznatijih kazali!ta je *eatar < !pida<r<) glavnom sveti!tu boga 1sklepija) kapaciteta za oko 1'.000 gledatelja) u kojem se i dan danas gledaju predstave. 7agradio ga je -oliklet mla<i) iza 4.0. g. pr. Kr. =rkestra je odmaknuta u odnosu na gledali!te) a kasnije) u helenisti"ko doba %e ona dobiti pribli no oblik polukruga i maksimalno pribli iti gledali!tu. ,r"ki teatri su gra<eni na prirodnim padinama) a rimski su ra<eni umjetno. ;e su scenske zgrade imale bogato ra!"lanjene arhitektonske kulise) 5asade) itd.

-Suveni mauzolej u :alikarnasu. ,ra<evina iz Ksantosa je prethodnik "uvenom mauzoleju. :alikarnas je grad na obali 3ale 1zije) me<utim) bio je u perzijskim rukama. #0-ih godina '. st. pr. Kr. gradom je upravljao jedan lokalni vladar po imenu 3auzol koji je prije svoje smrti zapo"eo sa izgradnjom veli"anstvene grobnice. Djenu je gradnju povjerio gr"kim majstorima. -itej je jedan od najzna"ajnijih arhitekata kasnog klasi"nog doba) koji je vodio obnovu "udesnog 1rtemidinog hrama i projektirao je jedan od najva nijih hramova toga vremena) hram 1tene -olias u gradu -rijamu. 7ve tri gra<evine su gra<ene u jonskom stilu) na obali 3ale 1zije) pa se govori da je to bio prikaz jonske
5(

renesanse gdje je do sada dominirao dorski stil. 3auzolej je bio nadgrobni spomenik) veli"anstvenih razmjera. 3noge pojedinosti nisu poznate) jer je sama gra<evina lo!e sa"uvana) osim temelja. Fekonstrukcija se bazira na izvje!%ima pisaca) nekim drugim zapisima i ostacima dekoracije. -o svemu sude%i) to je bila gra<evina "ije su stranice mjerile $$ N ## m. Eila je) pretpostavlja se) visoka oko 50 m. 2rh visokog postolja je krunio 5riz) na kra%im stranama je bilo .) a na du im 11 jonskih stupova) zagrobna cela. =nda jedan "udnovato rije!en krov) ne dvoslivni sa trokutastim zabatom i timpanonima) nego piramidalna konstrukcija na "ijem je vrhu bila kvadriga sa likovima 3auzola i njegove ene. =vaj spomenik je po imenu vlasnika postao eponim za sve sli"ne spomenike te vrste - mauzoleje - mjesta !tovanja lika i djela pokojnjeg vlastodr!ca. -linije 7tariji) "uveni enciklopedista) spominje podatak da su na mauzoleju u :alikarnasu radila "etvorica najve%ih gr"kih majstora. Csto"nu stranu je radio 7kopas) zapadnu Keohar) ju nu ;imotej a sjevernu Erijaksid. 7vako je bio zadu en za izradu jednog dijela 5riza i za skulpture koje su gradile interkolumne. Deki od tih dijelova 5riza su prona<eni na mjestu i tu se uo"avaju stilske karakteristike. 3nogi dijelovi su u Eritish 3useumu. Kvadriga kruni cijelu gra<evinu. ,ra<evina se gradila dugo) znamo da je zapo"ela oko 4#0-ih g. pr. Kr.) a znamo da u vrijeme prolaska 1leksandra 2elikog nije jo! bio sagra<en. ,radnju je nastavila 3auzolova ena 1rtemizija) no nakon njene smrti njihovi ro<aci. =vo je jedno od sedam svjetskih "uda. -,rad Prijena za kasno klasi"no doba ima vrijednost 3ileta za rano klasi"no doba. ;o je grad u Goniji na koji je apliciran :ipodamski plan pravilne gradske planimetrije usprkos "injenici da se on nije nalazio na takvom prostoru gdje bi se to jednostavno apliciralo. ,rad je smje!ten na strmom terasastom prostoru) i trebamo promatrati izohipse. Fazlika izme<u gornjih i donjih dijelova grada je preko 150 m. ,lavne komunikacije u smjeru istok-zapad su zaista proto"ne) no smjer sjever jug je niz stubi!ta i odmori!ta. B sredi!tu su glavni sadr aji) gradom dominira 1kropola. ,rad i 1kropola su bili spojeni sistemom 5orti5ikacija. 8ra3 Atene Polias) -itejevo djelo se tu nalazi i on je od ve%e va nosti. :ram 1tene -olias koji je jedan od najboljih primjera jonske renesanse) ali i uop%e peripteralnog tlocrta kasno klasi"nog doba. Gedan mali hram sa $ na kra%im i 11 na du im stranama sa dva stupa u pronaosu) jednostavnom malom celom i nazna"enim portikom u stra njem dijelu. =ltar se nalazi izme<u gra<evine i propileji koji su vodili do samoga zdanja. =vdje je rije" o jonskom peripterosu koji je gra<en od vapnenca. 7tupovi imaju plintu) nekoliko torusa (poluoble pro5ilacije) i trohila (kanali%i)) ima bazu) relativno klasi"ni izgled kapitela sa ehinusom. Antablatura je vrlo zanimljiva) prakti"ki nema 5riza. Cmamo trotraki arhitrav) jonski kimation) zupce i bogato ra!"lanjeni korni sa simom u koju su uklju"ene lavlje protome. Gedna mala gra<evina) dimenzija 1# m N 45 m du ine. ;o je dvostruko manji hram od -artenona) omjer je to"no prora"unat - 261. -Asklepijev hra3 < !pida<r<. De tolos) nego hram. =n je dosta sli"an) skra%en) $ N 11 stupova) nema opistodoma) ali je imao relativno kvalitetnu karakteristiku zabatne plastike koju su radili "uveni majstori tog vremena) konkretno - ;imotej. 8ijelom on) ili drugi majstori.

5.

