O piscu: Honor de Balzac (1799. 1850.), roen u Toursu u graanskoj obitelji. Otac mu je bio naobra en !

!o"jek, ba"io se je #i$iologijom i sociologijom. %ajka mu je bila religio$na, &u'ubljena u misti!na ra$mi(ljanja). *ao 'je!ak +oka$uje "eliko $animanje $a knjigu i !itanje. ,aobra$bu je stekao u ra$nim (kolama, naj+rije u ro'nome Toursu, $atim u -ari$u. -rema o!e"oj elji trebao je stu'irati +ra"o, ali on se +os"e.uje knji e"nosti. /a"i se ra$li!itim +oslo"ima i bori se s 'ugo"ima. -osje'o"ao je neobi!nu ra'nu energiju, ra'io je oko 10 117 sati 'ne"no. O enio se 1850. g., nekoliko mjeseci +rije s"oje smrti. 2a i"ota je +ostao sla"an +isac. 3jela4 5ugenie 6ran'et, Otac 6oriot, 7$gubljene ilu$ije, 8oakinja /ette, 8oak -ons, 9jaj i bije'a kurti$ana:
Sadraj: U Somiru, jednom od sela Francuske ivjela je obitelj Grandet: ia Grandet, njegova ki Eugenie, gospo a Grandet i sluavka !anona" U ovoj mranoj i sjetnoj kuici svaki dan je sliio pret#odnom, svaki trenutak bio je ve preivljen" Grandet ije bogatstvo nitko nije $nao tono odrediti smi%ljao je lukavstva i smicalice kako bi nadmudrio svakoga i skupio %to vi%e $lata u kojem bi, kao svaki tvrdica mogao uivati, gledati ga i dodirivati kao ne%to najdragocjenije" &ena i ker pa i sluavka nisu se mije%ale u njegove poslove ve su se pokoravale njegovim naredbama krotko i be$ pogovora" 'vije ugledne obitelji borile su $a Eugeninu ruku" (ili su to Grasenovi i )ri%ovljevi koji su se dodvoravali Grandetu gdjegod i kad god su to stigle" *ednog dana na Eugenin dvadeset trei ro endan svu ovu pomalo dosadnu koloteinu poremetio je mladi +#arl Grande, nje$in ro ak kojeg je otac i$ ,ari$a poslao svom bratu, a $atim se $bog bankrota ubio" Eugenie dirnuta ro akovom nesreom polako se je $aljubljivala, a ni on nije ostao ravnodu%an" !ji#ova je ljubav rasla ista i nevina" !o +#arl je oti%ao u -ndiju pret#odno se $aklev%i Eugeni na vjenu ljubav koju je ona svim svojim biem pri#vatila" Ubr$o je Eugenin otac sa$nao da je dala svom ro aku $latnike koje joj je on darivao na dan nje$inog ro endana" !ije joj mogao oprostiti" .abranio joj je da i$la$i, bude s majkom koja se je u me uvremenu ra$boljela, a i poku%ao je ra$biti +#arlov poklon, malu $latnu %krinjicu $a koju bi ona dala svoj ivot" !akon nekog vremena Grandet se je i$mirio s kerkom da bi mogao lak%e dobiti eninu imovinu" -ako je opet sve bilo u redu gospo a Grandet je umrla" Godine su prola$ile i tvrdica je polako upo$navao ker sa nje$inim bogatstvom" )ad je i on umro Eugenie ostade sama s !anonom i enjom $a +#arlovim povratkom" /n se je, naravno, promijenio" !jegov nain ivota i bogatstvo koje je stekao u$o#olili su ga i pokvarili" Eugenie vi%e nije bila u njegovom srcu, nije vi%e po%tovao oca i teio je samo ka boljem dru%tvenom poloaju" 0rativ%i se u ,ari$ poslao je #ladno pismo u kojem joj najavljuje svoje skoro vjenanje s kerkom marki$a '1/briona" 'otuena i skr#ana Eugenie ubr$o se je udala $a gospodina (on2ona" !akon tri godine ostala je udovica" /nako sama ivjela je u #ladnoj kuici sa svojim $latom, samo ga ona, $a ra$liku od svog oca, nikad nije ni eljela

