Professional Documents
Culture Documents
Negotin - Brosura - Podizanje Vinograda 2010
Negotin - Brosura - Podizanje Vinograda 2010
Negotinska Krajina
Poslednjih godina poljoprivredni proizvoai su pokazali znatnu zainteresovanost za podizanje viegodinjih zasada, a zahvaljujui uredbama Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede. Posebno se to odnosilo na podizanje novih zasada vinove loze, to i ne udi obzirom da je Negotinska Krajina poznata kao izuzetno podneblje za uzgoj vinove loze i proizvodnju vrhunskih crnih vina. Usled izmenjenih uslova koje je trebalo ispuniti ove godine za ostvarivanje prava na podsticajna sredstva odnos zainteresovanih i onih koji su konkurisali za ista je neto nepovoljniji nego
Sadraj: Istorijat gajenja vin.loze ..................................................................................................... 1 Agrobioloki uslovi vinogorja i lokaliteta ......................................................................... 2 Tehnologija pripreme zemljita namenjenog podizanju vinograda.................................... 5
Popravka fizikih, hemijskih i biolokih osobina zemljita Rigolovanje duboka obrada zemljita
Neposredna priprema zemljita za sadnju vinove loze ...................................................... 8 Nega mladog vinograda do stupanja u period plodonoenja ............................................. 13
Na svim visinama januarske temperature su negativne i vrednosti im se menjaju od -1.5 C do -2.0 C, to ne predstavlja problem za gajenje vinove loze. Uslovi osvetljenja Vinova loza je izrazito hemofitna biljka. Delovanje suneve svetlosti na vinovu lozu zavisi od spektralnog sastava, intenziteta i trajanja sunevog zraenja.
S Sx Sn R% Uslovi vlaenja
I 66 108 29 23
II 81 132 32 28
X 154 239 82 45
XI 75 124 25 26
XII 84 111 15 23
Za uspevanje vinove loze od velikog je znaaja vlaga u zemljitu i vazduhu. Iako je vinova loza biljka koja bolje uspeva u toplijem podruju, neophodno je prisustvo dovoljno koliine vode koja je sastavni deo svih biljnih organa, sastavni je deo organske materije i potrebna je radi transporta materija kroz biljku. Vlanost vazduha Relativna vlanost vazduha ima izuzetan znaaj za uspevanje vinove loze . U toko vegetacionog perioda u datom lokalitetu ona se kree izmedju 65 i 72% to je za lozu povoljno. Medjutim u periodima dana moe biti znatno nia , leti je u popodnevnim asovima oko 50% a u pojedinim arkim danima i do 15%. Ovako niska relativna vlanost moe dovesti okot i do uginua. Popravka relativne vlanosti vri se navodnjavanjem. Padavine Pored temperature vazduha ine glavni element klime. Negotinsko vinogorje lei u zoni poluvimetriskog podruja nae zemlje ije su odlike da se u godinjem toku maksimalna padavina javlja u maju i junu a minimalna u julu i avgustu.
H h=0.1 h=10.0 Hx Hg Hs I 53 13 1 42 / 17 II 55 13 1 44 / 12 III 57 11 2 40 1 8 IV 70 10 2 113 4 / V 69 13 2 47 6 / VI 68 12 2 74 10 / VII 49 8 1 67 3 / VIII 35 7 1 52 1 / IX 46 7 1 45 / / X 61 8 2 25 / / XI 76 14 2 65 1 2 XII 59 13 2 36 1 8 G 698 130 113 113 27 47
H normalna mese;na i godinja koliina padavina h= 0.1mm broj padavinskih dana h=10.0mm broj dana sa pljuskovitim padavinama Hx dnevni maksimum padavina Hg broj dana sa gradom Hs broj dana sa snenim pokrivaem 3
Na naem podruju dominira vetar severozapadnog pravca (NW), a izraziti su i zapadni (W) i istoni (E) vetar. Severozapadni vetar je veoma esta pojava od maja do kraja juna i tada donosi znatne koliine padavina. Vetar iz istonog pravca duva krajem jeseni i uslovljava novembarski maksimum padavina. Brzine ovih vetrova su pogodne , jer se pri takvim brzinama najbolje meaju donje-hladnije i gornje-toplije vazdune mase, ime se smanjuje mogunost pojave mrazeva i vri se provetravanje povrina pod vinovom lozom. Bioklimatski indeks Veliki znaaj za vinovu lozu je sadraj CO2. On uestvuje u procesu fotosinteze koja je najintenzivnija ukoliko je koncentracija 0.1% vea 2-3 puta od normalne 0.03%. Ukupan pokazitelj pogodnosti klimatskih uslova za gajenje vinove loze je bioklimatski indeks, koji se izraunava po formuli. Bki = txS / Hxdx10 Bki bioklimatski indeks,t suma aktivnih temperatura vazduha, s stvarno trajanje suneve svetlosti za vreme vegetacionog perioda,H koliina padavina za isti period vremena,D duina vegetacionog perioda U Srbiji optimalna vrednost Bki je 105. Zemljini uslovi Zemljini uslovi imaju veliki uticaj na prinos groa i njegov kvalitet. Najvanije osobine zemljita su mehaniki sastav, vodne, vazdune i toplotne osobine zemljita i hemijski sastav. Na ovom podruju je zastupljena grupa najboljih zemljita po pogodnosti za gajenje vinove loze. - rendzine nastaje raspadanjem laporovih sedimenata. Dobre su za gajenje vinove loze - ernozemna zemljita zemljita sa profilom - paraernozem - gajnjae nema CaCO3 u profilu
Lozna podloga
