KONCESIJA ZA ISTRAIVANJE I EKSPLOATACIJU

MINERALNIHSIROVINA
RUDARSKI I OSTALI PROPISI
RUDARSKA DJELATNOST
Istraivanje i eksploatacija mineralnih sirovina
Krovni zakon Zakon o rudarstvu (NN 190/03, 75/09)
Mineralne sirovine ( rudno bogatstvo) su u vlasnitvu Republike
Hrvatske
Rudno bogatstvo resurs je od posebnog interesa (znaaja) za
Republiku Hrvatsku i kao takav uiva njezinu osobitu zatitu
Rudno blago sve organske i neorganske mineralne sirovine
u vrstom, tekuem ili plinovitom stanju u prvobitnom leitu, u
nanosima, jalovitima, talionikim troskama ili prirodnim
rastopinama
Rudarski radovi
radovi u cilju istraivanja i eksploatacije mineralnih
sirovina,
saniranje otkopanih prostora, nakon istraivanja i
eksploatacije mineralnih sirovina
radovi ograniene eksploatacije mineralnih sirovina
iskljuivo u svrhu saniranja nezakonitom eksploatacijom
ugroenih dijelova okolia.
Eksploatacija mineralnih sirovina
Eksploatacija je vaenje iz leita i oplemenjivanje mineralnih sirovina.
Eksploatacijom je i transport ugljikovodika, te mineralne i geotermalne vode
cjevovodima kada se koristi u energetske svrhe i kada je u tehnolokoj svezi s
eksploatacijskim poljima.
Eksploatacijom ugljikovodika smatra se i skladitenje ugljikovodika u
geolokim strukturama.
Eksploatacijom arhitektonsko-graevnog kamena smatra se vaenje i
oblikovanje u blokove na eksploatacijskom polju.
Oplemenjivanje mineralnih sirovina je:
odabiranje, sortiranje, drobljenje, mljevenje i suenje mineralne tvari,
odvajanje korisnog minerala od pratee jalovine, te
odvajanje pojedinih mineralnih komponenata, kao i odstranjivanje neistoa i vode iz ugljikovodika
kad su navedene radnje u tehnolokoj svezi s eksploatacijom mineralnih sirovina.
MINERALNE SIROVINE
prema novom Zakonu o rudarstvu dijele se
1. energetske mineralne sirovine
2. mineralne sirovine za industrijsku preradbu
3. mineralne sirovine za proizvodnju graevnog
materijala
4. arhitektonsko-graevni kamen,
5. mineralne sirovine kovina
MINERALNE SIROVINE
prema starom Zakonu o rudarstvu dijele se:
1. energetske mineralne sirovine
2. metali i njihovi spojevi
3. nemetalne mineralne sirovine
4. arhitektonski graevni kamen
5. sve vrste soli i solnih voda
6. mineralne i geotermalne vode
7. tehniki graevni kamen, graevni pijesak
i ljunak te ciglarska glina
ENERGETSKE MINERALNE SIROVINE
fosilne gorive tvari:
-ugljen (treset, lignit, smei ugljen, kameni ugljen),
-ugljikovodici (nafta, plin i zemni vosak),
-asfalt i uljni kriljavci; radioaktivne rude;
-mineralne i geotermalne vode (pridobivanje mineralne
sirovine ili akumulirane topline u energetske svrhe),
-ako se koriste u ljekovite, balneoloke i rekreativne
svrhe ili kao voda za pie i druge namjene, primjenjuju se
propisi o vodama,
Mineralne sirovine za industrijsku preradbu
grafit, sumpor, barit, tinjci, gips, kreda,
bentonitna glina,
kremen, kremeni pijesak,
porculanska, keramika i vatrostalna glina,
feldspati, talk, tuf,
mineralne sirovine za proizvodnju cementa,
karbonatne mineralne sirovine (vapnenci i dolomiti) za
industrijsku preradbu,
silikatne mineralne sirovine za industrijsku preradbu,
Mineralne sirovine
za proizvodnju graevnog materijala
tehniko-graevni kamen
(amfibolit, andezit, bazalt, dijabaz, granit, dolomit,
vapnenac),
graevni pijesak i ljunak,
ciglarska glina,
Mineralne sirovine kovina
boksit,
iva,
zlato u naplavinama,
eljezni oksidi i hidroksidi i drugi spojevi
KONCESIJA ZA ISTRAIVANJE I EKSPLOATACIJU
Koncesija za istraivanje i eksploataciju - mineralnih
sirovina ishouje se od nadlenih dravnih organa (pri
Ministarstvu gospodarstva odnosno Uredima za
gospodarstvo).