LIKOVI: IA GRANDET: /vaj lik sadri sve karakteristike tvrdice" /krutan, samoiv i be$ osjeaja

do kraja se predaje skupljanju bogatstva" Stari vinogradar pritajeno smi%lja kuje i eka, a $atim $gre svoje $lato $adovoljan %to je svojoj $birci dodao nekoliko novi# $latnika" .atvoriv%i se u svoju sobu on i# je gleda, gladi i uiva u nji#ovom sjaju" /n je neosjetljiv i #ladan, neovjean i pun pre$ira, ali istovremeno on ra$mi%lja, opre$an je, lukav i paljiv" Glumei i pretvarajui se, vara i uni%tava svakoga" !jegova potreba $a novcem pretvara se u opsesiju i strast" 3 4jelesno Grandet je bio ovjek visok pet stopa, $depast, pleat, sa listovima koji su imali dvanaest palaca u obujmu, jako ra$vijeni# a%ica i %iroki# plea5 lice mu je bilo okruglo, crnopurasto, ro%avo5 brada prava, usne be$ krivina, a $ubi bijeli5 oi su mu imale i$ra$ #ladan i prodrljiv, i$ra$ kakav narod $ami%lja u adaje5 njegovo elo, puno popreni# bora nije bilo be$ $naajni# ispupenja5 njegova kosa ukasta i prosjeda bila 3srebro i $lato6" !jegov nos, $adebljao na vr#u, imao je na sebi bradavicu punu ilica, $a koju je svijet govorio, ne be$ ra$loga, da je pun $lobe"6 3Svoje misli ka$ivao je obino kratkim pounim reenicama, koje je i$govarao blagim glasam" etiri reenice, tone kao algebarski obrasci, obino su mu sluile da obu#vati i rije%i sve u ivotu i trgovini: 3!e $nam, ne mogu, vidjet emo"66 EUGENIE GRANDET: )i starog tvrdice uveliko se ra$likuje od svog oca" /na je poslu%na i njena" .aljubljuje se u +#arla i ta ljubav postaje nje$in ivot" /dana je svom srcu i predaje se enji da e se jednog dana ponovno susresti s njim" .bog ove ljubavi ona e se suprotstaviti ocu, stei e vrstu volju i upornost" !akon %to sa$naje da ju +#arl vi%e ne voli ona se povlai, obara glavu, pra%ta mu i nastavlja ivjeti sa ra$oarenjem i velikom tugom, povueno i skromno sa sitniarskim navikama svog oca" 3Eugenie je doista bila jedna od oni# ra$vijeni# djevojaka kakve su obino djevojke gra anke, ija ljepota i$gleda malo prosta5 ali ako je liila na 0eneru, nje$ino tijelo oplemenjivala je ona kr%anska pitomost koja prepora a enu i daje joj otmjenost nepo$natu starim skulptorima" Glava joj je bila velika, elo mu%ko, ali lijepo kao u Fidijinog *upitera, a oi sive kojima je njen edni ivot, ogledajui se sav u njima, davao osobiti sjaj" +rta njenog okruglog lica, nekad svjeeg i rumenog ogrubjele su od boginja, koje su bile ipak toliko milostive da nisu ostavile na njemu nikakva traga, nego su samo uni%tile mekou koe, koja je pri svemu tom jo% bila toliko glatka i tako njena da je na njoj ist poljubac njene majke ostavljao prola$an crveni trag" !os joj je bio povelik, ali je bio u skladu sa njenim crvenim ustima, ije su jako i$bra$dane usne bile pune ljubavi i dobrote" 0rat joj je bio savr%ene obline" ,unake grudi briljivo pokrivene mamile su pogled i $anosile i $anosile ovjeka5 dodu%e, nedostajala im je oblina koju daje lijepo skrojeno odijelo5 ali $a $nalce ovaj pravi visoki stas morao je imati osobite drai" Eugenie, visoka i krupna", nije dakle imala nieg i umiljatog %to se dopada gomili5 ali je bilo one ljepote koju je tako lako uoiti, i kojom se odu%evljavaju samo umjetnici" Slikar koji trai na ovom svijetu lice s