=d gra<evina kasne klasike bi jo! mo da trebali izdvojiti jedan hram - hra3 Atene Aleje < grad< *egeji. ;egea je grad u srcu -eloponeza) malog zna"aja) no ovaj hram je rijedak primjer klasi"ne hramske arhitekture '. st. pr. Kr. gra<en po uzoru na hramove nastale u razdoblju visoke klasike. 1rhitekt ove gra<evine je 7kopas) koji je poznatiji kao kipar i klesar) me<utim) projektirao je i ovu gra<evinu i izradio modele kompletne arhitektonske plastike. &a razliku od dorskih periptera '. st. pr. Kr.) on je primjer kombinacije svih triju redova u gr"koj umjetnosti. :ram je po tlocrtu sli"an 1polonovu hramu u Easama u >igaliji. B pronaosu su 2 stupa u antama) u opistodomu su 2 stupa u antama) ova vanjska kolonada ima $N1' stupova koja je dorska. Bnutar cele se nalazilo # korintskih polustupova uza svaki od lateralnih zidova i plus toga je 7kopas upotrijebio jonske elemente kao !to su jonski kimation na vrhu zida cele) odnosno lezbi"ki kimation na dnu zida cele. =vo je jedan od onih primjera upotrebe korintskog stila na jednom klasi"nom dorskom peripteru. Da jednoj zabatu je bio prikaz hvatanja Kalidonijskog vepra (!to smo vidjeli na >rancois vazi)) a na drugome je bila prikazana borba 1hila i ;ele5a u Kai"koj ravnici. -*elesterion u Aleuzini) gradu odr avanja "uvenih Aleuzinskih misterija. -rojektirao ju je Cktin) no dovr!ena je nakon njegove smrti) po"etkom '. st. pr. Kr. =vaj tip gra<evine se dovodi u vezu s -erzijom) gdje su ovakve dvorane sa nizovima stupova) potvr<ene i u -erzepolisu i drugim gradovima. B ovom slu"aju je ova hipostilna dvorana sa $ nizova od # stupova) uokolo kojeg je raspore<eno gledali!te koje je moglo primiti oko ' i 5 tisu%a gledatelja. Daprijed se nalazi portik na ulazu u samu gra<evinu.

$0

6. 8eleni a3
-:elenisti"ki period je posljednji period gr"ke civilizacije) te prijelaz u rimsku civilizaciju. Daziv je do!ao od gr"kog izraza :elenistovi kojim su ,rci nazivali helenizirane /idove koji su prihvatili gr"ku kulturu i gr"ki na"in ivota. Daziv helenisti"ki period je prvi upotrijebio jedan njema"ki povjesni"ar Karl ,ustav 8rojzen u knjizi objavljenoj po"etkom 1.. st. i od tada se taj naziv uvrije io i ostao do danas. -Da neki na"in rodoutemeljitelj helenisti"kog poretka je 1leksandar 3akedonski. Djegov otac >ilip CC. se zanosio idejom rata protiv -erzijskog carstva. Kako je nesretno ubijen od jednog svog vojnika) naslijedio ga je 1leksandar te je njemu pripala mogu%nost ujedinjenom gr"ko-makedonskom vojskom krene na pohod protiv -erzije. ;aj je pohod trajao oko "etiri godine) od 44'. do 441. g. pr. Kr. =n se pretvorio u dugotrajan rat kojeg je 1leksandar vodio na Cstoku do granica Cndije. Da povratku se) sa svojom iscrpljenom vojskom) vratio u Eabilon) gdje je 424. g. pr. Kr. 1leksandar) sa 41 godinom umro vrlo mlad od jedne vrste malarije. Djegovom smr%u to golemo carstvo kojim je vladao niti desetak kasnije se raspalo. -ostojale su neke ideje da ga sin naslijedi na prijestolju) me<utim) sve se pretvorilo u dugotrajni iscrpljuju%i rat izme<u njegovih generala. Da koncu se golemo carstvo razi!lo i trans5ormiralo u nekoliko helenisti"kih dr avica. 7mrt 1leksandra 2elikog 424. g. pr. Kr. se slu beno uzima za po"etak helenisti"kog razdoblja. =ko te je godine nastao prijelaz s jednog i po"etak drugog perioda. Da prijelazu sa '. na 4. st. dolazi do kraja klasi"ne i po"etka helenisti"ke ere. -Karl ,ustav 8rojzen je helenizam podijelio u 4 razdoblja. -odijelio ga je u razdoblje 1leksandra 2elikog) od 44'. do. 424. g. pr. Kr.) odnosno) smrti 1leksandra 2elikoga. &atim) razdoblje 8iadoha (1leksandrovih generala) od 424. do 2(0. g. pr. Kr. kada je zavr!io gra<anski rat. -osljednje razdoblje) doba Apikona) traje od 2(0. do 41. g. pr. Kr. kada dolazi do kraja helenisti"kog svijeta. ;o je jedna politi"ka podjela koja) gledaju%i politi"ka zbivanja) ima smisla. -Kad je rije" o umjetnosti onda se helenisti"ko razdoblje dijeli na 4 razdoblja6 rani) srednji i kasni helenizam. Fani helenizam zapo"inje oko 400. g. pr. Kr. i traje do oko 250. g. pr. Kr. &atim slijedi srednji helenizam koji traje od ok 250. do oko 150. g. pr. Kr. Da kraju) kasni helenizam od oko 150. do oko 40. g. pr. Kr. -41. g. pr. Kr. se uzima za kraj helenisti"kog svijeta zato !to je tada posljednja helenisti"ka dr ava) -tolomejski Agipat) do!la pod rimsku vlast. B bitci kod 1kcija uz obale ,r"ke gdje je 5lota =ktavijana) kasnije cara 1ugusta) porazila 5lotu 3arka 1ntonija i Kleopatre koji su pobjegli u Agipat i izvr!ili samoubojstvo. 1ugust je krenuo za njima i njegovim ulaskom u Agipat on prestaje postojati kao posljednja samostalna helenisti"ka dr ava te postaje rimska provincija. -rimjerice) 1'$. g. rimska vojska je razorila Korint) sredi!te otpora protiv rimske vlasti) i od te godine je ,r"ka postala rimska provincija 1haja. 144. g. pr. Kr. je -ergamsko kraljevstvo) jedno od najmo%nijih helenisti"kih dr avica) slobodnom voljom do!lo pod Fim tako !to je posljednji pergamski vladar 1tal CCC. odlu"io oporu"no ostaviti cijelo kraljevstvo rimskom narodu i 7enatu. Fimljani su oporu"no do!li u posjed jednog malog) ali spomenicima vrlo bogatog) kraljevstva u 3aloj 1ziji. C more je sli"nih takvih primjera. -=vo su politi"ka zbivanja koja su va na da bi uo"ili jedan moment) a to je da je rani helenizam od oko 420. di oko 250. g. pr. Kr. dosta naslonjen na kasno klasi"no doba) dok