Postupak ishoenja koncesije za eksploataciju
(istraivanje) osim Zakonom o rudarstvu reguliran je i
podzakonskim aktima:
Pravilnikom o istraivanjima mineralnih sirovina,
Pravilnik o eksploataciji mineralnih sirovina, NN 125/98
Pravilnik o istraivanju mineralnih sirovina
Pravilnik o istraivanju mineralnih sirovina propisuje:
sadraj godinjeg plana istraivanja mineralnih sirovina,
sadraj izvjea o obavljenim istraivanjima,
postupak ishoenja odobrenja za istraivanje i
postupak ishoenje mikrolokacije za izgradnju objekata i
postrojenja pri istraivanju mineralnih sirovina
Godinji plan istraivanja mineralnih sirovina
Godinji plan istraivanja po istranim prostorima i
eksploatacijskim poljima, duno je izraditi rudarsko trgovako
drutvo/obrtnik, ako ne raspolae s utvrenim bilannim
rezervama A+B kategorije za 25 godina eksploatacije,
U godinjem planu treba navesti:
vrstu mineralne sirovine koje se planira istraivati;
iznos novanih sredstava koja e biti izdvojena za istraivanje
mineralnih sirovina temeljem;
iznos novanih sredstava koja e biti osigurana iz drugih izvora i
utroena u istraivanje mineralnih sirovina;
lokalitete u istranim prostorima i eksploatacijskim poljima na
kojima e se obavljati istraivanje mineralnih sirovina,
vrstu i obim planiranih istranih radova.
Zahtjev za odobrenje istranog prostora
Zahtjev se podnosi tijelu dravne uprave nadlenom za
poslove rudarstva i treba sadravati:
vrstu mineralne sirovine;
zemljovidni poloaj, veliinu i naziv istranog prostora;
program istranih radova po vrsti i obimu s trokovnikom, te
podrobni plan radova prve godine istraivanja;
rok izvoenja istraivanja;
potrebna novana sredstva te nain osiguranja.
Zahtjevu za izdavanje odobrenja potrebno je priloiti:
izvod iz sudskog odnosno obrtnog registra
zemljovid ireg podruja istraivanja, M1:25.000 (ili vee),
geoloku ili drugu dokumentaciju,
miljenja upanijskih upravnih tijela o opravdanosti,
mineralnih sirovina
Istraivanje mineralnih sirovina su
radovi i ispitivanja kojima se utvruje:
-postojanje, poloaj i oblik leita,
-kvalitetu i koliinu mineralne sirovine,
- uvjete eksploatacije.
ODOBRAVANJE ISTRANOG PROSTORA
Javna rasprava -nadleni upravni rudarski organ
oglaava javnu raspravu kojoj su nazoni svi
zainteresirani i nadleni upravni organi.
Istrani radovi provode se nakon odobravanja
istranog prostora (buai istrani radovi sa
jezgrovanjem, rudarski istrani radovi).
Pravilnikom o prikupljanju podataka, nainu evidentiranja
i utvrivanja rezervi mineralnih sirovina te o izradi bilanci
tih rezervi (NN 48/92) propisano je:
Gustoa istranih radova,
Nain uzorkovanja i broj uzoraka za laboratorijska i tehnoloka
ispitivanja,
izrada zavrnog Elaborata o rezervama za svaku vrstu mineralne
sirovine
REZERVE VRSTIH MINERALNIH SIROVINA
kategorizacija, klasifikacija i evidencija rezervi
vrstih mineralnih sirovina obavlja se prema:
zajednikim kriterijima
posebnim kriterijima, utvrenim za pojedinu
mineralnu sirovinu.
PODJELA LEITA MINERALNIH SIROVINA
Leita se dijele na skupine i podskupine temeljem:
veliine i morfolokih obiljeja,
pripadnosti genetskom tipu odnosno rudonosnim
formacijama,
mineralnom sastavu,
raspodjeli korisnih komponenti,
strukturno tektonskim obiljejima i zahvaenosti
postrudnim tektonskim pokretima.
PODJELA LEITA MINERALNIH SIROVINA
Pripadnost leita odreenoj skupini i podskupini
odreuje optimalnu vrstu i gustou istranih radova.
Za svaku skupinu i podskupinu utvrene su vrste
istranih radova i njihove maksimalne udaljenosti.
Istraivanje leita provodi se:
geolokim, geofizikim, geokemijskim, hidrogeolokim i
inenjersko-geolokim metodama,
povrinskim i podzemnim istranim rudarskim radovima, te
povrinskim i jamskim istranim buenjem.
ELABORAT O REZERVAMA
Elaborat o rezervama zavrni je izvjetaj o rezultatima
istranih radova.
Elaborat o rezervama ocjenjuje Povjerenstvo za
potvrivanje rezervi mineralnih sirovina pri Ministarstvu
gospodarstva, rada i poduzetnitva
Povjerenstvo izdaje rjeenje o potvrenim rezervama
mineralne sirovine po kakvoi i koliini.
Rjeenjem (kao i u elaboratu o rezervama) mineralna sirovina
se kategorizira i klasificira.
REZERVE MINERALNIH SIROVINA
Rezerve se razvrstavaju u kategorije i klase prema
zajednikim i prema posebnim kriterijima i uvjetima za
pojedine vrste mineralne sirovine.
Kategorije rezervi su A, B, C
1
, (utvrene) C
2,
D
1
i D
2
(potencijalne). Kategorije se utvruju ovisno o stupnju
istraenosti (potvrenosti) i stupnju poznavanja kakvoe.