nebeskom 7arijinom istoom, koji trai u svakoj enskoj prirodi one skromno ponosite oi koje je na%ao 8a2ael, one edne crte lica koje su esto proi$vod ma%te, ali koje samo kr%anski i smjeran ivot moe ouvati ili dati, taj slikar, $aljubljen u tako rijedak model, na%ao bi odma# u Eugenieinom licu uro enu otmjenost koja samu sebe ne $na5 on bi vidio pod vedrim elom cijeli svijet ljubavi, a u kroju oiju, u poloaju trepavica, neeg boanskog" !jene crte, konture njene glave, koje i$ra$ $adovoljstva nije nikad iskrivio ni $amorio, liile su na linije vidika, takoblago povuene u daljini mirni# je$era" /va 2i$ionomija, ti#a rumena, obujmljena svjetlo%u kao lijep ra$vijen cvijet, godila je du%i, otkrivala je ar unutra%njeg ivota koji se u njoj ogledao, i privlaila pogled" Eugenie se je jo% nala$ila na obali ivota na kojoj cvjetaju djetinjske ilu$ije, na kojoj se beru bijele rade s uivanjem $a koje se kasnije ne $na"6 3U svojoj tridesetoj godini Eugenie nije jo% $nala ni $a kakvu sreu u ivot" !jeno blijedo i alosno djetinjstvo proteklo je kraj majke, ije je pre$reno vrije ano srce vjeito patilo" 8astavljajui se radosno sa ivotom ova je majka alila svoju ker %to ima da ivi, i ostavila joj je u du%i laku grinju savjest i vjeitu tugu" ,rva i jedina ljubav donijela je Eugenie melankoniju" ,o%to je nekoliko dana imala pred oima svoga ro aka, ona mu je poklonila svoje srce $a vrijeme poljupca kojeg je kradom primila i vratila5 on je $atim oti%ao, ostavljajui i$me u nje i sebe itav jedan svijet" /va ljubav, koju je njen otac prokleo gotovo je otjerala njenu majku u grob i priinila joj je samo tugu, pomije%anu sa slabim nadama" - tako je, sve dotle, teila srei gubei svoju snagu, a ne dobivajui u naknadu ni%ta" U du%evnom ivotu kao i u tjelesnom, postoji i udisanje i disanje: du%i je potrebno da uvlai osjeanja druge du%e, da i# prisvoji, kako bi i# vratila bogatije" (e$ ove lijepe pojave, srcu nema ivota5 njemu u tom sluaju nedostaje $rak i ono pati i vene" Eugenie je poela da pati" .a nju bogatstvo nije bilo ni pomo ni utje#a5 ona je mogla opstati samo pomou ljubavi, pomou religije, pomou svoje vjere u budunost" 9jubav joj je obja%njavala vjenost" !jeno srce i evan elje uka$ivali su joj dva svijeta" /na je dan i no provodila sva predana ovim dvjema beskonanim mislima koje su $a nju bile moda samo jedna jedina misao" ,ovlaila se u samu sebe, $aljubljena i mislei da je voljena" (ilo je sedam godina kako je njena strast sve ostalo bacila u $asjenak" !jeno blago nisu bili milijomi iji su se pri#odi gomilali, ve +#arlov kovei, one dvije slike koje su joj visjele i$nad postelje, nakit koji je otkupila od svog oca i koji je s ponosom podala na pamuk u jednoj ladici ormara, naprstak njene strine kojim se je sluila njena mati i koji je svakog