$1

je razdoblje srednjeg ili visokog helenizma razdoblje procvata. Kasni helenizam se mo e promatrati i kao rimska umjetnost) jer je najve%i dio helenisti"kog svijeta tada bio u granicama rimskog imperija. -rimjera radi) ako je neki spomenik nastao u 1teni) sad zaista govorim napamet) 120. g. pr. Kr.) a 1tena je u provinciji 1haji koja je dio rimskog carstva - onda je to spomenik rimske umjetnosti. 8akle) on je helenisti"ki spomenik po svojim stilskim karakteristikama) ali) vremenski gledano) to je spomenik rimske umjetnosti. Kasni helenizam je naziv za posljednju 5azu gr"ke umjetnosti) iz perspektive gr"ke umjetnosti) a iz perspektive rimske umjetnosti to je kasno republikanski period. -;re%a va na stvar je prostor na kojem se razvija helenisti"ka umjetnost i !to iz toga proizlazi. &a razliku od gr"ke umjetnosti koja se razvijala u mati"noj ,r"koj) u gr"kim kolonijama) na zapadnoj obali 3ale 1zije) u 3agni ,raeciji) u Kirenaici) na sjevernim obalama 15rike itdH helenisti"ka kultura se razvija na mnogo ve%em podru"ju) barem na deseterostruko ve%em podru"ju. Fazlozi tomu su upravo osvajanja 1leksandra 3akedonskog. Sinjenica da je on u "etiri godine slomio jedno veliko -erzijsko Jarstvo) da se o enio jednom perzijskom princezom (sigurno bi se stvari bolje odvijale da nije umro od malarijske groznice)) pa su njegova osvajanja utrla put !irenju helenisti"ke kulture daleko na Cstok. 3e<utim tu sad valja bit oprezan) jer ne mo emo samo tako kazati da je podru"je na kojem se razvija helenisti"ka umjetnost ,r"ka) 3akedonija) 3ala 1zija) 7irija) Agipat i prostor dana!njeg Craka) to naprosto ne bi bilo to"no. Gezgra helenisti"ke kulture i umjetnosti su ,r"ka i 3akedonija) koja je sama helenizirana mnogo stolje%a prije) najve%i dio 3ale 1zije) iako ne sredi!nji dio 1natolije) zatim -tolomejski Agipat i 7irija te prostor nekada!nje 3agne ,raecie. Btjecaja helenisti"ke umjetnosti u ovim prvim stolje%ima) u 4. st. pr. Kr. nije bio po!te<en ni 1peninski poluotok. Atru!"anska umjetnost ima svoju helenisti"ku 5azu) jako se mani5estiraju i uo"avaju utjecaji helenisti"ke umjetnosti. Do) to je ipak etru!"anska umjetnost. Fimska umjetnost se helenizira negdje krajem 4.) a posebno u 2. st. pr. Kr. ;ako bismo te granice mogli pro!iriti kada je rije" o kasnom helenizmu na malo ve%i dio 1peninskog poluotoka. -rostor na kojem se razvijala helenisti"ka umjetnost je mnogo ve%i od prostora na kojem se razvijala gr"ka umjetnost. =vo isti"em zbog broja umjetni"kih djela i spomenika jer broj svih medija umjetnosti je enorman. -,lavni centri helenisti"ke umjetnosti su 1tena) Korint i neki drugi gr"ki gradovi na zapadnoj obali 3ale 1zije) -ergam) novo kulturno ari!te gr"kog svijeta) 1ntiohija na =rantu te vrlo va an grad kojeg je osnovao 1leksandar 2eliki 442. godine - 1leksandrija. Daime) tijekom svog osvajanja) 1leksandar je osnovao mno!tvo gradova) jedno sedamdesetak njih) me<utim) ova 1leksandrija na u!%u rijeke Dila je svakako najva nija. -odignuta je na mjestu jednog starijeg egipatskog naselja) zadatak urbanisti"kog rje!enja tog novog grada je bio povjeren vojnom in enjeru 8inokratu. 1leksandrija %e uz 1ntiohiju i -ergam postati jedan od najva nijih kulturnih odnosno umjetni"kih prijestolnica helenisti"kog svijeta) i posljednja do%i pod rimsku vlast. Dedavno su 5rancuski arheolozi) rone%i u 1leksandriji i oko nje) iznijeli na svjetlo dana izvanredne spomenike.

$2

=tkrili su poznati svjetionik na otoku -harosu) koji je postao uzor sli"nim takvim kasnijim gra<evinama) ostatke ptolemeidske pala"e) itd. Dajva nije !to proizlazi iz svega toga je ta enormna produkcija umjetni"kih dijela s velikim rasponom stilova) pogotovo na podru"ju skulpture. -De mo emo govoriti o o!trom rezu izme<u klasi"ne i helenisti"ke epohe) ni u sadr ajnom) ni u kronolo!kom smislu. 8okaz tome su mnogi spomenici) tako da u povijesti umjetnosti postoje kategorije i nazivi koji to de5iniraju) a glase6 Kizipovo naslije<e) -raksitelovo naslije<e) -auzijino naslije<e) 7kopasovo naslije<e) itd. ;u je rije" o spomenicima rano helenisti"kog perioda na kojima se jasno mani5estiraju utjecaji i uzori tih kasno klasi"nih majstora. -ogotovo dvaju najve%ih a to su 7ikijonski majstor ;i ip i 1tenski majstor Praksitel. = nekim elementima tog Kizipovog i -raksitelovog naslije<a nam govore i pisani izvori. Fimski pisac i enciklopedist -linije) pa i -auzanije) spominju brojne umjetnike koji su bili epigoni (jedina zada%a im je bila da rade po predlo!cima svojih velikih u"itelja i prethodnika). -,k<lpt<ra *ihe i Antiohije je interesantna zato !to sama skulptura predstavlja ;ihe) bo icu sre%e. ;o je personi5ikacija samoga grada) budu%eg blagostanja. =na je sa"uvana u rimskim kopijama) ne u originalu. 2rijednost kopija) odnosno originala) je u tome !to znamo sasvim pouzdano da je tu kopiju sagradio Kizipov u"enik Autikid. Btjecaj velikog majstora se jasno vidi. 7kulptura ;ihe je Kizipovskih proporcija) male glave) plemenitih) dostojanstvenih crta. =na sjedi na jednoj stijeni) podignutom nogom stoji na le<ima jednog mladog rije"nog boga koji personi5icira rijeku. =na u podignutoj desnoj ruci dr i palminu granu) a na glavi ima krunu u obliku gradskih zidina. 7kulptura) iako je zapravo Kizipovskih karakteristika) ona je postala MarheM tip) odnosno obrazac po kojemu su u razli"itim varijantama izra<ivane personi5ikacije razli"itih gradova. -,k<lpt<ra *e3is i "a3<sa (Fhamnous) je nastala od ruke jednoga helenisti"kog majstora Kairestratosa. =na je nastala po uzoru na statuu bo ice Demese) bo ice osvete) "uvenu 1goraklitovu statuu koja je stajala u sveti!tu te bo ice u istom tom gradu Famusu. ;o je statua odjevena u dugi hiton sa ahimationom sli"no poslo enim. =ve dvije skulpture su primjeri naslije<a velikih majstora) odnosno predlo aka preuzetih iz gr"ke klasi"ne umjetnosti. -;i ip) majstor koji je jako dugo ivio) a prema onome !to nam svjedo"e pisani izvori) jedan je od onih gr"kih majstora koji je do ivio neuobi"ajeno duboku starost. -ostoji legenda da je on od svakog svog djela odvajao jedan zlatni nov"i% sa strane te da je nakon njegove smrti prona<eno u radionici jedna takva !krinjica sa 1500 zlatnika. ;o bi zna"ilo da je za ivota napravio 1500 djela. Daravno) od tih 1500 djela mi u rimskim kopijama imamo jedva dvadeset. 3e<utim) po"etak njegove djelatnosti spada u 4$0. g. pr. Kr.) a sasvim sigurno znamo da posljednja njegova djela nastaju 40(. i 40.. g. pr. Kr.) !to je "ak iza 1leksandrove smrti. Kronolo!ki gledano) njegova posljednja djela nastaju na po"etku helenisti"kog perioda. -Suveni bron"ani krater i Dervenija) iz anti"ke 3akedonije) na "ijim su vanjskim stjenkama izra<eni prikazi 8ioniza) 3enada i 7atira. ;u se nalazi natpis koji spominje ime majstora iz Karise koji ga je izradio. =va posuda nije bila izvorno namijenjena za svrhu