Rezerve A, B i C
1
kategorije klasificiraju se u bilanne i
izvanbilanne ovisno o rentabilnosti njihove eksploatacije.
Primjer razvrstavanje u kategorije
tehniko-graevnog kamena
Prema sloenosti grae, debljini, znaajkama i kakvoi
leita tehniko graevnog kamena razvrstavaju se u dvije
skupine:
I skupina - jednostavne grae, postojane debljine i
ujednaene kakvoe, tektonski neznatno poremeena
II skupina - sloene grae, promjenjive debljine i
neujednaene kakvoe, tektonski znatnije poremeena
Primjer razvrstavanje u kategorije
tehniko-graevnog kamena
Prema sastavu i genetskim znaajkama
skupine se dijele u dvije podskupine:
I podskupina - sedimentna i metamorfna leita
karbonatnog sastava
II podskupina - magmatska, sedimentna i
metamorfna leita silikatnog sastava
NAJVEE UDALJENOSTI ISTRANIH RADOVA
ZA LEITA TEHNIKO GRAEVNOG KAMENA
skupina
leita
podskupi
na
leita
Najvee
istranih
udaljenosti
radova za
kategorije
izmeu
A B C1
I I 100 200 300
II 80 160 240
II I 60 120 180
II 50 100 150
KLASE REZERVI MINERALNIH SIROVINA
Klase rezervi su:
bilanne i
izvanbilanne.
BILANNE REZERVE
Bilanne rezerve - one koje se u datom momentu
postojeem tehnikom i tehnologijom eksploatacije i
prerade mogu rentabilno koristiti.
Bilannost rezervi utvruje se tehniko-ekonomskom
ocjenom gdje su analizom obuhvaeni osnovni initelji :
geoloki, genetski, tehniko-eksploatacijski, tehnoloki,
regionalni, trini i drutveno gospodarski.
IZVANBILANNE REZERVE
Izvanbilanne rezerve - one koje se postojeom tehnikom
i tehnologijom eksploatacije i prerade nemogu rentabilno
pridobiti te
u zavrnim kosinama kopa i
zatitnim stupovima.
Izvanbilanost rezervi moe biti privremenog ili trajnog
karaktera.
EKSPLOATACIJSKE REZERVE
Bilanne rezerve se primjenom koeficijenta
eksploatacijskog gubitka (1-20 pa i vie %)
prevode u eksploatacijske rezerve.
Eksploatacijski gubici ovise o:
geometrizaciji kopa,
primjenjenoj metodi eksploatacije
tehnolokim fazama eksploatacije (otkrivka,
dobivanje, utovar, transport, oplemenjivanje).
Popravni koeficijent
Ako se pri obraunu rezervi sumnja da su, metode
ispitivanja, kemijske i druge analize nedovoljno toni, mogu
se korigirati popravnim koeficijentima.
Popravni se koeficijenti mogu odnositi na:
sadraj korisnih i tetnih komponenti,
prostornu masu,
vlanost,
povrinu,
volumen rudnog tijela i dr.
BILANNE I EKSPLOATACIJSKE REZERVE
TEHNIKO-GRAEVNOG KAMENA
Kategorija
rezervi
Ukupni
obujam
Popravni
koeficijent
Bilanne
rezerve
Eksploatacijski
Gubitak
Eksploatacijske
rezerve
m
3
m
3
% m
3

B 245 392 0,9 220 853 2 216 436
C1 744 706 0,7 0,9 628 258 2 3 614 224
UKUPNO 990 098 0,7 0,9 849 111 2 3 830 660

BILANCA REZERVI MINERALNIH SIROVINA
bilancu stanja rezervi mineralnih sirovina izrauje svake
godine do 30. lipnja Ministarstvo gospodarstva,
rudarska trgovaka drutva i obrtnici dostavljaju Ministarstvu
podatke o stanju rezervi na dan 31. prosinca,
Bilanca obuhvaa
utvrene rezerve u istranim i eksploatacijskim poljima te
otkopane koliine mineralne sirovine u prethodnoj godini
bilanca sadri i kratak prikaz problematike vezane uz
istraivanje i eksploataciju odreene mineralne sirovine,
Bilanca se dostavlja zainteresiranim organima u RH,
Podaci bilance poslovna su tajna i ne smiju se javno
objavljivati bez suglasnosti izdavatelja
Eksploatacija mineralnih sirovina
podrazumijeva:
Vaenje (dobivanje) iz leita
oplemenjivanje mineralnih sirovina.
Postupak ishoenja eksploatacijskog polja
pokree se nakon potvrivanja bilannih rezervi.
Eksploatacijsko polje je prostor horizontalno na
povrini zemlje ogranien ravnim crtama, a
prostire se neogranieno u dubinu zemlje izmeu
vertikalnih ravnina poloenih kroz te crte.