dana s pobono%u u$imala da bi ve$la ve$ koji nikada nije dovr%ila, koji je otpoela samo $ato da bi natakla na prst ovaj $latni predmet pun uspomena"6 3 Eugenie ide na nebo, praena itavom povorkom dobroinstva" 0eliina njene du%e baca u $asjenak njen nepotpuni odgoj i navike njenog ranijeg ivota" /vo plemenito srce koje je kucalo samo $a najnjenija osjeanja moralo je, dakle, biti podvrgnuto raunima ljudske sebinosti" !ovac je morao predati svoju #ladnu boju ovom nebeskom ivotu i i$a$vati nepovjerenje prema osjeajima ene koja je bila olieno osjeanje"6 3 Eugenie bila je u$vi%ena, bila je ena"6

CHARL GRANDET: !eoekivanim i i$nenadnim dolaskom +#arla, sina tvrdiinog brata prekida se jednolini ivot Grandeovi#" Svojom ljepotom, aristokratskim pona%anjem i ugla eno%u, ali i nesreom :otac mu se je ubio $bog bankrota; osvaja Eugenino srce" -ako joj se $aklinje na vjenu ljubav, provev%i nekoliko godina u -ndiji gdje je prodavao i kupovao ljude, on ju $aboravlja" ,ostaje o#ol, okrutan i #ladan stavljajui svoje interese u prvi plan" /vaj lik je glavni krivac $a Eugeninou tragediju" 3'a bi se pristojno pojavio kod svog strica bilo u Somiru ili bilo u Froa2onu, obukao se %to je mogao ljep%e, paljivije draesnije, da se posluimo rijeju koja je u to vrijeme ka$ivala naroito savr%enstvo neke stvari ili nekog ovjeka"6 3+#arl je ponio, dakle, najljep%e lovako odijelo najljep%u pu%ku, najljep%i no, najljep%e pari%ke korice"""" /tac mu je rekao da putuje sam i skromno, a on je do%ao u $asebnom odjeljenju po%tanski# kola"6 3Samo ,arianin, i to ,arianin i$ najotmjeniji# krugova, mogao se je ovako urediti a da ne i$gleda smije%an, i svima tim ludorijama dati i$vjesnu ta%tu #armoniju, koju je uostalom podravalo lijepo dranje mlad< ovjeka koji ima lijepe pi%tolje, pou$dan #itac i <netu"6 3+#arl je bio pari%ko dijete, koje su pari%ki ivot pa i sama <neta nauili da sve radi s raunom, dijete koje je ve bilo starac pod maskom mladia" /n je dobio onaj stra%an odgoj dru%tva u kome se, na jednoj veernjoj $abavi, uini mislima i rijeima vi%e $loina nego no %to se uini $loina koje su kanjava" U kome dosjetke ubijaju najvee ideje, u kome se ovjek u kome se ovjek smatra pametnim ukoliko ima tono gledi%te5 a tu imati tono gledi%te $nai ne vjerovati ni u %to, ni u osjeanje ni u ljude, pa ak ni u doga aje5 tu se i$mi%ljaju lani doga aji" +#arl je bio ovjek ope omiljen, s roditeljima je bio suvi%e sretan, svijet mu je suvi%e laskao, i $ato nije mogao imati u$vi%eni# osjeaja" GOSPOA GRANDET: 3 Gospo a Grandet bila je su#a i slaba ena, uta kao dunja nespretna, spora5 jedna od oni# ena koje kao da su stvorene da se prema njima r avo odnosi" -mala je krupne kosti, veliki nos, veliko elo, krupne oi i na prvi pogled ne%to malo slinosti sa osu%enim voem, u kojem nema vi%e ni slasti ni soka" .ubi su joj bili crni i rijetki, usta okruena borama, a donja vilica %iljasta i povijena naprijed" 4o je bila krasna ena" 7ada je i$gledala smije%na, ova se je ena, koja je u mira$u i u naslje u donijela gospodinu Grandetu preko