$4

urne. =no !to bi mi sada mogli dubljom analizom ustvrditi je to da su 5igure) pogotovo 8ioniza koji je ovdje u prvom planu) ali i 5igure 3enada i sl. ra<ene u tipi"nom lizipovskom likovnom jeziku. /Aleksandrov sarkofag je prona<en u 7idonu) gradu koji se danas nalazi u Kibanonu) na nekropoli toga grada. Daziv 1leksandrov nosi zato !to je na ovim du im stranama njegova sanduka prikazan 1leksandar u scenama bitke. -rili"no naivan prvi zaklju"ak bi bio da je u njemu sahranjen i sam 1leksandar) me<utim) to nije slu"aj) jer se u izvora sasvim navodi na kakav na"in i u kakvoj grobnici je on bio sahranjen. 7ama "injenica da je ovdje prikazan 1leksandar uz trojstvo samoga sarko5aga pokazuju da se on stavlja u sam kraj '. ili u sam po"etak 4. st. pr. Kr. 1utor ili grupa autora koji su ga izradili) po svoj prilici su pripadali atenskoj !koli. ;u je rije" o -raksitelovim epigonima) o

-raksitelovim u"enicima ("ak su njegovi sinovi bili njegovi epigoni). 8anas se 1leksandrov sarko5ag nalazi u arheolo!kom muzeju u Cstambulu. ;o je izdu eni "etvrtasti sanduk sa krovom na dvije vode. Eogato je ukra!en) kra%e i du e stranice nose ' relje5na prikaza) prikaz borbe i scene lova kombinirane na kra%im i du im stranama. 7 gornje strane je slikovno polje uokvireno jonskim) s donje sa lezbi"kim kimatijonom. ,ore ima trake sa meandrom) dolje bogato isprepletenim trakama. Da koncu gore imamo krov na dvije vode sa nazna"enim rubnim anti5iksima. 3ramorni sarko5ag je bio i oslikan tako da se izvanredno uo"avaju ostaci boje. 1leksandar) na svom konju) prikazan u sceni borbe izme<u gr"ko-makedonskih i perzijskih ratnika) sa bogatim ostatcima oslikavanja. Da toj 5iguri 1leksandra se jasno uo"avaju elementi praksitelovskog jezika - 5rizura) 5izionomija) i sl) je dosta sli"no onima sa -raksitelovih statua satira koji nalijeva vodu ili lijenog satira) itd. -*anagra stat<etice su statuetice koje su naziv dobile po gradu ;anagri u -eociji) po jednom malom gradi%u na "ijoj su nekropoli prona<ene. ;o su 5igurice od terakote ra<ene pomo%u kalupa za nekakvu ku%nu upotrebu. =no zbog "ega su zanimljive je da one podsje%aju) proporcijama) malenim glavama) gracioznim 5igurama i sl. na 5igure muza. -odsje%aju na onu bazu iz 3antineja. ;o je jedini -raksitelov original koji spominje -auzanija. Da jednoj strani te baze je prikazana scena takmi"enja 1polona i 3arsije) a na drugoj strani tri &eusove k%eri muze odjevene u duge hitone uz bogato nabrane draperije) s malim glavama) itd. =ve statuetice podsje%aju na te muze) odnosno na one statue iz :erkulanuma - veliku i malu :erkulanku - koje su nastale prema -raksitelovim
$'