EKSPLOATACIJSKO POLJE
Zahtjev za izdavanje odobrenja za eksploatacijsko polje
sadri:
vrstu mineralne sirovine;
podatke o utvrenim koliinama i kakvoi mineralne sirovine;
kratak opis naina eksploatacije;
poloaj, oblik, veliinu i granice zatraenog eksploatacijskog polja;
prijedlog ureenja i oblikovanja prostora tijekom i po zavretku
eksploatacije;
Javnu raspravu u predmetu dodjele eksploatacijskog polja
oglaava i vodi nadleni upravni rudarski organ.
Nadleni upravni organi i javna trgovaka drutva u
postupku odobrenja eksploatacijskog polja daju svoje uvjete i
ogranienja u pogledu budue eksploatacije.
Eksploatacijsko polje mora unutar svojih
granica obuhvaati:
sam povrinski kop,
transportne i pristupne puteve na etae,
prostor oplemenjivakog postrojenja,
jalovita,
ostale pomone rudarske objekte i postrojenja
Rudarska koncesija
za izvoenje rudarskih radova
Za dobivanje rudarske koncesije za izvoenje rudarskih
radova potrebno je imati slijedeu dokumentaciju:
odobrenje za eksploatacijsko polje
rudarski projekt s izjavom o obavljenoj provjeri
lokacijsku dozvolu
suglasnosti i miljenja upravnih nadlenih organa i javnih
trgovakih drutava (na rudarski projekt)
dokaz o pravu izvoenja rudarskih radova za nekretnine
graevinsku dozvolu za graenje rudarskih objekata i
postrojenja
dozvolu za upotrebu rudarskih objekata i postrojenja s
propisanom elektronskom kolnom vagom
Rudarska koncesija za izvoenje
rudarskih radova
Rudarska koncesija za izvoenje rudarskih radova moe se
oduzeti zbog:
neracionalnog iskoritavanja leita
ugroavanje ivota i zdravlja ljudi, imovine i okolia
neplaanja naknade za eksploataciju
neobavljanja istraivanja
ne zapoinjanja izvoenja rudarskih radova i graenja
rudarskih objekata u propisanom roku
Rudarski projekti izrauju se za:
> izvoenje rudarskih radova,
> graenje objekata i postrojenja
Rudarski projekti su:
glavni rudarski projekt,
dopunski rudarski projekt
pojednostavljeni rudarski projekt.
PROVJERA I OCJENA RUDARSKIHPROJEKTA
rudarski projekti podvrgavaju se provjeri i
ocjeni strunog povjerenstva.
Provjera se prvenstveno provodi sa dva aspekta:
mjera i normativa zatite na radu, sigurnosti pogona,
ljudi i objekata
racionalnog iskoritenja mineralne sirovine.
usklaenosti projekta s lokacijskim uvjetima te
odredbama ZOR-a, drugih zakona i propisima za
njihovo provoenje
PROVJERA I OCJENA RUDARSKIHPROJEKATA
Racionalno iskoritavanje podrazumijeva:
-mali gubici mineralne sirovine,
-vaenje i oplemenjivanje druge mineralne sirovine
Izjava o obavljenoj provjeri i prihvaanju projektiranih rjeenja
Suglasnost na provjereni rudarski projekt - nadlenih upravnih tijela
koji su izdali uvjete i ogranienja prilikom javne rasprave
Ostali propisi vezani uz rudarsku djelatnost
Drugim zakonima odreeno je
izdavanje uvjeta i ogranienja glede istraivanja i
eksploatacije mineralne sirovine
prethodnih suglasnosti u postupku odobrenja
eksploatacijskog (istranog) polja
izdavanja suglasnosti na tehniku dokumentaciju
dozvola za koritenje drugih resursa
ishoenje lokacijske dozvole
procjena utjecaja na okoli okolina dozvola
procjena utjecaja na prirodu
Prostorno ureenje
Zakonom o prostornom ureenju (NN 30/94, 68/98, 100/04 )
Zakon o prostornom ureenju i graenju, (NN 76/07)
ureuje se
sustav prostornog ureenja,
uvjeti i nain izrade, donoenja i provoenja dokumenata
prostornog ureenja
nadlenosti tijela dravne uprave i tijela jedinica lokalne
samouprave i uprave u provedbi mjera i aktivnosti kojima se
osigurava planiranje i ureivanje prostora Republike Hrvatske.
Dokumenti prostornog ureenja
Strategija i Program prostornog ureenja Drave
Prostorni planovi
Prostorni plan upanije i Grada Zagreba
Prostorni plan podruja posebnih obiljeja
Prostorni plan ureenja opine i grada
Generalni urbanistiki plan
Urbanistiki plan ureenja
Detaljni plan ureenja.
Dokumenti prostornog ureenja
Dokument prostornog ureenja ueg podruja mora
biti usklaen s dokumentom prostornog ureenja
ireg podruja.
Svaki zahvat u prostoru provodi se u skladu s
dokumentima prostornog ureenja, posebnim
propisima i lokacijskom dozvolom.
Lokacijska dozvola
Lokacijska dozvola je upravni akt izdaje se temeljem
dokumenta prostornog ureenja, posebnih zakona i
propisa donesenih na osnovi tih zakona.