tri stotine tisua 2ranaka, vjeito osjeala tako duboko poniena, $avisno%u i ropstvom protiv koga joj dobrota njene du%e nije dopu%tala da se buni, da nikad nije $atraila ni jedne lipe niti ikad uinila kakvu primjedbu na akta koja joj je biljenik )ri%o podnosio na popis" /va nera$umna i potajna ponositost, ova plemenitost du%e koju je Grandet stalno podcjenjivao i vrije ao, prevladavala je u pona%anju ove ene" Gospo a Grandet nosila je stalno #aljinu od $elenkaste svile koja joj je obino trajala po godinu dana5 imala je veliku bijelu pamunu maramu, slamnati %e%ir i gotovo nikad nije bila be$ kecelje od crne svile" )ako je rijetko i$la$ila i$ kue, obuu je malo tro%ila" !apokon nikad ni%ta nije traila $a sebe"6

VELIKA NANONA: 0elika !anona bila je jedina slu%kinja u obitelji Grandet" ,rtimitivna, ali dobra do sri je odana svom gospodaru" ,omalo je %krta i $ato joj je Grandet naklonjen" 0rijedna je i po%tena te jedina a u kui koja se moe i usu uje suprotstaviti starcu" /na je (al$acu posluila da preko nje otkrije neke nove Grandetove karakteristike jer se u ra$govoru s njom on otvara i poka$uje u pravom svjetlu" 30elika !anona bila je moda jedino ljudsko stvorenje da podnese despoti$am svog gospodara"6 3.anjui da procijeni tjelesnu snagu, Grandet pogodi od koliko koriti moe biti ensko stvorenje #erkulskog stasa, krepko kao %e$desetogodi%nji #rast na svom korjenu, ra$vijeni# kukova, %iroki# plea, kiridijski# ruku i po%teno kao %to je bila nje$ina neporona ednost" !i bradavice koje su krasile ovo ratoborno lice, ni crveni obra$i, ni ra$vijene mi%ice nisu $apla%ili tvrdicu" - tako je 0elika !anona je postala lan porodice: ona se je smijala, kad se smijao Grandet, bila je nevesela, mr$la se, grijala se, radila je $ajedno s njim"6 O DJELU: Eugenie Grandet tragian je roman u kojem je oslikana jedna seoska obitelj, naravi nje$ini# lanova i nji#ov ivot" Glavni i najtraginiji lik ovog romana je Eugenie, a moda naj$animljiviji i sam Gtandet koji se svojom stra%u $a novcem moe usporediti 7olierovim =arpagonom" ,ortreti likova saeti su i jasni" /sim Grandetovi# (al$ac preko Grasenovi# i )ri%ovljevi# nesuglasica ocrtava ljude i$ sela skueni# pogleda i novcem kao jedinim smislom ivota" /n je ujedno, i pokreta radnje u ovom romanu" U$rokom je svi# nevolja i patnji" .bog njega tvrdica $anemaruje svoju obitelj i oglu%uje se na vapaje keri i svoje bolesne ene" !eostvarena ljubav i tuan $avr%etak Eugenie Grandet su posljedica svega $log ime novac moe pokvariti ljudsku du%u" )ao %to nam i na poetku (al$ac mraan i melankolian dom sumorne doga aje i ivote uni%tene po#otom jednog starca $a $latom" 3U i$vjesnim selima ima kua iji i$gled ulijeva tugu slinu tu$i koju i$a$ivaju najmraniji samostani, najusamljenije pustare ili najsumornije ra$valine"6 Upravo u takvom okruenju i domu smjestili su se likovi romana 3Eugenie Grandet6" -nae, pria je to o obitelji jednog tvrdice koji je bio $arobljenik svog bogatstva, vjeran oboavatelj svoji# $latnika i ije su oi povremeno dobivale uti sjaj dok je