11

POJAVA I UTJECAJ PODZEMNE VODE

Tipine hidroloke vrijednosti za stijene
granit ejl glina pjeenjak (raspucani) pijesak ljunak vapnenac (kavernozni) kreda raspucana zona Propusnost Porozitet Sp. Yield m/dan % % 0,0001 1 0,5 0,0001 3 1 0,0002 50 3 5 15 8 20 30 28 300 25 22 promjenjivo 5 4 20 20 4 50 10 K < 0,01 m/dan = nepropusna stijena K > 1 m/dan = iskoristiv vodonosnik

Oborina (precipitacija) je glavni izvor slatke vode; kada padne na povrinu zemlje raspri se na tri naina: Evapotranspitacija: kombinacija evaporacije s otvorenih vodenih povrina i transpiracije s biljaka; oba ova naina vraaju vodu u atmosferu; u umjerenim klimama moe varirati u rasponu od 20% oborine u ogoljelim planinskim podrujima do 70% u poumljenim nizinama. Otjecanje: povrinska voda tee potocima i rijekama (povrinskim tokovima); poveava se u podrujima izgraenim od stijena male propusnosti, na strmim padinama, za vrijeme intenzivnih oborina i u urbaniziranim podrujima. Infiltracija: procjeivanje u podzemlje i stvaranje podzemne vode; znaajno u terenima izgraenim od propusnih stijena i tamo gdje je slabo otjecanje. Podzemna voda je sva voda koja tee kroz podzemlje ili se nalazi u podzemlju, u stijenama i tlima; nastala pomou infiltracije, a gubi se istjecanjem na povrinu kroz izvore i procjeivanje na dnu mora. Zalihe vode: koliina vode u sustavu koji se sastoji od povrinskih tokova i podzemne vode; prirode zalihe je lako poremetiti ljudskim aktivnostima, a osobito tamo gdje drenani sustavi ili urbanizacija umanjuj mogunosti za infiltraciju i obnavljanje podzemne vode.

VODONOSNICI
Razina podzemne vode (= povrina podzemne vode) je razina u stijeni ispod koje su sve pore ispunjene vodom; moe se rei da prati topografiju povrine, ali je blaeg reljefa i podudara se s povrinom vode u jezerima i veini rijeka. Vadozna voda se drenira uslijed gravitacije, a nalazi se u zoni iznad razine podzemne vode u kojoj su pore ispunjene zrakom. Freatska voda tee lateralno uslijed hidrostatskog tlaka ispod vodnog lica; iz nje crpe vodu izdani bunari; na veim dubinama i pritiscima sve je manje freatske vode; veina stijena je suha na dubinama >3 km. Kapilarna voda se uzdie iznad razine podzemne vode uslijed povrinske napetosti; ima je vrlo malo u ljuncima, a u glinama je i do 10 m. Hidrauliki gradijent je nagib razine podzemne vode, nastao uslijed pada potencijala na promatranom putu, odnosno gubitak mehanike energije fluida zbog otpora trenja. Razina podzemne vode je strmija kada je propusnost mala ili kada je protok veliki; tipian gradijent je 1:100 u dobrim vodonosnicima. Tok podzemne vode je u smjeru nagiba razine podzemne vode i utvruje se bunarima. Rijeke imaju razinu vode koja je nagnuta u smjeru toka, a podzemna voda utjee u njih. Povremeni tokovi lee iznad razine podzemne vode i procjeuju se u vodonosnik. Lebdei (visei) vodonosnik lei iznad regionalne razine podzemne vode. Slobodni (otvoreni, neogranieni vodonosnik) ima vadoznu zonu u gornjem dijelu. Zatvoreni (ogranieni vodonosnik) ima arteku vodu ispod nalijeueg izolatora s potencijalom artekog pritiska koji die vodu iznad vodonosnika, vjerojatno do povrine; arteka voda je karakteristina za izmjene aluvijalnih pijesaka i glina i kod sloenih klizita.

PROPUSNOST STIJENA
Propusnost je sposobnost stijene da kroz njezine meusobno povezane pore (upljine) protjee voda. Vodonosnik (vodonosni sloj): stijena znaajne propusnosti, pogodna za uskladitenje podzemne vode, npr. pjeenjak. Izolator: nepropusna stijena s vodom koja se ne kree , a nalazi se u slabo povezanim porama, npr. glina. Propusnost (= hidraulika vodljivost = koeficijent propusnosti = K) = tok kroz jedininu povrinu materijala u jedinici vremena uz jedinini hidrauliki gradijent (pad potencijala za 1 m na udaljenosti 1 m u smjeru teenja vode). K se izraava kao brzina, pravilno u metrima/sekundu, u praksi ee u metrima/dan. Intrinsina propusnost (k), izraena u darsijima, takoer je funkcija viskoziteta; vana samo ako se razmatra teenje nafte i plina kroz stijenu. Brzina podzemne vode puno je manja od K vrijednosti zbog toga to su prirodni hidrauliki gradijenti puno manji od 1, koji se nalazi u jednadbi koeficijenta. Tipine brzine toka podzemne vode variraju od 1 m/dan do 1 m/godinu, ali su puno vee kroz kaverne u vapnencima. Porozitet: % volumena upljina ili pornog prostora u stijeni. Specifino otputanje: % volumena vode koja se moe slobodno ocijediti iz stijene; mora biti manji od poroziteta i definiran je nekim faktorom u odnosu na porozitet; indikacija je vrijednosti vodonosnika u smislu rezervi podzemne vode.