originalima nastalim u krugu njegovih u"enika. 2idi se da su ra<ene u proporcijama ideala kasne klasike i da to nema veze sa gr"kom skulpturom 5. st. pr. Kr. ;e ;anagra statuetice se jasno naslanjaju na umjetnost druge polovice '. st. pr. Kr. =ne uglavnom prikazuju enske 5igure) i to mlade ene) djevojke u raznim situacijama. Derijetko su te ;anagra statuetice primjeri i anr stila - prikazi enskih 5igura u razli"itim svakodnevnim ivotnim situacijama. -Kada je rije" o slikarstv< ima isto velik broj primjera. 2eliki slikari druge polovice '. st. pr. Kr. su bili 1pel) -auzija i neki drugi. 2jeruje se da -auzijini cvjetni motivi) aran mani) krilati dje"a"i%i) eroti sa vijencima) sa prepletima li!%a) cvije%a) itd. imaju svoj odjek na ;aremskim) odnosno) ,natja vazama. -Dajva nija helenisti"ka umjetni"ka djela) odnosno) gra<evine nastaju u razdoblju srednjeg i visokog helenizma kada su gra<anski sukobi pojedinih helenisti"kih dr avica zavr!ili. ;o je period jednog dugotrajnog mira prije rimskog prodora na te prostore. Bmjetni"ka djela nastaju u razli"itim umjetni"kim centrima. -Dajbolje sa"uvana i najpoznatija umjetni"ka djela) prona<ena su u okviru grada Perga3a. ;o je jedan zanimljiv gradi%) primjer kako je iz ni"ega nastala jedna od najljep!ih prijestolnica helenisti"kog svijeta. Gedan niskopozicionirani "asnik 1leksandrovih 8iadoha) 1ntigona) dobio je zadatak "uvanja riznice sa ogromnom koli"inom novca. Djegov gospodar (zapovjednik) je izgubio ivot i taj je neugledni gospodin ostao sa ogromnim bogatstvom oko sebe. =n je utemeljitelj 1talidske dinastije. ;u dinastiju "ini 5 vladara6 1tal C) Aumen C) Aumen CC) 1tal CC) 1tal CCC. =ni su zaslu ni za izrastanje -ergama u prijestolnicu helenisti"kog svijeta. =n prerasta u novu 1tenu. 1talidi su imali jedan dugotrajni politi"ki cilj) prikazati svoj grad nasljednikom slavne 1tene - one -eriklove iz 5.st. pr. Kr. ;a je stvar maksimalno potencirana kada su 1talidi izvojevali pobjedu protiv ,ala oko 240. g. pr. Kr. ,ali su provalili iz sjeverne Aurope u sjevernu ,r"ku) pre!li u 3alu 1ziju) itd. 1talidi su ih uspjeli sa svojom vojskom (jedva) poraziti i pobijediti. B "ast te pobjede je nastao jedan od najva nijih umjetni"kih spomenika -ergama i uop%e helenisti"kog razdoblja - Gr<pa <3ir<ih Gala. -Bmiru%i ,ali su grupna kompozicija koja je izvorno bila postavljena na visokoj kru noj bazi. 7astojala se od $ 5igura) ' 5igure u polu-le e%em polo aju) 5igure ,ala koji sebi zariva ma" u prsa) i 5igura njegove ene koju on pridr ava lijevom rukom (nju je prethodno smaknuo da ne bi pala u zarobljeni!tvo). Fije" je o grupnoj piramidalnoj kompoziciji. Jentralna grupa ,ala sa njegovom enom je poznata kao Kudovizi grupa) a ove ostale 5igure ranjenih umiru%ih ,ala se "uvaju u razli"itim muzejima u Ctaliji. Cmamo jednog ranjenog ,ala u Dapulju) jednog u 2atikanu) jednog u Kapitolijskom muzeju. Bsprkos toj "injenici) ta se skupina mo e rekonstruirati. =na je stajala na pergamskoj 1kropoli u jednom velikom otvorenom dvori!tu u okolici hrama 1tene -olias - glavnom sveti!tu 1kropoli. =va grupa je prethodnik cijelog tipa helenisti"ke skulpture koji se naziva helenisti"ke barokne grupe i mitovi"ke grupe. Fije" je o strukturama koje sadr e

$5

ve%i broj 5igura) sve prikazane u jednom baroknom stilu - sna nih torza u dinami"nom pokretu s temama patnja) smrt) stradanje junaka. -Bmiru%i ,ali su rodona"elnik) najstariji prikazi takve vrste skulpture) jer su vrlo brzo po uzoru na nju nastale sli"ne skulpture. ;akve grupe su recimo 1askvino gr<pa) grupa od koje danas raspola emo likom sna nog 3enelaja sa kacigom na glavi) koji lijevom rukom pridr ava mrtvo tijelo -atrokla. -omi!lja se da je ta dvo5iguralna kompozicija izvorno mogla biti okru ena 5igurama ranjenih i umiru%ih junaka. -&atim imamo Ahila i Pente ilej<) vrlo sli"na kompozicija) 1hil koji rukama dr i mrtvu amazonsku kraljicu -entezileju. -Cmamo cijeli niz drugih grupa) od kojih je vama najpoznatija jedna - ;aokontova gr<pa. =na tematski) sadr ajno i 5ormativno pripada helenisti"koj baroknoj grupi. -ri"a vam je vjerojatno poznata - prikazuje trojanskog sve%enika Kaokonta i njegova dva sina) na koje je 1polon poslao zmije) jer su uo"ili da je uvla"enje ;rojanskog konja u ;roju varka... ,rupa koja se danas "uva u 2atikanu) jedna jedina) zanimljiva utoliko !to je -linije spominje i ka e da ju je vidio u pala"i cara ;ita) to mo e biti #.. ili (1.g. pr. Kr. -linije ka e i da su autori te grupe) trojica rodskih majstora6 1gesandar) 1tenodor) -oliodor gr"ka imena. 7retan nalaz iz 50-ih godina pro!log stolje%a iz okolice Dapulja je pokazao da -linije nije izmislio imena. 8okazano je i to da su to imena kopista. -B okolici Dapulja je bila jedna spilja) 7perlonga) u kojoj su prona<eni bogati ostaci jednog skulpturalnog programa koji je ukra!avao tu spilju. =n je uklju"ivao "ak "etiri neohelenisti"ke grupe (nastale u rimsko doba) na samom kraju kasnog republikanskog) odnosno po"etka ranog carskog perioda). B jednoj grupi je bio prikazan 8iomer) zatim ostaci -askvido grupe) 3enelaja i -atrokla) ostaci grupe koja prikazuje osljepljivanje -oli5ema) i tzv. 7cila grupe (zapravo pramac jednog broda s kojeg ta morska neman) 7cila) povla"i mornare i pro dire ih). 7perlonga je zanimljiva zato !to je uz nju prona<en natpis na gr"kom jeziku koji su postavila trojica majstora na kojem se jasno "itaju imena - 1gesandoros) 1tenodoros i -oliodoros. 7ada se zna da su oni kopisti i da je Kaokontova grupa kopija nastala po originalu iz 200. g. pr. Kr. -3i ne raspola emo originalom niti jedne od tih helenisti"kih grupa) a njihov odraz u relje5u je "uvani Perga3ski oltar) odnosno relje5 s scenama gigantomahije na "uvenom &eusovom oltaru u -ergamu. -ergamski oltar je jedan od najva nijih pergamskih spomenika) i uop%e jedan od najva nijih helenisti"kih spomenika. ;o je remek djelo helenisti"ke umjetnosti koje ima istu vrijednost) barem te i tome) kao -artenon za klasi"nu umjetnost. 8anas se pro"elje tog oltara nalazi rekonstruiran u berlinskim muzejima jer su uglavnom njema"ki arheolozi istra ivali podru"je pergamske 1kropole. ;o je jonska gra<evina podignuta na jednom visokom stepenastom postolju. ,radnja je zapo"ela u vrijeme vladara Aumena CC.) a nastavljena u vrijeme 1tala CC. Da tom spomeniku su radile "ak 2 generacije velikih majstora. Dajva niji sadr aj -ergamskog oltara je 5riz sa gigantomahijom koji sa sve "etiri strane) osim sa prednje gdje se nalazi monumentalno stubi!te) opasuje gra<evinu. -rakti"ki) iznad tog stepenastog postolja

$$

ispod zone sa jonskim stupovima se nalazi 5riz) ne iznad stupova nego ispod 5rizova. ;aj 5riz prikazuje borbu gr"kih bogova sa ,igantima) ne na na"in kao !to je to bilo u gr"koj umjetnosti klasi"nog ili arhajskog doba) gdje su giganti bili prikazani kao ratnici) ve% su ovdje prikazani dijelom u antropomor5nom) a dijelom u teriomor5nom obli"ju. Cmaju ljudski torzo) ali zmijolike repove i druge "udovi!ne elemente. ;aj je 5riz uklju"ivao i natpise sa imenima prikazanih bogova i imenima majstora.