u mislima 3plovio $latnim je$erom6" 3=rana tvrdice sastoji se od novaca i pre$iranja6, a i (al$ak je rekao: 3 &ivot tvrdice vam je stalno pranjenje ljudske moi, sastavljene u slubu linosti" /n se oslanja na dva osjeanja: samoivost i korist5 ali kako je korist u neku ruku jaka i dobro s#vaena samoivost, neprekidno svjedoanstvo stvarne nadmonosti> samoivost i korist jesu dva dijela jedne te iste cjeline, sebinosti"6< to je bila i osnovna osobina ovog ovjeka" !jegov jedini cilj bio je smrviti svakog, prevariti ga, i $akonito mu odu$eti novac tj" 3dobro odigrati partiju u koju ni%ta nije uloio"6 < kako i ne bi uspio kada je bio toliko proraunat da je po potrebi i mucao, svoje misli i$govarao pounim reenicama : 3&alost je u srcu, a ne u odjelu6, 3Glad i$goni i vuka i$ %ume"6, 3)ad nema make kod kue mi%evi igraju6; i blagim glasom, a

njegovi odgovori obino su glasili: ne $nam, ne mogu, neu, vidjet emo :3-mao je neeg slinog s tigrom i sa $mijskim carem: mogao se je pritajiti dugo promatrati svoj plijeni i onda skoiti na njega 5 $atim je otvarao eljusti svoje kese, uvlaio u nju #rpu talira, pa onda mirno legao, kao $mija, neosjetljiv, #ladan i metodian"6, 3svi putovi varo%i vodili su na njegova imanja6;" !jegova $loba ostavila je traga i na njegovim blinjima" Svoju ker je volio, ali novac vi%e" /n je u njemu potisnuo svu oinsku ljubav" ,rema svojoj eni bio je #ladan, nepokolebljiv i strog, a njegov despoti$am ju je na kraju i uni%tio" !a samrti tog njenog i brinog stvorenja inilo se je kao da ju je 3an eo molitve proistio, ublaio najrunije crte nje$ina lica i o$ario ga" ,ri$or ovog preobraaja, %to je nastao uslijed patnji koje su tro%ile ostatke ljudskog bia utjecao je mada sporo na starog li#vara iji je karakter ostao kao od bronce"6 Eugenie Grandet bila je pla#o, njeno bie, 3nije imala nieg umiljatog %to se dopada gomili5 ali ljepote koju je bilo tako lako uoiti, i kojom se odu%evljavaju samo umjetnici" /vdje ju je (al$ak opisao pomalo kao romantinu djevojku, a takvo je i bilo nje$ino srce :3 4isue $brkani# misli ra ale su se u njenoj du%i i bujale ukoliko su na polju plesali sunani $raci" !ju naj$ad obu$e ono neodre eno, neobja%njivo $adovoljstvo, koje omotava du#, kao %to bi oblak omotao tijelo" !jena ra$mi%ljanja slagala su se s pojedinostima ovog neobinog predjela, a #armonije njenog srca udruivale se sa #armonijama prirode" )ada sunce obasja jedan dio $ida sa kojega su visjele viline vlasi sa svojim debelim li%em, koje se prelijevalo kao gu%a u golubova nebeski $raci nade o$ari%e budunost Eugenie, koja je od tad voljela da gleda taj $id, njegovo blijedo cvijee, njegovu plava $vona i njegove uvele trave, u$ koje se mije%ala nekakva prijatna uspomena kao %to su uspomene i$ djetinjstva" ?um, koji je svaki list i$a$ivao u ovom $vunom dvori%tu padajui s grane odgovarao je na tajna pitanja ove djevojke koja bi tu ostala cijelog dana, ne primjeujui da vrijeme prola$i" .atim nai o%e burni du%evni pokreti"6;" (a% ovdje uspio se je poka$ati i kao pjesnik" !je$ina ljubav