Lokacijsku dozvolu izdaje nadleni upanijski ured
Lokacijska dozvola izdaje se sukladno odredbama Zakona
o prostornom ureenju i graenju i znai potvrdu da je na
prostoru eksploatacijskog polja prostornim planovima
predviena namjena za eksploataciju mineralnih sirovina
Lokacijskom se dozvolom odreuje:
oblik i veliina graevne estice, zahvata u prostoru
namjena graevine
veliina i povrina graevine
smjetaj jedne ili vie graevina u prostoru
oblikovanje graevine
ureenje graevne estice
nain i uvjeti prikljuenja graevne estice-graevine na
javno prometnu povrinu i komunalnu infrastrukturu
nain sprjeavanja nepovoljna utjecaja na okoli i
drugi elementi vani za zahvat u prostoru, prema
posebnim propisima."
Kada se lokacijska dozvola ne izdaje
Iznimno lokacijska dozvola ne izdaje se za
zahvate u prostoru:
na podruju za koje je donesen detaljni plan
ureenja,
odreene propisomkoji donosi ministar
Izdavanje lokacijske dozvole
izdaje ured dravne uprave u upaniji (Gradu Zagrebu)
nadlean za prostorno ureenje gdje se zahvat planira,
Ministarstvo daje suglasnost za izdavanje lokacijske
dozvole za objekte odreene propisom donesenim na
temelju Zakona,
Ministarstvo izdaje lokacijsku dozvolu za objekte od
vanosti za Dravu i za zahvate koji zahvaaju dvije ili
vie upanija,
Ministarstvo pribavlja od nadlenog ureda miljenje o
dokumentaciji prostora koja utjee na zahvat u prostoru.
Objekte od vanosti za Dravu i objekte za koje je
potrebno pribaviti suglasnost Ministarstva odreuje Vlada
RH.
Izdavanje lokacijske dozvole
Zahtjevu zaizdavanjeprilae se:
izvadak iz katastarskoga plana,
opis i idejno rjeenje namjeravana zahvata u prostoru.
Idejnim rjeenjem smatra se grafiki prikaz prostornih,
funkcionalnih, oblikovnih i po potrebi tehniko-tehnolokih
obiljeja zahvata,
Zahtjevu za izdavanjelokacijske dozvole za zahvat za koji se
prema posebnom propisu ne izdaje graevna dozvola prilae se i:
idejni projekt u smislu posebnog propisa
dokaz o pravu vlasnitva zemljita, odnosno graevine ili
ugovor, odnosno akt nadlenog dravnog tijela temeljem kojeg je
podnositelj stekao pravo izvoenja zahvata u prostoru.
I dejno rjeenje moe izraditi ovlateni arhitekt, odnosno
ovlateni inenjer graevinske struke ovisno o vrsti zahvata u
prostoru. Iznimno za vlastite potrebe dipl. in. arhitekture i
graevinarstva i inenjer arhitektonske struke.
Zatita obalnog podruja
zatieno obalno podruje od posebnog je interesa za
Republiku Hrvatsku.
zatieno obalnopodruje - odreuje se u svrhu zatite
i svrhovitoga, odrivog i gospodarski uinkovitog
koritenja,
zatieno obalnopodruje - obuhvaa sve otoke, pojas
kopna u irini 1000 mod obalne crte i pojas mora u
irini 300 m od obalne crte,
unutar zatienoga obalnogpojasa nemoe segraditi
ako nije donesen urbanistiki plan ureenja, osim
objekata infrastrukture izvan granica graevinskog
podruja sukladno odgovarajuem dokumentu
prostornog ureenja.
Postupak ocjenjivanja prihvatljivosti zahvata
obzirom na okoli
odreivanje potrebnih mjera zatite okolia u
okviru pripreme namjeravanog zahvata,
Provodi se prije izdavanja lokacijske dozvole
odnosno drugog odobrenja za zahvat za koji
izdavanje lokacijske dozvole nije potrebno.
Procjena utjecaja na okoli propisana je
Uredbom o procjeni utjecaja na okoli (64/08),
temeljemZakona o zatiti okolia (NN 110/07)
Procjena utjecaja na okoli obvezna je za sve
zahvate navedene u Popisu zahvata.
Studija o utjecaju na okoli
Studija o utjecaja na okoli je struna podloga
za procjenu utjecaja na okoli.
Procjena - studija utjecaja na okolinu provodi
se prije izdavanja lokacijske dozvole
Uredbom je propisano da se studija izrauje i za
eksploataciju mineralnih sirovina.