Veoma je bitno dobro odabrati podlogu, jer ona utie i na poboljanje i na pogoranje niza agrobiolokih i tehnolokih ossobenosti nakalemljenih sorata vinove loze. Greke pri izboru lozne podloge kasnije se ne mogu ispraviti. Ona mora da poseduje niz povoljnih osobina: - da je potpuno otporna prema korenovoj filokseri - da ima dobar afinitet prema plemenitoj lozi - da se lako prilagoava razliitim zemljitima i klimatskim uslovima - da podnosi odreene koliine krea u zemljitu - da se dobro oiljava - da pozitivno utie na vegetativni i rodni potencijal, i na ostale agrobioloke i privredno tehnoloke osobine nakalemljenih sorti vinove loze - da nije zaraena virusom Po obavljenoj obradi i pripremi zemljita koja se mora zavriti do polovine februara pristupamo podizanju vinograda. Saenju vinove loze moemo pristupiti poetkom marta. Vinograd emo podii sa sadnicama koje smo unapred dogovorili sa proizvoaem, koje moraju biti prvoklasnok kvaliteta. Sadni materijal mora da odgovarajuu dokumentaciju i to: deklaraciju o poreklu podloge i vijoke deklaraciju o kvalitetu deklaraciju sa imenom sorte i podloge uverenje o zdravstvenom stanju kalema
Sadnja vinove loze korienjem hidrobura ili tzv. "vodene sadiljke je veoma pogodan za sadnju na veim povrinama obzirom na dobru produktivnost rada. Obzirom da ovaj nain sadnje podrazumeva ogranienu mogunost ubrenja zemljita prilikom sadnje odnosno sveden je na upotrebu vodorastvorljivih ubriva naroitu panju obratiti na utvrivanje i popravku plodnosti zemljita pre sadnje, a posebno kada je u pitanju sadraj humusa. Takoe treba voditi rauna o dobroj pripremljenosti zemljita tj. primeni blagovremenog rigolovanja ili podrivanja, naroito kod zemljita neto teeg mehanikog sastava.
Osnovne odlike primene hidrobura: - prekraivanje korenova na 3-5 cm (kod klasinog naina sadnje je 10-12 cm) - poveanje produktivnosti rada (i do 7-8 puta u odnosu na klasian nain) - ograniena mogunost fertilizacije zemljita - mogu se koristiti parafinisani i neparafinisani lozni kalemovi -
POSTAVLJANJE STUBOVA
Stubovi mogu biti napravljeni od razliitih materijala, tako da imamo drvene, metalne i betonske stubove. Mi smo se odluili za betonske stubove. Betonski stubovi se prave od obinog i prenapregnutog betona. Kod nas se koriste uglavnom od prenapregnutog betona zato to su laki i elastiniji i dugotrajniji. Duina stubova se kree od 2-3m, a prenik od 7-12cm. Dok je prenik krajnjih stubova neto vei zato to mora biti jai. Stubovi mogu biti najee kvadratni i okrugli i eliptini. Potreban broj stubova se izraunava po formuli; Q = 10.000 / axb Q = potreban broj stubova po hekatru a = rastojanje izmeu redova u paliru b = rastojanje izmeu stubova u redu Dodaemo jo 1% zbog kompenzacije oteenih stubova pri transportu i postavljanju. Tehnika postavljanja stubova Stubovi se postavljaju u I a najkasnije u prolee u II godini. Postavljanje se vri po duini redova na rastojanju od 4-10m. U projektu je predvieno postavljanje stubova na rastojanju 10m jedan od drugog. Najpre se postavljaju ivini stubovi, a zatim unutranji i to najmanje 20-30 dana pre postavljanja ice. Ivini stubovi se postavljaju na udaljenosti 50cm od poslednjeg okota u redu i to sa unutranje strane okota, a na 50cm sa spoljanje strane okota bie lenger. Ivini stubovi e biti malo ukieni prema staji pod uglom 75 u odnosu na zemljinu ravan. Ukopavanje ivinih stubova se vri runo u prethodno iskopane rupe. Duina ukopavanja je 1/3 stuba. Postavljanje krajnjih stubova se vri sledeim redom: 1. runo se iskopavaju rupe dubine 1/3 stuba 2. radnici raznesu stubove i postave ih u iskopane rupe 3. stubovima se zatim daje kos poloaj, a zatim se postave stabilizatori od kamena 4. zatim se zemlja navlai u rupu sve dok se rupa ne popuni. Zemlja se nabije pomuu drvenih maljeva Kada se postave eoni stubovi pristupa se postavljanju unutranjih stubova. Oni se postavljaju izmeu okota u redu na odreenom rastojanju. Postavljaju se vertikalno i u zemlju se ukopa njegove duine.
11
13
15
Decembar, 2010.godine
Poljoprivredna savetodavna i struna sluba Negotin je jedina organizacija u Okrugu Bor (Bor, Negotin, Kladovo, Majdanpek) koja je okrunog karaktera i ija je osnovna delatnost utvrivanje postojeeg stanja u proizvodnji, kontinuiranim i trajnim poveanjem poljoprivredne proizvodnje na zemljoradnikim gazdinstvima. Delatnosti: - poslovi kontrole plodnosti zemljita - izvetajno prognozna sluba i registrovanje prometa pesticida - praenje odabranih registrovanih poljoprivrednih gazdinstava - edukativna aktivnost u vidu davanja preporuka i strunih saveta - uvoenje novog sortimenta i rasnog sastava izvoenjem demonstracionih ogleda u biljnoj i stoarskoj proizvodnji - organizovanje i odravanje predavanja, seminara, zimskih koli, radionica i kurseva - izdavanje strunih publikacija i svi drugi vidovi javnog informisanja - sprovoenje mera agrarne politike - praenje i izvetavanje o sezonskim poljoprivrednim