-ostoji mogu%nost da je projekt samog &eusovog oltara u -ergamu izradio jedan rodski arhitekt po imenu 3enekrat) me<utim) nismo do kraja sigurni u tu mogu%nost. Da plat5ormi od nekoliko stepenica) koju krasi 5riz sa gigantomahijom) stajali su jonski stupovi koji su sa "etiri strane zatvarali jedno veliko otvoreno dvori!te. Bnutar toga dvori!ta je stajao rtvenik na otvorenome) a jonska kolonada je nosila jedan unutra!nji 5riz u visini entabature. ;aj 5riz je prikazivao mit o ro<enju :eraklovog sina ;ele5a jer su se pergamski vladari eljeli pokazati kao da su oni tobo nji potomci :eraklova sina ;ele5a koji se borio u trojanskom ratu na strani ;roje. ;e 5igure bogova i ,iganata na tom 5rizu sa gigantomahijom su zapravo izra<ene u istom bogatom baroknom stilu) bogatih baroknih torza kao !to je slu"aj sa ve%inom helenisti"kih baroknih grupa. --aralelno sa tim baroknim stilom) na kojega je o"ito veliki utjecaj imao 7kopas) pogotovo u kasnom helenisti"kom periodu) javljaju se drugi stilovi poput rokoko stila) sladunjavih stilova. ;ako da su u umjetnosti kasnog helenizma vrlo "esti prikazi grupa) grupnih skulptura) ali takvi koji uklju"uju likove 15rodite i 7atira u nekakvim !aljivim pozama) 7atir koji se udvara 15roditi) ili Dim5i ili poziva na ples i sl. -=no "emu te i helenisti"ka skulptura je prikazivanje svih slojeva dru!tva) !to nikada prije nije bio slu"aj u gr"koj umjetnosti. B gr"koj umjetnosti klasi"nog ili arhajskog doba nije se prikazivala ena na tr nici ili tako ne!to) ve% heroine) bo ice) ali ne i ene u svakodnevnim ivotnim situacijama. Fijetki su bili prikazi djece) a sada imamo i prikaze malih negroida) primjere malih dje"a"i%a koji se tuku) dje"aka koji vadi trn iz noge) "uveni spinario) dje"aka koji se hrvaju) zatim dje"aka d okeja na konjima) itd.. 7ve su to primjeri anr stila. 3o da najupe"atljiviji su primjeri 5igura starijih ena i starijih mu!karaca na tr nici) odnosno starog ribara prikazanog sa svojom lovinom) gdje je on realisti"ki prikazan sa svojom mlohavom ko om) kompletno nazna"enim dijelovima degradacije tijela uzrokovanog staro!%u tijela) propadanjem ko e i sl. -Gedan od va nih vrsta helenisti"ke skulpture je portretna stat<arna plastika. =na se pojavljuje ve% u kasno klasi"no doba kada nastaju statue mnogih gr"kih kulturnih radnika) 5ilozo5a) knji evnika i drugih. ;aj se obi"aj nastavlja u helenisti"kom razdoblju. -ored gr"kih dramaturga) 5ilozo5a i pjesnika) u helenisti"kom se razdoblju vrlo rijetko
$#

izra<uju i statue sa portretnim karakteristikama helenisti"kih vladara. ;u je opet Aleksandar Geliki utro put toj vrsti skulpture. &a njegova ivota su nastale mnoge statue sa njegovim portretima koje su poznate danas) u rimskim i kasno helenisti"kim kopijama. 1utor jednih takvih portretnih statua) znamo iz samih izvora) bio je Kizip. 1leksandar se vrlo lako prepoznaje) jer ima jednu karakteristi"nu anastoli 5rizuru. =na ima karakteristi"an razdjeljak po sredini glave sa dugim pramenovima koji su ba"eni sa strane itd. Eudu%i da je umro mlad) u tridesetprvoj godini) svi ga portreti prikazuju mladoga) golobradog) ljepu!kastog lica) iako nekada zatvorenije kubi"ne strukture lica) a nekad malo izdu enijeg) i sl. ;aj portretni realizam se nastavlja u kasnijim desetlje%ima. Cstovremeno) sa pojavom tih realisti"nih portreta pojedinih helenisti"kih vladara) od kojih su neki tako realisti"ni da se ni autor) a ni komitent) nije prezao od prikazivanja najru nijih detalja. -aralelno sa time se javlja i vrsta carske odnosno vladarske stat<arne sk<lpt<re) gdje su portreti vladara o"ito idealizirani) uljep!anih crta lica) ele%i se prikazati !to sli"nije samom 1leksandru. ;o su dva paralelna pravca u helenisti"koj skulpturi unutar statuarne plastike. -B :erkulanumu je prona<ena cijela serija portreta helenisti"kih vladara) od kojih su neki idealiziranih crta lica) a drugi su realisti"nih. Daravno) u doba helenizma se nastavlja sa izradom kultnih statua sa prikazivanjem bo anstava) me<utim) iz ovoga !to sam vam do sada ispri"ao) o"ito je da to vi!e nije najva niji sadr aj unutar skulpture. 7ada postoji cijeli raspon stilova) cijeli raspon motiva) od anr motiva do motiva mitolo!kog karaktera) itd. -Kada je rije" o ?oanstvi3a) onda je primjetno da najve%u pa nju imaju 8ioniz) 15rodita) 1polon - mlada ljepu!kasta bo anstva. 2eliku popularnost me<u enskim bo anstvima ima 15rodita. ;u su klju"nu ulogu odigrali skulpturalni tipovi iz kasne klasike) pogotovo -raksitelova poluodjevena 15rodita iz 1rla i potpuno razodjevena 15rodita iz Knida. ;ako da iz tih statua se razvija cijelo jedno stablo ikonogra5skih tipova i shema sve do rimskog vremena. -15rodita sa otoka 3elosa) poluodjeveni ikonogra5ski tip. ;o je stoje%i tip 15rodite po uzoru na jednu "uvenu sliku kasno klasi"nog doba koju je izradio jedan od najve%ih gr"kih slikara uop%e) 1pel. =n je za otok Kos) za tamo!nje sveti!te posve%eno 1sklebiju) izradio "uvenu sliku 15rodite 1nadiomene. 1pel slika za sveti!te na Kosu sliku 15rodite 1nadiomene koja se ra<a iz morske pjene i cijedi uvojke kose. 3i po prilici mo emo znat kako je ta slika izgledala iako ona nije sa"uvana. Da temelju tog motiva se u helenisti"koj umjetnosti razvija sli"an statuarni motiv) no) sada po uzoru na tu sliku nastaje statuarni tip 15rodite) koja) iako ruke nedostaju vidi se da su ruke bile podignute da ona cijedi uvojke kose. -15rodita knidska) prikazana u trenutku ulaska u kupatilo) skida odje%u sa sebe) ostavlja je na hidrini) itd. :elenisti"ka umjetnost dalje razra<uje taj motiv) i jedan bitinijski majstor 8ajdal stvara motiv kle"e%e 15rodite u kupatilu. Knidska je u stoje%em stavu) a on je spu!ta) prebacuje u kle"e%i stav sa sli"no polo enim rukama kao i kod -raksitelove 15rodite. 3no!tvo je tih ikonogra5skih tipova. Gedan tip je kle"e%a 15rodita) drugi tip je stoje%a 15rodita. ;aj stoje%i tip se mo e podijeliti u tip 15rodite 1nadiomene) u tip 15rodite -udike ili stidljive 15rodite) i tre%i tip je 15rodite iz ;rojade koja ima sasvim speci5i"an polo aj ruku. -Gedan od naj"uvenijih tipova helenisti"kog perioda jest Kolos sa otoka "odosa) jedan od sedam svjetskih "uda. Kolos sa Fodosa je ogroman bron"ani tip koji je zatvarao ulaz u