Studiju ocjenjuje dravno povjerenstvo
Studija - saetak daje se na javni uvid
SADRAJ STUDIJE
Pregled moguih utjecaja eksploatacije na okoli
tijekom otvaranja, eksploatacije i po zatvaranju
mjere zatite okolia i plan provedbe mjera
Prijedlog programa praenja stanja okolia
Priroda je u smislu Zakona o zatiti prirode (NN
70/05 ) znaajan dio okolia kojem Republika Hrvatska
kroz razliite vidove osigurava osobitu zatitu
Dijelovi prirode od interesa za Republiku Hrvatsku
uivaju njenu osobitu zatitu
Zatiene prirodne vrijednosti
prema ovome Zakonu su:
1. zatiena podruja
2. zatiene svojte
3. zatieni minerali, sigovine i fosili
Na zatienom dijelu prirode doputene su one radnje i
djelatnosti koje ga ne oteuju i ne mijenjaju
svojstva zbog kojih je progalaen zatienim.
Zatiene prirodne vrijednosti
1. zatiena podruja:
strogi rezervat,
nacionalni park,
posebni rezervat,
park prirode,
regionalni park,
spomenik prirode,
znaajni krajobraz,
park-uma,
spomenik parkovne arhitekture
Zatiene prirodne vrijednosti
2. zatiene svojte
strogo zatiena divlja svojta,
zatiena divlja svojta,
zatiena zaviajna udomaena svojta,
3. zatieni minerali, sigovine i fosili
Zatiene prirodne vrijednosti rasporeuju se u
razrede:
meunarodnog znaenja, dravnog znaenja i
lokalnog znaenja.
Ocjena prihvatljivosti zahvata za prirodu
Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu (NN 89/07)
Ministarstvo kulture - Uprava za zatitu prirode
ekoloka mrea sustav meusobno povezanih ili prostorno bliskih
ekoloki znaajnih podruja, koja znaajno pridonose ouvanju prirodne
ravnotee i bioloke raznolikosti,
Uredba o proglaenju ekoloke mree, NN 109/07 proglaava se
ekoloka mrea RH
sustav ekoloki znaajnih podruja i
ekolokih koridora te
ciljevi ouvanja i smjernice mjera zatite odravanja ili uspostave povoljnog stanja
ugroenih i rijetkih staninih tipova i/ili divljih svojti.
Zakon o vodama
Vode su ope dobro koje zbog svojih prirodnih svojstava ne
mogu biti ni u ijem vlasnitvu i imaju osobitu zatitu RH.
Zakonom o vodama (NN 107/95 i 150/05 ) ureuje se:
gospodarenje vodama,
zatita od tetnog djelovanja voda
zatita voda od zagaenja.
"Hrvatske vode" - pravna osoba za obavljanje poslova
upravljanja vodama.
Dugoroni planski dokument za upravljanje vodama:
Vodnogospodarska osnova Hrvatske,
vodnogospodarske osnove i vodnogospodarski planovi slivnih
podruja.
Zakon o vodama
Pravna ili fizika osoba koja prilikom rudarskih radova,
iskopa tunela, drugih iskopa i buenja tla naie na
podzemne vode (izvorita voda, tekue i stajae vode)
duna je to odmah, najkasnije u roku od 48 sati od
nalaza prijaviti vodopravnom inspektoru odnosno
"Hrvatskim vodama" ili najblioj policijski upravi koja je
duna o tome odmah izvijestiti "Hrvatske vode".
Pijesak i ljunak iz obnovljivih leita u podruju
znaajnom za vodni reim mogu se vaditi samo temeljem
vodopravne dozvole, te ugovora o koncesiji
Pijesak, ljunak i kamen iz neobnovljivih leita u
zonama sanitarne zatite mogu se eksploatirati, pored
uvjeta propisanih Zakonom o rudarstvu, uz ishoenje
vodopravne dozvole
Radi osiguravanja jedinstvenog vodnog reima i ostvarivanja
upravljanja vodama izdaju se vodopravni akti:
vodopravna suglasnost
vodopravni uvjeti
vodopravna dozvola
dozvolbeni nalog
Vodopravnim uvjetima odreuju se uvjeti kojima mora
udovoljavati dokumentacija za:
graenje novih i za rekonstrukciju postojeih graevina,
regionalna i detaljna geolokih istraivanja,
drugi radovi koji se ne smatraju graenjem a koji mogu
trajno, povremeno ili privremeno utjecati na promjene
vodnog reima
Vodopravni akti
Vodopravnom suglasnosti potvruje se da je
dokumentacija za graenje, odnosno druge zahvate u
prostoru izvedena sukladno izdanim vodopravnim uvjetima.
Vodopravnom dozvolom dozvoljava se:
koritenje voda i
odreuju namjena, mjesto, nain, uvjeti i opseg koritenja voda i
isputanja proienih i neproienih voda,
opasnih i drugih tvari koje mogu oneistiti ili zagaditi vode.
Zakon o umama (NN140/05 )
Zakon o umama - ureuje uzgoj, zatitu, koritenje i
raspolaganje umom i umskim zemljitima, u cilju
odravanja bioloke raznolikosti te osiguranja gospodarenja
na naelima gospodarske odrivosti, socijalne odgovornosti i
ekoloke prihvatljivosti.
ume i umska zemljita kao dobra od opeg interesa, uivaju
posebnu zatitu i koriste se pod uvjetima i na nain propisan
zakonom.
ume i umska zemljita su specifino prirodno bogatstvo te s
opekorisnim funkcijama uma predstavljaju posebne prirodne
i gospodarske uvjete rada.