Tok podzemne vode = Q = Kbwi, gdje je K=propusnost, b= debljina vodonosnika, w= irina vodonosnika i i=hidrauliki gradijent. To je Darcyjev zakon, primjenjiv za jednostavne geoloke strukture ili kao grubi pokazatelj toka kroz jedininu povrinu. Raun je puno sloeniji za konvergentni tok prema bunaru ili izvoru

22

VRSTE PROPUSNOSTI

Meuzrnska: raspreni tok izmeu zrna u pijescima i ljuncima u slabo cementiranim pjeenjacima i mladim poroznim vapnencima. Pukotinska: tok kroz pukotine u gotovo svim stijenama; povremeni tok u rasjednoj zoni, ali sustavi gustih pukotina omoguuju raspreni tok u pjeenjacima, kredi i mladim bazaltima; veina pukotina je uska na dubinama >100 m. Sekundarna: teenje podzemne vode poveava propusnost otapanjem i to osobito u vapnencima; neraspreni tok kroz kanale je povremen i to kroz proirene pukotine i kaverne.

POZEMNA VODA U KRU Kavernozni vapnenac ne podlijee uobiajenim pvailnostima vezanim za podzemnu vodu, jer se voda nalazi u nepredvidivoj mrei kaverni i to samo povremeno. Vapnenci imaju sloenu razinu podzemne vode koja nije u vezi s topografijom. Krku podzemnu vodu teko je identificirati ili kontrolirati, budui da se bunarima ili buotinama vrlo lako mogu promaiti glavni podzemni tokovi. Tokovi u piljama prenose zagaivae do izvora.

PODZEMNA VODA
Izvori su mjesta prelijevanja podzemne vode iz vodonosnika; mnogi su kaptirani ili su u obliku jezera za 3 vodoopskrbu; veliki izvor otputa 0.1 1.0 m /s; manji izvori se koriste u ruralnim podrujima; kaverne u vapnencu mogu prihranjivati velike izvore. Nekada su se runo kopali horizontalni rovovi do nagnute razine podzemne vode koji su omoguavali njezinu slobodnu drenau na povrinu. Bunari su kopani ili bueni do ispod razine podzemne vode; kopani bunari mogu imati horizontalne kanale koji presijecaju raspucane zone bogate vodom; bunari se moraju pumpati ukoliko nisu arteki; izdanost bunara ovisi o dubini ispod razine podzemne vode, negovom promjeru i propusnosti vodonosnika; izdanost dobrog bunara je 0.1 m3/s ili oko 3 l/s/m. Stoac depresije vodnog lica nastaje kada se tok podzemne vode pumpanjem preusmjeri prema bunarima, pri emu se hidrauliki gradijent ustrmljuje; dubina stoca depresije je snienje, koje je u funkciji s propusnosti i teenjem. Pokusno crpljenje bunara slui za odreivanje potencijalnog otputanja kao i regionalne propusnosti vodonosnika.

IZVORI PODZEMNE VODE

Stabilnost vodonosnika je osigurana samo u sluaju kada je crpljenje < obnavljanja. Crpljenje > obnavljanja je rudarenje podzmemne vode vodonosnik se isprazni; razina podzemne vode se trajno spusti, izvori i bunari mogu presuiti; trokovi crpljenja se poveavaju, arteki izvori mogu prestati tei, izvori e biti nepovratno izgubljeni. Obnavljanje vodonosnika je mogue pomou priljevnih bunara ili rezervoara u obliku jezera. Arteka voda izlazi bez crpljenja iz artekih bunara. Veliki resursi mogu se nalaziti u sinklinalama. Kvaliteta podzemne vode osigurava se filtracijom u vodonosniku, a u funkciji je zadravanja vode u podzemlju gdje je voda u kontaktu s absorbirajuim glinama i bakterijama koje ju iste u tlu. Potencijalno najvee zagaenje je mogue u plitkim aluvijalnim ljuncima i kavernoznim vapnencima; glavni izvori zagaivaa su procjeivanja iz rezervoara u kojima su uskladitene tetne tekuine ili iz odvodnje cesta u zonama obnavljanja. Tvrdou vodi daju karbonati (vapnenac) i sulfati.

Vrsta stijene i udaljenost od zagaivaa utjeu na mogunost zagaenja bunara otpadnim vodama. (A) U pjeenjacima i slinim stijenama i sedimentima otpadne vode se mogu proistiti ve i na udaljenosti manjoj od 30 metara. (B) Ako stijena ima velike otvorene pukotine, zagaenje se moe iriti kroz njih i na udaljenostima veim od nekoliko stotina metara.

23