$(

Fodsku luku) izra<en u bronci) prikazivao je boga :eliosa W boga 7unca) visine 41 metar. -redaja ka e da je dvadesetak godina na stvaranju toga djela radio rodski majstor :ars. Da alost kip nije dugo stajao na svome mjestu jer je uskoro) jo! u helenisti"kom periodu) stradao kod jednog sna nog potresa) pao je u more i tu stajao sve dok Fodos u 10. ili 11. st. nije do!ao pod arapsku vlast. ;ada ju je kupio jedan idovski trgovac i prodao 1rapima na istok. Sudesno jedno djelo) sama "injenica da je od bronce) visine 41 m) da su ispod njegovih nogu na krakovima lukobrana prolazili brodovi i ulazili u luku. ;o naprosto 5ascinira. -Gedan drugi spomenik na podru"ju graditeljstva) to je svjetionik na otok< Aaros< ispred 1leksandrije koji je do ivio sli"nu sudbinu mnogo kasnije. = njemu se ne!to zna na temelju pisanih izvora) na temelju svjedo"anstva jednog andaluzijskog 3aora iz 11. st. -odignut po"etkom 4. st. pr. Kr. od strane jednog arhitekta koji se zvao 7ostrat iz Knida. 7vjetionik je bio visok ''0 stopa (142 m)) sagra<en u tri dijela. 8onji dio je bio kvadratnog tlocrta 40N40m. 7redi!nji je bio oktogonalan) a gornji cilindri"an. Da vrhu svjetionika je gorila vatra "ime je osiguravao prolaz brodovima) davao upute moreplovcima za ulazak u tu) ina"e) jako nezgodnu aleksandrijsku luku. Djegove su ostatke prona!li prije 5 ili $ godina. -Fano helenisti"ki period je razdoblje intenzivne urbanizacije. 1leksandar 2eliki je tijekom svojih prvih godina osvajanja -erzijskog carstva) pa i kasnije) osnovao #0 novih naselja) taj podatak svjedo"i o ivoj urbanisti"koj aktivnosti. Dpr. 1leksandrija koja je klju"an i najva niji primjer. =na %e vrlo brzo prerasti u prijestolnicu ptolomejskog Agipta) jer je njime vladala dinastija -tolomeida "iji je osniva" je 1leksandrov general -tolomej. -osljednji potomak te loze) zapravo je Kleopatra. Bz 1leksandriju bi se tu jo! mogao svrstati i grad -rijena) spomenut je vec u kontekstu kasne klasike) no tada je nastao -itejin projekt) lokalnog jonskog arhitekta rodom iz -rijene) ali je izgradnja trajala duboko u helenisti"ki period. Da -rijeni se mogu vidjeti odlike jednog helenisti"kog grada - konkretno) sredi!nji gradski trg) agora - kojeg okru uju gra<evine javnoga karaktera) prije svega !iroki portici (koji mogu biti prizemne gra<evine) gra<evine na kat) inkorporiranim prodavaonicama ili bez njih). -Gedan helenisti"ki grad) bila to -rijena) 3ilet ili 1tena) nije se mogao zamisliti u 4. ili 2. st. pr. Kr. ako nije imao sredi!nji dio - agoru - sredi!nji trg) barem sa tri ili "ak "etiri strane okru enu porticima. Kada ka em portik) onda koristim rimski naziv portikus. ,r"ka rije" za tu gra<evinu je stoa. 8anas imamo jednu gra<evinu te vrste koja je u cijelosti rekonstruirana) to je ,toa Atala ## < Ateni. 1tal CC - pergamski vladar koji vlada u razdoblju od 150. do 1'0. g. pr. Kr. i koji je toliko bogat te iz politi"kih i ideolo!kih razloga 5inancira gradnju jedne takve gra<evine u 1teni. =na je rekonstruirana nakon istra ivanja ameri"kih arheologa na atenskoj 1kropoli 1.40-ih godina. ;aj je zahvat bio dosta kontroverzan) i danas se izbjegava takav pristup) odnosno) anastiloza ili potpuno nova izgradnja jednog anti"kog spomenika.

$.