prema +#arlu koji joj je bio sve, proeta je kro$ itav roman" /na $bog njega ivi, rtvuje se, pati, ali i po prvi put suprotstavlja ocu" 3+rpi snagu i$ svoje ljubavi"6" 3.a njega, $a njega 3, govorila je u sebi, 3podnijeti u sve muke ovog svijeta"6 +#arl je vrlo rano upo$nao sjaj ,ari$a pa mu je ova ista i nevina ljubav bila ne%to novo i nepo$nato" !jegov dola$ak u romanu predstavlja poetak jedne prie o traginoj sudbini djevojke kojoj je 3proljee ljubavi6 poelo pojavljivanjem mladog pari%kaog dand@ja, a $avr%ilo njegovim be$du%nim pismom u kojem navje%uje svoje skoro vjenanje s kerkom marki$a '1/briona" !a ovu vijest Eugenie se povlai, obara glavu i sjea se rijei svoje majke: 6,atiti i umrijetiA6 :34o je prava ljubav, ljubav an eoska, ljubav koja ivi od svoje tuge i umire od nje6;" /nako sama ostala je ivjeti u #ladnoj kuici sa sitniarskim navikama i $latom kojeg ona, $a ra$liku od svog oca, nikad nije ni eljela" !ovac na nju nije uspio predati svoju #ladnu boju iako je danomice bila njime okruena" .a nje$inu tunu sudbinu (al$ak je ka$ao: 34o je povijest jedne ene koja uslijed svijeta ne pripada svijetu5 koja stvorena da bude divna mati nema ni mua, ni djece, ni rodbine"6 0elika !anona jedina je bila u$ nju" /va primitivna, ali dobrodu%na

sluavka bila je sjena velikog %krtice" *edino je prema njoj poka$ivao mrvicu samilosti, jer je i ona, u du%i, bila poput njega" )ro$ ovaj roman (al$ak je stvarao karakteristine i realne likove, gotovo 3udovi%ta6 ija je sudbina usko pove$ana i isprepletena" /ni su opisani jasno i istinito gotovo kao da i# je i sam (al$ak po$navao i bio dio nji#ova ivota" !ji#ova psi#olo%ka karakteri$acija stvara se pred na%im oima :posebno lik Eugenie;, a poka$ana je kro$ nji#ove strasti koje su ujedno i krivci nji#ove nesree" )od Grandeta to je novac :3Eugenie mu je rasula $latnike po stolu, a on bi nepomino gledao u nji# kao %to dijete, kad progleda, $ablenuto promatra jedan te isti predmet"6, 3)ad sveenik prinese njegovim usnama $latno raspee da cjeliva sliku )ristovu, on napree sve svoje sile da ga u$me"6, 3U ovu prostoriju je be$ sumnje dola$i stari tvrdica da gleda, da gladi, da $gre, da miluje i prevre svoje $lato"6;, a kod njegove kerke enja i ljubav prema +#arlu :37islim na njega draga majko, ali ne govorimo o njemu vi ste bolesni, vi ste mi prei od svega" S0EG< bio je on6;" Svi likovi su snani i nji#ova energija usredotoena je na nji#ove po#ote jedino gospo a Grandet je ovdje nevina rtva koja je 3spavala, jela, pila i%la po volji svoga mua6" /krutnost Grandeta utjee openito na cjelokupnu njegovu obitelj, koja mu se pokorava 3kao popla%eni mi%evi kad se $avuku u svoje rupe6" 3Evgenija i njena mati nisu ni%ta $nale o Grandetovom imanju, sudile su o ivotu po svojim nepotpunim pojmovima, nisu ni cijenile ni pre$irale novac, jer su bile naviknute da budu be$ njega" !ji#ova osjeanja, poti%tena be$ nji#ovog $nanja, ali ipak iv, i povuenost nji#ova ivota inila su i# $animljivim i$u$ecima u ovom skupu linosti, iji je ivot bio iskljuivo materijalan"6 