Opekorisne funkcije uma
zatita zemljita, prometnica i drugih objekata od erozije,
bujica i poplava
utjecaj na vodni reim i hidroenergetski sustav
utjecaj na plodnost zemljita i poljoprivrednu proizvodnju
utjecaj na klimu
zatita i unapreivanju ovjekove okoline
stvaranje kisika i proiavanju atmosfere
utjecaju na ljepotu krajolika
stvaranju povoljnih uvjeta za lijeenje, oporavak, odmor i
rekreaciju, za razvitak turizma i lovstva
jednostavna i proirena bioloka reprodukcija
uma
iskoritavanje uma i umskih zemljita
koritenje opekorisnih funkcija uma
izgradnja i koritenje umskih prometnica i
drugih objekata
Izdvajanje ume i umskog zemljita
ume i umska zemljita su u vlasnitvu Republike
Hrvatske.
umskogospodarska podruja
izdvajanje iz umskogospodarskog podruja i
prenoenje prava vlasnitva ili osnivanje slunosti na
umi i umskom zemljitu radi njihova koritenja u
druge namjene na drugu pravnu osobu, mogue je ako
za to postoji interes RH.
Interes RH
Smatra se da postoji interes RH:
radi provedbe dokumenta prostornog ureenja, odnosno akta
donesenog na temelju tog dokumenta prema posebnome propisu,
obrane Republike Hrvatske,
obiljeavanja mjesta masovnih grobnica rtava iz Domovinskog
rata.
Interes se utvruje na nain i u postupku propisanom propisima o
izvlatenju.
Naknada za prenesena/ograniena prava
nad umom i umskim zemljitem
Zaprenesena/ograniena pravate privremeno zauzimanje ume i
umskog zemljita, vlasnik ili umoposjednik ima pravo na
naknaduzaneostvareni dioprihoda
Za ume u vlasnitvu RH naknada pripada Hrv. umama d.o.o.
sredstva se namjenski moraju uloiti u kupnju ume i/ili
umskoga zemljita u ime i za raun RH ili za podizanje novih
uma.
Naknada za izdvojenu umu daje se u drugom zemljitu
pogodnom za podizanje i gospodarenje umom,
ukoliko vlasnik ne prihvaa zamjenu ili ako naknadu nije mogue
dati u drugom zemljitu, naknada se daje u novcu.
Nije doputena naknada u obliku zamjene ume za drugu umu.
Slunost i zakup
U umi ili naumskome zemljitu u vlasnitvu RH moe
se osnovati pravoslunosti u svrhu:
izgradnje vodovoda, kanalizacije, plinovoda, elektrinih
vodova,
eksploatacije mineralnih sirovina,
obavljanja turistike djelatnosti,
uzgoja stoke i divljai,
podizanja viegodinjih nasada
Ugovor oslunosti u ime RH sklapa ministar.
Postupak i mjerila za osnivanje slunosti propisuje
Vlada.
umska zemljita mogu se davati u zakupdo privoenja
namjeni odreenoj u umskogospodarskim planovima.
kod gradnje objekata u umi i umskom zemljitu
treba ishoditi prethodnu suglasnost Ministarstva
poljoprivrede i umarstva za izradu tehnike
dokumentacije
prethodnu suglasnost sadravati i uvjete u
skladu s kojima e se izraditi tehnika
dokumentacija
Zato novi zakon o rudarstvu nije dobar
Postupak davanja koncesije je praktiki neprovediv, to e stvoriti nove
dubioze u rudarskoj djelatnosti i zakoiti njezin razvoj. Da se i provede i u
koritenju on stvara mnoge nedoumice.
Postupak favorizira velike sustave,
Pripremne radnje za davanje koncesije produljavanje se vrijeme potrebno
za ishoenje koncesije, potrebno je zaposliti i educirati nove ljude u upravi
Ponuditelj prije natjeaja mora imati rijeene imovinsko-pravne odnose
kako e vie ponuditelja kupiti zemljite istog eksploatacijskog polja ili na neki
drugi nain rjeiti imovinsko-pravne odnose!?
Svi ponuditelji u natjeaju za koncesiju moraju izraditi rudarski projekt
eksploatacije. To znai da svaki ponuditelj mora raspolagati sa
dokumentacijom o istraivanju Elaboratom o rezervama, meutim u
poglavlju o rezervama o tome nema ni rijei.
Javni natjeaj za koncesiju pokree se samo na namjeru uprave nadlene
za rudarstvo,
Zato novi zakon o rudarstvu nije dobar
Natjecatelji za koncesiju stavljaju se svi u istu poziciju pa i onaj koji je
izveo istraivanja nitko ne izvodi istraivanja da bi se tako naplatio,
ve izvodi istraivanja da si osigura sirovinsku osnovicu primjeri kako
se daju koncesije za ugljikovodike po svijetu
Koncesija definira godinju proizvodnju koja ne moe varirati vie od
10%, za cijelo vrijeme trajanja koncesije (do 40 godina). Proizvodnja
ovisi o tritu pa tako moe porasti ili pasti.