;o danas nije primjerena metoda) vi mo ete vratiti ili eventualno ponovno izgraditi neke dijelove gra<evine za koje imate sasvim sigurne) "vrste elemente. =vdje je mnogo toga rekonstruirano) a da takvi elementi ne postoje. Do) gra<evina izgleda impresivno. =na je duga"ka) du jedne svoje strane ima 21 du%an) a sa ove druge strane se tom redu du%ana pridodaje i dvostruka kolonada. Csti takav tlocrt je i na katu. ;o je gra<evina koja ima prizemlje i kat. B prizemlju su vanjski stupovi dorski) unutra!nji jonski) a na katu su vanjski jonski) a unutra!nji su egipatski. ,ra<evina ima krov na dvije vode i stubi!ta na svojim krajevima. Koliko je god ta njena rekonstrukcija bila neopravdana) kada danas prolazite njome) vi vidite kako su te gra<evine bile jednostavne arhitekture) a krajnje 5unkcionalne s izuzetno dekorativnim karakterom. Ietnice su bile natkrivene. 8u%ani u okviru tih stoa imaju 5unkciju kakvu kasnije u rimskom graditeljstvu imaju taberne u okviru rimskih 5oruma. ;u je rimsko graditeljstvo posegnulo iz prakse helenisti"kog graditeljstva i to je ta nit koja ih ve e. -;o nije jedini spomenik koji su 1talidi poklonili 1teni. Da padinama ju no od 1tene poklonili gradu jednu grupnu kompoziciju "iji to"an broj ne mo emo niti naslutiti. 7astojala se iz "etiri odvojene grupe 5igura. Gedna grupa je prikazivala borbu ,rka i 1mazonki. Gedna je prikazivala borbu bogova sa ,igantima) jedna bitku na 3aratonu) a "etvrta bitku pergamske vojske sa ,alima u 3aloj 1zije. =ni veli"aju svoje kraljevstvo) svoje politi"ke uspjehe) kroz kulturu i umjetni"ke spomenike - u srcu jedne 1tene. ;ime su pergamski kraljevi htjeli kazati - ono !to je bila 1tena u 5. st. pr. Kr.) njene zasluge u borbi protiv -erzijanaca) njezina veli"anstvena pobjeda na 3aratonskom polju - to smo danas mi. 3i smo spasili gr"ki svijet od ,ale u 3aloj 1ziji. B "ast toga nastaju umiru%i ,ali na pergamskoj 1kropoli) to su takozvani 2eliki ,ali) a ova vi!e5iguralna grupa u podno ju atenske 1kropole su takozvani 3ali ,ali) jer su 5igure bile gra<ene u visini jednog lakta) !to znamo iz izvora. ;oliko mno!tvo 5igura bi bilo 5inancijski i umjetni"ki zahtjevno) dok su Bmiru%i ,ali ra<eni u prirodnoj veli"ini. -&a helenisti"ko su razdoblje karakteristi"ni hramovi manjih dimenzija i manjih gabarita. ;o je op%a karakteristika helenisti"kog graditeljstva. ;u se ono nastavlja na kasno klasi"no doba) bez hramova velikih dimenzija) redovno manjim zdanjima) koja nerijetko gube ovu zadnju prostoriju) riznicu. Gedan od takvih hramova s po"etka '. st. i jedan od najstarijih takvih primjera je Asklepijev hra3 < !pida<r<. Koliko god da se hramovi reduciraju po du ini) po visini (u gabaritima)) sveti!ta postaju ve%a. ,radi se po nekoliko malih hramova jedan pored drugog. =ni se okru uju trjemovima. 1ko teren to zahtijeva visinske se razlike rje!avaju stubi!tima) propilejima i sl. Da taj na"in) usprkos malim gabaritima samih hramova) dobivamo kompleksna i izuzetno monumentalna) prostrana sveti!ta. -8va sveti!ta kao tipi"an primjer su 1tenino sveti!te u gradu Kindosu na Fodosu i 1skeplijevo sveti!te na otoku Kosu. Eitne karakteristike - hramovima se prilazi preko monumentalnih veli"anstvenih stubi!ta) nerijetko kroz -ropileje. Blazi se kroz drugo dvori!te) pa druge propileje) pa u hram. :ram je opasan sa tri strane trjemovima koji prostorima nadokna<uju gubitak prostora unutar samog hrama. Da njima se odla u darovi zajednica) gradova ili pojedinaca. 1ko ste se do!li pokloniti 1sklepiju na otoku Kosu i moliti se za oko) onda %ete ne!to pokloniti i to %e biti stavljeno na trijem. 1ko ozdravite) vi %ete se vjerojatno do%i ponovno zahvaliti) pa %ete mo da jo! ne!to donijeti. Da taj na"in su ova sveti!ta postajala pravi muzeji na otvorenom (prete"e prvih muzeja). Kjudi su nerijetko dolazili) i mi u

#0

izvorima imamo sa"uvan jedan tekst koji opisuje dolazak dviju ena u 1sklepijevo sveti!te na otoku Kosu. =ne pri"aju M1 vidi onog tamo dje"a"i%a koji davi gusku) vidi onu krasnu slikuM. =ne u ivaju u umjetni"kim djelima. Cspada kao da su do!le) ne iz nekih vjerskih pobuda) ve% diviti se sadr aju hrama. -Dpr. drugi Arte3idin hra3 < !fe <) ogromni jonski dipteros "ija je obnova za!la duboko u helenisti"ki period. Apolonov hra3 < Didi3i kod 3ileta) sli"nog tlocrta) samo !to je umjesto cele imao jedno duboko ukopano dvori!te) obnovljen u helenisti"kom razdoblju. -Gedan svakako interesantan primjer je "uveni $li3peion < AteniF hra3 %e<sa $li3pijskog. Fije" je o hramu koji je zapo"et u doba ;izistratida) obitelji koja je vladala 1tenom prije uspostavljanja robovlasni"ke demokracije) prije 50'. g. pr. Kr. Kako je njihov posljednji pripadnik :ipija bio ubijen u atentatu kojega su izvr!ili 1ristogiton i :armonije) gradnja je prekinuta. =n je zapo"et je u kasno arhajsko doba) a 1#0-ih g. pr. Kr. sirijski kralj 1ntioh CCC) takmi"e%i se sa 1talidima) nastavlja izgradnju toga zdanja. Kako se rimljani ubrzo obra"unavaju s njime i skidaju ga s prijestolja) tako gradnja ponovno staje) da bi nekih 140-ih g. n. Kr. gradnju nastavio i zavr!io car :adrijan. ;ako da je njegova gradnja zapo"eta krajem $. st. pr. Kr.) a zavr!ena u doba cara :adrijana) time je pro!lo #00 godina od po"etka do zavr!etka. =n je ogroman hram u tlocrtu dipterosa) ali u korintskom stilu. Korintski stil ranog helenizma ravnopravno participira sa jonskim i dorskim) da bi u kasnom stilu postao najpopularniji.

#1

;iterat<raH
--redavanja pro5. 8ra ena 3ar!ica) kolegij 91rheologija anti"ke ,r"ke*) &adar) 200#?( -skripta *2odi"us kroz 1ntikus+ - -redavanja sa kolegija *-ovijest starog vijeka* - dr. sc. 8ra en 3ar!i%) doc.) 7plit) 2005?$ -,. :a5ner) *Kreta i :elada+) Fijeka 1.#0. -:. X. Ganson W 1. >. Ganson) *-ovijest umjetnosti+) 2ara din 2004.

#2