9ik Grandeta je tip u kojem se slijevaju sve osobine svjetski# tvrdica od ,lauta preko 7olijera i na%eg 'ria :3.a posljednje dvije godine naroito se pojaali njegovo tvrdienje, kao %to jaaju sve stalne ljudske strasti" )ao %to je $apaeno kod tvardica, kod vlastoljubca, kod svi# ljudi iji je ivot bio posveen jednoj glavnoj ideji, njegova osjeanja naginjala su naroito jednom simbolu njegove strasti" Gledati $lato, imati $lato postalo je njegova monomanija" !jegov despoti$am rastao je ukoliko je raslo njegovo tvrdienje" /n eli umrijeti kraljevski, drei do posljednjeg dana u$de svoji# miliona 6;" !a samrti kada #vata $latno raspee karakteristian je doga aj kojim se najvjernije moe poka$ati strast $a novcem koji je po (al$aku moderni (og njegovog vremena" /vaj roman ima vrstu 2abulu, sve je jasno i detaljno opisano" (a% ovdje je poka$ano da se 3jake strasti, velike tragedije, velike radosti odigravaju u du%ama sitnog svijeta6 i u ovom sluaju da dom tvrdice moe da postane 3popri%te naju$budljiviji# drama i tragedija"6 Sve to omoguuje prirodni tok $bivanja be$ nagli# obrata ili i$nena enja" /pisom provincije, ali i samog sela njegovi# kua i stanovnika ne moe se oekivati radost ve samo tuga : 3U tim kuicama je tako malo ivota da bi stranac pomislio da u njima nitko ne stanuje kad ne bi najedanput uoio blijed i #ladan pogled kakve nepomine linosti ije se upola redovniko lice pojavilo na pro$oru kad bi se $auli nepo$nati koraci6;" !osilac jedne 2abule sam je ia Grandet dok se druga odvija u Eugeniejevom srcu" (al$ak je u ovom romanu $a ra$liku od ostali#, koristio vrlo jednostavan je$ik, jasne reenice be$ neki# suvi%ni# dijelova i monotonog

pripovijedanja" Uspio je i opisati du# svojeg vremena i tenje onda%njeg ovjeanstva, ali i neke svoje stavove :34vrdice ne vjeruju u sada%nji ivot5 $a nji# je sada%njost sve" 4o baca stra%nu svjetlost na sada%nje vrijeme, u kome vi%e nego u bilo koje drugo vrijeme, novac vlada $akonima, politikom i narodima" Ustanove, knjige, ljudi i doktrine, sve je u $avjeri da pokopa vjeru u budui ivot, na koju se dru%tvena $grada oslanja ve osamnaest stoljea" 'anas, danas je mrtvaki sanduk prijela$ kojeg se malo tko boji" (udunost, koja nas je ekala poslije opijela, prenesena je u sada%njost" 'oepati se svim moguim sredstvima, $emaljskog raja, rasko%i i ta%ti# uivanja, pretvoriti u kamen svoje srce i muiti svoje srce radi prola$ni# uivanja, kao, %to su se nekada podnosile muke radi vjeitog blaenstva, to je danas opa misao, misao ispisana, uostalom svuda, pa ak i u $akonima koji pitaju ovjeka: 3?to plaa%B6, umjesto da mu kau: 3?to misli%B6" )ad ova doktrina bude pre%la i$ varo%i u narod, %to e biti od ove $emlje"6 :3 !evolja ra a jednakost6, 3-skren pisac promatra svoje djelo da bi samog sebe kriti$irao i da bi samom sebi ka$ivao uvrede"6;" ,ostigao je objektivnost u pripovijedanju u$ pomo kojeg su likovi i nji#ove sudbine postale legende 3Ljudske komedije" 7otivom novca uspio je stvoriti monomane ljude koji su cijelog ivota robovi svoji# strasti"