Nije jasno tko i kada ishouje lokacijsku dozvolu, izvodi procjenu
utjecaja na okoli i prirodu
Nije jasno to je sa starim koncesionarima u sluaju proirenja
proizvodnje, eksploatacijskog polja, promjene tehnologije i ostalo moraju
raditi dopunski rudarski projekt te ishodovati novu lokacijsku dozvolu i
koncesiju. Tu se otvara mogunost da netko izgubi koncesiju za
eksploatacijsko polje. To stvara nesigurnost u poslovanju. Netko tko je
uloio sredstva u tehnologiju prerade mineralne sirovine, moe
odjednom izgubiti sirovinsku osnovicu.
Pitanje je to je valjanou postojeih koncesija?.
Zato novi zakon o rudarstvu nije dobar
nositelji odobrenje za istraivanje i odobrenja odnosno koncesija za
eksploataciju mineralnih sirovina duni su za 6 mjeseci rijeiti imovinsko
pravne odnose, u protivnom oduzeti e im se odobrenje odnosno koncesija.
Ne postoji upravni akt koji se sukladno dosadanjim propisima zvao
koncesija za eksploataciju mineralnih sirovina pa prema tome ova
odrednica nema pravni uinak, a zapravo najvie govori o onima koji su
iznjedrili ovakav zakon.
Imovinsko pravni odnosi na zemljinim esticama godinama se rijeavaju a
sada se postavlja rok od 6 mjeseci da se to rijei. Odgovornost za takovo
stanje imaju Ured za imovinu RH i Dravno odvjetnitvo.
Trai se rjeavanje za zemljine estice unutar eksploatacijskog polja.
Eksploatacijska polja su puno vea od onog to se recentno eksploatira.
Rudarske firme pitanje imovinsko-pravnih odnosa najee rjeavaju
instrumentom slunosti na zemljitu koje im je dovoljno za eksploataciju
kroz 5 godina (inae rentabilno nebi mogli poslovati). To je obino znatno
manje od povrine eksploatacijskog polja.
to je predlagano u novom zakonu domena
zakona
Rudarski radovi, u smislu ovoga Zakona, su:
istraivanje i eksploatacija mineralnih sirovina,
radovi tehnike sanacije i bioloke rekultivacije eksploatacijskog polja tijekom i
nakon zavretka rudarskih radova,
ureenje i prenamjena naputenih eksploatacijskih polja povrinskih kopova i
jama u spomenike tehnike kulture u cilju sauvanja rudarsko-geoloke batine,
skladitenje i odlaganje ugljikovodika u podzemne geoloke strukture i
naputene rudnike jamske prostorije,
skladitenje i odlaganje otpadnih tvari u podzemne prirodne strukture i
naputene rudnike jamske prostorije,
buako-minerski radovi na probijanju trasa infrastrukturnih objekata u
niskogradnji i drugim djelatnostima te iskopu graevinskih jama u visokogradnji,
ruenje objekata eksplozivom (miniranjem),
izrada tunela i podzemnih prostorija tijekom iskopa i postavljanja primarne
podgrade,
to je predlagano u novom zakonu domena
zakona, rudarski projekti
(1) Rudarski projekti izrauju se za:
istrane radove unutar istranog i eksploatacijskog polja,
za odobrenje eksploatacijskog polja
probnu eksploataciju mineralne sirovine unutar eksploatacijskog polja,
eksploataciju mineralne sirovine unutar eksploatacijskog polja,
buako minerske radove na iskopima trasa infrastrukturnih objekata u
graevinarstvu u drugim djelatnostima,
iskop tunela u fazi probijanja,
sanaciju i ureenje starih naputenih rudnika u cilju zatite kulturne tehnike
spomenike batine,
sanaciju i rekultivaciju aktivnih eksploatacijskih polja
to je predlagano u novom zakonu naknada
za eksploataciju
Za eksploataciju mineralnih sirovina fizike i pravne osobe, plaaju godinju
naknadu za eksploataciju mineralnih sirovina.
Godinja naknada za eksploataciju sastoji se od:
1. naknade za zauzetu povrinu odobrenog eksploatacijskog polja vrstih
mineralnih sirovina, odnosno povrinu buotinskih krugova eksploatacijskih
polja ugljikovodika te mineralne i geotermalne vode. Naknada se plaa po
jedinici povrine godinje (kn/ha/god.) i prihod je RH.
2. naknade za otkopanu koliinu mineralnih sirovina. Naknada iznosi do
10% prihoda ostvarenog prodajom otkopanih koliina mineralnih sirovina
na eksploatacijskom polju. Naknada je u jednoj treini prihod RH, u jednoj
treini prihod upanije na ijem podruju se eksploatira mineralna sirovina i
u jednoj treini prihod grada/opine,
3. naknada za eksploatiranu koliinu mineralne sirovine iz starih jalovita
iznosi do 2% prihoda ostvarenog prodajom eksploatirane koliine
mineralnih sirovina